(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Rjenik hrvatskoga jezika. Skupili i obradili F. Ivekovi i Ivan Broz"

1(0 



"CM 

=to 

iCO 



■to 



:C0 



Digitized by the Internet Archive 

in 2011 with funding from 

University of Toronto 



http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskoga02ivek 



RJECNIK 



HRVATSKOGA JEZIKA 



SKUPILI I OBRADILI 



DR- F. IVEKOVIC I DR. IVAN BROZ. 



SVEZAK II. 



P-Z. 



U ZAGREBU. 

AMPARI.JA KARLA ALBRECHTA (JOS. WITTASEK) 
1901. 



PRAVA SU SVA ZADRZANA NASLJEDNICIMA DRA- IVANA BROZA. 







sv 



.% 



I'AI'IK I/. zagrebaCke dioniCke papibne tvornice. 



p. 



pa, uher, vero; und, et; hernach, dann, turn, post 
haec, cf. p:ik. Rj. nalazi se i sloz. sa dometkom no: 
pano, koje vidi. vidi i paka 2, pake. — 1) savezom 
ovijem vezu se rijeci Hi recenice kao i savezom i, ali 
se njime istice, da je nesto poslije onoga sto se pred 
njitii kaze. isp. te, ter. — Bataljuse, jedno brdo po 
kome su negda bili vinogradi pa bataljeni. Rj. 17a. 
Zainatio se pa me ne ce. Rj. 175b. Idu najprije na 
prsten, pa ua jabuku, pa na ugovor. Rj. 285a. Cu- 
vajn strazu naizmjence, t. j. jedan pa drugi. Rj. 389b. 
Onda se Brko zaleti, pa hop! preko vode na drugu 
stranu, pa poceraj za Megjedovicem. Npr. 5. On nagje 
zgodu pa svome gospodaru dune za vrat iz onoga 
mi -'-ii'-a. 17 lisp. Opet nagje zgodu te mu dune za 
vrat iz meselca. 18). Udri ularom o zeinlju pa reci: 
dura babina kobila! 24. {isp. udri ularom po vodi i 
reci: dura babina kobila! 23). Tvoga sam oca ubio, 
/at <'u i tebe. 65. Da je sve vino od ove vode, pa 
da je moje. 80. Baci joj najprigje vezenu maramu, 
pa t'aculet, pa najposlije ogledalo. 123. On mu rece: 
Pusti ti mene \ Pa onda otide pobrzo naprijed, pa 
izuje jedan opanak pa ga baci na put kuda i'e udariti 
onaj b bravima, pa se sakrije ukraj puta. 1(56. Otvori 
jednn pa i drugu sobu i tako redom sve. 194. Sav 
narod stao pa gledi kakva je to lepota. 209. ( >n joj 
nazove pomoz' Bog, a ona mu prihvati: »Bog daj 
binli, nesretnji pa sretnji i presretnji sine!* 227. 
Carica legla na legja, pa spava. 240. Ako ne ceS, a 
li poljubi pa ostavi. Posl. 6. Bolje je omjeriti, pa 
kiojit'i. 24. Iz kese, pa preda se. (Plata pa uzmi te 
jedi). 99. Ljeto sine pa i mine. 172. Tusta, pa nista. 
323. Da je kome atari pa gledati. Npj. 4, 308. Govor 
Covjeka, koji bunca, pa rekne po koju rijer pametno 
pa und,/ Ato ludo i naopako, pa opet tako. Odg. na 
ait. 9. Namjesti naprijed robinje i njihovu djecu, pa 
Liju ... a najposlije Raliilju. Mojs. I. 33, 2. MetnuSe 
zvonce pa Sipak, zyonce pa sipak po skutu od plasta 
ii naokolo. II. 39, 26. Jezik bjeSe atari slovenski pa 
posrbljen. Vid. d. 1862, 19. — 2) kao vradajuci se 
mi mm sin je prije receno, savezom se ovijem pokre- 
pljuje ono sin tko dopusta, naswprot stavlja, izblizt 
oaregjujt Hi 1 1 mu, se cudi. — »Vidi8 gde gazda hoce 
da umre! Pa Del umre kad je lud. Npr. 14. Sta 
pobratime, ako Boga znai! Pa to tvqja zenal i ti 

gao s iijnni givljetil 145. Kakva je to lepa ba$6a 

i kako je uragjena, a raili je samo jedan covek, pa 
joa da je kakav, nego mali kao 5usica! 205. Dvije 
-.- ribe na jednoj vatri peku, pa jedna drugoj ne 
vjeruje. Posl. 57'. Kod (tolike brace i kod) tolike 
je pa na liozii- bez mesa. l">7. Neka je koka 
sarena, pa makar i ne snijela jajeta. 200. Kohko Bam 
Be trudio, da ne bude mlogo stamparskih pogresaka, 
pa je opel a prvoj refii ostala jedna! 204. Kod tn 
kijc'li zlatnijeb ruku, pa ides da aluzis drugoga. Sovj. 
38. Brietoa [aus, koji umrije, pa joS i vaskrae. Rim. 



8, 34 (immo qui et resurrexit, ja der audi auferstanden 
ist). » Jedan Misirac odbrani nas od paatira ... Pa 
gdje je? za sto ostaviste toga covjeka? Mojs. II. 2. 
20. Za to pozvah tebe da mi kazes sta cu fiiniti. A 
Samuiln rrc'-e : pa sto mene pitas, kad je Gospod od- 
stupio od tebe? Sam. I. 28, 16. amo sc mogu dodati 
i ovaki primjeri: Od Kotora pa dolje do mora. K'.»v. 
30. Od godine 1815 pa dok se nije odredilo . . . Slav. 
Bibl. 1, 89. Od Sura pa do zemlje Misirske. Sam. 

1. 27, 8. — 3) pa, kao koji, koja, koje. vidi te, Sto. 
Bio jedan car, pa imao tri sina. Npr. 7. Bio coyek 
i zena, pa imali tri sina. 60. Sad isti od srebra haljine, 
pa da stanu u oraliovu ljusku. 223. Da izgore u 
Moraeu crkvu, zaduzbinv Srpskijeh kraljeva, pa je 
od njih tebe ostanula. Npj. 4, 371. — 4) n pjesmama 
kadsto ne znaci nista, nego se dodaje samo da se 
ispimi vrsta : Kad vidije ono Ture zorno, da 6e njega 
Marko izgubiti, pa pobjeze preko polja ravua. Npj. 
4, 10. vidi a I 8, da 17, i la, ja 4, te 7. 

paa . . . vidi paha . . . Rj. 

pabirak, pabirka, m. die Nachlese (des Weins), 
racemus post vindemiam residwis, die Nachlese (des 
Kukuruz), spicae a messoribus relictae, cf. paljetak. 
rj. _ on0 sto ostane, kad se obere n. p. vinograd. 
— Da su dosli k tebi beraei vinogradski, ne bi li 
ostavili pabiraka? Avd. 1, 5. 

pabircenje, w. die Nachlese, das Nachiesen, race- 
matio, spicilegium. Rj. verb.od pabireiti. radhja kojom 
tin pabirci. '— Nije li pabircenje Jefremovo bolje 
nego berba Avijezerova ? Sud. 8, 2. 

pabirciti, cam, v. imp/, nachiesen, racemo, spicas 
lego, cf. paljetkovati. Rj. pa-bireiti. isp. pa 1. (turn, 
post haec, kao poslije) i brati (birati). isp. Korijeni 
122. v. pf. napabirciti. — Nemoj' ppzeti sa svijem 
njive svoje, pabirci po ietyi. Ni vinogr.ada svojega 
nemoj pabirciti, nego ostavi siromahu i dosljaku. 
Mojs. 111. 19, 9. 10. Da idem u polje da pabirfom 
klasje . . atade pabirciti po njivi na ieteocma. Rut 

2, 2. 3. 

palMisina, /'. (u Srijemu) vidi babuSina. Rj. meso 
ispod rebara, our dvije junior pod trbwhom. vidi > 
pobodina, dimnja, slabina, slabobo«ina. isp. prepona. 

p&citi, eim, v. pf kussen, oscidor (Kinderteort) : 
paei Bogu (gjavole). Rj. poljubiti. rijec djecina. 

pdcov, pacova, m. Cu vojv.) die Ratte, rutins Linn- 
cf. stahor. Rj. vidi i parcov, Stakor. — Marak kad 
opa/.i tolike mise ipacove pofine ih bvatati . . . nasred 
sobe velika gomila mrtvih miseva i pacova. Npr. 42. 
Od tugjih: parcov. pacov. Osn. 91. tugje rtject 
s takim nast. kod akov. 

pikeanje, n. das Einmischen in etnas, das .1 
mil rhras. immixtio. Rj. verb, od pafiati se. radnja 
kojom si //.'i /<'" a u sto. 

pac'-ari/.' nt. vidi Bteta, kvar. Rj. vidi i 6kvar I. 



pacati se 



— 2 — 



padina 



pacati SO, Cam Be, o. r. impf. a Sto, sieh in etwas 
I, immiscere se, cf. mijesati se. Rj. 
oidi i plesti se. »sp. unositi se, upletati se, utrcavati 
se. isp. r. /,/'. raspadati. 

paeaiira,* /'. der Waschlappen, lacinia serviens 
eluendo, cf. sudopera, beapara. Kj. Jcrpa kojotn se 
pent sudovi. vidi i opirnjaca. 

1. pace, p&deta, n. du junge Ente, pullus anatis. 
Rj. pa(t)ce. mlada patka. oidi plovde, race, pi. padidi. 
Bjezl od Ijndi kao divlje pace. Posl. 14. Nema pameti 
ni koliko pen i . 204. 

2. pi'tiMY' pat'-fi, /'. /</. die Sulze, gelatum, coagulum, 
cf. pitije. Rj. (•/>/( i dree, drhtalice, hladetina, hladne- 
tine, ludenje, mrzletina. 

3. pare (p$de), pacek, (u Risnu) vielmehr, imo: e 
padekl Rj. pade-k. »<?» 2k (dodatah). oidi dapade. 

pacenjr, ». </.<* Schaden, to nocere. Rj. »er&. orf 
paciti, /'"," ';>''. 

pi'u'-ica. /'. ./<«. (»/ patka. Rj. pa(t)6ica. r<</< radica. 

paeici, m. p?. (coll.) a"i< jungen TSnten, pulli anatis. 
Rj. mlade patke. oidt radidi. jedno od pacica p&de 
(padeta), i padid: < >d mjeseea prasdid, a od dva pacic. 
DPosl. /We, pare. XIV. 

piii'iujak, ?«. kavez u koni se patke zatvoraju, der 
Entenstall, anatum stabulum. Kj. — padinjak (od 
osnove koja je u patka). Osn. 265. za nasi. isp. kod 
golubinjak. 

piieisti. adj. Uo je poslije ciste nedjelje. pa-cisti. 
isp. pa 1. pa-birditi. — Pacista nedjelja, f. der Nach- 
cisto-Sonntag (Woche), hebdomaa altera quadrage- 
simae. Rj. 492a (druga nedjelja uskrsnjega posta). 

paciii, p&ci, b. impf. m Lici) kome 5to, schaden, 
noceo : paei mi vino, cf. uditi. Rj. ridi i skoditi. 

pacji, adj. Entiii-, anatinus. Rj. sto pripada patki, 
patkama. vidi plovdji, racji. — Paeje gnjizdo, n. (u 
Srijemu) nekaka trava, die Ochsenzunge, anchusa 
officinalis. Rj. 492a. < isto ka pacja noga. 1'osl. 348. 

pacmaga,* /'. vidi pasmag, paSmaga, papuca, 5to- 

pela: Sama gola, u kosulji tankoj, sama bosa, u 

. gologlava, u marami maloj. Npj. 1, 475. 

pac, adj. indecl. rain, sauber, purus, cf. paei, fist. 
Rj. tuaja rijec. 

pacarsija, /'. vidi patrijarsija : SagradiSe visoke 
Dedane, paiarsiju vise Pedi ravne. Rj. 

pacel, in. pacelo, n. (u Srijemu), paeco, p&dela, 
in. in Srijemu), Art Brautschleier, veli genus: OdreS'te 
mi svilene pa&ele. (cf. ubradad. Rj.*). Rj. nekakav 
prijevjes nevjestinski. tugje rijeci. Osn. 125. — Da 
joj ne klone zeleni venae i beo paceo na rusoj 
kosi. '/.l\. -A 1. 

paei, vidi pad. Kj. 

paciver, m. a zagoneci, cf. eicer. Rj. — Cider }>a- 
cicer, na L'lavi inn ku^iler; kad ('ii'er klikne, sve mrlve 
digne. Rj. 761a. odgonetljaj: kokot u zorn kad za- 
pjeva. 

padaliea, /'. in C. <i.i n. p. maalina koja sama 
opadne, 'In n>u selbst abfallenden Obstfriichte (z. B. 
Oliven), fructus sponti decidentes. Rj. uopce vucka 

mini n/uiiliiv. 

padalisle. ». o, p. Cigansko (gdje padaju Cigani), 
i Hatte, I'" us castrorum. Kj. isp. logor, bk6, tabor. 
— Ne i-u- s,' padalisti prije oodi. DPosl. T.'i. rijeci 
8 takim nast. hod daniste. 

padAnjo, ». das Fallen, casus. Rj. verb, od padati. 
i>ir>i, !;,ul sto pada: Ti deS jesii, ali se 
'" di uasititi, i padanje tvoje bide usred tebe. Mih. 
... 11. 

padati, pSdam, v. impf. Kj. v. impf. sloz. do-padatk 
iz-. na-, ..-. .id-, po-, pod-, pre-, pri-, pro-, raz- (se), 
s-.u-.za-: c. /,/'. uspropadati se. v. pf. prosti padnuti, 
panuti, pasti, i kod paati v. pf. sloz. — 1) fallen, 
rutin. Kj. i >vaj m vozi iz brazde. t. j. s desne 
Btraue, /.»'' bra a onaj drugi od dovjeka. 

■.(/ gore, cf. gorica, gorska bolest. Rj. 



94b. l'liva, roda koja kod Jajca (u Bosni) s relike 
visine pada u Vrbas. Rj. 5071). Evo ti od svakuda 
svakojakijeh kouja k njemu i kako koji dolazi, tako 
ittt proa koljena pred njim ptidn. Npr. 121. Jos mu 
nijesu ttri paddle. (Rede se u sali kad se za koga 
govori da jc mlagji nego sto je). Posl. 114. Ne pa- 
dtiju iz neba pedene musmule. 207. Od jednog udara 
./)(/. ne pada. 233. Zemlji padaj, starac Kadivoje, 
:riiiljt padaj. pu-ri OL'anj daji. Npj. 4, 283. Tu padaju 
mrtri bez besapa. t, 317. Gje je hladna roda pore- 
vala ... pa otolen pada na oalove. 4, 44*. Voda, 
koja sn velikom hukom pada a zaliv morski. Pis. 80. 
i >n svojemu gospodaru stoji ili pada. Rim. 14, 4. 
Obje misli padaju s istc pogrjeJke. Rad 1, 114. Ako 
nije iniala toga prava, onda pada sve ovo. Vid. d. 
L861, 18. sa Be, pass, bezlicno: Pao si kao sto se 
pada od nevaljalijeh Ijndi. Sam. II. 3, 34. — 2) pada 
ki>a. snijeg, es regnet, schneiet, phut, ni/ngit (cadwni 
pl urine, nives). Kj. vidi idi 5, nahoditi 2, nalaziti 3; 
daidjeti, kisjeti, >iiiti, Siiuljali, nakisivati; snijezili. 
— Kad najvise grmi, najmanje kise pada. Posl. 119. 
Kisa pada kapljicama, pak napada lokvieama. 134. 
Ne pada snijeg da pomori svijet. 207. — 3) pada 
mi rogjak, ist (kommt heraus): A. Milan mi pada 
rogjak. li. Po derau (kako)? A. Njegova mati i moja 
mati od dvije Bestre djeca. Rj. kao dolaziti. — ova/mo 
idii i ovaki primjeri: Varvara, koja pada >H Dc- 
kemvrija. l!j. 53a i24i [dan]... accus.). Makivije, ne- 
kakav seetac koji eini mi se da pada prvi dun Go- 
spogjina posta. Kj. 342b (prvi dan... accus.). Mate- 
rice; praznik koji svagda pada u drugu nedjelju pred 
Kozie (a u prra pred oce). 347a. Zna » koji dun 
preko godine spadaju svi sveci, cf. padati. llj. 701a. 
U ovo orijeme padaju ratovi Stefanovi s bugarskim 
carem. 1>M. 20. Postanak mu (tomu obidaju) pada u 
ona oremena kad je... 309. O prazniku sjenica, koji 
/< poslije berbe padao, zahvaljivalo se i na sretuome 
avrSetku berbe. Prip. bibl. 49. Koji je uzimao da po- 
st'iuji rumunskogajezika pada joJ u ono oreme kad. . . 
Vid. d. ISLii, 71. i ovakovi primjeri: Padaliste Ci- 
gansko, gdje padaju Cigani. Rj. 484b. Na zlo pada 
gore, a na gore jos gore. DPosl. G7. We pnda mu 
stiii na oct, ved mu pada jad na sree. Npj. 1, 222. 
Da xi Tursko ropstvo ne padaju. Npj. 4, 72. Kazssmo 
vam uaprijed da cemo padati u nevolje. Sol. I. 3, 4. 
Da je upravo pod odgovor padao sam krivae. DM. 
295. 'I'., je iit/mil sve vedma padao u nezndbostvo i 
u bezakonje. Prip. bibl. 88. sa se, pass, bezlicno: Na 
Hmoviste se ne inula, dje nije drva, hljeba i stada. 
DPosl. i)7. kao prelaean glagol: Pada ga\ bumnjit' 
i glumit'. DPosl. 93. Pada ga i dut' i kovat'. 93. 

p&davica, /. (po jugozap. kraj.) die Fallsucht, epi- 
lepsia, cf. gora, gdrska bolest. Kj. isp. Pada od gore. 
vidi i gorica, goropad 2, velika bolja. 

pildavidav. adj. fallsiiehtig. Vele da je padari- 
rnrti. ali oni to kriju.< J. Bogdanovie. koji bolujc od 
padavice. 

l'iidt'/., in. brdo u Lovdenu. Kj. za nast. isp. Talez. 
Skrapez, i rijeci kud derez; za postanje padei. 

padcz, in. u gram, die Endung, casus: Imena 
muSkoga roda u jedn. broju imaju . . . sve ostale 
padi i jednake. Danica 1, ij2. U svijeb rijeci osim 
glagola oblici si' zovu padezi. Obi. 1. Ali se ovaj 
jitttl, pomijeSa s istijem padeeem zamjenica. 2. — 

/install/ ml pasti, padati, po Lat. casus. 

|iade/m. adj. stn pripada padezu: Kao da je u 
ojega padeini nastavak. Obi. 59. 

padina, /'.: Kt, del zove se ono rebro poduze 
ku^,., koje si. megju dve padine spusta o<l oils na 
iii/e. M. (ij. Milidevid. AKj. II. 409a. Padina je do- 
linica izmegju dva briiega. M..ze biti velika ili mala. 
M. Iij. Milicevie. < >ve l.ogomolje su . . . n pntlini 

reke Mlave. Megj. 271. Ljubljanska padina izgleda 



padiiuti 



— 3 



paklina 



kao pravi zemaljski raj. Zlos. 72. isp. dolina, i syn. 
ondje. 

parinuti, padnem, vidi pasti (padnem). Rj. i pri- 
mjere ondje. vidi i panuti. v.pf. sloz. o-padnuti, pre-, 
pro-, raz- (se), za-. v. impf. padati. 

pal'ta.* /'. \pi. pafte). Rj. vidi papta, pavta. detn. 
paftica. — 1) vidi karika. Rj. vidi i grivna, lama, 
lima. n. p. na pusci. — 2) pafta zenska, ili Sto sve- 
Stenici opasuju kad sluZe, cf. pafte. Rj. vidi tkanice. 
pojas nekakav. 

paftalija,* /'. die Flmte mil vielen Bingen, telum 
amdatum: U krilu mu lezl paftalija. Rj. pafta-li(ja), 
puska sa mnogim paftama, kurikumu. vidi pavtalija. 

— Preko krila duga paftalija, sva u srmi i u suvu 
zlatu. Xpj. 3, 343. 

pafte, f. pi. vidi tkanice. Rj. vidi i pavte; udzba- 
slije. — pojas nekakav zenski. 

paftiea, /'. dent, od pafta. Rj. vidi pavtica. 

pagjenija, /'. die Frohne elites Klosterbauers, an- 
garia (od monasterium praestanda). Rj. rabota (ro- 
liija, tlaka) sto se posluje manastiru. 

pasjeiiijas, pagjenijasa, m. Klosterroboter, .opera- 
rius monasticus. Rj. robotar manastirski. — rijeci 
S takim nast. kod bradas. 

pahaljka, f. vidi paljka. — Pfdjka, /'. (pahaljka). 
Rj. 486a. 

paliaiijc. n. das Abblasen, Abstduben, excussio, 
deflatio. Rj. verb, od pahati. radnja kojom tko pas? 
n. p. hljeb. 

pa ha n jr. n. verb, od pahati. radnja kojom tko 
paha n. p. pogacu peruskom, ili kojom paha n. p. 
pero za klobukom. 

1. pahati, pasem, v. impf. u. p. hljeb, wegblasen, 
abstauben, deflo, exeutio pulverem. cf. pahati 1. Rj. 
pahati n. p. hljeb peruskom, posto se izvadi iz oatre. 
v. pf. sloz. opahati. 

2. pahati, paliani, v. impf. — 1) pogadu peruskom, 
posto 3e izvadi iz vatre, abstauben, abblasen, exeutio 
pulverem, deflo. Rj. vidi ptihati. v. pf. sloz. opahati 
(bpajati), zapahati. — 2) (v. neutr.) flattern, fluitare: 
Za klobukom paun-pero paha do zemlje. Rj. kao 
vijati se. 

paliulj, pahiilja, m. n Rj. : paulj, paiilja, m. der 
Grashalm, graminis herba: nije ukosio ni paulja 
jednog sijena. Rj. 491b. kao travka. — pafliji'tlj [isp. 
pero), pahulja. Korijeni 300. 

pahiilja, /". u Rj.: paulja, f. nekaka trava, Art 
Pflanze, licrbae genus. Kj. 491b. vidi popino prase. 

— pa(h)ulj, paulja. Korijeni 300. 

palii'iljici'. pahuljica, /'. pi. — J) sitno ono perje 
kao bee badrljica sto se necehano meie n. p. ujastuk. 
govori se u Hrv. vidi masak 1, paperje. — 2) lead 
pocne snijeziti, kuzu: padajuved pahuljice. die Schnee- 
flocken. 

paja, /'. tin Streif, virga, linea, cf. pruga. Rj. — 
Tugja: paja. Osn. 57. 

Paja, in. (ist.) vidi Pajo. Rj. hyp. od Pavao. Pa-ja. 
tnl.-vii hyp. lod Baja. 

pajanta,* /'. vidi zioka, cf. pajvanta, pilnta. Rj. 
vidi i pauzuica, letva, vjencanica 3. kao mala gre- 
dica, Ho se njih vise pribija po rogovima u kuia i 
a drugijeh zgrada. 

pajednicn, /'. kad se §to opajedi pa izide kao 
find. Rj. 

pajili, Jim, ilvin. od spavati, (zu Kiiulnii I si/dafen, 
dormio: paji buji zlato mojel (zone govore, kao pj'e- 
vajm'i, kad uspavljuju djecu). Rj. — mjesto spavati 
govori se u djetinjskom govoru pajiti (gdje je otpalo 
Bprijeda s). Korijeni :>l 1. 

l'iijo, in. ijuz.) hyp. od l'avao. Rj. Pa-jo. gen. Paja, 
voc. Pajo. hil.ra Imp. I:, id Bajo. — Pa on zove /'"./" 
kapetana. Npj. 5, 315. 

pajtaS, pajtdSa, m. m Madi.) vidi drugar, Rj. Mad . 

pajtas. 



najtaSiea, f. (u Madz.) vidi drugarica, Rj. 

I'ajuii, mi. in ('. <1.) muski nadimak. Rj. upravo 
hyp. od Pavao. — Pajun (osn. u Pajo). Osn. L73. 
takva hyp. kod Krcun. 

p:\jvan,* m. der Strick (fur weidende J'ferde), 
funis, cf. uze: I svezu se konji u pajvane. l!j. uze 
kojim sc vein konji kad pasu. 

pajvanka,* /'. vidi pajanta. Rj. i syn. ondje. 

pak. Rj. pa-k {isp. 2 k). — J) vidi pa. Kj. vidi i 
paka 2, pake, save.: pak u ovout snacenju stoji na 
jiocitku recenice. — a) vidi pa 1. isp. popak. - Ona 
onda izigje, pak mu pripovedi svu svoju nevolju, 
najpoale mu re<5e . . . Npr. 56. Prenesi me, pak cu li 
onda kazati. 77. Onda nevoljnik dobata do vode, pak 
najprije umije oci . . . po torn pogje hitro u onoga 
kralja, pak rece ... 80. Bjezao od vaske, pak pao 
megjedu u sake. Posl. 14. Daj mi srefiu, pak me 
stavi u vreeu. 50. Ispeci, pak reei. 105. Sveti Nikola 
uajprijed je svoju bradn napravio pak drugome. 281. 
Do Vas stoji, da to bude ili ne bude, pak sad Bog 
Vara a duia Vam. Pis. 27. Primi rijeci moje . . . 
pak 6u biti zadovoljan. DP. 370. — b) vidi pa 2. 

— Ja sam carica, pak nemam zlatnog razboja ni 
preslice. 58. y (Jd 7 godina pak do same starosti. Da- 
nica 2, 81. Cesto sam mislio da Varn sto piSem, pak 
me je sve kojesta zadizavalo i razbijalo. Slav. Bibl. 
1, 90. — 2) aber, vero: onda pak. Rj. savez pak 
u ovom znacenju ne stoji nikad u pocetku recenice. 
isp. a 1, i syn. ondje. — Reci joj neka mi iz tijeh 
jaja izleze piplad, pak 6u je dobro darovati, ako li 
jink ne izleze, hoe'u te staviti na muke. Npr. 105. 
Kad iiai'od pal; stane psovati i vikati na vesac'a. on 
se. poplasi. Danica 4, 38. U ono pak doba dogje Jo- 
van krstitelj. Mat. 3, 1. Kad oni pak izigju, gle, do- 
vedoSe k njemu covjeka nijema. 9, 32. Marija pak 
sjedi s njom oko tri mjeseca. Luk. 1, 5G. U to ni 
jeme pak izigje zapovijest od desara Avgusta. 2, 1. 
Ne samo pak to, nego se hvalimo i . . . Rim. 5, 3. 
Ako ostaneS u dobioti. Ako li pak ne, i ti eeS biti 
odsjecen. 11, 22. Molim vas pak brado, duvajte se. 
lii, 17. Prvi trudedi se za Boga Izrailjeva . . . Drugi 
pak odisti solju nezdravu vodu. DP. 312. — H) pak'.' 
dann, turn. Rj. kao da sc pita: onda? 

paka, (u Dubr.) — 1) vidi opet, n. p. vidjeeemo 
se i paka. Rj. — 2) vidi pa: Paka joj jejunakgo- 
vorio. Pak su lipe svate sakupili, paka idu po mladu 
divojku. S gjordam' Pavlu grebak iskopase, paka 
mlada Pavla zakopase. Rj. (s?). vidi i pak 1, pake 

— Gora bregja rodi mi§a, velike hvale, a paka nista. 
DPosl. 24. Misli, a paka govori. 61. 

pakaii, piikla, m. — 1) die Holle, infernus chri- 
stianorum. Rj. vidi vjedna muka. - - Pa ga baci 
na dno pakla, paklenici docekase. Rj. 485a. Jer se 
oganj razgorio u gnjevu mojem, i gorjece do naj- 
dubljega pakla. Mojs. V. 32, 22. — 2) (po zap. kraj.) 
vidi smola. Rj. — Tko u pak'o tegue, opakli se. 
DPosl. 134. 

pake, vidi pak: Po(h)arati, pake popaliti. Ona kupi 
svoje b'jelo platno, pake bje/.i Skadru bijelome. Lako 
skodi, pake progovori. Rj. vidi i pa, paka 2. — Li- 
jepo joj ime izbirao: bila Zlatka, pake Angjelija. 
Npj. 3, 112. 

palileni. adj. hollisch, mfernalis. Rj. sto pripada 
paklu. — Sveta dusica, paklena mjesinica, Posl. 281. 
Iludobo paldenal (Kao psovka -- i povelika). 343. 
Zmije, porodi aspidinil kako dete pobjedi od presude 
a oganj pakh ni? Mat. 23, 33. 

paklenik, m. (u Dubr.) vidi gjavo: Pa ga baci 
na dno pakla. paklenici dodekaSe. Rj. 

pkklonjaca, f. vidi paklina. Rj. rijn'i s takim nast. 
koil ajgirada. 

PakTeujaca, /. voda u Velebitu od Dalmatin ke 
strane. Rj. 

paklina. /. m Lioi) kao katran, Sto se kola mazu. 



pakliti 



4 — 



palcz 



Art Wagenschmiere, uxungiae (jams. Rj. nekakav 
kolomaz. vidi paklenjada. - AT eto tijedna ljudurina, 
crnjase ae kao i paklina. Npj. 5, 512. Dze kovdeiid 
i >< I -iir, i obli ga smolora i puklinom. Mojs. II. 2, .'i. 

pakliti. paklim, ». impf. pahlom (smolom) ili pa- 
klinom mazati. v. pf. sloe, opakliti. — Paklit' dusu. 
DPosf 93. 

pakljcnjc, a. nib. od pakliti. radnja kojom tko 
pal li sto. 

Pak-Mnrijn, /'. brdo izmegju Crmnice i Pastro- 

vica. Rj. 

piikolt'c. /'. (u primor.) svako proljetno zelje sto 
se jede, Friihlingsgemuse, olus vemum (bunias eru- 
cago L. Bj.*). Bj. — Tugja de biti i pakolee. Osn. 371. 

pakosuii, pakosna, adj. vidi pakostan. Bj. pakosan 
fi prema drugim padezima bez t. 

pakosnica, /'. mulier maligna, maleoolu. Stulli. 
pakosna -inn. 

p&kosnlk, hi. Stulli. pakostan covjek. 

piikosf, pakosti, /'. die Bosheit, malitia. Bj. vidi 
opadilo, opadina; zloba, zloda, nazloba; pasjaluk, 
pizma. — Nodnica, kao nekaka avet koja covjeku 
nodu kail spava inn pakost kaku. Bj. 1211>. Da se 
govori samo iz osvete i is zavisti i pakosti. Odg. na 
ut. 19. Ovakove rijedi izlaze ili iz slijepe pakosti ili 
i/ gruboga neznanja. \'. Lazid 1. 13. 

pakostan, pakosna, adj. boshaft, malus, maliti- 

OSUS. Bj. rah pakosan. isp. zlolian. — Oil 'l'i-ir:i 

sela pakosnoga. Npj. 1 1. XXYII1. Ostale su svejpa- 
kosne izmisljotine i Iazi. Odbr. od ruz. 16. Sto su 
neki ljudi uljiulni. a drugi zli i pakosni . . . i to do- 
lazi od gornja tri nzroka. Priprava 11. Pogledaj ne- 
prijatelje moje . . . kakvom me pakosnom nenaviscu 
nenavide. J's. i'.">. 19. Lailjivac slusa jezik pakostan. 
Prid. 17. 1. 

p&kostiti, stun, v. pf. {v. imp/', fij. s ) (u Grblju) 
schaden, Schaden nufugen, noceo: Toliko mi zlotvor 
pakostio! (Posl. 318). Rj. pakost ciniti kome. druk- 
ctje glagol >ie dolazi. isp. uditi, skoditi. — Molim 
te, oprosti bradi svojoj bezakonje i grijeh, sto tipa- 
kostise. .Mojs. I. 50, 17. Koji mi pakoste, prebijajudi 
kosti moje, rugaju mi se. l's. 42, 10. 

Piikovracc, it.: V Loznici i u Pakovracu tselo u 
srezu Trnavskom, okruga Rudniekog. Kj. 3 ). Rj. — 
Pako-vr&ce (drugoj poli korijen . . . vrtjeti, od koga 
je vratiti, a prva de pola biti osnova od koje je adj. 
opak). Osn. 57. 

I'iikra, /'. num. prop. Name eines Flusses and 
Klosters in Slavonian. Rj. voda i manastir u Sla- 
voniji. 

Pakrac, m. varos n Slavoniji. cf. Pakre. Bj. 

Pftkracki, adj. run Pakrac. Rj. sto pripada 1'u- 
kracu. vidi Pakrcki. 

Pftkrc, m. vidi Pakrac. Rj. 

PiikrckT, adj. vidi Pakracki. Rj. 

1. pala, /'. m Mostaru) poduboka lopata kojom se 
baca voda na povrdc (kad se zaljeva). cf. ispolac. 
Kj. vidi i palj 1, ispo. — Znaeenje korijenu sipati: 
pala (ispolac), palje (mekinje). Korijcni 286. 

''. pala. f. velih mi' Ho se za pojasom nosi. vidi 
handzar, jatagan. ,:'( postanje isp. paloS. ake. je i 
litiniii'tiiji ml Dr. /.. Marjanoviia. — Za pas zadi 
dvije puSke male, pod njih metnu pnlu pozladenu. 
UNpj. ".. L36. Za pasom mn dvije puSke male, a 
pod njima pala okovana. :». 319. Za pas zadi male 
diehvedare, rastmi ili pnlum lutiiikiitjum. .'i.'ioo nlzeh- 
vedar dzeverdar). 

palac, i - 1) der Daumen, pollex. Bj. 

prst. I'rr-tunnti, palcima i kaiiputima obuhva- 
titi. Rj. 585a Kail znari der Daum« kaie ae palca, 
a kail znari die Speiche (na tofiku), onda ae u mn. 
broju ka2e paoci, Pis. 39. OdsjekoSe mn pala a 
ruku i ii nogu. 8ud. !, (i. k ovom primjeru mm palac 
(prst) gen. paoca: Uzmi a maoca nakonjKioca. DPosl. 



149. — 2) (gen. paoca, ponajviSe se govori pi. paoci 
i pTdceoi) die Speiche, radius, cf. spica. Bj. nu tocku. 
riili i zliiea. zubac '2. isp. pam'iti. — Naprava n tijeh 
tockovu l.iijase kao naprava u todkova kolskih; na- 
placi i paoci, Bve bjese liveno. Car. I. 7, 33. 

paliYeanjo, /(. vidi palucanje. Rj. 

palaeati, cam. v. impf. (u Srijemu) vidi palucati. 
Kj. palaca guja jezikom. v. pf. palacnuti. 

palacka. f. — 1) ouo sto izraste ua rogozu kao 
kukuruscid. Rj. vidi batid 1, paladnik. — 2) pi. pa- 
lacke, Art Patrontasche, embolorum thcca, cf. pripo- 
jasnice. Rj. vidi i kese. — Znaeenje (korijenu) is- 
ticati se, strsiti: palac, paoditi; palacka, palafinik; 
palok. Korijeni "Jyii. 

palaimiti. palacnem, v. pf. vidi palucnuti. ». impf. 
palacati. — Jezik uije nikad naaao uiJta da palacne 
mladim i lepim popom udovcem. Zim. 5. 

palaca. /'. der Pallost, palatium: Zrno do zrna 
pogada, kamen do kamena palaca. Posl. 5)4. vidi 
palata, polada, polac; dvor, dvori, har 2, konak, odzak. 
saiaj. 

palaciuk. in. in Srijemu I ritli palacka 1. Rj. vidi i 

batid 1. _ 

palaniiir.' m. das ScJiifftau, rattens, cf. uze. Rj. 
jtic u lagje. 

pnlilmida, /'. palaininla. /'. (u Srijemu) Ackerkratz- 
kraut, serratula aroensis (circium arvense L. Rj. 3 ). 
Kj. biljka. 

palanarki. adj. ton der palanka. palancne, oppidi. 
Rj. sto pripada palanci. 

palaiicanin, m. Einwohner einer palanka, oppi- 
danus. Kj. covjek it palanke. 

palandara, /'..■ I evo mu mreza pulandara. Rj. — 
Tannic sn : ojdara. palandara. Osn. Ki!». 

palfui!;;), /'. — 1) (u (irliljul vidi poluga, (ozib. 
Rj. 3 ): Kad li doSe na Legjanska vrata, kad li pusta 
bjehu zatvorena. zatvorena gvozdenom palangom. Bj. 
Tugja: palanga. Osn. 365. Lat. palauga, pbalanga. 
isp. zapalangati. — 2) vidi palanka 2, pandurnica, 
strazara, straznica. — ('eta pogje u Rudine ravne. 
suininuse Plocu i Trubjelo i Omutid krvavu pulangu. 
Npj. 4, 53. E vas e je sreda donijela od Rudina i 
oil Omutica, tamo mi je Bibid na palanzi. 4, 389. 
1 rat vali careve palange, to forties od Hercegovine. 
5, 72 (fortica = forteca). 

palanka,* /'. — 1) (u Srbiji) einc Palanke (Mit- 
li Id in ;l zwischen Dorf und Stadt), oppidum. Rj. Pa- 
lanke su inauje od mlogih sela, nego se od njih 
razlikuju samo po torn, sto u njima sjedc Turci, i sto 
ima po koji ilucan, i sto su kuce na blizu. Danica 
2,47.^o titmacenju u Bj. palanka je srednje izmegju 
varosi i sola, ni varos ni selo, varosica; der Markt- 
flecken, oppidulum. — 2) (u C. G. i u Here.) pan- 
durnica ili strazara. Rj/' vidi palanga 2, straznica. 
— Tu palanku moju razorio, carski barjak pod 
nogom zgazio. Npj. 5, 309. isp. palauga 2. 

pa la: a. /'. der l'alltist, palatium: Polaca znaei 
vclika kuda, palata. Posl. 26. vidi i palaca. 

palarra, f. (u Srijemu) celjade koje muogo govori 
i rijefi po selu razuosi, die Schwatzerin, garrula. 
Kj. vidi stokucanin. 

Palt'k.sija, /'. vidi Poleksija. Kj. ime iensko. 

palcnta, /'. Tul. polenta, sknlinnu tijesto ud kukn- 
ruznoga brasiia. vidi kacamak, i sgn. ondje. — »Sto 
ti zlicom kadkas tu palentu?* J. Bogdanovid. AKj. 
III. 870b. 

Pali'skT, adj. run Pale/.. Rj. sto pripada Palezu. 

ItnM ... (u Hrv.i vidi paljet . . . Rj. 
'aloz, tu. (sad Obrenovac. Kj. 3 ) Stddtchen am 
Einfluss der Kolnbara in die Sava, oppidum Serbiae. 
Rj, palanka it Srbyi na utoku Kolubare u Savu. 
imena s takim nast. kod Padei. 

paloz, in. isp. I'alez. vidi paljc^vina, poieg. iljeln 
kojim tko '.apali n. p. kudu: Udarilo u uase selo 






I'alezanin 



— 5 



paljavac 



svako zlo, pa i pales it. j. paljevina). J. Bogdanovid. 

— za nasi. isp'. derez. 

Pali'zanin, m. (pi. Palezftnii Einer von Palez. Rj. 
covjek iz Paleza. 

palica, /'. Rj. dem. palidioa. — 1) der Stock. Spa- 
zirstock, baculus. Rj. isp. batina, i syn. ondje. — 
Blasena palica, vidi badnjadica. Rj. 30b. Klis. U ovoj 
igri ima konj . palica (kao pola Stapa), klis i trlica. 
Rj. 275b. L'zme mjeSinu od zaklanoga brava, te je 
napuSe pa udri po njoj palicom. Npr. 168. Palica 
vladalacka ne de se odvojiti od Jude. Mojs. I. 49, 
II). — 2) der Stock (im Joche), baculus jugi. Rj. n 
jarmu. isp. ispaliditi. — Palidnjak, t. j. svrdao, Sto 
se na jarmovima vrte rape za police. Rj. 486a. I >j 
oracul mlad oraeu! ko ti dade mlade voke, ijarmove 
javorove, i police simsirove? Npj. 1, 161. — -i) (u 
O. G.) tin Stuck Hole, lignum: Jedna palica ni pred 
carem ne gori (Kao Sto jed.no drvo samo ne ruoze da 
gori, tako je i mnogi posao tesko jednome doeku 
uciniti. Posl. 112). Rj. jediio drvljadi. — 4) vidi 
maska 2. Kj. 3 vidi i lakat 3. if. tjeraliea. 

piilii-ica, /'. dem. oil palica: Podaj Petni palicicu, 
nek ubije grlidieu. Rj. 

palii njak, in. t. j. svrdao, sto se na jarmovima 
vile rupe za palice, der Bohrcr zu dem Stockloch 
im Joche, terebra major pro foramine jugi ml inse- 
i\ ml ii m baculum. Rj. 

palidrvce, n. pali-drvce, pretna Njem. Zundholz- 
chen. vidi palionica; dibret, sumporaca, sibica, zigica. 

— Govoredi to on se masi za palidrvcu, nkresa, i 
zapali svoju cigaru. Zlos. oil. Ko danas duva u ugarak 
da uzeze svedu kod kutijc palidrvuca? 328. Na jedan 
mail de trgnuti iz spaga palidrvce. 334. 

paliuorka, /• lu vojv.) kaze se zloj zeni, Benen- 
iiiatti fiir ein buses Frauenzimmer, mitlicr iiii/mrtiimi. 
Kj. riili ostrokongja, nadzagbaba. — pali-gorka (drugoj 
poli osnova u gora). Osn. 3(10. isp. tako nloz. rijec 
kaciperka. 

PalMJjak, m. pripovijeda se da je bio nekakav 
harambasa koji se ovako zvao. Rj. 

palijc, pafija, /'. pi. kao velike lotre, s pomodu 
knjili se burad na kola tovare i s kola skidaju, 
Schrotleiter. Rj. vidi skladnje. 

palijer, palijera, m. nekakav barut, Art Schiess- 
pulver, pulveris pyrii genus: A dot'ati sjajna dzefer- 
dana, koji prima litru palijera. Rj. — takvc tugjc 
rijeci kod daeijer. 

palijoJ.ee, n. n ovoj zagoueci: U lijesde palijesce, 
ii lijesde voda stoji, a u vodi oganj gori. Rj. odgo- 
netljaj: ogledalo. 

palik, m. (u ('. G.) cf. liditi se. Rj. — Likom i 
pnlikum lii-im se. Rj. 331b. 

palikiica, c. g. domorum incendiarius. Stulli. pali- 
kur.'i. celjade musko Hi zensko sto pali kuce. — tako 
sloz. rijec kod distikuda. 

pal ilu, n. ono sto pali; der Zunder, foincs. — 
1'alilo ugje u skupstinare. Mil. 179. 

palionica, /'. Zundmaschine. Rj. 8 vidi palidrvce, i 
syn. ondje. 

palipan, cf. pipavica. Rj. — Kad se djeca u |»>- 
cetku kake igre pogagjaju koje de aajprije cmiti 
ono Sto ii igri valja da cmi onaj koji izgubi, n. p. 
ko de aajprije zniuriii, onda jedno kao brojedi sve 
redom govori: >Pipavice« ... Mjesto ovoga govori 
Be ka&to i ovako: i >d Dunava do Dunava, do dva 
cara carevina, guseo gusenica, palipuska palipan, 
■ Ii/ se ""ko za katan, katan bio gjufistan. Klindica, 
vardica, zveckacl Ovgje zmuri onaj na kome dogje 
zveckac . Rj. 500b. 

palipuska, cf. pipavica. Kj. vidi kod palipan. 

pi'ilisail. in. die Palissade, callus. Kj. kolac u sanca. 
— Sanac, pored koga su iznutra udareni palisati. 
Danica 2, 42 (tako mj. palisadi), 

p&llStC, n. gdje je sto puljcnu, n. p. za kupusni 



rasad, die Brandstatte, ustrina. Rj. isp. spaliSte, pa- 
ijika. gariste. — rijeci s tdkim mist, kod daniste. 

paliti, palim, v. impf. l!j. v. pf. sloz. iz-paliti, na-, 
°"> .P°"i pod-, pri-, raz-, 8-, sa-. u-, uz-, za ; v. impf. 
sloz. na-paljivati, o-, pod-, pri-, raz-, a-, sa-, u- (se), 
za-. — 1) anzunden, incendo. Rj. — Uoei Ivanja 
dne je obicno na nekijem mjestima paliti lihi oko 
tora. Rj. 215b. 1 lubarde, cim gradove pali. Rj. 314b. 
Puske su iz pofietka palili fitiljem. Rj. 663b. U podne 
svijecu paliti. Posl. 334. Robe, pale, a sijeku glave. 
Npj. 4, 336. Stanu paliti kule it pusaka. Danica 3, 
14l'. Turci su svaki dan izlazili, te palili i harali uz 
Jadar. 3, 201. Covjek nevaljao kopa zlo, i na usnama 
mn je kao oganj koji pali. Prie. 16, 27. sa se, pass.: 
Zublja se zove usukano drvo ljeskovo ili dubovo, 
koje se sulio pali mjesto luea. Rj. 214b. Cumurnica, 
jama gdje se eumur pali. Rj. 7(>2a. — 2) a. \>. pusku, 
feuem, accendo: Neko pali bistra dzeverdana. Rj. 
isp. bacati i puske), metati (puske), puskarati. ostala 
syn. kod puska. — Od obraza tanku bresku pali. 
Npj. 4, 66. Pa od oka pali dseverdara. 4, 373. Pali 
Ibro ubojne topove. 4, 374. — 3) nesto me pali po 
legjima, jucken, prurio. Rj. kao svrbjeti. — 4) sir 
pali, kad se malo kao uzeze. Rj. — 5) on pali on 
zari, schalten und ivalten, dominari. Rj. — On pali, 
on zari. (Radi i upravlja po svojoj volji). Posl. 239. 
Da su se njih dvojiea nacinili u Biogradu kao dahije 
te pule i zare po svojoj volji. Sovj. 19. 

palma, f. (gen.pl palama). vidi paoma. die Palme, 
palma: Palma, drvo na kojemu ragjaju urme. Nov. 
Zav. XI. Xarod mnogi obuden u haljine bijele, i 
palme u rukama njihovima. < ttkriv. 7, 9. Dogjose u 
Elim, gdje bijaSe dvanaest izvora i sedamdeset pa- 
lama. Mojs. II. 15, 27. 

palinov, adj. sto pripada palmi. za nast. isj). aptov. 
— Siker, nekakvo jako pice ... od meda, urmi i 
palmova soka. Nov. Zav. XII. Dokle su se po pal- 
movim sumama samo setali. Priprava 151. Uzmite 
grana palmovijeh. Mojs. III. 23, 40. 

palok, m. (u Boei) u rijeeima: na paloku, t. j. 
ruci (da se lasuo moze uzeti), bei der Hand, prae 
iiiaiiihus. Rj. isp. ruka 5. — vidi tumacenje korijena 
kod palacka. 

p;i!os (paloS), m. der Pallasch, glad/ius militaris. 
cf. mad. Rj. augm. paloSina. isp. pala. — Stade klepel 
noza i palosa, bajuneta, sablje i handzara. Npj. 5, 
344. Bud ogrne, a polos pripasc. HNpj. 1, 32. 

pab'isina (paloSina), /'. augm. od palos. Rj. — O 
bedri ran dnga palosina od muskijeh puno devet 
pedi. Npj. 3, 95. 

palueaiiji', n. das Zucken, micatus. Rj. verb, od 
palncati. radnja sto n. p. guja paluca jezikom. vidi 
palacanje. 

pahii-ati. earn, v. impf. paluca guja jezikom, zucken, 
mico. Rj. vidi palaeati. v. pf. palucnuti. 

palucnuti, pMucnem, v. pf. zucken, mico. Kj. pa- 
litcne guja jezikom. cidi palaenuti. t: impf. palueati. 

palni-ak, paludka, in. cine kleine unregelmassige 
Au, campus herbidus prope aquam. Kj. cf. sikara. 
Rj. 3 XLI. — Izmegju planina pored voda i rijeka 
ima mlogo luka i palucaka. Danica 2, 33. Po osta- 
lijem mjestima palucci, kao a naa konopljista, ili 
kao dobro gumno, drze so za njive i Uvade. Kov. 
33. — pa-ludak (osn. u luka). <>sn. 291. za pa isp. 
pabirriii. 

pi'ilj, m. -- I) (u Boci) vidi ispolac. Kj. vidi i 
1 ' a I : i . ispo. — 2) iu llrv.i drven tudak kojijem se 
zbija sir. a i kupus sjecavac, die Stampfe, tudicula, 
cf. sirzbijalo: Za pasom palj batina. Kj. 

pttlja, /'. hi Dalm.) vidi zublja. Kj. Zadjela se 
je sebru palja za zub. DPosl. 154. 

pal jasl ura. /'. (u Dubr.) nekaka morska riba, Rj 

pi'iljavae, paljavca, m. panis ex furfure. Stulli. 
ciai otraSnica, truJnica. -■ Ladnu sladak je i pa- 



palje 



6 — 



pametodostojan 



DPosl. 52. Paljavac, kruh od palja (mekinja). 
XIV. 

palje, pSlja, /'. ///. in Dubr.) vidi mekinje: palje 
od Senice. Bj. vidi i osjevine, posije, trice, truli. - 
Bolje je biti gospodar od palja aego sluga a Novi. 
Posl. 22. Viri'kn mi- k trica (palja). DPosl. 150. 

paljenica, /'. t. j. zrtva, zrtva l;oja se sva spali, 

das Brandopfer, holocaustum, holocautoma: Xoje 

prinese ua zitveniku irtve paljenice. Mojs. I. 8, 20. 

nik aeka zapali ave to ua oltaru; to je rtva 

paljenica, 2rtva 111. 1, 9. 

ic'il.jf'iijo, n. llj. verb, ml paliti. — 1) radnja kojom 
tko p"l< Ho, n. p. svijece, grad, suho drvo i t. </. (das 
Anziinden, incensio. Rj.): Da se k mostu privuku 
burad .-a smolom i a ostalim potrebama za paljenje. 
Zitijc 26 grijeskom palenje). — 2) radnja kojom 
di a. /.. pusku. - 3) stanje koje biva, kad sto 
pali koga n. p. /»> legjima; — 4) ili kad sir pali. 
,', i radnja kojom tko pali (i zari). 

paljctak, paijetka, m. vidi pabirak. Rj. — pa-ljetak 
iosii. u Ijetina bez krajnjega nastavka). Osn. 291. za 
pa isp. pabirclti. 

p&yetkovalae, piiljetkovaoca, m. Stulli. koji pa- 
Ijetk 

paljetkovalica, /'. Stulli. koja paljeikuje. 

paljotkovanjo, n. vidi pabircenje. Rj. 

paljetkovati, paljetkujem, v. impf. vidi pabirciti. 
Bj. vidi i biraciti. v. pf. aapaljetkovati. — Biraciti, 
in llrv.i p po vinogradu (a za kukuruze 

laletkovati). Bj. 27a (paljetkovati je sasvijem 
isto sin i paletkovati, samo je ono po juznome a ovo 
po istocnom govoru). sa se, pass.: Jer ce biti u zemlji 
i u narodima kao kad se oberu masline, i kao kad 
se paljeikuje poslije berbe. Is. 24, 13. 

paljevina. /'. — 1) was vcrbrannt oder angesengi 
^iiml adwritu/r: udara ua palje vinu, es riecht 
ifnli Brand. Bj. kad se pali n. p. dlaka, onda udara 
mi /.iiln nun : Bace ih u zazarenu pec. Tada izigju na 
polje . . . niti se Daogase i najmanje osjetiti paljevina 
ua iijiiiHi. Prip. bibl. 97. — 2) vidi palez, pozeg. 
isp. paljenje. — Udarila je u narod velika palje- 
vina, za malu stvar, hajde upali kudu, Stalu. krniu. 
.1. Bogdanovid. 

paljika. /'. mjesto gdje je suma izgorjela pa ostala 
a, ilir Brandstdtte trim einem Walde), area 
silvai . Bj. za postanje isp. paliti. isp. pa- 

liSte. — rijeci s takim mist, kod aptika. 

paljikovaca, /. der Priigel, baculus, cf. batina. 

Bj. i syn. mal'ic — :<t mi-i. isp. lirezovaca, drcno- 
vaca, glogovaca, ljeskovaca i t. d. palja (zublja), pa- 
ljika. paljikovaca, paljevina; paliti. Korijeiii 286. 

paljka, /'. ipahaljka '.'i od drveta kao duguljasta 
i. lime jekrnekcije (u Srbiji) dine Senicu. Rj. 
lahaljka, parda. 

pameSiJe, n. Erinnerung, memoria, das Gedenken. 
Bj. verb, ml pamtiti. radnja kojom tko jnunt, sto \ ( -. 
bi kazao, da je to luidalastina, koja nije :" /"< 
ni za kazivanje. Npj.' I. XXXVI. 

pameca. f. dim. ml pamet. Bj. pameiiiea. takva 
ili in. kod djeea. — I'dari se junak na junaka, udari 
ae panel na pamecu. Npj. 2. 233. 

pamet, /. iln r. pani.'iii. Bj. ilnn. pameca. — 1) der 

md, intelligentia, pruaentia, <-/'. razum. Rj. — 

n poludio, uzeli mu ah pamet ili zdravlje. Bj. 

lie Bijem se s pamecu. Bj. 28a. Bravati, % \ >>■ pa 

Rj 39a. Sto pamedti dokuciti. Bj. 

i pameti. I!j. 136a. Vazmati 

Rj. |s|ii. Posenuti pamecu, raznmom. Kj. 

562a. Rj. 701a. Stuknuo pamecu, 

poludio. llj. v l^a. Vigju da si ti hitre pameti, i da 

umijes dobro i mudro zboriti. Npr. 164. Posije ga 

:i>'tll da i, 217. ( )lieea\ajil.'i se i|.i 

re nnaprijed In,!, ,',. 248. 1 'a ga je nevolja 



na bolju pamet naucila. 249. Jesi li pri sebi? (Kad 
ko govori Sto ludo, t. j. da nijesi sisao s pameti?). 
Posl. 114. Kad eoeku pukne megju oeima. (Kad mu 
se otvori paind). 122. Luda pamet pogibija gotova. 
171. Pusta jiniiiet dogje mi na pamet kad Sto po- 
pijeui. 266. Rastaces se i sa mnorn, ali ne 6eh sa 
svojom pameti. 27o. S Bogova. pameti! (Refe se n. p. 
kad se mriogo pije, t. j. vee se rastuje s pamecu). 
275. TeSko tome ko za tugjom pameti ide! 316. Kakve 
su im Sainove obrve, zanijese moju pamet do mrve. 
Npj. 1, 236. We je za nas . . . mudra pamet, da 
pametujemo. 2. 482. Da zdravo budu do stare starosti, 
a bistroj panuti. Kov. 72. I ovo sam ja mogao druk- 
eije kazati — ali sow na pameti nasao da je onako 
najpristojnije. Odbr. od ruz. 6. Ovo su stvari, koje 
pokazuju gjetinju pamet i slijepu pakost. Rj. 1 XII. 
Vremena po pameti nema vise, nego samo tri, t. j. 
sadasnje, prosavse i budu^e. LV. Milos odgovori da 
je on to po svojoj pameti pisaru zapovjedio tako da 
pise. Sovj. 57. — 2) das Geddchtniss, nnr in den 
Phrasen: nije mu bilo na pameti, mens, memoria; 
uzmi se u pamet {vide, attende quid agas). lij. cf. 
um 2. Rj. 3 XLI. — 3) n. p. naueiti Sto na pamet, 
auswendig, memoriter. Rj. — pod 2) i pod 3) pamet 
anaci dusevnu silu kojom pamtimo sto i kojom se 
sjecamo cega; pa ecmo primjere za 2) i za 3) metnuti 
ovdje zajedno: Prdnulo mu u pamet, ist ilim einge- 
fallen, incidit in mentem. Bj. 566b (prostacki mjesto : 
palo mu na pamet). Ali mu odmah padne na pamet 
sto je baba kobili govorila. Npr. 24. D'jete jednako 
drzi >i pameti sto mu je otac kazao. 160. Pusta pamet 
dogje mi na pamet kad sto popijem. 266. U zene je 
duga kosa, a kratka pamet. 329. loraj jirimjer maze 
n'i i pod 1. isp. kratkounina dugokosa bila). Uzmider 
se a pamet, jer 6e§ sada izvuei lutriju. 331. I'm ca- 
ruje, A pamet imaju i zivotinje. 333. Xau^io na pamet 
kako papagao. DPosl. 69. Bog da mu duSti prosti ! 
renin mu pamet! Milos 189. AG. G. nije nam onda 
bio ni na kraj pameti. Nov. Srb. 1817, 662 (isp. Nije 
mu za cijelo ni na kraj nma bilo. Rad 2, 195). Kako- 
gogj Sto mi je onda le'zao na sreu i u pameti mcj 
Jmliir . . . tako mi je isto lezala na sreu i u pameti 
i Crna gora. Rj. 1 XV. Meni se ovaj nepovoljni i 
zalosni posao tako onda uvrtio u pamet, da (ga) se 
i danas opominjem. Sovj. 21. 

pametan, pametna, adj. verstdndig, prudens, in- 
telligens. Rj. isp. pamet 1. vidi spametan, otresen, 
razuman. — Pametan kao popino prase. Posl. 246. 
I'ltmetan polako ide a brzo dogje. 246. Tu su Turei 
miiilri i jnmetni . . . ne ScedoSe zametati kavue. Npj. 
4, 242. Ovaj savjet svi nagju da. je vrlo pametan, i 
prime ga rado. Daniea 2, 125. GuSanae je n torn bio 
plum t in /i ml pa-a. ."., 21S. Ni'i'o je to trazio lepim 
reema i jiannjiiim i pravednim rladaiijem i uprnr- 
Ijiinjriii. Milos 50. Da se uiini sto dobro i pametno. 
Pis. 5. Ne tii li bolje i pametnije bilo, da ...'.' 17. 
ailr.: Ja obeeam po njezinim savjetima vladati sc 
/mini Inn. Daniea 2. l-'iS. Vrlo pametno govori o 
pretvaranju slova. Pis. 48. To bi duznici najpa- 
metnijt uciniti mogli, da vam dadu joS novaea. Straz. 
1886, 1765. 

pametar, m. — 1) vir memor — i u ^as se zgoda 
ugleda, od ke ne bi pametara — nije pametara, ki 
zna, da se to igda dogodi — nije pametara od toira 
— nije pametara, ki je to euo. Gundulic. Stulli. covjek 
inn (dobro) ji'imti. vidi pamtilo. — TamoSnji pame- 
tari ovako o to in piieaju. /.im. 209. — 2) koji pise 
dnevne dogagjaje, da In' se pametovali, km, istorio- 
graf:T&ko earova David . . . Joav bjeSe nail vojskom, 
a Josafal pametar. Sam. II. 8, 16 (a commentariis), 
Tada izide k njeinu Sonina pisar i .Toali pametar, 

I-. 36, 3. 
pamctoddstojan, stojna, adj. sto je dostojno da se 

pmiiii. ilnikn nriliii , memoria dignus, memorabHis: 



pametovanje 



|i:iiiiliirn\ ii-.'i 



Ova se proba od ludosti ucini skupstini sa svim od 
pametodostojnoga reda. Danica 2, 137. 

painctovanjc, n. Rj. rcrh. od pametovati. — 
J) radmja kojom tko pametuje (pamti) sto (die Erin- 
nerung, mernoria. Rj.). — 2) radnja kojom tko pa- 
metuje (kno umi), das Vernunften, to sapere. Rj.). 

pametovati, pametujem, v. impf. (at.). Rj. — 1) ge- 
denken, meminisse, cf. pamtiti: Mo'S li znati i pame- 
tovati. Rj. riili i, tuviri. — Obeeaj ludu da se raduje, 
a mudru da pametuje. DPosl. 87. sa se, pass.: Zlo 
se pametuje, a dobro zabude. DPosl. 158. — 2) ver- 
min ftcn, sapio: /a nas nije vika i skakanje, ved je 
za nas vino i rakija, i gospodstvo, da gospodujemo, 
mudra pamet, da pametujemo. Rj. isp. uniiti. 

pamriik, m. (u Boei) crv koji se u ovaca i u koza 
u rogu nalazi. Rj. vidi pamrav. :a postanje isp. pun- 
drav. — Daeete joj (sestri) ovu travu da popije ujutro 
na site srce u vodi nenacetoj, i kako je popije, doci 
dejojpamrak u glacu, te 6e u goru pobjeei. Npr. 11.;. 

pamrav, ire. >to u Vuka pamrak. Sto se vrtis, 
konda ti je pamrav u guzici«. J. Bogdauovid. 

piimlilo. m. der ein gutes Gedaclttniss hat, qui 
valet memoria : slab sam pamtilo. Rj. koji (dobro) 
pamti. nidi pametar 1. isp. zlopamtilo. — rijeci 
s takim wist, kod bajalo. 

pamtilja, /'. moc pamcenja : das Gedachtnissver- 
mogen ; ris memoriae. — Vredno je pomenuti jos 
jednu dusevnu osobinu u koeijasa. Ta se osobina 
tide njihove moci pamtilje. Megj. (j. Osobita pam- 
tilja . . . Kako to vi, Gospodaiu, pamtite sve. Mil. 
288. za nust. isp. bjelilja. 

pamtiti, tlm, v. impf. gedenken, sich erinnern, me- 
minisse. Rj. vidi pametovati 1, tubiti, tuviti. v. pf. 
sloz. u-pamtiti, za-. izmegjv, m i t izbaceno e. — 
Svaki eovjek svima mrtvima syojijem, koje on pamti, 
nacini po svijeeu vostanu. Rj. 173b. Slabo ko i mari 
da pamti zapijevke u kojima neiria ni£ta do tuz.enja 
i zalosti. Kov. 99. Pamtiti ovaj dun. a koji izidoste 
iz Misira. Mojs. II. 13, 3. 

pamtivijek, ire. u rijeeima: od pamtivijeka, sa't 
Menschengederiken, post hominum memoriam. Rj. vidi 
pantivijek. 

painiiean. pamuena, adj. baumwollen, bombycinus, 
xylinus. Rj. sto pripadu pawnku. vidi pamukli; bura- 
bacan. — Astar, pamucno platno. Rj. 8a. Melez, 2) 
platno u kojega je osnova prtena, a potka pamuena. 
Rj. 352b. 

pamuear, m. der Baumwollhandler, mercator bom- 
bycarius. Rj. koji trgujc pamukom. 

pamuk,* ire. Rj. vidi bumbak. — 1) die Baum- 
woile, erioxylon [gossipium L. Rj. 3 ). — 2) {goss. her- 
baceum L. Rj. 3 ): meko kao pam.uk. Rj. — Zackati, 
n. p. pukla vrata pamukom. Rj. 202a. Mavez, plavi 
pamuk. Rj.340a. Pijekrv na pamuk. Posl. 247. ( . "n_j • - - de- 
vojko, eujes lepoto! tvoje su ruke pamuk mekani. Npj. 
1, 325. 

pamukli. adj. indecl. pamuk sa Tur. nasi. li. vidi 
pamuraii. — Obukla je koveali eaksire, pa obuce 
pamukli kosulju. Npj. 3, 350. 

paini'iklija, f. Rj. vidi pamukli. — 1) (u Uzie. 
nali.) jabuka, Art Apfel, mali genus. Rj. — 2) (u 
Srbiji) s nikavima kratka haljina nalozena pamukom. 
Pamuklije sad nose i seljaci, n. p. a Mafivi i u 
Jadru. Rj. 

panac, panca, m. (u C. <l.) nekaka bijela velika 
vodena tica, Art Wasservogel, avis quaedam palu 
stris. Rj. 

panada, /'. in l>u!>r.l govegja juha s kruhom, <liv 
Panade, juscuh genus: Ko panadu fiesto kasa, obraz 
inn je kao nisa il' Dubrovoiku, gje sain ovu poslo- 
vicu run. ii : i j \- i - 1 ■ ae daje RJeci za jelo panada, hljeb 
sknlian u govegjoj eorlii. Posl. 151). Rj. 

panacija. paiiiiujija, /. t. j. jtavayla (die allerhei- 
ligstcj, cine Bilder uiptyeha, diptyclia. Rj. presveto, 



kao najveca svetinja. — Znao je krstove, panagije 
i peeate graditi. Daniea 4, 11. 

panasjfir. m. (icavjjyup!;) der Markt, die. Messe, 
nundinae, cf. sajam, pazar, vasar. Rj. — JN'a pa- 
nagjur podeS da veee dobudei. DPosl. 66 (podi 6eS). 

panaajurT>,tc ». der Marktplatz, forum. Rj. mjesto 
i/ilj, turn panagjur. vidi sajmiSte, pazariste, tigoviSte, 
raSariste. — njeei s takvim nast. kod daniste. 

panaliija, panaija, /'. ridi koljivo. Rj. Grc. ft Jtaviyioe 
(sasma s/ctoj, curcuu pscnirn sto na daci t na slavi 
pop blagoslovi i gosti jedu. — I mene 6e mati umri- 
jeti, i ja eu panaije jesti. (Kad ko ima kmi-i od tti 
srei ; e ili se pouosi njome). Posl. 103. 

panakamilavka, /'. vidi parakamilavka. Rj. 

pancijer, pancijera, m. der Panzer, lorica.Rj. vidi 
panrir. isp. oklop. — Ali njega nadzak sjee' ne more, 
na njemu je pancijer-kosulja. Npj. 3, 389. Da opipa 
bega Ljubovu'a, da na njemu pancijera nema. :;, 168. 
takve tugje rijeci. kod daeijer. 

pant-ipor, hi. u ovoj zagoneei: Otud ide tihohogja, 
i uhvati pancipera. Rj. odgonetljaj : Maeka i mi5. 

paiicir, pancira, ire. ridi pancijer. Rj. — Crn kao 
pancir. Posl. 345. 

paiic'irlija, /'. : Kojino sam Bijeljini glava, pancir- 
lija nad po Bosne glava. Npj. 4, 234. na kojem ima 
pancir? 

panca,* /'. die Kralle, unguis, cf. kandza: Nokti 
su mu ka' u orla ponce. Rj. vidi i pandza. nokat u 
grabljive ptice, n. p. u orla. 

pandara. f (u Rudn. nab.) Art Pflaumen, pruni 
genus. Rj. nekakva sljiva. — Tamne su: palandara. 
pandara. Osn. 109. 

pandiir, pandiira, ire. Rj. vidi bajduk, eetnik. — 
1) (u Srbiji) dcr Wackier dcr dffentlichen Sicherheit, 
zur Aufsuchung der Bauber u s. to., viator publicus. 
Za vladan ja Turskoga svaka je knezina imala po ne- 
koliko pandura, koji su sa buljubasom illi i>o knezini 
te tjerali bajduke i druge rgjave ljude bvatali ... Rj. 
— 2) (u vojv. a sad i u Srbiji) der Gerichtsdiener, 
apparitor: E, seko, Bog je paudur lodgovorila ne- 
kakva zena u Srijemu, kad joj druga rekla: Lasno 
je tebe seko, tvoj je muz pandur). Rj. — U voj- 
vodstvu zovu drazivaske po miliciji vrajtove, a po 
paoriji birove i pandure, koji idu po selu od knee 
do kure, te zovu ljude na robiju i na zapovijesti (i 
dra2e vaske). Rj. 138a. Ljudomora, kaze se jmnduru. 
koji n. p. na spabijnskome poslu ne da ljudima od- 
moriti se. Rj. 339. 

((undiiri'iije. n. panduv-dienst, officium tou pandur. 
Rj. verb, od panduriti. radnja kojom tko panduri. 

pandiirica, /'. vidi pandurnica: A na po nje pan- 
duricu kulu. Rj. i syn. ondje. pandurska zgrada, 
strazara. 

pandurija, /'. die Stelle, das Ami d\ s pandur, munus 

-.vj pandur: otiSaO u punduriju. Rj. paialnrska sluiba. 

panduriti, pandQrim, v. impf. pandur-JSiensfe ver- 
richten, wachen, pandur esse, custodire: I>a panduri 
iz nje od kavura. Rj. vrsiti punduriju, otpravljati 
posao pandurski. 

pandurnica, /'. dit Pandurenhiitte, tugurium pan- 
durorum. Po Turskoj su gdjeSto aadiniene pandur- 
nice oko j hum. te u njima sjede panduri i duvaju 
putove od hajduka; a kaSto prate txgovce od jedne 
pandurnice do druge. Rj. pandurska zgrada, stra- 
zara. vidi pandurica; !, palanka 2, strazara, 
straznica. 

pandurov, adj. Rj. sto pripada pandura. 

pandurov anje, u. dcr Paiidurendienst, adparitio. 
Rj. nrii. od pandurovati. stanje kojt biva, kad tko 
panduruje. 

pandurov ai i. pandurujem, v. impf. Pandurendienstt 
limn, adparere. Rj. biti pandur. 

pauddrovica, f. pandurova ena: Bog je pandur, 
sekol (Kazala nekakva pandurovica, kad joj je druga 



pandnrski 



8 — 



papak 



Sena rekla: Lasno je tebi, seko, tvoj je ami pandur . 

— kao 5to se u takim dogagjajima govori: Bog je 
bogat, ili: Hoe: je gospodar). Poal. 18. 

pajidurski, adj. pandurisch, panduricus. Bj. sto 
pnpada pandurima ili pandwu kojemu god. — Ser- 
< i:iri sh ondje sad pandurske starjesine (kao bulju- 
base). Coy. 39. 

pand/a,' /. mil;, it ii ptiee grabljive, n. p. u orla. 

iiH-a. kiuidza. gana£, gandza; isp. eapak, ea- 

pdrak. — No je ovo ognjaniti zmaju, na njega su do 

tri obiljeza: ruca Saps i orluja pandza, iz zubah uiu 

zivi oganj Bkace. Npj. ■_'. 63. 

paiigalo/.. pangaloza, m. (u Biogradu) eovjek koji 
pema ni IcikV ni ima'nja niti kaka posla, der Land- 
streicher, homo perditus. Bj. vidi gologuzan, praznik 
_. praznov. — Tugje: pangaloz. oroz. < >sn. 368. 

paii&anet, panganlta, m. Bajonet, pugio. Bj. vidi 
bajunet. Kopljaca, 2) slap s panganetom. Bj. 299a. 
Bemenje u soldata o cemu visi tisekluk i panganet. 
Rj. 648a. 

panica, f. hi Sumad. i dalje k istoku) zemljan sud 
iz kojega ae jede, eine irdeni Speiseschussel, patina 
(n tilts, cf. rinija, rasa, zdjela. Hj. vidi i bljuda, ka- 
i. poralija, zemljanica. isp. canak. 

pami (pa no), savez, pa sa dometkom no, koji vidi. 

— Pano od • i niz Budine. Rj. 422b. Ona erne 
lice u'gledala, pa j >> .k upi drvlje i kamenje, jiano erne 
lire sagonjase. Npj. 1. 389. 

p&nos, in. ni Ihv.i od slame i od smole nacmjeno 

ao nia-ala. i sloji navrli motke, koja je udarena u 

zemlju, te se nodu zapali kad se ncmi kakva larma. 

das Feuersignal, ignium signifieatio, cf. vitiljaca. Bj. 

IVuiia, m. (istoC.) vidi Panto. Hj. hyp.od Pantaleon. 

Jiaiita. /'. ni Baranji) vidi pajanta. Hj. i syn. ondje. 
'aiilalciiii. in. inn musko. I. at. Pantaleon. — Suze 
rone, pa se bradi mole, svetom Petrn i Pantaleonu: 
1'usti. 1'etre, kisu iz oblaka, Pautalije, na zemljieu 
su§u. Eerc. 315. - vidi Pantalije, Pantelija, Pan- 
telije. hyp. Panta, Panto, dem. Pautica. 

Pan tali je, hi. nili Pantelije, Pantaleon. — Pusti, 
Petre, ki-u iz oblaka, Pantalije, na zemljieu susu. 
Here. 315. 

paiitarini, pantanila, m. fuseina. Stulli. vidi vilice, 
viljuske, pirun. Kad bnde na trpezu, gospodaru, 
nemoj iznositi ni oiice, ni pantarula ni noza. Npr. 
-'■':■-!. [je k'o Kolocepski zel ledu pantarulom. DPoal. 
.".'_'. Pantaruo, rilju&ke u Delabele i u Stulica. XV. 
/"/. puntaruolo. 

Pantelija, m. Panteleimon, Panteleemon. Hj. ime 
musko. vidi Pantaleon. 

Pantelije, m. vidi Pantelija. :a nastavh isp. An- 
tonija ;' Antonije. ■ I celi Be slogovi na kraju od- 
bacuju ii stranim imenima . . . prema ('emu i go- 
vorimo imena Jelisava, Pantelije. Glas. 10, 348. 

P&ntiea, in. ili, n. ml Panto. Bj. 

pautivijek, m. vidi pamtivijek. Hj. promijenilo si 
in ///(•/ t ,. 

pantljika, /'. das Band {osterr. das Pantel), fascia. 

Rj. vidi trak. Dvocjepna pantljika, t. j. u dva 

niia ikana. Bj. 1! la. Kumas, crna pantlika od kadife, 

eoske djevojke nose na vratu. Hj. 314b (bice 

<m /"•ii,-/, s!,,,n mj. pantljika). Kurgjelica 

■ '»! konaca. Hj. 316b. I >§vice, zlatna 

pantljika koju zene omotavaju oko vrata. Bj. 183a 

Vila je bila oliueena u liijelu znisku lialjinu. po 

kojoj ]•■ opasana crvenom pantljikom. Pis. 32. 

Panto, m. ijuz.i vidi Pantelija Bj. gen. Panta, voc. 
Panto, hyp. od Pantaleon. vidi (Panta. - tdkva 
hyp. kod I ' 

pantoS, ,„. N !. c f. jedinkalo. Bj. 

panati, panem, vidi pasti (padnem). Bj. v. pf. vidi i 

padnuti; primjert kod pasti. v. pf. sloz. do-panuti, 

po-, pre-, pri-, pro-, za-. v. impf. padati. 

panj. panja, m. der Baumstamm, truncus: kao dva 



osjecena panja ikaze se za eovjeka i za zenu koji 
iiemaju djece. Posl. 131). Rj. mli hreb, t syn. ondje. 
dem. panjid. augm. panjina, panjuga. — Mijolj. maj- 
storski tezjaj, ili kod eizmara panj. Rj. JJoOb. Upa- 
njiti se. stak kao panj. Rj. 783b. iStaro Jero kao 
truo panj, veli mene moja mati. da me njemu da; 
Bog am dao duge jade, a Sto en niu ja? Here. 237 
(staro = stari?). 

pilnje, cf. care. Rj. 3 akc. Rj. 3 XXX. 

piinjega. /. die. Nische; vidi s. v. anositi. Rj. 3 — 
Grdje vara kokoSi snose? I" panjege oko ognja. 
Hj. (JiiJSb. isp. dupka. akc. Rj. :l XXX. 

panjie. in. dem. od panj. Rj. 

panjina, /'. augm. od panj. Rj. vidi panjuga. 

punjkfmjc, a. das Verleumden, calumniatio. Rj. 
verb, nd panjkati. radnja kojom tko panjka na koga. 

panjkali, kam, v. impf. na koga, gegen jemand 
vorbringen, mentior dc aliquo, cf. opadati 3. 
Bj. i: panjkati koga kome ill n koga. vidi i bijediti, 
oblagivati, potvorati. isp. Jvanjiti. v. pf. slo:. napanj- 
k.ui. opanjkati. — Te on tebv panjka u vladike. Npj. 
1. 184. No je'lijoko ofiigledna kurva, sto te laze, te 
ti blago masm,. panjka raju svome gospodaru. 4, 4!i3. 

panjuga, /'. (u C. G.) augm. od panj. Bj. vidi pa- 
njina. — rijeci s takvim nast. kod bjeluga. 

piioci. p'alara, m. ]il . vidi palac 2. 

paocanica, /'. ono.£im se paoci-toiak, ponajvise 
od gvozgja, a ima i od drveta, der Rudschuh, Hemm- 
srhnii. sufflamen. Bj. vidi cokla, vlafiuga. — Paoci 
(i otuda poslije upaoeiti tocak i paocanica). Pis. 39. 

pi'iueeilje. n. das Aiilei/cn des Hamuli Indus an 
das Had. -.,, sufflaminare rotam. Bj. verb, od paofiiti. 
radnja kojom tko paoci tocak. 

paix-ili. ('-iin. v. impf. den Hemmschuh anlegen an 
das Had. sufflaminare rotam. Bj. v. pf. slo&. Qpao&ti. 
isp. palac 2. paoci. — so se, pass.: Paocanica, ono 
< an se paoci tocak. Bj. 4<^7b. 

paoina. /'. Stulli. vidi palma. 

paiiiidan. /'. (u C. G.) cf. ondan. Bj. paVondan. 
isp. pa kod pabireiti. vidi i preksjutra. iza ondan. 
paoudan, preksjutra ide eaondan, laondaii ; a iza ca- 
ondan ide Saondan, salapaondan. 

pi'ior. in. in vojv.) der Bower, Landbauer, rusticus, 
cf. seljak. Bj. ml Njem. Bauer, govorili su najvise 
negdasnji granicari seljacima it provmcijala. vidi i 
seljanin, parasnik, vilan. — Bakalaei kolo vode, a 
pa, ni glede. Bj. 13a. 

paorija. /'. das Provineiale tint Gegensati der Mi- 
litdrgrenee), provincia rusticorum. Bj. sendja paorska 
{suprotno granica, milicija, militarija). — vojvodstvu 
ziivu drazivaske po milieiji vrajtove, a po paoriji birove 
i pandure. Bj. 138a. Po granici i po paoriji. Bj. "J7.'il>. 

paorkinja, /'. du Bduerin, rustica. Hj. Una u pa- 
orije. vidi seljakinja, seljanka, seljakusa; muiaca. 

paiirski. adj. bauerisch, rusticus. Bj. sto pripada 
paorima ilipaoru kojemu god. vidi seljacki, parasni6ki. 

1. p;'ipa, /'. — // der Papst, papa. Bj. Wee po- 
,11, i, si a,, f. (sensk. roda)mjesto m. (musk.), a Hrvata 
je rijec papa u ovom znacenju muskoga roda. isp. i 
Bimpapa, m. — Tu ti ni papa ae blagosiva. Posl. 
.';■_'.'!. Otac mu prevario papu, prevari na i on. I'M. 
38. *') in der Kindersprache, das Brot, sicpanetn 
vocant puelli: Onda si ti zvao bljeb papom. (Bio si 
main dijete. Posl. 239). Rj. u govoru ajetinjem bljeb. 

isp. papati. 

'i. papa. m. (u 1 >nl>r. i Kindeneort fur otac. Bj. 
a djt.tin.jt in govoru otac syn. vidi kod otac. 

panagal, papagao, papagala, /«. ptica. psittacus. 

Stulli. — Naiiei.i je na pamet kak<i papagao. DPoal. 

69. la je 1 'zaja papagao, Berdar (graf) Bujovid 

Si I p. inal. III. 

piipak. papka. in. ypl. ;/<». papakai die h'luti, (der 

vierfussigen Fhiere), ungula. cf. paponjak, caponjak. 
Rj. i* cetvoronoge eivottnje. — Zlatna Btola nestane 



pnpanje 



9 — 



papueii-a 



kao i vjesiaca, a njibove zlatne ease pretvore se sve 
K papke kojekakih sftvina. Rj. 67a. Zabosti papak a 
ledinu. (Pobjedi). Posl. 82. Otegao papke (umr'o). '242. 
Za to i stoka naSa nek ide s nama, da ne ostane 1 1 i 
papha. Mojs. II. 10, 26. ' 

papniije, n. verb, od papati. radnja kojotn n. p. 
dijete papa (jede). 

papar. papra, m. vidi biber: A Sto su mi Karlov- 
kinje bele rumene? Vino piju, papar noblju, te su 
rumene. Rj. — I papar je cm i smrskan, ali grije 
i prli. DPosl. 30. 

papati. pain, v. impf. (u Dubr.) u ovijem poslovi- 
cama mjeato jcsti: Bolje je sa starim papati nego 
s mladim plakati (Posl. 25). Slatko je papati, al' je 
gorko plaeatt. (Posl. 289). Kj. u djetinjem govoru. is/i. 
papa 2. — Ludi drobe, a mudri papaju. DPosl. 57. 

papa/., in. verachtliche Bencnnung fiir cliristliclicn 
Geistlichen (seitens der Turken), nommatio sacerdotis 
christiani contumeliosa, cf. pop. Kj. toko Twrci s po- 
grdom zovu popa. augm. papazina. 

papa/ina, /'. augm. od papaz: Igumane jedan pa-, 
pazino. Kj. kaze sc da je zenskoga roda ft.), a jedan 
papazino ? 

paperje, n. (coll.) die Flaumfedern, plwnxae, cf. 
masak. Rj. pa-peije. isp. pa kod pabireiti. vidi i pa- 
huljiee. 

papin, adj. des Papstes, papae. Kj. Ho pripada 
papi. — Pripovijeda Filip i o pomenutoj posaobini 
papinoj. (ilas. 21, 278. 

papinski. adj. Stulli. sto pripada papama Hi papi 
kojemu god. 

papi p. papira, m. nidi hartija, rape, karta 2; das 
Papier, charta. — Daj <le meni tinte i papira. HNpj. 
2, 32. Iznagju u Misiru papir i/. srzi nekakoga ro- 
goza. Priprava 182. 

papipiu. adj. Ho pripada papiru, Papier-, papieren, 
chartaceus: a papirnom noveu. Nov. Srb. 1817,322. 

piiponjak, paponjka, m. ml osn. od koje je papak. 
Osn. 285. — 1) vidi papak. Rj. nidi i caponjak. — 
Sap, 2) nekaka bolest marvena (na svinjama i na go- 
vedima) u paponjcima. Kj. 833a. — 2) (u C. (>.) ne- 
kaka trava. Rj. 

papos. in. eine Art grosserer Flusskrebse, cancri 
genus. Kj. nekaki oveci rak potocar. — papos (od 
osn. od koje je papak). Osn. 359. rijeci s takvim nasi. 
kod bogatoS. 

papovnnje. a. rerli. o<l |iapovali. stanje koje biva 
kail tko papuje. 

papavati, papujem, v. impf. Pontificis Maximi 
munerc fungi. Stulli. biti papa. 

paprae. in. (u Srijemu) <lic Schafgarbe, achillea 
in ilU folia, cf. spori:). Kj. biljka. vidi i spur, kunica 
2, hajducka trava. paprac (osn. 6e biti u papar). 
i )sn. 338. 

papraca, /'. (u Dubr.) alcm. ml paprat) das Goldhaar, 
polytrichon (lynosi/ris vulgaris Cass.? Goldfarn, 
gymnogramme chrysophilla Kaulf.? Rj.*). Kj. biljka. 
- papra(t)ca. takva dent, kod djeca. 

Papraca, /'. vidi Papratnja. Kj. 

papraihiik. in. die Mondraute (botrychium Sir. 
Bj. 3 ) Osmunda Iwnaria. Kj. biljka. — papradnik (d 

Btqji lnjeslo t). < )sn. 27.'!. 

paprat. /'. iln< Varrenkraut, filix (pteris aguilina 
I., ii'. bujad. Bj. 3 ). in/ ii. vidi bujad. KoS /.a ku- 
kuruze. Ovaki se kosevi odozgo pokriju sijenom ili 
papraiu. Kj. 295b. Sapat » paprat. (Rece se u -ali 
kail koji ii drustvu Sto Sapcu). Posl. 351. U pustoj 
zemlji paprat raste. DPosl. I 12. 

papralka. papralljika. /. mi Farrenstangel, filix 
una. Rj. /ui, in, a. onoga sin znaci paprat. vidi bu- 
jatka. d, in. papratljidica. za mist. « papratka isp. 
biljka; a papralljika isp. konopljika. 

papralljieiea. f. dem. od papralljika. Kj. 



Papratnja. /'. zidine od namastira (u Bosni vifie 
Zvornika), cf. Papraca. Rj. postanje vidi kod pa- 
pratnja. 

papratnja,/'. (u Grblju) vidi preprata. Kj. u Srijemu 
kazu zenska erkva, ono mjesto u crkvi gdje zene stoje. 

— papratnja (osn. u staroni ll.1Hp.AT7. vestibulum, kor. 
nezn., a od njega je i preprata. vidi i Papraca). 
Osn. 203. 

papratnjaea, /'. t. j. zemlja, Farrenboden, locus fili- 
cosus. Rj, gdje paprat nolo raste. vidi bujadnjaca. — 
za nast. isp. ajgiraea. 

p:\preak, paprcka, m. (u Srijemu) vidi prijecnjak. 
Rj. vidi i spinjatak, zaponjae. — sto se osijece jagnjetu 
ml noge, pa se njiiiie sapne gdje je raspon no. 

paprt'ina, /'. (it Borii vidi stablina. Rj. vidi i ku- 
kuruzovina, i syn. ondje. knkurnzno stablo. 

piipren, " adj. — 1) mil capsicum annuum Linn. 
geiviirzt. Rj. Ho je paprikom (ili paprom) sacinjeno, 
s paprikom (Hi s paprom) pomijesano. — Ako je zrnce 
i malo, ali je paproto. DPosl. 2. — 2) gepfeffert d. 
i. theuer, earns. Rj. u prenesenom smislu papreno 
je sto je drago, skupo. 

papreniea, /'. incernieulutn pro pipere. Stulli. sudic 
» kom se drzi papar. vidi bibernjaca. 

piipren jaea. /'. t. j. gljiva in Srijemu) lidi mli- 
jecnica. Rj. — za nast. isp. ajgiraea. 

paprenjak. paprenjaka, m. panis piperatus. Stulli. 
krnli, kolac papren. 

piiprf'iijp, n. das Wursen mit paprika. Rj. nrli. 
od papriti. radnja kojom iko papri sto. 

papriea. f. — 1) u vodeniei ono gvozgje sto sloji 
poprijeko na senu i drzi na sebi kanien i okrede. Rj. 

— 2) in Grblju) na zrvnju kao Suplja cijev, od dr- 
veta ili od kosii, sto stoji na gvozdenu siljku, te se 
njime zrvanj okreee. Kj. — Drvo svako sta god valja 
do paprice za torbe. DPosl. 20. papriea; (in.iipni|A). 
( Isn. 323. 

paprirba, /'. dem. od paprika. Rj. 

paprika, /'. (gen. pi. paprika) (genuine Beissbeere. 
Rj. 3 ) capsicum nnnniiin Linn. Rj. vidi bobosara. dem. 
papriclca. - Bobnja, kao zelena paprika, i kuva se 
za jelo. Rj. 32b. 

paprikas, m. Art Fleischspeise mil paprika, carnes 
capsico annuo conditae. Rj. mesno jelo paprikom 
zaemjeno. 

papriti. rim, v. impf. mit paprika wiirzen, condio 
pipere indico. Kj. papriti jelo, zacinjati ga paprikom 
ili paprom. v. pf. sloz. o-papriti, za-. — sa se, pass.: 
Gje je papra dosta, i koprive se papre. Posl. 71. 

papta, /'. vidi pafta. Kj. i ondje syn. vidi i pavta. 
I' ii tugjijem rijecima n nasem s« govoru mijenja na 
P i v. pafta, papta, pavta. - Alu crljen bajrak i>o- 
klopio sioji urn zvrka papti od bajraka. HNpj. I. "-'2 
(gen. pi.). 

Papue, m. (da li nije radi stiha skradeno od papa, a 
I'.'.'): Cetu kupi l.ieki Mustajbeze . . . snjiina krenu 
a, Papuc planinu. Kj. — :*< nasi, isp K.irur. 

pi'lpuea, /'. (pi. gen. pSpuCS) der Pantoffel, i repida. 
Rj. ilnn. papucica. vidi pafimaga, pasmag, paSmaga, 
Hopela. I 'a nc kalja, jado! kajsarli papuea . . . 

Da ne kalja. jado! inhali pa/inra. Npj. 1,262. Kupi 

meni /.ut kavad i papuce sikosanc, sikom sikosane, 
.latum izvezene. 1,515. Onda skofii Senjanine ha: a 
kair-inaiu' in: :utili papuea. 1. 535. Kad sa»n se igrao 
papuct i lotinna s Piroskiru djevojkama. Straz. L886, 
865 (-" iiraj primjer isp. papudica 2). 

papnear, m. Stulli. koji pravi paput e. vidi papuclija, 
papudzija. 

papueiea, /. I) dem. ail papula. Kj. vidi pa§- 
magi< ; , Stopelica. Sua' zaovu papucicom Cepa. Kj. 
L86b. Donede nam srebrn nozid i vezene papucice. 
Npj. 1, 176. 2) igra u kojoj se skaCe na jednoj 
oozi preko aamjestenijeb trsaka. Kj. isp. kod papuea 
primjer it Mia/.. L886, 865. 



papnclija 



in 



i>> i-.i n.i «■ 



papiirlija.' m. koji pravi papuce. vidi papucar, 
papudzija. — Da upitam papucliju, sije li mi pasrna- 
gice. Here. 254, 

paputl/ija. in. ill r Pantoffelmachcr, crepid 
Bj. koji pravi papuce. vidi papucar, papuclija. 

papula, f. Q. p. ml graha, I. j. kad se kuvan grah 
ugnjefii bez iorbe; tako i od aocrya, em Fisolenmus, 
puis i phaseolis. Bj. vidi gne$denik, mezdenik. isp. 
spapuljati. — Gnje&ti papulu. Rj. 91a. <»1 oanove 
koja je u djetinjoj rijeffl za bljeb: papa 2. Osn. 126. 

par, m. — 1) ii dv:i j par, jetzt, nunc. Bj. Bazu- 
mijem, da to za vaa u ovaj par ne bi dobro bilo. 
Stra£. 1887, U(). To je u glaynom sve sto u ovaj 
pur imamo od najvranijeh ljudi o diobi slovenskih 
jezika. Bad I, 109. isp. o\da; ifcoi put 3: sad ovoga 
puta. — 2) in vnjv.i Poor, par. — a) n. p. pur pilida, 
opanaka. Bj. mjesto dvojt piK6a, dvoje opanaka, t. j. 
dm pileta, ilru opanka, i t. d. ovamo idu i ovaki 
primjeri: Paradzija, majstor koji drugim mogucnijim 
majstorima naparx&Ai. Bj. 189a. — b)nema mu para, 
vidi: aema druga, nema mu druga, ihm gewachsen, 
gleich, par: A on Ivo l'jepa sina ima, da mu para 
u hiljadi aema. HNpj. 1, 33!). Turt'in je junak od 
mejdana, da mu nema u krajini para. Npj. 3, 392. 
isp. pariti. vidi i jednak, ravan 2. 

1. para," /'. \/d. ] lit it, parfn, die Miinze Vara, nutm 
genus, cf. gros. I!j. novae, detn. parica, pane. — Tako 
Turska para bila potura ili krajcara i po. lij. L04a. 
Tri jaspre idu u jednu paru. I!j. 248b. Leturgija, 4) 
para koja se da u crkvu. Rj. 326a. Carevica, t. j. 
para. Bj. 808a (nekaka para). Pare od mrtvoga ziva 
fine. Posl. 246. moke biti da ovamo ide i ovaj primjer: 
Druge Srbe u paru nebrojim, kad spodobim oarstvo 
od Rusije. Npj. 5, 491 (ne brojim ni u sto?). 

'1. para, /'. — 1) der Athem, halitus. Bj. vidi dah, 
i syn. ondje. — Kad dihne iz sebe, onda se grane 
uzvijajii u visinu, a kail povuee paru a se, onda se 
sayijaju k zemlji. Posl. 228. Pasja para. 246. [isp. 
Pasjt nl; |hakj more ne iuuti. Posl. 24iii. Al se pramen 
zapogjede tame a od pare konjske i junacke. Npj. 3, 
127. Samoglasno jest ono, kojega se zvuk samom 
parom na otvorena usta izgovoriti moze. Spisi 1, 13. 
— 2) der Dunst, vapor. Bj. — Ako se ovaj vazduh, 
koji naa opkoljava i kojim disemo, napuni skodlji- 
vijiiii djelicima, onda 6e eovjek da oslabi . . . Takoye 
struke vazduha zovemo rgjava ili otrovna para, a 
ovdkove part postaju n. p. u tijesnijem sobama. 1'ri- 
[irava 1(1. ( iospoil Bog jos ue pusti dazda na zemlju . . . 
niti se podizast pur" sa zemlje. Mojs. I. 2, 6. Kao 
para odlazi eovjek sa zemlje. DP. 3i>8. — 3) (u Boci) 
ridi vrabac. Bj. dem. parid, vrapeic. 

3. para, f. vidi zarez. it baniji. M. KrkljuS. kad 
se p'liiu n. p. union pin dasci, postane piira. vidi 
parnica 1. isp. parotina. brazgotina. 

parac parca, m. — I) der Kldger, accusator: 
Niko ue moze sudac i parac biti (Posl. 220). cf. prica. 
Bj. /. ■ tga. vidi tuzitelj, tuzilae; davudzija. 

- Kmctovi seljacima aude za kojekake sitnice, pa 
koje para tu mogu namiriti one salju nahijnskome 
audu. Bj. 277b. - 2) isp. advokat, odvjetnik. — 
Duhovniku i lijceniku i pareu ne fcaji istine. DPosl. 
21. Gragjani . . . s vladom su se dogovarali preko 
osobitih ljudi, koji se zvahn parci gradski, procu- 
ratores universitatis, procurator) del popolo. DM.331. 

1. riirariii, m. Stadi miniit Cuprija. Bj. e<iru< 
nedah 

'I. Paracin, m. a ovoj zagoneci: [zagje vil.-i i/. 
peri, i , nj/ plecl, eeka sina Paradina, dok 

joj dogie iz Budina, i douese kupu vina. Bj. odgo- 
tikva. 

Paracinac, Para<Sinca, m. einer von Paradin. Bj. 
Paradina. 

I'arai'-iiiNki. I) von Paracin. lij. Sto pri- 

ll) ' ''. zapalili lulu pa- 



racinski, t. j. napuniti lulu, pa zahvatiti njom yatre 
i pepela. Bj. 

pariida, /'. die Parade, pompa militaris. Rj. — 
Xapovjeili te sva cojxka .itanc a par adit. Rj. 281b. 
Petar turi momke u paradu. Npj. 4, 220. Uparadi 
vojnike . . . i tako se s najvecom paradom pokaze 
Turcima. MiloS 113. 

paradili, paradim, v. inipf. in 1'urude stellen, iii- 
struo aciem. Bj. stavJjati u paradu, n. p. vojsku. 
v. pf. shr.. uparaditi. 

piVraduc: Due i paraduc, u pripoyijeci. Rj. 146a. 

paradzija, /'. (u Srijemu) majstor koji drugim mo- 
guenijim majstorima ua par radi, cin Master der fur 
niulere Meister stiickweise arbeitct, minuscularms. Rj. 

parad/.ik, m. pregje, t. j. motovilo pregje, cf. 
noveie. Bj. vidi i parte 2. — Novcic' u brojenju pregje: 
noyfiid ima sezdeset ziea, pasmo ima sest uoveiea. 
a paradzik sest pasama. Rj. 423b. 

paragun,* paragiina, m. — 1) Art Flintenlauf, 
tubus quidam sclopeti: A upali tanka paraguna. Rj. 
nekaka puscana cijev. — 2) (st.) Art Tuch, panni 
genus: I'mivala gjulsom od ruzice, otirala sajom para- 
gunom. Bj. nekaka coha. — 8ta je tebe tamo ne- 
stanulo '.' . . . al' lijepe eohe Paraguna i rezane, pa i 
nerezane? Npj. 2, 380. 

paritgjenjo, n. das Stellen in l'arade, instructiu 
ueiei. Rj. verb, od paraditi. radnja kojom tko pu- 
radi sin. n. p. vojsku. 

parakaniiirn ka, /'. der schwarze Flor den die 
Monche iiber die Kamilauka tragen, paracamilau- 
chium? Rj. crna koprena na kamilavci. vidi pana- 
kamilavka. — sa prijedloy para isp. parakuvar. 

pariikanje, n. das Mitzen, scarificatio. Rj. verb, 
od parakati. radnja kojom tko pardka, n.p. po stolu 
nosem. 

parakati, kam, v. impf. ritzen, scarifico. Bj.n.p. 
nosem po stolu. dem. od parati 3. 

paraklis, m. \-yrA/J.i,-\^ (in scherzhaftem S'inne. 
als hatte dies Wort mit dem klis etiras gemein) 
debet, welches iiber einen gelesen wird, paraclesis. 
Rj. molitva koja se cita nad kim. 

paraklisara, ?«. der Kirchendiener, Kilster, Glock- 
ner in den Kliistem, aedituus. Rj. manastirski cr- 
krmjak, poletar, zvonar. isp. baba klisara. za pri- 
jedloy para isp. parakuvar. 

paraknuti, paraknem, v. pf. dem. od pamuti: i )u 
parakni, a ja yarakni (u pripoyijeci). Rj. 

p:\rakuvar, in. der Nebenkoch, coqui n'ntrius (in 
den Klostem). Rj. paxa,-(prijedlog Grcki) kuvar, l;u- 
riiror iiiiiiijisiiil;. pomocnik, u manostirima. 

p:\raknvaror, adj. des Nebenkoches, empti vicarii. 
Rj. sto pripada parakuvaru. 

parala/,a, /'. i m. del' Zulugner, Liigengehulfe, Lu- 
genbruder, mendacis adjutor, vicarius: Sastali se laza 
i paralasa: jedan laze a drugi polaguje. Rj. hr.tn 
pomocnik ili pomocnica. vidi polaia, polazica. — za 
prijedlog para vidi kod parakuvar. 

paramenia, f. ovu sam rijed ja euo samo u Tr- 
5icu i ii ova nekolika Saljiva stiha: U naSega dice 
paramente tri ardoVa u podrumu prde: u jednome 
niggje nista nema, u drugome (zaboravio s;uii sta 
je), a ii trei'i prni pa zavrni. Rj. nije li ovdje para- 
menia nadimak? D nasega Side Paramente? — mace 
pak in" Latinska paramenta in. pi.) enaci crkveno 
ruho, i poznata je i narodu nasemu katoliekome; 
tako a Slavoniji kazv kasuli paramenta. isp. Ka- 
ni/lir. Bogoljubnost molitvena, Budim 1813. pay. i>4 : 
Paramenta koja se syrhu drugih odiea oblaei, zla- 
menuje ljubav, koja je svrhu ostalih krepoad. Tako 
c\ hiii i ii narodnoj pjesmi: Tu mi una misu govo- 
rila . . . Na desnoj joj ruci paramenta. HNpj. 1, 198. 

p;iraiij<\ u. Bj. verb, od parati. — 1) radnja 
kojom tko para n. p. sto sasiveno (das Loatrenuen, 
divisio, ilisjiinelio. Bj.). — 2) radnja kojom tko paru 



parasiti 



— 11 



n. p. zdklano svinjce Idas Ausweiden, ro exente- 
rare. Rj.). — 3) radnja kojom tko para n. p. nozem 
/in stolu (daa Ritzen, scarificatio. Rj.), dem. para- 
kanje. 

parasiti, sim, v. pf. (grijeskom stampano v. impf.). 
Rj. ne nalazi se kao slozen glagol. — J) Sto, vidi 
parasiti se. Rj. A'«o ostaviti sto. — 2) sa se, refleks. 
parasiti so. sim so, ». r. pf. koga, dega, stehen lassen, 
omitto, cf. ostaviti so. Rj. 

Paraskdva, Paraskevija. f. die heil. Paraskeve, 
S. Parasceve: Ubila ga sveta Polka Paraskevija. Rj. 
rj ^apocj/.;-j7J i priprava) j>o sretim crangjeJjima zove se 
veliki petak, pa odatle Paraakeva Petka. 

parasnickf, adj. bauerisch, rustieus. Rj. sto pri- 
puda parasnicima Hi parasniku kojemu god. vidi 
seljaOki. paorski. 

parasnik, m. (u vojv.) der Bauersmann, rustieus. 
cf. paor. Rj. vidi i seljak, seljanin. — od rijeci prost 
(prostak) Madzari su nacinili parast, a mi ovako 
pomadzarenu primili natron od njih. isp. astal, PeSta. 

parastos, to. (a vojv.) Art Gottesdienstes fur Ver- 
storbene, inferiarum genus. Rj. nekaka sluzba Bo ia 
za pokojne. 

Parasitica, /'. Ort ostlich am Einfhtsse der Drina 
in die Sure. Rj. mjesto k istoku od utoka Drine u 
Savu. — Tredu pis'te seru Parasnid, goloni sinu 
Zoki buljubasi. Rj. 

parati, pariim, v. impf. Rj. r. pf. sloe, iz-parati, 
oil-, raz-, za-; prosti parnuti. v. impf. prosti poriti; 
sloz. raspirati. — J) lostrennen, dvoido: A. Daj para 
(Geld). 15. Ne paraju sad, ved na mijeh gule (Ka2e 
so ii sali onome koji iste para. Posl. 208). Rj. — 
Jeza parala, guzica pladala. (Kad koga biju za rgjave 
rijocii. Posl. 113. sa se, pass.: Nit' se sije, ni para. 
(Osobito se govori za ljude koji ne stare, uego se 
drze jednako). "224. — 2) n. p. svinjce, ausweiden, 
exentero. Rj. vidi poriti, raspirati. — ■ Parase trudne 
gene ti Galadu. Amos 1, 13. — 3) n. p. nozem po 
stolu, ritzen, searifieo, cf. parakati. Rj. — Zaparati, 
pooeti parati in. p. nozem po cemu). Rj. 187b. Do- 
gagjaji bivaju. pa se opet i gube, kao one brazde, 
koje kakav brod po moru para. Priprava 172. 

parazlama', /'. bei der Flinte der dusserste Ming 
an der Rohre, circulus flintae ultimus: Parazlama od 
tridest dukata. Rj. na pusei krajnja lama, paraz- 
lama ? 

par ha. /'. der Streit, Prozess, lis, cf. parnica. Rj. 
vidi i pravda 3, proces, proees, raspra, terancija, te- 
ranka, terba. — Parbu tjera rad orlove sjene. DPosl. 
93. Evo, spremio sam parbu svoju, /.nam da cu biti 
prav. Jov 13, 18. Da razlozim pred njim parbu svoju. 
23, t. Tako da je ziv Bog, koji jo odbacio parbu 
iiiujii. 27, 2. Sudi mi Boze, i rasprnri parbu moju 
s narodom rgjavim ! Ps. 43, 1. Iznesite parbu svoju, 
pokazite razloge svoje. Is. 41, 21. za postanje isp. 
parbiti, preti (i se). za nast. isp. berba. 

parbiti, Km, v. impf. Rj. isp. parba. — 1) m Ba- 
ranji) vidi preti. Rj. — 2) sa se, recipr. parbiti se, 
blm so, i'. r. impf. vidi preti se. Rj. 



parbljcnje, 



das Prozessiren, lis. Rj. verb, od 



li parbiti, 2) parbiti so. - - 1) radnja kojom tko 
parbi koga. — 2) radnja kojom se ll:o purbi s Mm. 

piircov, p.'iroova, m. (u Srijemu) vidi pacov. Rj. 
vidi i stabor, stakor. — (Od drveta) pastulja (za 
•par cove). Nov. Srb. 1817, 765. tugje rijeci s takvim 
nast. hod akov. 

parea, /'. (u Yaljevin vidi paljka. Rj. vidi i pa 
lialjka. ml drveta kao duguljasta tepsija, cinn jek- 
mekciji cine psenicu. — Tugje : panda, parca. » (an. 354. 

parcad, /. coll. od parce 1. — Kad lav dreku 
fiuje doleti, pa sdepa devojku, i svu rastrgne . . . ona 
odmah pozna svoju sestrn po haljini, pokupi svu parcad 
nil nji te odnese madiji. Npr. L36. 

paroo, pardeta, n. — - 1) vidi komad, Rj. vich 



komat. coll. parcad. dem. pardence. — Uskrljak. parce 
od platna ili oohe. Rj. 7it;">b. U jednom parcetu dr- 
veta obrtali su tanak okrugao step brzo dotle, dokle 
se ne zaieze. Priprava Ki.'i. Kad podne (djevojka) 
vjencano rubo oblaoili, koje joj djever puree pi, parce 
dodaje, onda joj pjevaju. Ziv. 312. — 2) p:nvo pregje, 
vidi paradzik. Rj. 

parc<sncc, parddnceta, n. dem. od paroo. Rj. vidi 
komadio. — Dogje i jedna mala valdica, stane so 
oko nje (djevojke) umiljavati, a ona joj odlomi par- 
cence pogacc. Npr. 134. dun. takva pilence telence, 
zdrebenoe. 

1. parenje, n. I!j. verb, od pariti. — 1) radnja 
kojom tko pari n. p. nogu, ruin (daa Warmen, ca- 
lefactio. Rj.). — 2) radnja kojom tko pari u. p. ko- 
sulje, pregju (das Begiessen mit beissem Waaser, to 
calida perfundere. Rj.). — 3) radnja kojom tko 
pari oii. 

2. parC'iijo, n. verb, od pfiriti. radnja kojom tko 
pari sto, n. p. volooe. 

pargal, pargila, m. (u vojv.) Perkal (Bergan), 
pannus Barracawus: Kupidu ti, dikiee! suknju od 
pargala. Pargal dere, jedmenicu zderc (Posl. 246). 
Rj. tkivo nekakvo. 

pari, /'. pi. (u O. G.) na nzetu sitno udice, koje 
se a vodi rasprostru po dnu, te se na njih hvataju 
jegulje, Art Angel (beim Aalfang), liami genu 
piendis anguillis). Rj. 

pilrica, /'. dem. oil para. Rj. vidi 2 pane. 

1. pario. m. (u Boei) ridi vrapdid. Rj. dem. od 
piira 3. 

2. parti', parida, m. a. p. noma ni parida, dem. od 
1 para. Rj. vidi parica. — takva dem. kod bagljid. 

parii-ilnje, n. dns Bereiten, paratio. Rj. verb, od 
paridati. radnja kojom tko parica sto. 

parioali. dSm, c. impf. bereiten, paro. cf. apremati, 
gotoviti: Malo sam im paridala dara. Rj. vidi i vi- 
gjati 2. — r. pf. sloz. uparioati. — Da ni gospodini 
Bog pomoze sestru domadicu, koja ni je cast pari- 
cala! Npj. 1, 81 (ni = nam). 

parija (piirija), /". — 1) (u Srij.) pile od raboSa. 
Rj. — 2) Abschrift, copia, cf. prijepis. Rj. — od 
Lat. rijeci par (pi. n. paria). isp. ()sn. 75. 

parimija, /'. u crkvenom jeziku, od Ore. -j;.v.m, 
koje znaci posloviea. — Tada se kao i na veliku 
subotu citaju parimije, na broj osam . . . Iz knjige 
Mojsijeve brojevi uzeta je druga parimija. DP. 298. 

parioniea, /'. das Gefass, wrn die Wasche zu la 
ras li.riritiriitm. lij. sud U kojem se pare n. p. ko- 
sulje. vidi 1 luznioa. — Pepeljuga, I) zaatorak na 
pnrionici, na koji se motne pepeo i sipa voda. Rj. 
494b. — rijeci s takvim nast. kod djeljaonica. 

parip, m. — 1) (u Brbiji) ein gewofinliches Pferd 
im Gegensatze des at, cquit* vulgaris, (icapurao;?): 
Kjnezovima ate poklanjajte, kmetovima oarednje pa- 
ripe. Rj. ohieni I.'iiuj, suprotno at. — 2) (u Dalm.l 
svaki konj. das Pferd, equus. Rj. 

paripce, paripdeta, n. ein junger parip. pullus eqwi 
parip (/('(•(('. Rj. — 1) mlad parip; suprotno ■>•■ 
2) svako konjee. 

1. pariti, rim, v. impf. Rj. V. pf. sloz. i/.-pariti, 
na-, o-, po-, pod- iso), raz-, s- (se), za-. v. impf. iloz. 
rasparavati, zaparavati. — 1) n. p. ruku, nogu, war- 
men, calefacio. Rj. kao topliti. 2) mii heissein 

Wasser begiessen, calida perfundo, n. p. koSulje, 
pregju. Rj. sip, it, n,i sto vrucu vodu. vidi luziti. — 
S) • m i . weiden, pasco oculos (aspectu ijrato). Rj. 
naslagjivati si git dajuci sto. 

2. pariti, parim, v. impf. (govori se u lire.) ». p. 
pariti volovc; isp. par 2. paaren, conjungere. v. pf. 
sloz. raspariti, apariti; v. impf. slo - sparivati. 

Par?-/., Pariza, m. ■ I dio je Skolu u Parizu. Npj. 

5,488. Kao da ga je u danasnje vrijeme opremao u 

ili u Bukuivsi : N . ■ -il.. 1S17, 1SS. I>a oi 



parize 



— 12 — 



1. pas 



ga voditi u I'nris I zasto in' Parte? —) 1817, 
194. L. Legei u Pan i*. Rad 13, 171. 

parize voj zagoneci: pogjoh pueem i raspucem, 

nagjoh rize i parize; nil bu rize i purine, nego Turske 
rukir ce). Bj. 623ft. 

parlalorija, /'. oko Save i oko Dunava. Bj. mjesto, 

gdje ae Ijudj, rastavljeni, razgovaraju a omnia koji 

su ii karantinu, da se ae bi kaka zarazna bolesl 

la. Bj. 3 — Tal. parlatoria. vidi tabor 2. 

parlog, in. fin rerwahrloster Weinberg, vinea ne- 

glecta. Kj. vidi zalezaj. butaljen, lapusten vinograd. 

tsp. batal. - Kako ti ie poruSena crkva, kako bu ii 

parlog vinogradi. Npj. i. 313. Mlogi parlozi svjedoce, 

oegda oko vinograda vise radilo. Danica 2, 

104. Tamno: parlog. Osn. 366. ryeci s tukrim 

nast. hod brlog. 

parlozenje, n. das Verwahrlosen des Weinbergs, 

.mm. Bj. Berb. od parloziti, fcoje inch'. 
parlozi ti, Kim, ». <'»'/>/'. den Weinberg vernach- 
w tut, nut. Bj. iminljimli vinograd. v. 
pf. slos. uparloziti. 

parmak,' m ntc. Bj. s XXX. — 7; ilfaca, 6) po- 

vjesma, 5to ae izvlace iz velikoga vlasa, cf. parmalc. 

Bj. 348a. ?) Vjerua liubi, Sinula te gujal 5to Ce 

'lava na pendzeru, Sto I' krmali rnke nit par- 

1 1, -iv. 215. parmaci, drveni prijepleti. Here. 358. 

parnica, /. I) ein Zug des aufschneidenden 

Messers, cultri dividentis linea. Bj. lead se no em 

name po ceuiu, ostane parnica. vidi 3 para, parotina, 

brazgotina, isp. parnuti. — 2) der Prozess, Its, cf. 

parba. Bj. i syn. ondje. pa i 'I n osnova koja 

ie alozena u raspra). Osn. 332. ^71. pivti. — bin 

Turci earn na jmrniru. Npj. 2, 430. Vi ate svi za- 

jedno vaSu partttcu dobili. Danica 2, 142. Ko god 

itna.se purnicu i igjase earn na aud, Avesalom ga 

dozivase k Bebi. Sam. II. 15, 2. Siroti ne daju pra- 

vice, i parnica udotnefca ne dolazi pred njih. Is. 1, 

23. Na taj bu sud isli gragjani era parnice izmegju 

na. I >.M. 60. Akn sc zametnula 

parn rac je pladao troskove za sud. 306. 

parnicar, m. der Praercssirer, liiium amans. Bj. 

11a parntcu s fcitn, Jrej/t ra<Zo samece pamice. 

I r mi pozivali /itirnictin' na sud. DRj. 2, 439. 

parnuti, parneni, b. p/". etn«« Ztto i/m« mit dem 

hneidemesser, duco cultrum dividentem, cf. cr 

Rj. pai n< no 1 111, /><< fto< e sto da rasport. 

./<»/. paraknuti. ». imp/", parati. 

parnjak, pamjaka, )». tu vojv.) on je njego\ par- 

ili: oni an parnjaci, 1. j. jednijeb su godina, 

cf. vrsnik. Rj. vidi i vrsnjak, auvrsnik. • Ti Omera 

brata pozelio, n poglddo u moje panyafce.' HNpj. 

136 parnjak \o%n. u par, [Lai I par), t'sn. 269. 

parojr, 111. Rj. tU in. paroSCid. I) ein Stock mil 

U I /.'. I '■'•11 ;'( III, 1 'lilt ilillllll 11,1,1, 

Huimc .a tragen), bacillus uncinatus. Bj. kukastu 
batinu njomc nositi kuii n. p. paprat. 

'!) tjuarete je aveti Petar /ei jelenu zlatorogu, 
zlatorogu i parogu. Npj. 1. 1H>. — MikloSid veli da 
je alo rog. Bez Bumnje je tako pan 

vile) ; :ili ne vjerujem da je 

i:ikci i parog. Korijeni 290. Va je Daniciu imao pred 
1 primjer it Npj. I, llii, bet snmnjc 61 bto 
,,,, Miklot 
parofa, pardba, m. vidi parok, plovan, zupnik. 
M.iiiiii.ii'ki . . . Bacinii i. Danica 5, 118. Sa- 

Kcmunaki p iron. Npj.' I, '■'■ 
pardhijn, /. ridi parokija, plovanija, nurija, zupa 
eranica kakva kupi parohiju. Priprava71. 
k:iki. •_■'»! gjakoni zn kakvu bogatu parohiju. 74. 
parohov, - ito pripada pardhu. 
pi'irnj.ik. pHrojka, 111. kml sc prvenac (prvi roj) one 
L'i"linr roji, njegov ae onaj n>j sove parojak, der 

I • „t . Bj. pa-rojak. za 
pa wp. pabir£ili. 



li;iroji"f'iijc, n. das Schwarmen des prvenac, examen 
liornl examinis. Bj. »er&. od parojfiiti se, ftojc u«fo'. 

piirojeiti sc, Ci se, ». r. impf. schwarmen (wenti 
es der prvenac thut), nachschivdrmen, emitto fetum 
(dicitur de examine homo). Ej. purojii se prvenac, 
kml se Due godine roji. 

parok. paroka, m. (u vojv.) der Pfarrer, paroehus, 
cf. pop. Bj. ridi i parob, plovan, zupnik. 

parokija, /'. vidi nurija. Bj. ridi i parohija, [«lo- 
vanija, zupa 3. 

paroplov. in. das Dampfschiff. ridi vatrenjaca. — 
l' oibeniku... pored mora, sad zbog paroplova, koji 
ondje radi tovarenja uglja gotovo svaki drugi dan 
Staju. Srli. i 1 1 rv. 4. paro-plov. isp. para 2 i ploviti. 
isp. tako sloz. rijec vodoplav. 

piiroscic, m. -- J) dem. od parog 1. — 2) das 
/•null (Zacken, Ast) <tm Hirschengeweihe, ramus: 
l>aj mi Boie zlatne roge i arebrne paroscice. Rj. wi 
rogovima jelenjim. vidi parog 2. 

prtroskT, adj. J. Bogdanovic\ sto pripada parosmia 
Hi parohu kojemu t/od. 

parotina, /'. n. p. na lieu, kail se covjek ogrebe, 
,lir Schrame, rima, cf. parnica 1. Bj. ridi i brazgo- 
tina. isp. ■'! para. ■ — od korijena od kojega je parati. 
ijdje se jitiriu; ostane parotina. rijeci s takim nast. 
I.-, 1, 1 bljuvotina. 

piiro/.nk. paroska, m. n. p. u vila, 'Aackc, dens, 
ramus. Bj. u dvorogih Vila dva su paroska. isp. parog 

piirla, /'. : Na plecl mu parte iznijela. Rj. — Zelen 
venae vije, biser-partu niie. Rj. "JVa. (u llrr. until 
sin su gene nosile na celu u djetinjstvu mojem; nose 
li je gdjegod jos i sad, ne znam. Ivekovir). Kupit 
partv ili Stape — na avoje dinare. DPosl. 52. Na 
prsi ga zrno udarilo, na pleci mu /nirte iznijelo. Npj. 
:;, 322. 

p.'irlaja. /. ridi partija, straua 3a, die Partei, pars: 
Stane gledati kako 1 » i partaje ove pomirio. Wovj. 36. 
Sto Subotid i njesova partaja radi. Kolo 15 (14). 

partija. /. vidi partaja, strana 3a. — Uzdajuci sc 
svaki 11 svujii partiju. Danica 4, 23. Ali se sad 11a- 
cinila ucena (literatuma) partija. 5, 72. 

parusija (panisija), /'. die hochste Gattung der 
piaanija (Gabe run 50 Piaster an ein Kloster, aamit 
es fur mis bete), stipendii genus, monachis datum, 
at 1,1,1 in, orent. I!j. najveca milostinja (50 grosa) 
sin s, ilnji monasima, da se za koga Hoi/n nude. 
rcofouota. - 1 drzi nam ectvero denija na osvitu od 
Petrova dana, pa cemo ti parusiju pisat'. Npj. 4, 124. 
Ijinli. knji su iiiiunisl i in parusiji pisali. Bj. 1 XIX. 

parasijiis, parusijasa, m. der Geber einer parusija, 
qui dat -ayouoiM. Bj. kojipist parusiju manastiru. — 
rijeci s lakrim nasi, kod bradas. 

I. piis. psa, in. (pi. gen. pasa), der Hund, cants, cf. 
kucak. Bj. 1I1 in. paetasce. augm. psina. pas moee biti 

, 1111, in, mu 1 : su :u rrsrlkinii OVI lijclnv, I'liknv, 

garov, grivov, kosmov, kucov, kudrov, kundrov, kuaov, 
lisov, mrkov, samsov, Sapov, aarov, zeljov; .■>■'< ra;- 
lituiiii .ut-isr, 1 111,1 : cucak, laiko. ilzukcla. Iirl, jazavcar, 
kalastura, ker, kucak, kufie, ogar, paSce, poku6ar, pre- 
pelicar, pseto, p^i«', auaremfiina, Sljeanik, sljucar, vaska; 
I.,, , si pridjevom : bijesan, lovni, torni, bijel, garav, 
grivast, i 1. d (isp. bjelov, garov, grivov i I. a.). - 
Pas skvici, skvikne, kad ga tko udara, udari. vidi 
skvicaii, skviknuti. NeSto bjesne psi u\>' godine. Bj. 
29b. Xn/msi Hi pse. Bj. 403a. Ker njuska i nanjusi 
trag secu Bj. k26b. Cuki! Bj.816b (uzvik kojim tko 
ijiin psa ",l si/,, 1. Skamuae, sftaniMtnc (paa). Bj. 841a. 
stekce, stcsde (pas). Bj. 846b. Za njim pristane 
mnogo pasa lajudi 1 goneciga. Npr. I7i». Pas vrtlarski 
mu ko-ii glogje niti je drugomu da. DPosl. 94. Pas 
mu inajku! Strai. 1886, 1734. Nigdje ne ce ni /ms 

■inn 111, i,'-i. M0J8. II. 11,7. Koji sialic l,i/i- 

tati jezikom vodu, kao Sto lapii pas, ineiiii ga na 
stranii. Sud. 7, 5. 



2. pas 



— 13 



pasmarko 



2. pas, in. (loc. p&su, pi. pasovi). — 1) ridi pojas: 
A uz tebe ml zlata pasove. Rj. cleni. pasi6. augm. 
pasina. isp. paSnjaea, potpazak (silaj), potpasaj, pri- 
paSa 2. pripasaj, pripalnjaca, zapasnjaca. — Metnu 
glavu u jankesi pasu. Rj. 246b. Izvadi nuz iza pasu. 
Npr. 112. Na tebe su zlatna puea i svileni pan. 
Npj. 1, 69. Sin si tako jednolika i u pasu tankovita? 
1, 161. Opas'o se pasom mukademom. 1, 237. Bjezi 
k inene jadovna gjevojko! pa m' otpasi pasa svile- 
noga, te uvezi moje rane ljute. 4, 64. Bio obieaj da 
ovda djever svoju snahu i muskim pasom opase \m 
kosulji. Kov. 65. Ako bi imao uza se oruzje, kazao bi 
mu da ga iza pasa izvadi i ostavi pred vratima. Sovj. 
10. — 2) in 0. G.) koljeno u rodu (prvi pas, drugi 
itd.), Grad der Verwandschaft, gradus: on je jedan 
pus njemu blize, cf. koljeno. Rj. vidi pojas 2. is/>. 

loza 3. — Reee sceri : >Ti si moja zena ona sta 

ce, da je otac ne vjenca i da pas pasu kao prika- 
zanije ne kazuje, nauini da ubije sama sebe. Npr. 
115. Pas (pojas i narastaj). Osn. 16. 

pasaei, adj. — 1) n. p. zemlja, polje, Weide-, 
pascuus. Rj. sto je za pdsenje, za pasu. — 2) n. p. 
kaiS, t. j. kojim se opasuje, der Gurtriemen, lorutn 
ad cingendum. Rj. sto je za pasanje. — takva adj. 
kod brijaci. 

pasamoc. n. dem. od pasmo. Rj. 

pasanje, n. das Umgurten, cinctio. Rj. verb, od 
pasati. radnja kojom tko pase sto. 

pilsast, adj. n. p. jagnje, svinje'e, t. j. bijelo preko 
srijede, einen iceissen Streif am Leibe (trie einen 
Giirtel) habend, notam (quasi zonae) habens, cf. po- 
jasast. Rj. kao da ima (bio) pas. 

1. pasati, p'asem, v. impf. umgurten, cingo: Nego 
ga pasi strelama. Rj. v. pf. sloz. o-pasati, od-. pod-, 
pri-, raz-, za- ; v. impf. sloz. o-pasivati, od-, pod-, pri-, 
raz-. — Jaoj ko ce tvoje oruzje pasati.' Rj. 754a. 
Da svako ide na vojsku stogod moze sablju pasati. 
Npr. 206. 

2. pasati, sam, v. pf. (u C. <J.). Rj. v. impf. pa- 
savati. Tal. passare (proci, prolaziti). — 1) pasao 
ovuda, pasalo podne, vidi prodi: Tudar pasa Mirko 
vojevoda. Rj. — Pokraj puta kuda ce pasati car. 
Npr. 105. PoSto pasa nekoliko rremena, ear se na 
nju razljuti. 107. Putujuci dogju na nekaku veliku 
rijekn i ne niogu prijedi, tace stapom a rijeka se raz- 
dvoji, i pasase. 222. Pasido je dv'je sta Ijeta. Npj. 
5, 199. Tader sam im pasa' ispod sablje. 5, 529. — 
2) sa se, refleks. beza Sta, etwas entbehren konnen, 
(jr. se passer), renuncio. Rj. kao proci se cega. - 
»Da okupi care tri tabora, da pofiara crkvu Filin- 
dara . . .» Rece pasa Omer C'ehaidu : A pasaj se, 
Cuprelijd vezire ! I prijed sn cari nastajali, pa se 
crkve harale nijesu . Npj. 3, 67. 

pasar, pasara, m. zonarius. Stulli. koji pravi Hi 
prodaje pasove. vidi pojasar. 

pasavailje, B. vidi prola/.enje. 

pasavnti, pasavfim, v. impf. (po jngozap. kraj.) 
vidi prolaziti: Ne da putom pasavati s miroin. Rj. 
». [if. 2 pasati. 

1. pasenje, n. das Weiden, pastio. Rj. verb, od 
pasti (pftsem). — 1) radnja kojom pasu n. p. ovee. 
— 2) radnja kojom tko pusc u. p. t/fre. 

2. p&senje, ». verb, od 1 1 2 pasti, 2) pasti se. - 
li radnja kojom konj pase kobiht. — 2) stanje koje 
hint, lead se kobila pase. 

p&serka, /'. akc. Rj." XXX. — KokoruSa, /'. vidi 
paserka. Rj. 283b. a rijeci paserka u Rj. nema na 
svome mjestu. kokorava kokos? 

pasha, /'. pascha, icaoya: Znate da 6e do dva dana 

biti pasha. Mat. 26, 2. V tebe cu da ui'inim pasha 
s ncenicima svojim. 26, is. Pasha naSa zakla se za 
nas, llrisios. Kor. I. 5, 7. Praznova Joaija u Jeru- 
- 1 1 1 1 ■ 1 1 1 pashu Gospodu; i klase pashu. Dn. 11.35, 1. 



pi'islialiii. adj. sto pripada pashi, paschalis : Tajno 
jagnje pashalno, koje je dano Jevrejima. DP. 153. 

pasic, in. ill in. od pSs 1. Rj. 

pasidronorina, /'. vidi pasjakovina. Rj. biljka. — 
drenovina, pasi-drenovina (istO -to i jiasjakovina). 
Osn. 171. kao pasja drenovina. 

pasijanski, adj. ridi peaijanski, peksijanski. — 
.Mu se vojska poznat ne mogase od crnoga praha i 
olova i od 1'urske krvi pasijanske. Npj. 5, 106. 

pasina, /. augm. od pas 1. Rj. 

prtSlSte, ii. (u C. G.) mjesto gdje stoka pase, der 

Weidcplut:. locus pascuus. Rj. vidi paSnik, pasnjak. 

— < )vo je prinos .sto cete prinositi . . . od sitne stoke 

i jedno od dvije stotine s ddbrijeh pasista. Jezek. 45, 

15. rijeci s takvim nasi, kod dauiste. 

paslvan, pasivna, adj. Lat. passivus; passiv. — 
Tome je uzrok ... Sto se bezliena misao izrice formom 
kojom i pasivna . . . i pasivna pomisao nadjacala. 
Siiit. 88. 

pasivnost, paalvnosti, /'. osobina onoga sto je pa- 
sivno; passivitas, die Passivitdt, suprotno aktivnost, 
koje vidi. 

pasjai-a, f. der Schadel, Hundskopf (oils Schimpf- 
icort), caput (odiose dictum). Rj. pasja giant: alt se 
i za glavu, za lubanju covjeiju haze s pogrdom. 

pasjak, m. 1) der Hundsdreck, stercus canmum. 
Rj. pasja necist, pasje govno. — Ne pazi se pas, neg 
pasjak. DPosl. 74. za )iast. isp. maejak. misjak. - 
2) jedan od ona dva zuba Sto su izmegju prednjaka 
i kutnjaka (s obje strane i odozgo i odozdoi. der 
Augenzahn, dens rami, us. cf. oenjak. Rj.* 

pasjakovina, /'. die Kreuzbeere, rhamnus cathar- 
ticus Linn. cf. pasidrenovina. Rj. biljka. 

pasjaluk, m. hundische Bosheit, canina malitia : 
toj je njegov pasjaluk; ne moze od pasjaluk a, to je 
ueinio od pasjaluka. Rj. pasja pakost. — Gdjekojim 
narodnijem rijefiima preSao je turski nastavak: bezo- 
brazluk. pasjaluk. nriscanluk. ciganluk. Osn. 27s. 

piisji, adj. hundisch, eaninus. Rj. sto pripada 
psima, psu. — Pasja vrijezo! Rj. 75b (psovka djeci). 
Pasja iiedjelja, f. sto 9luga sluzi gazdu posto godina 
izigje ivalja da se za to tako zove Sto radi saino ono 
Sto hoee) . . . Kad sluga doda da mu (gazdi) uije 
pasje nedjelje odsluzio, on mu rekne: »sva ti je go- 
dina bila pasja*. Rj. 490a. Pasje uho, n. (na Njegu- 
simal Art Pflanze, herbae genus. Rj. 490a (biljka). 
Pasji stric, m. vidi badalj 1. Rj. 490a (vidi i sje- 
kavac). Pasji skote! Rj. 687b. 2enu priveze konj ma 
za repove, i ougje je konji raskinu, te pasja dusu 
ispnsli. Npr. 132. Svi mu kazu ono, sto mu je pav" 
iniiti nalagala. 235. Da je na pasju (volju), nige 
konja ne bi bilo. Posl. 50. Mator kurjak pasja ma- 
skara. 175. Njihova igra i pasja trka (sve jedno). 
(Igraju se, pa se zavade). 227. Pasja rjera. (Re£e Be, 
kao poruga, zlu coekui. 246. Pasja para. (Gledaj: 
Pasja vjera). 246. Pasja te raja ne ubila! (Kletva u 
Cruoj Gori). 246. Pasji ak more ne muti. 246. Pasji 
grijeh ovea placa. DPosl. 94. (til pojasa sablju izvadio, 
te ju pasju okinuo glavu. Npj. 3, 554 lju mjesto joj. 
isp. kad on, ona, ono primjer is Npj.' 1. XXXVli. 

piiski. me 'in llunil. more cants: Paski /.iyio. 

paski uiur'n. Rj. adv. kao pas. isp. adv. boSki. Zivi 

paski, a spava na goloj daski. (Da oije paski kazalo 

na daaci i. Posl. 81. Pas bio, paski prosao. 246. 

I'&skoje, in. imt musko. Rad 26, 56. Paschalis. 
takva hyp. /.«</ Blagoje. 

paskvica, /'. (u Dubr.) der Nachtschatten, solanum. 
Rj. biljka: otdi pasvica, i ondje tumacenje postanja. 

piisina, /'. (u Sri jciiiii ) vidi pusiiiina. Rj. vidi i 
pasmena. syn. kod pasmina. 

pasmarko, piisniarkovac, pasmarkovca, m. duvan, 
liuji je vrlo Ijiit, Schimpfwort jar einen starken Rauch - 

hiiiul,-. muni in in in nirnl laniiin airiui. Moze biti da 

je ovo ime postalo od Turaka u Bosni, knji rado pu5e 



pasmena 



14 — 



2. pasti 



mek duvan. Kad Srbin Srbinu rekne za ljut duvan 
da je pasmarko, onaj mu ka>to u Sali odgovori : 'Nije, 
Bj. 
pasmena, /'. oidi pasmina, Bj. i syn. ondje. 
pasmenjnca, /'. das Fitzband, for ago. Bj. 

nasi, lcod ajgirada. 
pasmina, f. (u Slavon.J di( Safe, genus, semen: 
dobre ivca, c/ - . vista, soj, bagra, fajta. pasma. 

- i pasmena, traga. 
p&smo, n. ■'/"■ in^iiiii,itt: Anzdhl Garnfaden, fi- 
Main pasmo ima 20 disaonica (jedna 
dca ima ■'! iice) a veliko H* . . . Joi je manje 
odregjeno koliko Be pasama mede n motovilo ili u 
pregje... c/ 1 . novdid. Bj. dem. pasamce. — Mo- 
tovilo pregje, t. ima. Rj. 369b. znadenje 

(korijenu) vezati: pas... pSsmo. Korijeni 124. rijeei 
s takim nasi, pismo, plesmo, po-vjesmo. 
pasmdjo, m. oidi pasmarko. 
pasom, n. p. idu goveda pasom, weidend, pascendo. 
Bj. (. j. pasuci. upravo instrum. od pas, koje druk- 
i e dolazi. 
nasoS, in. di r Pass, syngraphus: Uzevsi pasos otide 
ii KaravlaSku. E Samo mi kazite kud koja 

/ili, di -. 71. Ja velim, damudam 

proti Mil. 220. 

pasovnl sfpak, r». (u C. G.) koji je pola kiseo, 
Ail Granatapfel, modi granati genus. Rj. 
paspulj. paspalja. »i. der Miihlstaub, pulvis mo- 
Bj. kao vod ah. - Tugja de biti paspalj. 

Osn. 131. 

1. pasti, padnem, ». p/". fallen, cado. Bj. ». p/. 

db-pasti, i/.-. Da-, 0-, od-, po-, pod-, pre-, pri-, 

pro-, raz- (se), s-, u-, za-, napopasti, spopasti, zapo- 

pasti; uspropadal padnuti, i v. pf. sloz. ondje, 

panuti, t si mpf. padati, i v. impf. sloz. 

tjasnje padoh, pa(d)nuh, p'auuh. 

prilog pregj. pSdavsi, padnuvsl, panuvii. I. pridjev 

panuo. - /) fallen, cado. Bj. 

hi ■ , <in: Pant gundo, padose ti gade. 

Bj. 107a. Gjiknuti, I) pasti Bj. 149b. Pade kao kap 

in. p. doek od udarca. Posl. 245). Bj. 263a. Palakrv, 

t. j. pobili sc Bj. 300a Ljoskac! n. p. kad ko padne. 

panule. Bj. 39 La. 

isa, l. j. padl i i: mini mi zemlju |. 

ridi pasti, strovaliti se. Kj. 700b 

pnu'iti s.i. Mladozenju buzdovanom adari u 

glavu da ji Npr. L0. Usedne 

na konja . . . padnt po konju i zaspi. L8. 1' taj ce 

mali posti tuiiui da se uiSta ne villi. 69. Svako od 

zvjeradi posto primirisa ono kruha pade potrbuske. 

94. Od straha pade na zemlju. 99. Onda de ti svi 

konji sami dodi i kao jagnjad padnuti pied 

121. PoSto je otac vigje zaplaka se pi I njom. 

132. / i. 215. Po 

pod noge ka/.e sve. 248. Tako mi sljenu na 

iln.' Posl. 307. 8 vecera je ki-a uda- 

riln, u po nodi poledica pala. Npj. 1,352. 06a pale, 

makoSe... Zemlji pade, pnsci oganj dade. 

I. 171. (pase sti) Dolji padl 

09 Pade Ture strmeno . 
365. Dokle aftsam p I. 198. Kolibu 

mu glomiie kamenjem. A kail vigje Mehmedovid Mujo, 
e koliba pad* na sw rtrane, on pobjeie proz bijele 
ovce. 4, 522. <>iiu nod i osim pomrdim nekaka 

I lanica 1. 1 1 . Padnuv om na 

izdane. 1, .'>:». Dbiji 
Milofi 76 (mrtav). Ali da ; onda Be 

saljiva pjesma ne bi pjevala. Npj. 1 1, XXVI. Sve 

id in pozivam ; zaSto ako / 
moje de me isto pero oboritd. Pis. 60. Udenici , 

Mai 17, 6. Zapovjedi gospodai njegov da ga 

prodadu... No Bluga taj /mile i hi j ( go- 

... L8, 26. I' ft moledi 



39. Padoh k nogama njegovijem kao mrtav. Otkriv. 
1. 17. Zagrli ga i pade inn oko vrata. Mojs. I. 33, 4. 
Svi su pobijeni, pall od main. Jezek. 32, 23. Pa se 
sada zale na nepravdu pale vlade. Mil. 230. S toga 
je sav dalji trud Slajherov oko ove stvari pao. Dioba 
12. Tako najmudriji ear strasno pade, drugima za 
ugled. Prip. bibl. 79 (u tri posljednja primjera pa- 

iiinrtilno). — b) u prenesenom smislu. isp. nize 
pod 3 pasii: doci. — Razboljela se zena nzred zime, 

/ iiln mi inn na bukovu ine:gnt. Rj. 37a. Pao 
ii nesvijest. Bj. 41Sb. Ali mu odmah padne na pamet 
sto je balia koliili govorila. Npr. 24. U torn mu padne 
mi mu. te pljune na zemlju. 91. Kraljev sin padne 
k oeliku ialost. 227. Prst megju tudja vrata metniiti. 
(Navalice pasti u zlo). Posl. 205. Palo ti je na urn 
poginuti? Npj. 2. .'!:;:">. Tad' je Novi pod kaure pao. 
.'!, 245. Jos moze biti w pasti a liijedu, da sam je ja 
ubio. Danica 2, 140. Sto su oni . . . s gospodom Za- 
jedno pali u ovake grijehe protiv uaroda svojega. 
Kor. 14. Da ne bi u kako podozrenije pali, bili su 
pokupovali nekoliko trnokopa, pa su krcili. Milos 72. 
Kao n. p. da kakav slijepae padne u vrucicu, pa da 
stane... Nov. Srb. 1821, 390. Molite se Bogu da ne 
padnete u no-past. Mat. 26, 41. Ruzenja onijeh koji 
tebe ru/.e padose na me. Rim. 15, 3. Neka prokletstvo 
tvoje, sine, padne na me. Mojs. I. 27, 13. Onda su 
ljudi... xre pali is neznabostvo. l'rip. bibl. 13. Nego 
ijr) i samoga rata grdkoga Manojla saduvao te nije 

jeres. Star. 1, Ijlj. — 2) pasti ml kiii/a ill ml 
cega, kao roditi se: Kao da uije od coeku pao. (Kao 
uije eoek rodio). Posl. 130. Onako mi zivljelo 
sto je od moga srea palo! 239. Sto od sta palo. (Porod 
je kao i onaj koji L r a je rodio). 359. Sam si kurva i 
pao od kurve. Npj. 3, 127. Pomori svn djecu prvence 
po .Misini oil sina Faraonova... jos i od skota sto 
je and per, j palo. Prip. bibl. 42. ooamo moze se do- 
dati: Ddri sestru po svilenu pasu . . . iz nje pade 
ono musko cedo. Npj. 3, 4<i4. — 3) pasti. kao don'. 
isp. povisi pod lb. — /ulji ga da plati, t. j. radi 
kako ee na njega pasti da plati, ako i ne bi btio. 
Bj. billi. Kad mu vidim ruku u misiei, pane meni 
muka na zlidici. Bj. 2Ub. Bednja leturgjija, za koju 
pla<5a popu onaj im koya red padne. Rj. 647a. Dolete 
3i - g ivran i te padnu najedno drvo. Npr. 12. Bjezao 
ml va-kr, pak pao megjedu u sake. Posl. 14. Ne de, 
da o nebu visi. (\"e de ako mu saka ne padne, n. p. 
ukrasti 5to i t. d.). 210. Pala muha na megjeda. (To 
nije nista). 24i>. 1 >a gledamo, ko < : i konu u sre&i pasti. 
Np>j. 1, 17:i. .Neka zovne tridest Sarajlija . . . Dok 
Husein dva konja opremi, dotle pade tridest Saraj- 
lija. 3, > s . Silni Turri na konak panuse. 4. 38. Svi 
svatovi pod :ut bor padose. Here. 298. Ako mipadnes 
saka, /.nam. -in i-ii s tobom diniti. Milo- 121. Zadu 
ga vila iz gore, panula Petru na dvore. Kov. 87. Slje- 
pota tzrailju paih u dijel. Rim. 11, 25. 
2. piisii. pasSm, v. Impf. weiden, pasco. Rj. v. pf. 

in-pasti. o-, po-; ». inijif. sloz. napasati ; popa- 

sivati. gram. T. pregj. pasoh. JI. pregj. pasijSb (t 

nji pasGdi. prilaa pregj. pasSvsi, 

pSsav. / pridjev pasao, pasla; //. pridjev pasen. — 

!) stoka past n. p. train: Koza l.irsti n. p. lumu, i 

brste, a svinja ne brsti, nego jiasc. Rj. 45a. 

Otodeve trava. I'ripovijeda se da j>' kosuti u poro- 

gjaju bila ispala utroba, pa pasuci urn tram povra- 

tila joj se oatrag. Bj. 477b. Da nems noBa, pasao bi 

Posl. Til'. Kriiat konj pasao Momdilove kohile, 

u pasle jin Hindi oko jezera. Npj. 2, L06 (Vuki. 
A daleko od njih pasijase veliki krd svinja. Mat. 8, 
30. — '') pastir pas, stoku: Nagje dobana, i na- 
zvav-i mu Bozjupomod, redi Dobro pases'! A on 
mu odgovori : tPasem da ib napasem . Npr. L63. 

jte stoku pa idite i pasiti je . . . Dogje Bahilja 

-a Btokom OCa BVOJega, jer una pasijasi uree. Mojs. 

I. 29, 7. '.). ovamo ide i ovaj primjer: Ciji dobani a 



3. pasti 



— 15 — 



pasce 



proljede s ovcaraa navrh Kape ugrabe, oni pasu pla- 
ninu ono ljeto. Rj. 263a. 

3. pasti, pasSm, v. impf. sloz. v. pf. opasti. — 
J) pase pastuh Tcobihi (koja se pose, upaljuje), be- 
spriiujen (run 1'ferden), coco (tie eipuo). — Onamo 
negdje u nekakom jezeru bio krilat konj, pa izlazio 
noeu, te pasao Momcilove Tcobile, koje su pasle po 
livadi oko jezera; no kako bi koju kobilu opasao, 
on bi je udario nogaina u trbub, te se izjalovi (da 
ne bi ozdrijebila krilata konja). Npj. 2, IDG (Vuk). 
— 2) sa se, refleks. pasti se, pase se, v. )•. impf. t. j. 
kobila, in dcr Brunst sein, eoitum appeto (de equa). 
Rj. had se kobila upaljuje. 

pastijer, pastijera, m. (u Dubr.) vidi pastir. Rj. — 
Pastijer ovcu strize, a vuk dere. DPosl. 94. za nast. 
isp. kosijer, vodijer. 

p:\stijerka, /'. (u Dubr.) vidi pastirka. Rj. vidi i 
pastj erica. 

pastir, pastira, m. dcr Hvrt, pastor, cf. pastijer. 
fobanin, ovdar. Rj. vidi i coban, fordas, govedar, 
gusOar, kobilar, kozar, kravar, krdar, planinar, svinjar, 
tuiar, volar. — Koji ulazi na vrata, jest pastir ov- 
cama. Jov. 10, 2. 

pastircad, /'. (coll.) diejwngen Hirten, pastures ju- 
venes. Rj. mladi pastiri. jedno od pastircadi pastirde. 

pastirce, pastirceta, n. dcr junge Ilirt, pastor ju- 
venis. Rj. mladi pastir Hi mlada pastirka. coll. pa- 
sti rdad. 

pastirina, /'. Hirtenlohn, merces pastoris. Rj. plata 
pastirn. 

pastirka, /'. die Hirtin, femina pascens (oves, 
raecas, copras), cf. pastj erica. Rj. vidi i cobanica, 
govedariea, gusearica, kozarica, svinjarica. 

pastirski, adj. Hirten-. pastorum. Rj. sto pripada 
pastirima Hi pastern kojemu god. — Nego je (dje- 
vojku) odvedu u siumi, i tamo jo vjendaju u kakvoj 
kolibi (pudarskoj ili pastirsJcoj). Rj. 477a. Obude pa- 
stirske haljine i uzme pastirski stap u ruke, te se 
nacini pastir pa pogje u svet. Npr. 46. 

pastjerica, /". (u Dubr. i vidi pastirka. Rj. 

pi'istorak, pastorka, in. dcr Stiefsohn, privignu . 
Rj. sin muzevlji macesi ih zenin ocuhu. — Milen- 
kovi siuovi Milan i Ivan i pastoral; Nikolde. Sovj. SI. 

pastorcad, /'. (coll.) Stiefkinder, privigni. Rj. djeca 
muzevlja macesi ili ienina ocuhu. jedno od pastor- 
cadi pastorce. — Kad se, sinko, ndadob detvrtom, 
tu ja nagjoh dvoje pastorcadi, jedno ludo od dvije 
godiue, drugo. sinko, od puue eetiri. Npj. 2, 14. 

pastorce, pastorceta, n. das Stiefkind, privignus, 
pririgna. Rj. dijete mnzevljc macesi ili zenino ocuhu. 
coll. pastorcad. — Ciju, tuiju. da rasteS. (Kazala ne- 
kakva zena dajuci pastorceta tanku krisCicu hljeba, 
a svome gjetetu pruzivsi veliku komadinu rekne : 
t'einpres, da erknes). Posl. 344. 

pastorka, /'. die Stieftochter, pririgna. Rj. kci 
muzevlja macesi ili zenina ocuhu. — Madeha stane 
odmah mrziti na svoju pastorku. Npr. 125. 

piistrma, /'. — 1) die Forellc, fario, trutta (salmo 
fario ].. Bj. 3 ) Rj. riba. cidi pastrmka, pastrva. dem. 
pastrmica. — 2) * n. p. kozja, oveja, gerauchertt 
Ziege oder Schaf, capra fumo durata. Rj. susena 
koza Hi ovca: Pokojni je Simo slao Babi vrlo lepe 
ovce pastrme. Mil. 1.%. meso slano. Stnlli. — (pit- 
st/rma) pastrva (od osnove koja je i u slaronr nhCipi). 
Osn. 41. 

pastrmica, /'. dem. od pastrma I. Rj. 

pastrmka, /'. vidi pastnna 1. Rj. vidi i pastrva. 
riba. 

pastrnjak, paatrnjdka, /'. die Pastinake, pastinaca. 
Rj. biljka. — Tugje: andrak... pastrnjak. Osn. 269. 

pastruga, /'. ein BonaupZsch (Scherg. Bj.*), genus 
piscis (acipenser stellatus Pall. Rj. 3 ) Bj. nekaka Du- 
narska riba. jiostnnjc kod pastrma. rijcci 's takvim 
nast. kod bjeluga. 



piislrva. /. i po jugozap. kraj.) vidi pastrma 1. Rj' 
riitn. vidi i pastrmka. — Kakvu kudu pastrva ima. 
tako i oni ki je hiia. DPosl. 45. 

pastah, pastiiha, m. (osobito po jugozap. kraj.) der 
Hengst, aamissarius, cf. ajgir, zdrijebac. Rj. vidi i 
pazduh. — Kao konj pastuh (n. p. pobjesnio). Posl. 
131. od osn. od koje je 3 pasti (pasem). rijeet s takim 
nast. kod galjuh. 

p:\stiilja, f. die Mausfalle, Battenfalle, decipula, 
cf. stupica. Rj. u sto se love razlicne zivotinje. vidi 
i gvozgja 1, klonja, kljusa. pruglo, pruzalo, tuljac 2. 
isp. misolovka. — Die Fallc znaii kod nns razlii'-no .. 
2) (od drveta) pastulja (za parcove)... Bad ne znamo 
ili bi ovgje za bube trebalo kazati klonja, ili pastulja, 
ili tuljac? Kako se ovgje opisuje najprilicnije je na 
tuljac. Nov. Srb. 1M7, 765. za nast. isp. bakulja. 

pastiisast, adj. t. j. konj, vidi ajgirovit Rj. ne- 
podmetnut, kao pastuh. 

piisfi!!'. in. pasast krmak. u Hrv. isj). bjelug. 

pasiiga, /'. pasasta krmaca. u Hrv. isp. bjeluga. 

pasulj, pasulja, m. (u vojv.) vidi grab 1: Progji 
ga se, brate, vidis da mu ni ime nije kao u ostalijeh 
smokova: pas i ulja! Okani ga se brate, taj je avu 
Bosnu isturcio (t. j. isturcili se da ne poste i da ne 
jedu pasulja. Tako reku kasto u Sali onome koji jede 
pasulj, a ima joS kakva jela). Rj. augm. pasuljina. 
— Brzak, pasulj ili grasak, koji rano dospijeva. Rj. 
43a. Pasulj se xe6 u mabimama ozrnio. Rj. 451b. 
Prebranac, t. j. pasulj. U Srbiji po selima kazu (kao 
a §ali) ocin grah (jer ga najyiSe jedu kalugjeri), a 
po varosima saganlija. Rj. 567a. ostala siin. vidi kod 
urah 1. isp. i grasulj. — Tugje: masulj. pasulj. Osn. 
132 (od Grc. csa^oXo:). p za f isp. f. 

pasiiljica, /'. nekakav sitan grab cucavae, eine Art 
Fisolen (Zucrg-. oder Krupbolme. Rj. 3 ) phaseoli gin as. 
cf. rogac. Rj. 

pasilljina. f. augm. od pasulj. Rj. vidi graJina. 

piisvica, /. vidi paskvica. Rj. biljka. — paskvi i, 
i buz k: pasvica. I >sn. 323. 

1. pasa,* m. (pi. gen. pfisa). — 1) od dva tuga 
(konjska repa), t. j. zapovjednik i gospodar od je- 
duoga grada i njegove nabije, n. p. Zvornicki pasa, 
SabaSki i i. d. Rj. vidi idi-tuglija pasa. — 2) od tri 
tuga, t. j. vezir i gospodar od cilavoga jednoga pa- 
saluka, gdje ima vise gradova i nabija, n. p. Bosanski 
(ili Travnickii pasa, Biogradski, i t. d. Bj. vidi aC- 
tuglija pasa. — primjeri za 1) i 2): Uestdti paio! 
MiloS 57. S pasom od Janjine. Odbr. od ruz. LO. 

2. pasa, /'. die Weide, pastio, pabulum. Rj. vidi 
pripala lb. — Volopasa, mjesto :a pasu oracini vo- 
lovima. Rj. 71a. Ima onde jedno jezero, i pokraj 
jezera vrlo /</'" pasa, pa kako izjavis ovce, one 
odmah idu onamo. Npr. 46. Ona stane ovu kravu 
goniti na pisn s ostalijem govedima. 12f>. 

pasajlija,* uasiilija,* vi. vidi pasinac. Rj. pasin 
covjek. pasa s Tur. nast. li i nasim ja. pred It umede 
se j : pasajlija. snnajlija. samajlija. isp. i dugajlija. 

pasiiluk,' m. das 1'aschalik, das PcCschathum. sa- 
trapia? l!j. pasinska vlast i oblast. — Pasa od tri 
tuga, t. j. vezir i gospodar od citavoga jedno 
saluka, gdje ima vise gradova i nahija. Bj. 492a. 

Iiasaiiac, pasdnca, in. cidi paSenog. Rj. zenint 
s, stre muz. 

piiscad, /'. (coll.) die linn, I,, canes. Bj. mladi psi. 
cidi pascadija, paSiinje. j<<hto: paSce. vidi kufiad, 
Itenad. - Najbolje pseto kail pobjegne, sva pasi id. 
i najgora tra za njim: a najgorc kad se upre, ni 
naj jaca ne smiju lasno na njega. Posl. 248, 

pascadija. /'. (coll.) das Hundsgeziichte, canes. Bj. 
mladi psi. vidi paSdad, paSdinje. jedno: pasde. — za 
nast. isp. • Irdad i < rrdadija. 

pascc, pasceta, n. cidi pseto. Bj. upraro mloilo 
pseto. vidi kude, psid, Stene. coll. paSdad, paSdadija, 
paSdinje. — Bezobrazan kao pasie. Posl. 11. v 



past'iiijo 



— 16 — 



patka 



crno iz jame, kao pasc\ su cetiri noge, bjeSe peace, 
i vci- ni-ta drugo, di£e nogu, popila mi dalmu. Npj. 
5, 512 fcoie se s pogrdom i covjeku: A kail Turcin 
umirati, a on vide aa Bvoje hajduke: »More, 
singe! tamo pasde bac'te, gje mu gavran kosti na<3 ne 
de. Npj, I. 139. Paid, p (Si e, kude. Danidid, DPoal, XVI. 

pa.se injo, n. coll. od pasde. Kj. vidi pasdad, pas- 
daaija. 

paSenog, m. zenine sestre muz, tier Mann der 

Scnu>agerm, maritus sororis uxoris meae, cf. pasanac. 

Kj. vidi i sogor 2. — Prota Nenadovid iMolerov 

og, koji je tada a Been bio). MiloS s ','. » Kori- 

jenima 128 pasanac i paienog od Jcorijena od koga 

i pas inarastajt, pasma, pasiurak, pastuh, pasti (de 
coitu equi takvim mist, kod brlog. 

pasi'iije, ». der funic Geruch, odor. Kj. eerfc. od 
paliti. standi kojt biva, had sin paH. 

pasid, in. pasin sin. — Kazacn ti ; tu su dara dali: 
din paSi6a dvije terlidive. Kj. 7.'!7. Btani malo, < aja- 
pasinice . . . Pogibe ti paste Useine. Npj. 4, 351. 

pasin, adj. des Pascha, satrapae. Kj. Ho pripada 

j/tisi. 

pnsinnr, paainca, m. einer eon den Lenten des 
Pascha, homo satrapae, cf. pasajlija. Kj. pasin covjek. 
paSalija, 

paSinica, /'. (/(V Frau des Pascha, uxor satrapae. 
Kj. iena pasina. - Kada pasa Fatu razumio . . . 
Uze Fatu za svoju ljubovcu, udini je mladom pasi- 
niruni. Npj. 1. 565. 

pnsinski. adj. Pascha-, passarv/m. Rj. sto pripada 
pasama ih /msi kojemu god: Pase ne du, ja pasinska 
nisam. II Npj. 3, I IT. 

pnsiti. -im. v. impf. in Srijemu) schlagen (dem 
i,, null, a, i, hi. faul riechen, suboleo, cf. tuknuti, za- 
udarati. Kj. kao iaudarati na truhlost. vidi i smr- 
djeti, tonjati, udisati, zadajati, zadisati 2. isp. vo- 
ujaii, i Sim, ondje. v. pf. sloe. np&siti se (usmrdjeti 
Be), isp. zapalinuii 2. 

pasmag,' m. p&Smaga' f. eine Asi Schuh, soleat 
genus, cf. papuda, crevlja: Desni joj se pasmag opuz- 
nuo. Jos joj uisu noge ea pasmage. Kj. vidi i pad- 
maga, Stopela. dun. paSmagid. — Kail dogjose u ze- 
Iriiu basdu, nagjose joj crvene pasmage. Npj. L, 577. 

pa$magic, /». ''")'. '"' pasmag, pasmaga. vidi pa- 
pudica, Stopelica. J 'a upitam papudliju, sije li mi 
pasmagiie. Berc. 254. 

pasink. pasnika, m. der Weideplate, locus pas- 
iii us, cf. pasiste, pasujak. Kj. mjesto gdje stoka pa 

pasnjai'a. /. iua Tromegji) od koie kao pojas 
i. gdje -'• zailijrvaju male puSke i aoi, eine 
Ail Waffenscharpe, tona armis condendis. cf. silaj. 
Kj. '»/ osn. od kojt jt 1 pasati (paSSm). vidi i pot- 
pasak. putpa-aj. pripala -. pripaSaj, svilaj. zapas- 
ajada. isp. pas 1. 

pasujak. pa-ujaka. in. Hi }Irv. i Slav.) vidi pasnik. 

Kj. it'll i pasiSte. 

pasin iiiijc. a. das Puschasein, Herrschen als 
Pascha,, imperium satrapae. Kj. verb, od paSovati. 
siiinje kojt biva, kad tko pasuje. 

puMivaii, paSujSm, v. impf. ich herrsche als Pascha, 
i, i, j, 1,-u. •mu satrapa. Bj. biti pasa. — Kad dogjemo 
gradu 1 Milircivnikii, tu bodemo, brado, zapaSiti baS 
,i brata [brahima, da pasuje i da gospoduje. 
Npj. I. 69. Fala joldaS, Fodid Memed-agal tvoja 
pamei paiovati nine, mi demo te paSom udinitd. 
I. 111. 

pa>tcnji', a. das It, mull! >i. tiittitt ne Kj. verb, od 

pa-liti sc. rmi. }i tko pasti. 

pilslili Be, -Dm se, v. r. impf. sich Miihe geben, 
nil. mill. I;j. v. pf. sloe. popaStiti sc, pripafititi Be. 
znadenje (feorijeDu) \writise, truditi se. Korijeni 128. 

I'asi rnjcN iri. , pi. vidi PaStrovidi. Kj. 

P&fitrovld, nt. Einer von PaStrovidi. lij. jedan od 

1'iisl,.. 



Pastrovidi, m. pi. kao knezina izmegju mora i 
Crne Gore, od Budve ilo aahije Barske. cf. Pastro- 
jevidi. Kj. 

I'iislrovka, /'. Kim run Pastrovidi. Rj. ienska is 

I'tisl Cnf It'll. 

Paitrovski, adj. run PaStrovidi. Bj. sto pripada 
Pastrovicimn. 

p&ta, f. hyp. od patka. Rj. vidi pate. 

pfttak, patka, m. der Enterich, anus mas. Bj. 
ititt'jttl: p&tak, senka patka. vidi racak. 

pataliea, /'. (u C. G.) samarna Jtica. Kj. glavinu 
I krsnicu na samaru sastavljaju i drse Stice (pata- 
idi patarica 1. 

p&tariea, /'. — 1) (u C. G.) §tica u samara, cf. 
pataliea. Kj. 3 — 2) vladiciua staka. Rj. 3 — Zakovao 
pn l, m< a nlobio, pomogao se). Posl. 83. 

psUc, /'. riiU pata, hyp. od patka. — Ja bih patku 
podranila: o ti pate, sever pever! Here. 286. za nast. 
ridi hod b*tbe. 

paldljak, pateljka, m. vidi batdljak, od cega ce 
lull kvarnim gocorom nastalo pateljak. — Uzme 
ocinu sablju te sama sebe lijevu ruku osijede, a 
desnu u ognju izgori . . . teke joj rucne pateljke na- 
maza, iznikose ruke kakve su i bile. Npr. 115. 

patenat, patSnta, m. das Patent: Patent mu na 
obrsterstvo dade Aleksaudar I. ^itije 12. sa nast. isp. 
agenat i agent. 

patentati, tSm, bice v. impf. i pf. davati, dati 
patenat home Hi eemii (na sto), patentiren: Boka 
zivi najviSe od mora: u njoj se broji 2. r i() patenta- 
nijeh brodova. Kov. 40. 

p:\ticvrk. m. (u Srijemu) nekaka iuckaata tidica. 
Kj. — pati-evrk. 

patila, /'. da nijesam patila, ne bib se u arijedu 
spratila (u pripovijeci). Bj. isp. Posl. 53. 

patinuti, ne, v. pf. n. p. kisa, aufhoren, nach- 
lassen, remitto. Rj. vidi popustiti, prestati. v. impf. 
patisati. - Znadenje (korijenu) nmiriti: till, stisaii 
se, ovamo de idi izgubivSi h u nas: pn-tiiinti (pre- 
stati). Korijeni 100. 

patisak, patiska, m. (u C. G.) vidi prestanak : bez 
patiska. Bj. vidi bez prestana, licz prestanka, bez 
prekida, bez pretrga ; neprestano. 

palisanjr. n. das Nachlassen, remissio. Kj. verb. 
ml patisati, sittitj, koje biva, kad patise n. p. kisa. 

piltisati, piitis?, r. impf. aufhoren, nachlassen, 
remitto: ide kisa, ne patise. Kj. prestajati. v. pf. 
patinuti, gdje vidi i postanje. — Puska puca, nikad 
,i, patise. HNpj. 4, 165. U plauiui puska patisala, 
razboj bio, pa se razmetnuo. 4, 181. 

paliti, Km, v. impf. Kj. v. pf. sloe, napatiti (t se), 
zapatiti; v. impf. sloe, zapadati. — 1.1 a) leiden, 
potior: Kii mnogo zna mnogo i pati (Posl. 148). Bj. 
vidi trpjeti. — Da nijesam patila, ue bih se u srijedu 

spratila. 1'osl. 53. Ne zna ealrua sin pati tilniii. L99. 

Pati tu! zlijeli mi. iKn je urokljiv). 246. Bolje pri- 
trpjet' negoli zlo patif. DPosl. 9. — In patiti koga 
inn, ntiiciii ga: Madija mrzila na pastorku, lukla je 
i L'i'ilila ml ku.l je Ljn'l dosla, patila je glagju i go- 
lotinjom da l>i je samo kakogod sa Bveta nestalo. 
Npr. Ml. -- 2) ttltttt (osterr. ziigeln), educo, alo. 
Bj, kao ict'i sin. ilniiijtiii. isp. zapadati. moee biti da 
ovamo t'li ovaj primjer: Sto ko radi ono & • patiti. 
Posl. 3,"m. - //. sa se, refleks. — 1) sich qualen, 
entente. Bj. vidi niiieiti se, pedepsati se. 'i) sich 
n inn Itccn. amwachsen, augeor. Bj. kao mnoeiti se. 
patka, /'. 17;/. gen. pUtaka) dit Ente, anas: I patka 
mi ledii posrne (Posl. 104). ef. sotka, raca, plovka. 

Kj. 1I1 in. paeiea. hyp. piita t pate, mimic paeii'i. paei-. 

inti'jttl: pfttak. kaves sa patke padinjak. vidi glubarka, 
knl/.a. kria, ki/ulja. perutavka, sarka. Brbo > 1 
patka i guaka k:ni se agnjuri te po vodi dolje 5to 
trazi. Kj. 41b. Kami pogjob na pazar, kupib /mtl.n 
za dinar; oj ti paiko, iigo-migo! Npj. 1, 506. 



patkiit 



— 17 



|i;iiiii 



piiikin. adj. der Ente, anatis. Rj. sto pripada 
patki. 

piilkov, adj. des Enterichs, anatis maris. Rj. sto 
pripada pdtku. — takva adj. isp. kod alatov. 

pallid/an', patlidzana. m. — 1) modri, die Eier- 
pflanze, solarium melongena I. inn. Rj. biljka. — 2)ct- 
vrni, der TAebesapfel (Paradiesapfel. Kj. 3 ) solatium ly- 
eopersicum Linn, [lycopersicum esculentum Mill. Rj. 3 ) 
cf. jabufiica •'!. Rj. — Koliki uiu je nos, kao pa- 
tlidzan ! Posl. 145. 

patnja, /'. die ','""'• eruciatus, cf. muka. Rj. isp. 
patiti 1. — Slepoca je teSka muka, leska muka, 
teska patnja. Npj. 1, 110. 

piitoka, /'. der Lauer beim Branntitu n, lort a (lora) 
rini uxti. Rj. pS-toka, druga pola ad teci. isp. pa 
kod pabirciti. — had se rdkija (ddbra) ispece, ono sto 
poslije (yore) tece iz kazana. 

patos, in. (r.i-rr.) der Fussbudeii, pnrimentum, ef. 
tli. Rj. vidi i tie. — Podboj, patos_ a kosari konj- 
skoj. Kj. 518b. Turcin sjedne . . . Cuvsi to Tun'in 
odmab udari lulom o patos i kao oprzen sko6i . . . 
Posl. 77. 

patosanjo, n. das Bodmen des Zimmers, tabularum 
per cubiculum dispositio. Kj. verb, od patosati. radnja 
kojom tko patose n. p. sobit. 

patosati. patosem, v. impf. i pf. das Zimmer bod- 
men, tabulas dispono per solum eubiculi. Rj. n. p. 
sobu daskama. vidi poditi. isp. tavaniti. — Gumna 
su lijepo patosana kamenjem, i unaokolo svuda 
udaren kolomat od kamena. Npj. 1, 64 (Vuk). isp. 
Onamo su gumna potavanjena kamenjem . . . i ko- 
lomat je unaokolo svud od kamena. Rj. 286a. 

pi'itroiijo, n. das Gehoren, x'o pertinere. Rj. verb. 
od patriti. stanje koje biva kad home sto patri. 

patrsfuije. n. das Hand, In. actio. Rj. verb, od 
patrgati. radnja kojom tko patrga Mm. , 

patrgati, gam, v. impf. kao raditi (trgovati), handeln, 
ago: ja tijem (n. p. eolionu ne patrgam; on 8 njime 
nesto patrga. Rj. 

patrijar, patrijara, m. der Patriarch, patriarcha, 
cf. patrijarak. Rj. vidi i patrijara, patrijaiah. — Srblji 
pripovijedaju da samo cetiri patrijara treba dabudu 
Da zemlji, i da se Srpski patrijar zvao peti isprosni. 
Rj. 238b. Pije vino Srpski car Stevane, do njega su 
starci patrijari. Npj. 2, li".). 

patrijara. in. ridi patrijar. Rj. i ostttlc oblike ondje. 
— Prepade se, i uevolja. mu je; pa doziva starca 
patri jam i dvanaest starih igumana. Here 21. 

patrijarah, patrijarha, m. vidi patrijar, i ostale 
oblike ondje. — Carevi i patrijarsi. Npj. 5, 533. Pa- 
trijarah. l>Rj. 1, 256. Ka/e da je Spiridon bio pa- 
trijarah poslije Jefrema. Kolo 15 (14). 

patrijarak. patrijarka, m. vidi patrijar. Rj. i ostale 
oblike ondje. mjesto patrijarah u krajevimu gdje se 
u govoru mjesto glasa h cuje glas k. 

patrijariisk? , adj. sto pripada patrijarsima Hi 
patrijarhu kojemu god. vidi patrijarski. — Skupi se 
sveStenstvo u Kremlju kod saborne Dspenske crkve 
u Btari dror patrijar aski. 1>P. 355. 

patrijarlialnT. adj. sto jt kao u starih patrijaraha : 
Jos jedna prilika patrijarhalnoga Zivota dolazi iz 
knjiga Mojsijevih. DP.311. U patrijarhalnoj pro 
'/Am. 291. 

patrijarhaliiost, patrijahalnosti, /. stanje patrijar 
halno: Nije moglo liiti porodicnih racuna ni patri- 

jarlialnosti. DM. 51. 

patrijarhov, adj. sto pripada patrijarhu. vidi pa 
trijarev, patrijarov. 

patrijarov, patrijarov, a'dj. des Patriarchen, pa- 
triarchae. Rj. sto pripada patrijaru. vidi patrijarhov. 

patrijarski, adj. I'ntri uchen-, putriarchalis. Rj. 
Uo pripada patrijarima Hi putrijaru kojemu god. 
vidi patrijaraski. 

patrijarsija. /. das Patriarchat, dii Patriarchie, 



sedes patriarchae, cf. pacarsija. Rj. putrijaraska vlust, 
stolica i podrucje. - U Metohiji . . . gdje je Dusa- 
nova stolica Prizren, Srpska patrijarsija Pec, i na- 
mastir Decani. Kov. 1. 

patrijarsij.sk?, adj. sto pripada patrijarsiji: l', 
rukopisu patrijarsijske biblioteke u Karlovcima. Star. 
I. 63. 

patrina, /'. u staroj poslovici: Pop dumanski iz 
patrine juhu tori. DPosl. 98. patrina, staklo (aud) u 
Stuliea. XV. akc. hire patrina. 

pi'itriti. pa-trim, v. impf. (u primorju oko Rijeke) 
gehoren, pertinere: kome to patri <(iy je to !■< 
patri iiieni (to je nioje). Rj. vidi pripadati. 

piitflj. in. der Baumstrunk, stipes. Rj. vidi caprlj, 

hrek, i si/ii. ondje. 

patrola, /'. die Patrouille, circitores militares. Rj. 

— Berdo? patrol povrbaj! (wer da? Patroll' vorbei). 
Rj. 22b. 

patrolica, /. t. j. Sajka iii oranica, das Patrouille- 
Schiff, nans circitores portans. Rj. 

pal roliti. patrolim, v. impf. patrouilliren, circueo. Rj. 

patroljonjc, n. das Patrouilliren, circuitio. \lj. verb, 
od patroliti. radnja kojom tko patroli. 

(tat ilea. /'. tu Srijemu) nekaka riba, ft koje je trbuh 
iznutra cm, der Nasenfisch, Schneiderfisch, cyprinus 
nasus (chondostroma nasus L. Rj. 3 ) Rj. — Tugja 
patuca. Osn. 313. 

patiiljak, patuljka, m. pumilio, nanus. Stulli. kao 
malts, vidi puflak, i syn. ondje. — za nast. isp. bre- 
zuljak. 

paliiljii-a, /'. inulier parvae staturae pumilionis 
instar. Stulli. iena maloija rasta. vidi maljeniea "_'. 
Zwergin. isji. eskerica. 

patusan, piituSna, adj. gdje je ono gjevojka, more 
liiti vrijedna, ali je patusna (omalena). J. Bogdauovie. 
isp. patuljak, patuljica. 

paiifeuje. n. J. Bogdanovid. verb, od paueiti se. 
stanje koje lora. had se sto pauci. 

paiii-ina, /'. das Spinnengewebe, tela arancae. Rj. 

— I'aiieinaini bogat. DPosl. ;i4. Iz ognjiSta pronid' <-e 
vam trava, a munare popast' paucina. Npj. 4, L35. 

paueiti so. Sua, se, v. r. impf. »ovaj se kruh vee 
pofieo paueiti, nije za jelo. J. Bogdanovi6. postajati 
p tucljivo. 

pi'iueljiv, adj. n. p. hljeb, roll Spinngewebe, ara- 
neosus: Na kraj, mobo, na kraju je torba, i u torbi 
paucljiva proja. Rj. sto je puno paucine. 

piiuk, m. die (Weber-) Spinne, aranea (araneida 
L. Rj. 3 ). Rj. — Pauk po cvijedu bere jed, a fcela 
sakuplja med. Posl. 246. Tako ne imao srede kao 
erni pauk u goru! 308. Uoei mlada petka i uedjelje 
uhvati djevojka pauka i rekne: Pauce, ti se penje§ 
visoko i po zemlji, potrazi moga sugjenika pa ga 
dovedi meni na san . . . Ziv. 324. pa uk. 

piiiikov. adj. der Spinne, araneae. Rj. sto pripada 
pauku. — I /. ■iiii.'onj mrezi samo male niulie ostaju. 
DPosl. 1 11. Nadanje licemjerevo propada . . . uzdanje 
je njegovo ku6a paukova. Jov 8, 14. 

paiilj. paillja, m. der Grashalm, grctminis herba: 
nije ukosiO ni paulja jednoij sijena. Rj. ridi pahQlj. 

kao travka. 

paulja, /'. aekaka trava, Art Pflanzt (Honiggras, 
wolliges Honiggras. Rj. 3 ) herbae genus (holcus lanata 
I.. Rj. 3 ). Rj. vidi pahulja, — Ova trava ima kao Was 

koji je odozdo na \ i -c vrlo gladak ili klizak a odozgo 

na ni/.e lead lii se pogladio, zapinje za ko^ll. cf. |"' 
pinO prase. 1 i j . ' 

paun, m. der Pfau, pavo. Rj. ptica. vidi pavun. — 
I',, seta,, paun tica ispod aarance, sjaju mu se luvna 
pera, pa se difi - ajim'. Npj. 1. 7o. (a?) Visoka je, 
kako omorika; kad.' igra, kanda paun le&e; ka 
vori, k'o da golub guce. 3, 257. Je 1' istina, cobane 

Mihate, e ti i - devei paunova, a za njima devet 

pavuniea. 3, 129. 

2 



I'aiin 



- 18 



puzar 



I'i'iiin, in. Mannsname, notnen >iri. Rj. ime musko. 

— Cuj sokole, SuSovid-Patme/ Npj. 4, 41*. 
I'niina. f. ime zcnsko. Rj. vidi Paunica, Paunka. 

— imena ienska uzeta od zivotinja kod Golubica. 
paunead, /'. (coll.) die jungen Pfauen, pulli pa- 

l.'j. vidi paunidi. mladi jiauni. jedno : paunde. 

— Po njoj pasu dva pauna, i dve tice paunice, i 
i , tvoro pauncadi. Npj. 1. 431 . 

paunec, patindeta, n.ein junger Pfau, pullus pa- 
uonis. Rj. mlad pawn. coll. pauncad, /</. paunidi. 

paunica. f.das Weibchen von Vfau, pavo femella. 
Rj, ruli pavunica. ienka paunica. muzjak paun. — 
1 taj Saa doleti devet zlatnih paunica. Npr. 15. 

l'aunica, /". ime Senako. Kj. vidi Pauna, Paunka. 

paiinici. m. ;//. vidi pauncad : Pasla .Marc paunice 
i bijele golubide. Rj. jedno paunde. 

I'aimka. /'. ime zensko. Rj. vidi Pauna, Paunica. 

pannov, des Pfauen, pavonis. Rj. §to pripada 
paunu. takva ndj. hod alatov. — Ovi dvori paunow 
a pendieri gjingjerovi. Rj. 149b. Paun-pero, t. j. pau- 
noro pero. Rj. 491b. 

pami-pcro, a. (at.) t. j. paunovo pero: "Pawn pero 
prekrivila. Rj. — A tako mi paun-pero zlatno. da an 
mine tako pcra zlatna, ja liih moja pera poskubao, 
sve bih svate redom darovao. Kov. 54. 

paunski, adj. pavonius, ml pavont s -/» • taws. Stulli. 
Mo pripada paunima. vidi pavunski. 

Paula, f. ime zcnsko. Rj. — Paula (izmegju a i 
u bide ispalo v; osn. u Pava). Osn. 362. imena s ta- 
l.riin nast. Inil AngjuSa. 

piiu/.a, /'. 'u [mosk.) vidi pazubo. Rj. s premjt • 
glasovima od pazua (pazuha). 

pai'i/.nica. /. (n Brdima) vidi zioka. Rj. vidi i pa- 
janta. I syn. mill if- tiijes, 2) Da kuci -ljeme. klju- 

cevi (rogovi) i pauznia (2ioke). Rj. 328a. uzica ; 
pa-uznica; azao. Korijeni 6. 

pi'iii/.ina. f. <I<i< Vesperbrod, merenda (u Srbiji kaze 
se mala uiina). Rj. pS-uzina, kad se poslijt 
tijiti ji ill. isp. pa kod pabirditi. isp. i pavecera. 

Pava, /'. (voc. Pavo) ime zensko: A njem' Pava 
knjiga otpisuje. Rj. dem. Pavica. vidi Pavla. 

Pavao, Pavla, m. Paul, Paulus. Rj. vidi Pavle, 
Pavlo, Pavo, Pavko, Pavlid, Pavlica, Pavid. — ■ Sveti 
I'ctar \ l'u I ar I 'arlii porucuje. Here. 321. 

Nikolid ie '"I Nikola, kao Pavlovid od Pavao. Odg. 
na sit. 111. Tako vitao, posao, avrdao, ugao, 1'drao, itd. 
Obi. 5. Pavao. Had 26, 56. 

pavecera, /'. ka<l se poslijc vecere opet jede, nach- 

coena secundaria. Rj. pa-vecera. 

cf. povcci rak. isp. pa kod pabirditi. isp. i pau/.ina. 

pave£erje, n. sluzba crkvena koja se otpravlja 
poslije reeernje: I* te/.atnike, u koje se prosta veeernja 
ta pavecerjem poje bez jutrenje. DP. :'•!. 

pavedrina, /. kad je nebo sve oblacno, pa se 
gdjesto provedri. Kad vogj odgovori slijepeu da je 
pavedrina, on mu ka?.e: »Bje2 u selo vogjo!« Rj. 
pa-vedrina. :a pa isp. pabirditi; drugoj poli osn. u 
vedro. 

piivclina. /. u J 1 1 %• . . vidi pavitina. lij. vidi i pavit, 
• ia pavetini s pomjerenim glasom. Oan. 162. 

l'a\ lea, f. iii in. od Pava. Rj. 

I'avic. in. iu C. G.) ime musko: Barjaktare Bajovid 
v. Kj. odatle presime: Knjigu pile Skadarski 
vezire, terje Balje u tovne Pipere na stijenu Pavicevii- 
Vulu. Npj. 5, L90 

pavit, pavitina, f. bijela loza, die Waldrebe, cli 
matis vitalba Linn. cf. pavetina. l!j. vidi i bijela, 
loza, loza 2, akrobut, Bkrobutina, skromut, skromutina. 

— Starjc-ina ili kolovogja od prporuSa zove se prpac, 
i njega aviju p i dradom. Rj. 617a. pa-vit, 
is/,, pa kod pabirditi. viti (vijem), vit, vitak; obavit 
il'.i. /■ Una ii sa e: pavetina). pavitnjak. 
Kiirijcni 207. 



pavitnjak. pavitnjaka, m. Gebiisch von Waldrehen, 
ritalbetum? Rj. grmenje od pavitine. vidi lom. 

1'iivko. in. ime musko. Rj. hyp. od Pavao. — takva 
hyp. kod BoSko. 

Pavla, /'. (u Dubr.i ridi Pavlija. Rj. ime iensko. 
Lat. Paula, vidi i 2 Pavle, Pava, Pavica. PauSa. 

pi'tvlnku. /'. — 1) (u Sumadiji) vidi povlaka. Rj. 
vidi kajmak, skornp. isp. tjeniea. — 2) (u vojv.) u 
jastuka ono u demu perje stoji. der Sack eines Polsters: 
l'ak uzima staku i pavlaku. Rj. — vuci: vlak, oblak, 
vlaka, navlaka, oblaka, povlaka, povlaka. Korijeni 200. 

1. Parle, in. vidi Pavao. Rj. — Kail se sabor 
razi;_rje, pogjoSe za l'urloiii i Vamavom . . . A Pavle 
i Varnava . . . Djel. Ap. 13, 43. 46. 

2. Pavle, /'. (u Dubr.) kao dem. od Pavla. Rj. u 
nom. je nli. upravo Pdvle, gen. Pavle. dut. Pavli. 
voc. Pavle. tdl;n imena ienska kod Dobre. 

1. Pavlica, m. ime mu^ko: Sam pobjez.e dijete 
Pavlica. Rj. upravo je dem. od Pavao. takva dem. 
kod Antica. ndi Pavlid. 

2, Pavlica, /'. ime nekake erkve u pjesmama (kod 
Raske. Rj. 3 ): 1 Pavlicu ispod Jadovnika. Rj. 

PavllC, Pavlica, m. dem. od Pavao. Rj. vidi takva 
dem. kod Jankic, vidi 1 Pavlica. — Sto Purlieu utje- 
Kadosavu ne mogaSe. DPosl. 123. 

Pavlican, Pavlidana, m. (ja aam najviSe slusao pi. 
mi: moze biti da bi se kazao aing. i Pavli- 
canin?) Bugarin zakoua Rimskoga (u Urnmenliji), 
Pauliner, Paulinus. Rj. 

Piivlija, /'. ime zensko. Rj. vidi Pavla. isp. Gjur- 
L'jija pretna Gjurgja. 

i'avlo, m. Rad 26, 55. hyp. od Pavao. isp. Petro 
lAmlro, « »liro). 

Pavlov, adj. sto pripada Pavlu. — Pa rim- dun, 
m. u crkvenijem je knjigama Pavlor dun i Petrov 
dan zajedno, u jedan dan (29 Junijai, a u narodu je 
Pavlov dan prvi dan po Petrovu dne. Rj. 484a. 

Pavlovica, /'. .iena Pavlova: Kad to zacu mlada 
Pavlovica ... pa govori svome gospodaru : »Na zlo, 
Pavle, seju milovao.« Npj. 2, 15. — takve rijeei kod 
( iojkovica. 

I'avo, m. ime musko. Rj. (jen. Pava, voc. Pavo. 
hyp. od Pavao. takva hyp. kod Dobro. 

ptivfa, f. (pi. pavte, pavata) vidi pafta. lij. riili i 
papta. dem. pavtica. — U krilu mu le/.i pavtalija, na 
njojzi je trideset karika, Bvaka pavta od ilcset du- 
kata. Npj. :i, 119. ramenu duga prekomorka, i na 
njoj je trideset pavata. 3, 451. 

pavtalija, /'. vidi pat'talija. Rj. pavta-li(ja), puska 
8a mnogim pavtama, kartkama: U krilu mu lez.i 
pavtalija, na njojzi je trideset karika, avaka pavta 
od desct dukata. Npj. 3, 119. 

pavte, /. pi. vidi pafte. Rj. nekakav ienski pojas. 
vidi tkanice, adibashje. — Zagjese se zlaceni piatolji 
za njezine pavte udzbaslije. Rj. 795a. 

pavtica, f. dem. od pavta. Rj. vidi paftica. 

pavun. m. ndi paun. — Je 1° istina, cobane Mi- 
hate, e ti imas devet paunova, a za njima devet 
pavunica?... pavuni su brada moja mila, pavunice, 
to su mi BnaSice. Npj. 3, 429. 

pavunica, /'. vidi paunica. — »E ti imas devet 
paunova. a za njima devet pavunica. ... Pavunice 
to su mi BnaSice. Npj. 3, 429. 

pavunski, adj. sto pripada pavwnima: Sagleda se 
k'o pavunska traga. DPosl. 109. vidi paunaki. 

pa/.ar. pazara, m. — 1) der Markt, forum. Rj. 
vidi carSija, pijaca. — On pogje su ova dva jaja u 
paear, i Brete na vratima od grada doeka. Npr. lo.s. 
isp. nidlo in ■ pod 1. — 'i) der Handel, mercatio: 
nema pazara: rgjav pazar. Rj. kao trgovanje. — it) na- 
derati pazar. enun Handel befordern, betreiben (durch 

/linden I. nnredl us. Kj. I.ni, t riiurn nje. — jirimjeri 

;n X) i :',): vorpaear. Kj. 761a (kud se pazaruje, mi- 
jenja jedna stvar za drugu ne gledajuei). Pazar 






Iiazanjn 



— 19 — 



pazljiv 



Ijubav. (Niti treba da se srdi kupac ni prodavac, 
ako prvi iste mnogo, a drugi dajo malo, pa se ne 
pogode). Posl. 245. Tvrdi /near. (Kad se ko zateze, 
kao da ne de da pristane na ono sto jedva deka). 
.'H3. Kad u jutru osvane, Srbi otvore citav pazar u 
Turakome Saneu: atova i ratova, ruha i oruzja i sva- 
koga drugog Sidara dosta. Milos 109. Podeli bi so 
tuz.iti na zla vremena i na rgjave pazare. Rj. 1 XV. 

— 4) vidi sajam, panagjur, vasar, der Markt, nun- 
dinae: Pazariste, mjesto gdje biva jnr.ni-. Rj. 484b. 
Gjevojka odreze bio kose zlatne i poilje balm na 
pazar, govoredi da ga ne da za manje od sto zlat- 
nijeli cekina. Npr. 261. Dok se lisici proude berati, 
ode koza na pazar. Posl. 66". tip. mulo vise pod 1. 

piizarija.* f. die Fabrikwaare (die nicht auf Be- 
stellung gemacht ist), vendendum, merx nundinalis. 
cf. pazarlija. Rj. pazarski trg, roba koja se pravi za 
pazare, za sajmove. 

pazarTste, n. mjesto gdje biva pazar, Marktplatz, 
forum. Rj. ridi. sa j mi-1 > -. panagjuriste, vasariste. — 
rij'i'i s takrim nast. Jeod dainste. 

paz;irili. pazarim, v. pf. handeln, kaufen and ver- 
kaufen, tausehen, emo ant rendo. Rj. v. pf. sloe. 
raspazariti l i se), zapazariti se. v. impf. pazarivati. — 
Negledusa n. p. pazariti. I!j. 414a. Nijesam se rueio, 
t. j. nijesani nista pazario za gotove novce. Rj. 658b. 
Corpazar . . . odveo na panagjur dorava konja, pa 
ga pazario za jednu nod devet puta. Rj. 761a. Kako 
prvi da vrvi. (Vele trgovei kad ujutru prvu krajcaru 
pazare). Posl. 126. Ko snjim pazari taj ne pjeva na 
bozie. 159. Civ it za karaboju (pazariti, t. j. kako 
jedno onako i drugo). 340. Navale obojiea da pazare 
hespap onde na putu... hoee onako da pazare jedno 
za drugo. Npr. ll>s. Pa se onda udine, kao da bode 
8 n ji in da pazare pistolje. Danica 3, 20G. sa se, pass.: 
Doplata, kad se pazari stvar rgjavija za boljti pa se 
uz rgjaviju jos Sto doplati. Rj. 132b. 

pa/.ariviiiije, n. dan Handeln, mercatura. Rj. verb. 
od pazarivati. radnja kojom tko pazaruje sto. 

pazarivati, pazarujem, v. impf. handeln, mercari 
(emere et vendere). Rj. kao trgovati. v. pf. pazariti. 

— Zapazariti se, zabuniti se pazarujuii. Rj. 187b. 
Corpazar. Po panagjurima kaSto puzuritjit tako uocu 
konje. Rj. 761a. 

pazarlija,* f. vidi pazarija. Rj. 

pazarlija,* m. eovjek koji ide na pazar: Jer mi- 
sljahu seraklije Turci, da su ono pazarlije mladi, 
koji idu Viru na pazaru. Npj. 5, 41C, (seratlije?). vidi 
sajmar, sajniaS, vasardzija. 

I'azarlija,* m. eovjek iz Pazar a: Relja Pazarlija. 
Npj. 5, 531. isp. Novopazfirlija. 

pa/ami, pazarskT, adj. n. p. dan, Markt, nundi- 
nalis. Rj. sto prijjaila pazaru. vidi sajmeni, vasarni. 

— Dvije se kokoSi mogu U pazar hi dan kupiti za 
12 do 15 krajeara. Kov. 40. 

pazrifili, pazdiiha, m. vidi pastuh. — JaSe na ca- 
rcvu pazduhu. DPosl. 37. pazduh, pastuh, tako i u 
Delabele (cavallo) i u Stuhda. XV. 

pazija, f. (u Here.) vidi bitva 2, cf. pnzjak. Rj. 

pii/.hi, znn, v. impf. Kj. v. pf. sloz. o-paziti, pod-, 
pri-, s-, u-, za-; v. iin/if. sloz. opazati. — I. 1) koga, 
liebhaben, amo, cf. ljubiti 3. Rj. — Vidi jadnu gje- 
dicu, pa dozove zenu svoju, a ona gjecu podoji i ] 
static ih paziti kao i svoju rogjenu. Npr. 234. Zao 
bjeSe starcu igumanu, pazi Sima, kako avoga sina. 
Npj. 2, !)(>. Ajde s Bogoin, Mitre dile nilado'. jin.i 
mene drain sestre moje! na putu ti dobra sreda bila. 
2. (i2D (paziti sa gen. isp. Sim. 87). A kad dogjeS 
Aiittiimrii dvorn, pazi njega, kao oei svoje, '■'•. 502. 
On nije gledao, da ljude stra(h)om natera, da ga 
paze i slusaju, nego je to trazao lepim re&na. MMu- 
50, I/.railj je osim sviju sinova najvedma pazio Josifa. 
I'rip. bibl. 25. — 'i a) na koga, na 5to, Aeht 1ml, en, 
attendo. Rj, ndi batati, mukaetisati, vardati 1. - 



Da pazi na njezin glas i na njezine rijeci. Npr. 177. 
Ako komSijnska knea gori, pazi na svoju. Posl. 5. 
Rad lisiea predikuj e, pazi dobro na guske. 118. Pazi 
na sebe. Priprava 40. Pazi smin svojim na sve ulaze 
u dom. Jezek. 44. :">. sa se, puss.: Da sc u svakome 
jeziku najviSe pazi na pravilnost. Pis. 24. — h) glagol 
se paziti u ovom znaeenju drukcije u nun u recenieu: 
Brzoplet, 2) eovjek koji in pazi sta radi, nego sve 
na preeae. Rj. 43a. All on vee nije ni pazio ima U 
kakav drugi biljeg... pazi dobro, ako joj ne pogodis 
biljega, ti si poginuo. Npr. 102. Voda ne pazi kumstva 
ni prijateljstva. Posl. 36. Ko tugj posao pazi, svoj 
zaboravlja. 157 (isp. Ko tugj posao gleda, svoj za- 
boravlja. 157). l'azi da li zlo jutro ne dogje. 24(5. 
Smrt ne pazi ni staro ni mlado. 2!U. Da pazi svaki 
svoj red, svoju east, svoju duznost i obraz. Kov. 58. 
Skupljaju se, prikrivaju se, paze za petunia mojima; 
jer traze duiu moju. Ps. 5(5, 6. Da bi euvali zapo- 
vijesti njegove, i zakone njegove pazili. 105, 45. 
Postavi stra/.ara da ti javi sto vidi. I vidje kola . . . 
i pazase dobro velikom paznjom. Is. 21. 7. isp. Ja 
govorim, a on ni u dulvedu. Rj. 144b. Budi na:t,r. 
ne ees li ga gdje vidjeti. Rj. 389b. vidi i vardati 1, 
mukaetisati. — II. sa se, ra ipr. pazi se s njim i 
paze se, sie haben einander lieb, amant se invicem. 
Rj. — Takovi se pobratimi i druge po torn paze omi 
svu godinu kao braea i sestre. Rj. 142a. Dozove ka- 
kvoga momka (s kojim se pazi) i reee mu: »Da si 
mi po Bogu brat, pusti me.« Rj. 251a. Dobro se 
hoee, t, j. paze se. Rj. 807a. Nikako se nijesu mogli 
utjesiti i za najvise njegova z.ena, jer su se premnogo 
pazili. Npr. 251. Paze se kao madka i mis. (Mrze 
jedan na drugoga). Posl. 245. Da ee im on biti sta- 
resina, ako de oni njega slusati i izmegju sebe se kao 
braca paziti. Milos 78. 

pazjak. pazjaka, m. (u Zemunu) pitomo zelje sto 
ima lisde kao u blitve (u Dubr. zove se bitvica), 
vidi pazija. Rj. vidi i bitva. 

piizlatan, pazlatna, adj. nonnih.il flavus, ad finnan 
vergens. Stulli. u D. Zlatariea. — pa-zlatan, zuclcast 
kao zlato. isp. pa 1. pabirditi. 

pazmati, pazmam, v. pf. pazmati pamedu, vidi 
spazmati. Rj. — zadi, zastraniti: pazmati (pamedu), 
spazmati (s pameti). Korijeni 124. 

paznik, paznika, m. eovjek koji pazi na sto. n. p. 
na sumu. govori se oko Zagreba. Ivekovie. za ob- 
licje isp. jadnik. 

pazuba, /'. vidi pazuka, pauza. obicnije u srednjem 
rotht paznho, koje vidi. — Kape, gjeco, tur'te pod 
pazuhe, poklon'te se do zemljice erne. Npj. 2, 225. 
Joste imam hiljadu dukata u njedrima pod desnom 
pazuhom. 3, 318. 

pii/.iihii, it. die Achsel, ala, axilla. Rj. vidi pazuba. 
i ostale oblike ondje. — Sokola metne na rame a 
hrte uza se a gajde pud puzuho. Npr. 47. Bolje je 
i praznu vredu pod pazuhom nositi nego vraga u 
njoj. Posl. 23. I'zt Ijiilni pud desno pazuo. Npj. 1. 
623. Dok se care vinom napojio, sluge njega iz stola 
digoSe, nzese ga za oba pazuha, odnijeSe njega u 
luznieii. 2, 131. Te pogodi stara lejvan-agu s leve 
strane pod pazuho It vo. '■'>■ L85. 

pazuka, /'. citli pazuha; it krajevima gdje se glas 
h m govoru cuje kao i/lus k. vidi i pazuko, pauza, 

— Odmah Gruja zadirkivat' pogje, zavlafiit 1 mu ruke 
it pazuku. Npj. -'i. 21. Neveselo (Ture) po avliji sela. 
podmetnulo ruke pud pazuke. 3, L08. 

pazeujc, a. verb, od I. paziti, II. paziti se. 
/. I) radnja kojom tko paei koga. vidi paznja 1. 

— 2) radnja kojom tko pazi na sin, vidi pain j a 2. 
II. ratlnjn knjum s, tkn pasi S kirn, ridi pa/.nja I. 

pazljiv. adj. koji (dobro) pa i na sto. achtsam, 
aufmerksam. isp. pomnjiv. —adv.: Pazljivo slusahu 
njenu prieu. ZloS, 136. 



paziljil 



20 — 



peeiro 



paznja, /. — J) Achtung, Liebe (z. B. der Eltern 
gegen Kinder, und iwischen Eheleuten), amor. Bj. 
isp. paziti 1. i paziti se. kao Ijubav. — Potrebna je 
ljubav k pravdi i paznja prema covjecnosti i u do- 
Btojanstvu i u slabostima njezinim. <* 8v. (>. 7. — 
2) isp. paziti na Sto; die Aii/nit rhsnmheit. Beachtung, 
.(iiiiiii attentio. vidi pozor. — Postavi strazara da ti 
javi -id vidi. I vidje kola . . . i pazasi dobro velikom 
pa njom. Is. 21, 7. Su . Qui ... samo podizu&i 
paznju na ono 5to ide za njim. ARj. 73a. Od to se 
doba istorilcu paznja jednako prt&ira «/.'<i I'lada 
i /-.)(/.( Nemanjina. DM. .'!. Da bi odvratio 
paznju citaocima od styari o kojoj Be prepire. G. P. 
N. 14. Obradajuci paznju rjasemu narodu na stare 
spomenike. Bad 5. 191. Bojim se, bide g. Novako- 
ridu fcod sw paznji . . . slucajno izostalo . . . 6, 205. 

pet-la, /. ii'li dela mft aKe« Ableitungen. Bj. po 
m-ijtiii rijecima: mil alien Ableitungen ovamo idu i 
ostali ii)ni koje su od cete ov< rijeci. daklt pdelac, 
pdelica, pdelin, pcelinjak i t. d. vidi delac, delica, 
di ilin, delinjak i i. d. Pdela, /'. {pi. pcele, pdela) die 
Biene, apis. Bj. 821a. — i»d« inatica. radilica, trut, 
tugjica, uvodnica. dem. pdelica. Cele bruje a ko5- 
nici. Bj. 45a. Duplja, rupa a drvetu, gdje se mogu 
leci tice Hi cele. Bj. 145b. Zalae. vidi zaoka. Bj. 154a 
f« pcele). Zabrujasi cele. Bj. 164b. Zazujase, uzu 
kasi iele. Bj. 175a. Zttfc, wee cele. Bj. 215a. b. £bse 
si ceZe. Bj. 292b. lic'-i ide. Bj. 757a. Uvodnica, ceZa, 
koja pred 5to ce se cete rojiti, izigje i/. kosnice, te 
traz.i mjesto gdje de se naseliti. Bj. 766a. Naledejedno 
• la. pa sve pritiSte one bukve i jele. Npr. L65. 
Gde je evet tu je med. {Cele bez evijeta ne mogu 
meda skupiti). Posl. 41. Dobro tisi, a u glavu ne 
tidi. i Bede se za cele lead se zbijaju u kosnicu, i 
znari da Hi zvizdeci valja zvati, a u glavu od kos- 
nice ne ticati, da budu dobre). 61. Kakva ijei duplja 
joS dobre cell izlijeiu. iKail ki> sto ludo govori). 124. 
I' mrtvom lavu roj pcela i med. Sud. 14, 8. Opko- 
lisc me kao pcele sat. Ps. 118, VJ. Vuk nije znao 
n. p. sta su hijele pcele. Kolo 14 (15). 

p£61ae, pddlca, /«. £61ac, d£lca, »». — ij (st.) (der 
Bienrich), apis mas, in der Anekdote der Lugen- 
wette, selbst ein erlogenes Wort': Kail jedno jutro 
prebrojim Cele, a to nema najboljega celca; onda ja 
luze bolje osedlam pijevca pa uzjasem na njega i 
pogjem uaziii idea, kail prijegjem preko mora, a 
to dovjek uhvatio moga celca a ralicu pa ore za 
sitnu prohu i t. d. (u pripovijeci). Bj. u pripovijeci: 
Lai za opkladu (Npr. 159) izmisljena rijec, pa ima 
inaeiti pdelac muzjak prema pdeli (zenki). — 2) (u 
lli\. i ni i koSnica. lij. upravo pceli u jednoj kosnici. 
a llri. kit'.H :a pcelca had ugine: umr'o je. — 
pfiela, pielae, pfielica, pcelinjak, pCelina ljubiea. Kori- 
jeni 136. 

peehir, pi"el:tia. in. koji nn^tiiji oko /in In: der 

Bienenwarter, apiarius. vidi kovandlija, uljar. — 
i >sim njih jo£ su l'ili sokolari, psari, svinjari, pce- 
Imi itd. DM. 63. 

pgel&rov, piel&ror, adj. sin pripada pcelaru. 

Iiet'larski, adj. sio pripada pcelarima Hi pcelaru 

a god. — V Vukovu rjeruiku ima viSe pce- 

larskih rijeci D aaa nije bilo oi jedne pcelarske 

II XI 11 vijeka. ipak iz toga vremeiia inianici u 

literaturi maticv pcelarsku. Kolo 11 (15). 

perliea, f. dem. od ]n'ila. ( ilira, /'. dem. oil 6 la. 
Ui. 821a. I pcelica svoje branecl zivot gubi. 

DPoel. 30. 

pi'i'lin. adj. sin pripada pceli. isp. pcelinji. — 
I. i ii Dubr.) villi maea :\. Bj, 821b. 
vidi i mat ii'n j.ik ■_'. trava sto se njom mazu kosnict 
hnil se I'n Hresa, melissa officinalis Linn. 

pi-elinjak. peelinji. — 1) Celinjak, 

m. in Slavon. i ii H rv. i mjesto gdje su cele i ko5- 



oice, der Bienenstand, alvearium, ef. uljanik, kovan- 
luk. Bj. 821b. — '*) trava: crnoglSv, c) trava koja 

-i .</, . / pcelinjak, ujuga genevensis L. DARj. 844b. 

|M'i'linji. adj. sto pripada pcelama, pceli. govori 
se a Hrvatskoj, osnova je supstantivu peeliujak, i 
ima Stulli sa primjerom: pcelinja ljubiea, trava. po 
ovomt primjeru moylo hi se misliti, da je fielina 
(pdelina) ljubiea pogrjesno, mjesto eeliuja (pfielinja) 
ljubiea. — adj. s tnktiii nast. vidi hod budinji. 

peeiiica, /'. in Podg.) vidi lenica. lij. vidi i pSe- 
1 1 i i ■: i . \-eniea. — od pseniea promjenom glasa s iza 
[i na v. 

l'fcfik, in. A kad bio na grlu Pedka. Rj. — Pejak 
i bez j: I'eih (osn. u 1'ejo). < >sn. 263. hyp. od Petar. 

— takva hyp. kod Dujak. 

peaiia, ef. siper-peana. Rj. — U pripjevu: Pose- 
talo je pet gievojaka: §iper^pea«a, likom-bojana, i 
gjuzelana, mimoprosava, peta gjevojka vipiruzana. 
Rj. 841 la. 

IH'fir, peara, in. vidi pebar: Car uzima zlatan pear 
rum. Rj. 

pee! vidi z.iz.a. Rj. uzvik djetetu hud hoce rukom 
ill prihvati ia oganj Hi za svijectt. isp. peel. 

peea. /'. (u nab. Budn.) bijela bundeva (koja se 
u Jadru zove Macvanka, u Bosni Budimka, i po 
gjekojijem mjestima Misiraca, a Srijemu Bugarka). 
Bj. vidi i beskorka '2, dulek. — ryec peca od pedi? 
jir bundevu mnogi rado jedu pecenu. isp. Arnautiu se 
opekao pecenom bundevom. Posl. 153. isp. pecara. 

peeana. /'. zgradiea gdje birtaSi peku janjee. J. 
Bogdanovid. od pedi sa 1'urskim nast., za koji isp. 
ajmana. 

pfecanjc, a. Rj. verb, od pecati. — 1) radnja 
kojom pecaju n. p. inula (das Stechen, punctio. Rj.) 
ovamo ide i ovo: Cobani ^a (gjaka izasla iz. skole) 
. . . ilraze raznini pecanjem. Zlos. ;J24 {prema cemu 
je dem. peckanje). — 2) radii ja kojom tko peca ribu 
idas Angeln, piscatio ope hami. Rj.). 

poeara, /'. (u Baranji) vidi rakidzijnica. Rj. gdje 
se rdkija pece. — osn. u peii. — rijeci s takvim 
nast. hod badnjara. 

pfteati, ram, v. niijif. Rj. — la) stechen, pungo, 
a. p. pecaju muhe. Rj. kao bosti. v. pf. pecnuti. v. 
impf. dem. peekati. — Najrje glogov trn gdje se oko 
ajega obmotala guja, pa guja peca tin, a trn bode 
guju. Bj. 808b. {isp. pecnuti: pecnula ga guja). pe- 
cati i hoijn, hno zagrizati ga. isp. pecanie 1. — 
0) sn se, recipr, pecati se megju sobom, Stulli. — 

2) ribu, angel i, hamo capto. Bj. v. pf. napeeati. — 
Divljaci hvataju ribu rukama, pecaju je mjesto udica 
ribljim kostima. Priprava L43. 

jifecav, adj. mordax. Stulli. sto jjeca; sticltelig, 
neckisch. vidi peckav. 

P&cirop, in. I.a/.ar l'eeirep. Rj. tako se zvao eorjek, 
koji je iz Crm (lore hajdukovao po Hercegovini. 

— Peci-rep. Osn. 4(1. isp. tako sloz. iinena MlatiSuma, 
Mm'iviina, l'irivatra, Pletikosa, PuSibrk, Serivuna, 
Skoeivuk. 

p&civica, /'. sud (a kom se jieee pecivo?): Nad 
vatrom visi kotao . . . U profielju, blizu -emljnne 
pecivice, skupio se u klupde macak. Megj. 151. 

pftctvo, n. — 1) der Braten, quod assatar : Mesan 

razanj, gvozdeno peeiro! t. j. prsten na prstu. Rj. 

ridi pedak, pedenka, peddnje; isp. pedenica. — 2) (u 

c. (i.i eio brav peden, ein iiitn.<< gebratenes Schaf 

(auch cine Ziege), integra ovis assata. Rj. vidi pecak. 

Gjekoji udaraju rogom od bozitnjega peciva vodku 

nerotkinjii. Bj. 35a. — Drzeei ... ua dugadkom 

laznju jieeenn jagnje. Nojevi zclei ; i da bi peeiro do- 

bvatili, polete u visinu. Npr. 159. Boiid je Boiid, a 
pecivo mu je brat. (Boiid bez pedenice ne moze biti). 
Posl. 211. — rijeci s takvim nast. kod jedivo. — 

3) pecivo kazu u Kostajniei i ono sto se od brasna 



pcekalo 



— 21 — 



pec 



ispetfe, n. p. hljeb, zemljicka. M. KrkljuS i u Za- 
grebu govori se pecivo u ovom znacenju. Bide da je 
prostomu narodu pecivo sumo sto je peeeno <»? mesa, 
u varosani su rijci- prenijeli i na ono sto je peeeno 
ml brasna; das Geback, Gebdck, opus pistorium. 
Ivekovic. 

pockalo, m. koji pecka, der Stickler, cavillator. 
Bj. — rijeei s talcvim mist, hod lmjalo. 

peckanje. ». das Necken, cavillatio. Rj. verb, od 
peckati. radnja kojom tko pecJca. 

peckati, plckam, v. impf. dem. od pecati 1, necken, 
sttcheln, cavillor. Rj. — kao zagrizati, zajedati koga. 

pecka v, adj. Mo pecka. vidi pecav. — Knez Milos 
voleo je neodobravanje nego peckavu sain,. Mil. 87. 

pecnuti, pe"cnem, v. /)/'. stechen, pungo, a. p. pec- 
nula ga guja. ef. peciti. Rj. vidi i upeci I, upeknuti. 
/-. impf. pecati 1. — Ako ga zmija peine, ali ga svo- 
jijem mesom izlijeci. DPosl. 1. 

lVco. m. dem. od Petar. Rj. Pe-co. hyp. gen. Peca, 
voc. Peco. — takva hyp. kod Aco. 

peca, /'. Rj. thin, peclca, — 1) (najvise se govori 
pi. pice) kao nekaki sklopci za koje ka/.u da po co- 
vjeku pred sunt i/.laze, pa ih opet nestaje, der Todten- 
fieck, mortis signum. Rj. — MrtavStina, 1) kao erne 
lece, Mo ii bolesuika pred smrt izigje po tijeln, c/'. 
peca. Rj. 372b. — 2) peca, komad, ital. pezzo ; prvi 
je slog kratak, jer sit it rukopisu ilr.a ,c". DPosl. 
XV. — Mrvu srebra vetha i razbijena zapecu veliku 
i-ista i nova mjeda. DPosl. 64. more biti do ovamo 
ide i ornj primjer: Danile je stasa malenoga, mala 
ptca, al' je ognjevita. Npj. 5, 3. — 3) nekakva po- 
vezaca: Dede reci svojoj vjernoj Ijubi, neka skine 
pece i veredze, da joj vigju prebijelo lice. Npj. 3, 
380. Pece, valja da su nekaki zavoji oko glave. Npj. 1 

3, 398. i n Hri: peca ienska bijela porezneu. vidi 
rub 1. 

pccaccnje, n. das Petsehiren, obsignatio. Rj. verb, 
od pecatiti. radnja kojom tko pecati n. p. pismo. 

pecak, pecaka, m. (u C. G.) vidi pecivo: I oteg 
im cetr'est jagnjadi, sve pedaka na drvenu raznju. 
Rj. loteg = ou'ln. vidi i pecenka, peStoje. isp. pec"i. 
— I sliva pecak rodi. DPosl. 30. 

pecaliti, pecalim, v. impf. — 1) affligere, cruciare, 
,li" tare. Stulli. kao kinjiti, muciti. v.pf. sloz. speca- 
liti. isp. peka 2. — 2) sa se, refleks. affligi, cruciari, 
ru'i in. angi: < im s ovoga dijete oholo^eeaM se, grize 
i mori. Gjorgji. Stulli. Ali se svi jos vise pedaljahu 
sta njib ti-kar ceka! Ziin. 1<>.">. 

peealjenje, n. verb, od pefialiti [i se). — 1) radnja 
kojom tko pecali koga. — 2) stanje u kom se tko 
pecali. 

pecat, in. das Petschaft, signum, sigillum. Rj. vidi 
bula 2, mur, muhur. — Lijepo je pismo, i lijepo je 
pisato, ali je zlo sto je crnim pecatom zapecaceno. 
Posl. 170. Tako mi ovoga pecata Hristoru ! Pak se 
prekrst). 303. Nek nam dade kljuce od nebesa, da 
zatvorim' sedmera nebesa. da udarim' pecat na oblake. 
>']ij. 2. 2. Pa je aga knjigu prihvatio, i na knjizi i>nni 
razlomio. -I, 466. Znao je . . . pecatt graditi. Danica 

4, 11. Da se n<( pismima udara pecat pored imena ; 
Bovj. 18. Dostojan si da u/mes knjigu, i da otvoris 
peiate njezine. Otkriv. 5, 9. Dkovase dva kamena 
oniha u zlato, i izrezase na njinia imena, kao 5tO se 

in ■ iii. \Iojs. 1 1. :j;i, ii. 

pecatanje, n. verb, od peCatati. radnjakojom tko 
petata n. p. knjigu. vidi itampanje. 

pct'alati, tain, v. impf. is Ruskoga jezika. vidi 
Stampati. v. pf. napecatiti. — Evangelije pecatano u 
Srbskom Beogradu. Nov. Srb. L818, 398. fcova slova 
L 0BO, StO je njinia n :i j | >ii j< ■ /iiiiihi". Si i'a/.. 1886, 1602. 
'i potonjim djelima ne upotrebljava \'nl; ove rijeei. 

pecatiti, tlm, v. impf. petschiren, siegeln, obsigno. 

Rj. mil bulati, murleisati. v. pf. slo . otpefiatiti. ra spe- 

i, zapecatiti; v. impf. sloz. otpecadavati, raspe- 



c'ai'.iv.ui, zaperaravaii. — Da je uslo u obieaj naj- 
vainij a pisma pecatiti datnijem pecatom. I>M. 281. 

pccaliiT, adj. — t) sto pripada pecatu: Daseona 
promijeni kao blato in ml mi. a oni da stoje kao ha- 
ljina. Jov 38, 14. Da bi Honija bio prsten pecatni 
na desnoj ruci mojoj, i odande cu te otrgnuti. Jer. 
22, 24. — 2) sto pripada pecatnji, stampariji: Pe- 
catne pogrjeske. Nov. Srb. 1817, 654. Sve c'u vam 
gjervove (pecatne i rukopisne) izrezati. Straz. 1886, 
1311. vidi Stamparski. 

pecat qj a, /'. riili stampa, stamparija. — Da on nije 
kriv ito je k pecatnji izostavljena . . . Nov. Srb, 1817, 
fill). Pccatnja brafie Zupana u Zagrebu. S(iep. mal. 2. 

pecenica, /'. — l)der Weihnachtsbraten, sus assata 
die festo nativitatis Christi. Pefienica obifno biva 
i-itavo krme (prase ili nazime, a kod gazda, gdje 
mnogo eeljaiii ima u kuri, i nazimae od dvije godinei, 
a moze biti i ovca, kod siromaha i eurka; gdjekoji 
ispeku i krme i ovcu. Pecenicu joste s jeseni poCnu 
pomalo prihranjivati (»ne trail se pecenica uoc"-i Bo- 
zii'-a [Posl. 247]). l!j. bozitnje pecivo. vidi bozura, 
bozurica, pekna. — Kail pocnu (na Bozid) rucati, 
neki najprije okuse aira, neki pecenice. l!j. 34b. Bu- 
Senica, komad mesa na pecenici blizu buta. Rj.° 52b. 
Istiba se pecenica peee. Posl. 105. — 2) Buckgrats- 
muskeln: Lo5e gagja ma dobro pogagja vise pasa 
nasred pecenica. Rj. misiea u kiemeniee. — 1 bjese 
ga momak pogodio nasatice incijin pecenice. Rj. 405a. 
Ribica, 2) u goveeeta iznutra od bubrega dolje, kao 
spolja sto je pecenica. Rj. 649b. 

p6ccnka, /'. (u vojv.) der Braten, euro assa. cf. 
pe&nje. Rj. kukuruz koji se moze peci (puriti) i jesti. 
eiili i zelenjak. — Hoditi za dimom, a pustit' pe- 
• i nj'ili. DPosl. 27. 

1. pecenje, n. (u vojv.) vidi pecivo. Rj. vidi i 
pecak, pecenka. isp. pecenica 1. — Zaoblica, bravce 
cijelo s glavom ispeceno ili samo odrto za takovo 
pecenje. Rj. 186b. Spremi svojoj keen kolaca i pe- 
cenja, paje opravi sa ocem u sumu. Npr. 136. Obifina 
su jela ondje na svadbi . . . pecenje, ponajvise oveje. 
Kov. 82. 

2. pecenje, n. verb, od pefii. l!j. radnja kojomtko 
pece sto. — Podlupio se hljeb, kad mu se \u pecenju 
gornja kora odvoji od sredine. Rj. 522a. 

:!. peTJcnjc, n. vidi mazenje. Rj. verb, od 1) p^fiiti, 
2) peciti se. — 1) radnja kojom tko peci n. p. dijete. 
— 2) stanje koje biva, had se peed n. p. dijete. vidi i 
re|iljcnje. 

p&eica, /'. — 1) dem. od peca (2 i 3). — 2) u 
goveda pod vratoni sto visi. govori se u sjer. lire. 
vidi mahramica ■'!. plahtica 3, podvratnik. 

1. peciti. peclm, Rj. v. impf.: v. pf. sloz. ob^citl, 
raspi-citi. — 1) vidi maziti. Rj. ritli i bhnliti. — 2) S ! 
ae, refleks. vidi maziti se. Rj. vidi i bluditi se, cepiti 
se. — Veil se kao pijetao. Posl. 247. 

2. peciti. peclm, yjdipecnuti: peeila ga zmija. Rj. 
v. pf.; vidi i upedi 1. o. impf. pecati 1. — Jelizmi- 
jinji skot, tot peci. DPosl. 37. Bio pun sale i dose- 
taka. Sam knez Milos mu je po nekad progledao 
kroz prste, baa i kad bi njega samoga peSio svojom 

om. Mil. 166. 
Peek!, adj. von Pek. Rj. sto pripada Pefett. 
pecurcica, f. dem. od pefiurka. Rj. 
peuurka, /'. der Champignon, agaricus campestris. 
Rj. \ljiva. dem. pefiurfiica. vidi rudnjaca, vilovnjada. 
pec. p'.'ci. /'. (loc. pe<5i) der "/'"', fomu,. Kj. vidi 
pec"ka, furuna, vuruna. - Brijeznjaca, iskorjana a 
brijegu pec :u hljeb. Kj. 13b. Zazariti pec, i.j. poSto 
ae l.ij.l, metne u pec naloziti Sto da gori pred njom 
n;i /:uu. Rj. 171a. h'rusit.i. hljebna pec. Rj. 308b. 
Da mi Djegov >vlak izgorimo: ja cu uzariti pec) u 
ga baciti aeka izgori. Npr. ■"'">. Nagje jc gde 
mi pie kruli pecat'. 1 »Posl. 112. 
gdje se opeke peku. Narodi (Se biti 



Voe 



22 



podeseti 



kao /•' ' ' krecne, izgorjene ognjem kao trnje posjedeno. 

, 12. 

I Ye. I'r.-i. f. [hie Pfedi). — 1) die Stadt Ipek, in 

llt-Serbien, Pekia? Rj. euros a Staroj Srbiji. — O 

bjezanju patrijarha Arsenija IV iz Peci. Rad 6, 205. 

2) varoSica, u Turskoj Hrvatskoj blizu BiSda. Rj. 
IVcanin, m. (pi. Pe"d&ni) dovjek iz Pedi. Rj. 
pecanje, ft. das Backen, coctwra. Rj. »er&. od pe- 

dati. radnja kojom tko peca n. p. kruh. 

peear. pedara, m. (u Dubr.) koji kruh pede, <'<,■ 
Backer, pistor. Rj. puli pekar, hljebar, furumlzija, 
vurundzija, piserdzija. — Trinice su bile zene koje 
su peiarima pomagale za pladu vlasteoski kruh mije- 
siii i peri. Rj. 748a. 

pcearica. /. koja hljeb mijesi, die Backerm, pistrix. 
Rj, i /a i e get. 

p&carniea, m. pistons officina. Stulli. pecarska ra- 
dionica i prodavaonica. ■ :a nast. isp. ceduljarnica. 

pecati, dam, v. impf. in Grblju) backen (Brot), 
coquo. Kad se peca kruh, kaiu da ne valja spome- 
imii ni pogadu iii priganicu, dokle se god kruh iz 
peri ne izvadi... Rj. vidi pedi 2. c. p/ 1 . sloz. upedati. 
U studenu pee kruh pecat'. DPosl. 142. s« se, 
pass. : Kolac kad se peca, tada se iskrivi. DPosl. 47. 

peci, pedem (pfecijSh, pekao, pekia), v. impf. Rj. 
». /i/. sZoi. do-pfedi, iz-, na-, o-, po-, pod- (se), pre-, 
pri-, ii- (se), za- (se). v. impf. sloz. prepjecati; dopi- 
cati, upicati se. — J) n. p. jagnje, meso. ribu, braten, 
asso. Rj. — Ja sain jarac fcivoderac, ziv drt neodrt, 
ziv pecen neispeden. Rj. 158b. Pecivo, 2) cio brav 
pecen. Rj. 497b. Natakli dva eoeka te ih pelcu uz 
vatru. Npr. L89. Jednoga su coveka vezali ziva oko 
raznja, pa ga onako pekli prima vatri. Milos 68. so 
se, pass.: Uasak se kuha, a najvise pece, kad hode 
da se jede, i za to se rede za dobro ispedenu n. p. 
prohu, pogadu, bandevu i t. d. peeeno kao rasak. Rj. 
645a. 2) hljeb, backen, pinso. Rj. — Takovi hleb 
iiinrsi zena . . . i nietne irn pod erepnju da se pece... 
ogledaju je Ii im taj hleb pecen. Npr. 82. vidi pedati. 

3) rakiju, brennen, uru. Rj. — Pecekazan. Kogod 
dogje na kazan (gdje kazan pece), valja ga podastiti 
rakijom; za to se rede za one koji malo komine iiuaju: 
dokle pece dotle i tede. Rj. 258b. sa se, pats.: Kad 
se od uinove komine ne pece rakija. Rj. 5;J4b. — 
4-) kavu, t. j. kuvati, sieden, coquo: Stade Pero lurku 
Lain peci. Rj. 5) pede ga sunce, brennen, uro. 
Rj. nili zei'i l. — Pece ga salo. (Bijesan je, dobro 
urn je). Posl. -M7. ga se, pass.: Kakova rijetka bu- 
dalastina! Sta? Dati se peci od glave do pete, samo 
da ne izgubiS list betela! Danica 2, 137 (betel, ryec 
Tndijska snaceci travu nekaku). — (i) n. p. kred, 
ciglu: Kredar, koji krec pece ili prodaje. Rj. — Knee 
su . . . ozidaiie lanku ciglom pecenom ili nepecenom. 
Danica "_'. 13. Hajde da pravimo ploce i da ih n vatri 
dobro pecemo. Mojs. 1. 11. B.iea se, pass.: Sagna ih 
ii pedi gdje sc a/akc peku. i-^im. II. 12, 31. 

perina. /. die ll<>ltl< . speluncarRy vidi spila, spilj$ 
dent, pedinica. Car se opjani i zaspi, a carica spravi 
karocu i pi ra u Lamina pecinu. Npr. 107. 

\i sve zlato -to sja, ai sve pecina §to zja. Posl. 233. 
\;isi;iui Mr a pecini od stijene Itama. Sud. 15, 8. 

peeiniea, /'. tlcm. od pedina. Rj. 

peeinski, adj. sta pripada /acini: Pola u BiSini 
velika strmenita kamena kosa ili greda i u njoj |ie- 
dina. Oko peiinskijeh vrata poznaje se da je negda 
jjivano, Rj 532b. 

pi'-eka. / vidi ped, ponajviSe u poslovicama: De- 
vete pecke Xarilo (Posl. 58). Nije pecki n.-i §to sja, 

■ i Be da i Posl. 216). Ne budi svakoj 
zarilo (Posl. 195). Kj. — Eladna pecka, a mokri 
obojei (pa ne mogu da se osuSe, t. j. nije kao 5to 
oi trebalo). 342. Kad tamo, ali vo peden, pecka hleba 
i akov vina, evo to mu je obrok . Npr. 29. Mlada 



baci kosti za ped . . . »Sta ti je ono za peckom, 
brate?« 74. 

I'iM-kT, adj. von Ped. Rj. sto pripada Peci: I tu 
dogje mlogo svestenika . . . i eetiri stara patrijara: 
prvo Pecki, drugo Carigradski. Npj. 2, 32o. RazbivSi 
na Suvodolu silnoga Peekog pasu. Milos 14. Sto se 
i meni eiui ljepSe i »obienije« Peiski (od Pec, gdje 
je bila nasa patrijarsija), nego Pecki, moze biti da je 
tome uzrok sto ovu rijee nijesam eesto sluiao. Pis. 40. 
bee sumnje je Vuk sldbo kad ovu rijec slusao od pro- 
stoga itaroda. nego od gospode po uarosima i ma- 
nastirima n Backoj, Banatu i Srijemu, koji su tada 
qovorili Slaveno-srpski Pedski (fleKCKiii isp. Kov. Kb 
kao sto su i govorili i pisali Getin<rski wj. Getiuski 
[isp. Npj- 1 1, v), kolezski mjesto koleski (od kolega. isp. 
Spisi. t, 179), Cehska vijcsto CeSka [isp. Spisi 1, Ki4), 
Pozesski mjesto PozeSki [isp. Sovj. 9), itd. ; pa opet 
premda Vuk u Rj. (ni u 1. ni u 2. izdanju) nema 
Pedski vec samo Pedki, i u Nar. Pjesmama nalazi 
sc sama Pedki, radi onijeh rijeci Vukovih: meni se 
eini ljepse i obicnije Pedski, i sain Danicic pise 
Pedski, a drugi ovim putem jos i dalje hoce da se 
pise Gospidski, i t. d. Ali sam Vuk kaie: Ja sam se 
roilio i odrastao u selu, koje se zove Trsic, i jamaeno 
se opominjem, da se pril. (ime adjektivno) govorilo 
bez s, n. p. Trsicka planina, Trsicke^ svinje, Trsicki 
vinogradi. Pis. 49. i od I'umidi (ili Cumic), Ceklidi, 
Korjenidi, Mesid, NikSidi, Ozriniei, i t. d. ima samo 
Cumidki, Oeklieki, Korjeuidki, Mesieki, NikSidki, ( )zri- 
nii'ki, i t. d. ; od Bjelopavliei nalazi se jedan put — 
jamaeno lam ostatak Slaveno-srpstva — Bjelopavlidski. 

poeni. adj. fomaceus — pedni kruh. Btulli. sto 
pripada peci. 

peenjak, in. (u Hrv.) die Ofenkachel, testa forna- 
ealis. Rj. vidi petnjak. pecni kalj. 

Vi-i-u, in. hap. od Petar. u prezimeuu: Gjorgjije 
Peeovie. Sovj. 126. Pet-jo slivsi se t i j u 6. rati 
Mido, Sredo. isp. Aljo. 

ppd, /'. i///. gen. pddi) die Spanne, spithama, cf. 
] ><•< l:i . pedalj : < >d muskijeh puno dcict pedi. Rj. — 
Konji se mjere pegju a ljudi pamedu. Posl. 150. Na- 
("inise naprsnik, u dnzinu s pedi i u sirinu s pedi, 
dvostruk. Mojs. II. 39, 9. 

peda, /'. vidi ped: Svaka rana od pede junacke. 
Rj. vidi i pedalj. 

pedalj. pedlja, m. vidi ped: Sedam rana od sedam 
peaalja. Rj. vidi i peda. — rijeci s takvim nast. 
rogalj, stavalj. 

pi'ilanterija, /'. Franc, pedanterie: Grci, koji su 
liili su svijcni eisli od ctiinulinjickc pedant erije. l'is. 
29. (Definicije) uvaljuju u dosadnu i eesto smijesnu 
/a dantt riju. < (gled V. 

pfedopsa, /'. ka:an, kastiaa. Strafe, poena : Stari 

grijeh nova pedepsa. DPosl. 141. — vidi pedjepsa, 
pedevsija. rijeci tugje. isji. (ire. itai&joij. v pred s 
promiji nilo se na p. 

pcucpsanje, n, verb.od li pedepsati, 2) pedepsati 
se. — J) radnja kojom tko pedepse koga. — 2) stanje 
koje hint, kad sc iko pedepse. 

pedepsali. pedepsem, v. impf. - I) vidi kazniti : 
1 lnahiiii pedepsan usvijesti se. DPosl. "-"••. Kad Bog 
hode koga pedepsat', uzme mu (prvo) pamet. II. Lu- 
nire, pedepsati. Danidid, ARj. 282a. — ~) saw, 
refleks. v. r. impf. (u Risnu) sich plagen, cruciari, 

cf. niurili se, Rj. rnli i paliti se 1. 

podeset, fiinfzig, quinquaginta. Rj. pe(t)-deset. 
Pedesei ljudi izmegju sinova prorodkih otidose i star 
dose prema njima iz daleka. Car. II. 2, 7. 

pedesctiir, pedesetara, m. vidi pedesetnik. starjesina 
nail pedesetorieom. — Postavih vam ih za starjesine, 
za tisudnike i stotinare i pedesetart i desetare i upra- 
vitelje po plemenima vasim. Mojs. V. 1, 15. 

pcdeselero. vidi pedesetoro. Rj. 

pcdr.seli. adj. der funfzigstc, quinquagesimus. Rj. 



pedcsetnica 



— 23 - 



pelikan 



— Posvetite godinu pedesetu, i proglasite slobodu u 
zemlji. Mojs. III. 25, 10. 

pcdcsetnica, f. *\ -vm^z-.j,. — Jevreji su imali 

tri velika praznika: pashu, za spomen kako su izasli 

iz Misira, pedesetnicu, koja ih je napominjala kako 

je Mojsiju dat zakoii na Sinaju pedeset dana poslije 

' onoga ishoda. DP. 273. 

ped6s§tn?k, m. vidi pedesetar. starjesma nad pe- 
desetoricom. Posla k ujenm pedesetnika s njegovoin 
pedesetoricom. Car. II. 1, 9. 

pedesetdrica, /'. govori se za ljude i za zivotinju 
muskoga roda. — Posla k ujemu pedesetnika a nje- 
govoin pedesetoricom. Car. II. 1, 9. 

pedesetoro, Anzuhl von fUnfeig, guiquaginta. Kj. 
vidi pedesetero. pedeset necega sto je srednjega rodu, 
Hi sto je koje jednoga koje drugoga roda. 

pedevsija, /'. samo u ovoj poslovici: Veresija pe- 
devsija (Veresija je muka; ko da na veresiju, kaje 
se. Posl. 33). Rj. vidi pedepsa. pedjepaa. 

pedica, /'. ponajvise pi. (pUdice) kao male okrugle 
Bare n. p. po marami kakoj, der Tiipfel, punctum. 
Rj. — Popedao se hljeb, kad se dobro ne uuiijesi 
pa inn u pedenju izidu pediee po kori, aeisse Flecken 
bekommen. Rj. . r i41b. 

pedjepsa, f. vidi pedepsa, pedevsija: Pedjepsa je 
bronia ma istom dobodi doma. DPosl. 94. 

pehar, pehara, m. (u Dubr.) der Becher, poculum : 
Kad mi dadu zlatni pehar vina, da napijem sredu 
za udaju. Rj. vidi bardak, bokal 1, bokar, bokara, 
gjuguin, kondijer, kondir, kreag, milojka, majulika, 
vrc. — Vino popij, a na £ast ti pehar! Npj. 2, 311. 
Tugj a : pehar. Osn. 117. 

peharnik, in. koji dodaje pehar koine. n. p. rant: 
der Schenkc, Mundschenk, pincerna: Peharnik cara 
Misirskoga i bljebar skrivise gospodaru svojemu. Mojs. 
I. 10. 1. Ja bijab peharnik carev . . . bijase vino pred 
njim (carem), i ja uzev vino dodab ga earn. Nem. 
1, 11; 2, 1. 

peik,* m. der Eilbote, cursor; (u nas se misli za 
peika da je lijepa stasa i da stoji upravo. Rj. 3 ): Na 
naperci pasini peici. Rj. isp. kurir, tatariu, ulak. — 
Upeiciti se, stati kao peik. Rj. 784a. Peik Jovan s ple- 
menitom Maroni . . . Jost joj \e\\ peika Jovane: Ni-ia 
mene ne poljevaj Maro!« . . . >Mala t' fala, peice 
Jovane !« Here. 9 (peika kao hyp. od peik). 

Peja, m. ist. vidi Pejo. — Pop l'eja (Petar ili 
Petak). Knjiz. 3, 306. takva hyp. kod Baja. 

Pejak, in. ime musko. Rj. vidi Peak. — Dvaa Peja 
i Pejaka. Rj. 493a. 

Pejejeja, u pripjevu: Dvaa Peja i Pejaka, i dva 
Pejejeja i pet djevojaka. Rj. 

Pejo, m. ime musko [od Petar skraceno). Rj. Pe-jo 
(juz). gen. l'eja. voc. Pejo. vidi l'eja, takva hyp. kod 
Bajo. - Dvaa Peja i Pejaka. Rj. 493a. /<■< ocu Peju 
i n. ime: I'a doziva Vukotida Suva i sokola Pejovic- 
Stel'ana. Npj. .">. 90. 

Pek, m. — 1) Fluss in der Pozarevadka nabija. 
Rj. roda. — 2) die Gegend dives Flusses. Rj. kraj 
uz vodu Pck. 

1. peka, /'. — 1) od gvozgja kao crepulja, eine 
Schafe von Eisen, die erhitzi iiber den Leib Kukuruz- 
brots !i<l< at irird, am ih n schneller z« verbacken, vas 
pistorium, cf. saksija. Kj. ugrije se pa se njom pn- 
klopi I; ill. urn .hi hljeb, da lii se sin prijt ispekao. 
lull i pekva, sa« p 1. isp. crepulja, crijepnja, o 

— 2) in Dubr.) da Sorge, curd, cf. briga. Kj. isp. 
pefialita u se). 

2. peka, /'. raspedeno dijete, oidi maza 2. Rj. 

OSH. It pecili. 

pekar, m. der Backer, pistor Rj. vidi pedar, fu- 
rundzija 2 (vurundzija), bljebar, piserdzija. pekar 
(osn. koje je ii sadaS. vrem. glagola peci). Osn. 115. 

pekarina, /'. Backerlohn, quod debetur pistori pro 



re pinsenda. Rj. plata pekaru. — takre rijeci oidi 
kod dimarina. 

pekarnica . /. das Hark/tuns (der Biickerladen), 
nfl'iriihi pistoria. Rj. pi karska zgrada, pekarski ducan. 
— rijeci s takvim nast. kod eeduljarnica. 

pekarov, adj. des Backers, pistor is. Rj. sto prir 
jinilii pekaru. 

pSkarsk!, adj. Backer-, pistorius. Kj. sto pripada 
pekarima ill pekaru kojemu god. -- Lopata pekarska. 
Kj. 333b. 

peknicz," m. der Syrup (von Birnen, Aepfeln u. 
a.), syrupus. Kj. od krusaka, jabuka i t. 4. — Bestilj, 
kao gust pekmez ml sljiva. Kj. 23b. \r. debeta pekmez 
pojedose. Rj. 114a. 

pekna, /'. (u Grblju) prasica Sto se kolje za Bozit', 
cf. bozura. Rj. vidi i bozuriea, pecenica 1. — pekna 
(kor. peci). Osn. 136. 

Peko, m. hyp. od Petar. gen. Peka, voc. Peko. 
Pe-ko. takva hyp. kod Dako. — Ufatite Peka kape- 
tana. Npj. 5, 79. Pored njega Peko kapetane. 5, 279. 

peksijan, peksijana, m. tako zovu Hris&ini u ^rliiji 
i u Bosni Tureina, i znaei pogan, der Unreine, pa- 
ganus. Rj. 

pi'k>ij;'tuski . adj. heidnisrh . paganicus. Rj. sto 
pripada peksijanima. vidi pesijanski, pasijanski. — 
Za zdravlje nasega cvijeta nasred bijeloga svijeta, 
erkve Jerusalimske . . . da joj jaki (iospod Bog po- 
moze i izbavi iz peksijanske ruke. Kov. 123. 

peksimet,* m. der Zwieback, panis bis cartas, 
panis nauticus. Rj. kruh dva puta peceit (za lagjare). 
vidi beskot. — Tako se kalugjeri ne samo brane 
poskuricama, nego ih i suse, te prodaju na more 
kao peksimet. Kov. 35. 

peksia," indecl. der Unreine, paganus, cf. pogan, 
neeist. Rj. adj. isp. peksijan. 

pijkva, /'. vidi peka 1. govori se u Hrv. — za nast. 
isp. grudva i gruda, zukva i zuka. rijeci s takim nast. 
kod bacva. 

pfekviir. in. koji gradi pekve. M. Krkljus. 

Pela, /'. hyp. Peladija, f. Polas'ija. /'. ime zensko. 
Rj. Pelagia. 

pelea, m. der Wermwth, artemisia absinthium Linn. 
Rj. vidi pelin 2, osjenae. hyp. pelenak. — Ja bo- 
siljak sejem, meni pelen nice. Oj pelen, pelenOe, moje 
gorko evetie! Npj. 1, 439. S usana tugje iene kaplje 
med . . . Ali joj je posljedak goruk kao pelen. Prie. 5, 1. 

pcleaa, f. (najvise se govori pi. pelene) die Windelu, 
fasciae. Rj. — Jos su mu pelene pod odrom. DPosl. 
40. »U Jele se musko cedo naslo«... Da prepletem 
od zlata povoje, da pokrojim tnitanc pelem ... I' 
Jeliee mila svekrviea, ona ce joj pelene skrojtti. 
Xpj. 1, 606. 

pelrnak, pelenka, m. hyp. od pelen: < >j pelen, 
pelence! moje gorko cvece. Rj. 

pt'lenfis, pelenasa, m. der Wermuthieein, oinum 
absinihiatum, cf. beruiet, pelunija. Rj. vino spelenom 
pomijesano. — rijeci s takvim nast. kod bradafi. 

poleasraee, /'. pi. vunene podebele gade do nize 
koljena, koje se osobito nose po Hercegoyini. Pelen- 
gace se nose i po juznijem krajevima danaSnje Srbije 
n. p. ii nahiji Uzickoj. Od prije su i Crnogorci nusili 
pelengace, ah' sad mjesto njih nose plavetne kupovne 
gade od rase. Kj. vidi pelengiri; benevrke, kalavre. 

peleugfri, m. pi. vidi pelengade. Rj. 

pelenarija. ii zagoneci, cf. pendule. Rj. -- Pendule 
pclengrija, pusto polje Romanija. Kj. 194a. 

peles, pelesa, m. — 1) (u Srijemu) vidi pen-in. 
Kj. riili i kika, kosa 3, kurjuk 2, pletenica, cof. — 
2) (u banijii rucica a mutnjaka. 1'. Leber, kad se 
mutnjak uhvati za rucicu da ji panose, kao da se 
uhvati za kiku, za pelt s I? 
kod bareS. 

polikan, pelikana, m. ptica. vidi gem, sakatusa. 
di r Pelikan, pelei mus. isp. pelikanov. 



pclikanov 



- 24 



pepeljenjc 



pclik&nov, adj. sto pripada pelikanu: Pera pau- 

ova, labudova i guScja. Priprava L83. 

• i nast. isp. alatov. 

pelin, m. — J) (u C. GO n, li zalfija. Rj. bUjka. 

kadulja, kus. — 2) (u Hrv.) vidi pelen, osjenac'. 

pelinlmr. di. (u C. G.): Kroz lijepi pelinhor. Rj. 

pelivja, pelivoj, pelivoje, pelovoj, perivoj; sw 

j'n'jii oblici postali su od Grc. irept'poXos (= 

ograda) vrt, basea. 

pelinov. «dj. Salbei-, salviat officinalis: rudini 
<y. Rj. sto pripada peZiww. — z« "" s '- ''^V- 

pelivfui,' pelivAna, m. — /j </<'• Seiltdnzer, fa- 
in*. — Pelivani Savu preletjese: a petak su 
Gradiskome dosli, u subotu tenefe penjali, u nedjelju 
bos ,/., ', /./,-/ /r//'K pelivan Asane. Npj. L, 

1 15. Dva peft» '/<<< na jednom konopu ne mogu igrati. 
l'osl. 57. — 2) u pjesmama dodaje se konju: I iz- 
vodi pi Ktan gjogina. Rj. 

pcllV&nsfcT, adj'. Seiltdnzer-, funambulorum: Odio 
*i vazda pelivanski. Rj. fto /iripa.la pelivanima. 

pelivja. /'. (u prim.) wdt pelivoj: Sto mi se kradom 

u. ■ krade kroz c luge zelene a kroi pelivje zlacene. 

Rj. isp. razlicne oblike ove rijeci kod pelinhor, vrt, 
basca. 

pt-lixoj. m, hi primor.) pftlivojc, n. pelovoj, m. 
i'm Garten, hortus, cf. perivoj: Progjoh dragoj mimo 
dvoi-/.- - pelivoj. Kad gjevojka ruze bere u 

sdoj pelivoj. Ma se snaha obziraSe na babove b'jele 
in, il inn pelivoje, na majcino sjetovanje. 
Progjoh dragoj mimo dvor proz zefeni pelovoj. Rj. 
»rt, i,a*,a. isp. pelinhor. 

peluiiija. /'. cirf< pelenai. ltj. /•/'»» s pelenom po- 
Kiyi sano. i idi i bermet. * 

I'eljesae. PeljeSca, ffaZWwseZ SaotowceHo. Rj.^oJw- 
. u Dalmaciji. 

I'elje>ki, adj. sto pripada Peljescu. — Kola J'e- 
Ijeska, a gusli primorske. DPosl. 17. 

penihe. null'!, nidi lijepa, Ijepotiea: Protuzila 
//( »i6e AraSa. Rj. 

penda, /. hi//(. Rj.'XXX) u ouoj mgoneci: Klimen 
via, penda zja, klimen pendu lepanda. Rj. 274b. <»'- 
gonetljaj: zvodo i zvecak. w'dt pendo. 

pendoljenje, n. da* Einherschwanken , incessus 
vacillans. Rj. per&. '«' pendeljiti. radnja kojom tko 
lelji. 

peiideljiti. Ijim, v. impf. einherwackeln, 
vacillante. l!j. Hi 
rakom i na di >nu i na lijevo (k to n. p. 
u kojih m noge krivi ). vidi gambati, Sepeljiti. 

pcnd6vt§, pendeviSa, m. cf. pendieviS? Rj. a 

pendo. ii ovoj zagoneci: Pendo visi, penda zja, 
/,, ado peudu laura. Rj. odgonetljaj : zvono i zvefiak. 
cidi penda. 

|M'ii(liilc. u ovoj zagoneci: Pendul peleDgrija, pusto 
polje Romanija. Rj. 

priid/.r." pendzeta, n. (u vojv.) der EinsaU der 
halben Sohh am Schtdie, oaratio qu 

podaj izmaru, neka udari pendzeta. Rj. vidi 

potkrpa l'. U isp. ' Isn. 254. 

pendicr,* m. a ,-. fenestra, cf. prozor. Rj. 

ill ik. d< m. pend2erid. - Meni je pend 
onaj susjed koj 

ere. I!j. 194a, Tri je platna kuli oborio, «a 

• • in fi r nacinio. Rj. 506a /"'-« r, 

koji nije -:i sokaka nego iz avlije. Rj. 3 335a. Cad 

najmlagji brat di is onu ga kroi 

er carcva k(\. Npr. 61. < >vi dvori 

. Npj. 1, 100. Ali .i.I:i a. i bilom 

pendzeru, i ugleda svate Ivi ve. I. 242. Duso Mero! 

otvori mi vrata, jali vrata, jali staklen pendzer. I. 253. 
\r urn b'jeli dvori polavuili, polupuni srcali / 
obaljeni \isoki cardaci. 2, L75, Pa : -ku to- 



puzinu, njome lupa eareve dvorove, sasu ujemu stakla 
u pendzere. "2, 389. 

pcndzferas, pendzerfiSa, m. (u Srijemu) meni je 
pendzeras onaj susjed kojega pendzeri od km'-e irlede 
u moje pendzere, der gegenuber wohnende Nachbar, 
cujus domus e regione meae est. Rj. — rijeci s takvim 
nast. kod bradaS. 

pendzerie, m. dem. od pendzer. Rj. 

pendze\is, pend£eviia, m. eine erdicktete Speise, 
cibits fictus: Bi li malo pendzevisa? Rj. jelo izmi- 
sljeno. pendze-vis? pendeviS. isp. mavis, marviS. 

pSnSzi, /. pi. (u Ratu nize Dubr.) dog Geld, pc- 
cunia, cf. novci, dinari. Rj. vidi i pinezi, pjenezi, 
aspre, jaspre, spenza, Apale. 

pi'iitranje, n. verb, od pentrati se. radnja kojom 
se tko pentra. 

pentrati m\ Irani se, v. r. impf. vidi penjati se 
(schimpflich). Rj. kaze se s pogrdom mjesto penjati se. 

pi'iijaea. f. kml Zagreba: deblo s okresanim gra- 
iiaiiui, na koje se penje n. p. pudar, da lit vidio po 
cijelom vinogradu. i*ji. rozga 3. za nast. isp. cjepaca. 
Ivekovie. 

penjAnje. n. verb, od penjati i penjati se. Rj. 

penjati. penjem, v. impf. Rj. w'dt p6ti (p?njem); 
v. impf. slo^. k-pinjati (se), na-, oba-, oila-, od-, pod a-, 
pre-, pri-. pro-, raz-, raza-, sa-, u- (se), za-: r. pf. 
lo . vidi hod peli (penjem). — I. 1) koga, in die 
Hi She heben, elevo. Rj. dizati koga » visinu (da -< 
popn, I. — 2) konja, das Boss lang binden au) der 
m i Rj. kao sa/pimjati koga, spone mu metati: 
Gjuragj kosi po pobrgju, konja penje po zalagju. 
Npj. 1,198. Od' ovamo, Todore veziru! rnke ve.-i, a 
noge run /"-mi. Npj. 1. r>.;s. — s) cador, aufsyaimen, 
Undo, cf. peti. Rj. — Sator penje Ugrin Janko . . . 

Ne jienji mi sator tudar. Npj. 1. 180. ovamo idu i 
nrn];i primjeri: Pelivani Savu preletjese: u petak su 
Gradiskome doSli, u subotu tenefe penjali, a nedjelju 
vas dan preigrali. 1, 445. — If. sa se, refleks. — 
1) steigen, ascendo, cf. peti se. Rj. kao uzlaziti. isp. 
pentrati se. — Ddovica se i na kola (ili na konja) 
penje, a Bve veli: ne eu (udati se). Posl. 328. — 
:') neSto mu se penje za vratom, aitsorechen, entmpo, 

Cf. ispeti se. Rj. penji DIM St iir za erntmn : jienje 

mu se jasterica na jezik. — vidi primjere i kod pi'ii 
pepelnii a. /. dies cinerum. Stulli. pepdjava srijeda. 

u lire. Aschermittwoch. 
pepeldznica, /'. Luznica pepeltiinica, /'. Aschen- 

brodel, puella favilla plena, cf. pepeljuSa. Rj. 

pepeljava djevojka. vidi i pepeljuga 1, i <>in. ondje. 

1. pepi'ljak. pepeljka, in. (u Srijemu I onaj praSak 
ii. p. na -l|ivama i na groJgju, der Reif, pulviseulws. 
cf. mdsak 2. Rj. 

2. pcpeljak, pepeljaka, di. (u Crmn.) ozidauo mjesto 
ukraj kude gdje se u crijepnji pod sacem hljeb peer. Rj. 

pepeljiir, pepeljara, di. Aescherer, Aschenbrenner 
(Pottaschsieder). l!j. koji pravi jnj>eo. 

pepi'ljast, adj. aschenfarbig, cinericius. Rj. a cega 
i kao n pepela. vidi vugaat. - isp. hod pe- 
pelja> ii Rj. 231a i l!j. 687b. 

pcpeljav, adj. nut Asch bestreut, cineribus con- 
spersus. l!j. sto je pepelom posuto. vidi luzan. — 
Zavrsuje poklade, utornik u o6i pepeljavi srijede. Rj. 

L68b. imela-. tiea koliko kos, samo 5tO je 1 

repa i pepeljava perja. l!j. 231a [isp. pepeljast). Pe- 

srijeda, /. Aschermittwoch, dies cinertm sa- 

crorum. Rj. 494a (srijeda u koju S( svijei u crkvi 

pepelnicaj. SkSrak, Sarena [po pepeljavom 

erne pjege) i 1'rkaia buba. Rj. 687b (isp. pepeljast). 

pcpcljnviti, \ mi. v. impf. iisehern, in cineribus 

Rj. ,111/11 da lmtle slu /a pel), ie, i in. ji. ralja- 

juci po pepelu). v.pf. sloz. opepeljaviti, upepeljaviti. 
popel jen je, n. das Aesch< en. -. . i im ribus conspt rgi. 
Rj. verb, od pepeljiti se. staiij, koje biva, kad si tko 
pepelji. 



pcpeljinjak 



— 25 



pcriodski 



pcpeljinjak, in. mjesto gdje se pepeo prosipa, locm 
projieiendis cincribus. I!j. ~ rijeci s takvin 
isp. kod krticnjak. 

pepcljili se, ljim se, v. r. impf. (u Dubi\) sich 
aschern, cineribus conspergi (na pepeijavu srijedu). 
Bj. n'i>iln}ii se posipati. — isp. v. pf. sloz. opepeliti 
\i se). 

pepeljuga, f. - 1) divlja loboda (jer po liScu 
ima kao pepeo) (Gansefuss, gemeiner Gansefuss oder 
TUelde; chenopodium L., chenop. album L. Rj. :l ). Rj. 
'!) zastorak na parionici, na koji se metne pepeo 
i sipa voda, Aschentuch. — .'!) (u C, G.) eine Art 
giftigster Schlangen, serpentis genus. Bj. nekaka vrlo 
otrovna guja. vidi pepeljuha 2. — 4k) pepeljava dje- 
vojka: Gjevojci je ovoj bilo ime Mara, ali . . . kako 
se tako najvise oko vatre nalazila, prozovu je maceha 
i njezina kei pepeljugom . . . Ti pepeljugo! ako ovo 
sve proso ne pokupil... Npr. L27. vidi pepeluiinica, 
pepeljuha 1, pepeljusa; izmrcenica, kominaea. 

pepeljuha, /'. — J) (n Dubr.) vidi pepeljusa. Rj. 

pepeljava djevojka. vidi i pepeljuga 4, i syn. ondje. 

2) vidi pepeljuga 3, nekaka vrlo otrovna guja: To 

li pepeljuha, to ti crnokrug, sve je ljutica. DPosl. 136. 

pepeljusa, /'. (u Dubr.) Aschenbrodel, puella fa- 
villae plum, cf. luzniea pepeluznica. Bj. djevojka pe- 
peljava. vidi i pepeljuga 4, i syn. ondje. 

pcpcu, prpela. m. die Asche, finis, cf. lug. Rj. — 
Pepelom s cesnice posipaju svilene bube, da ih bude 
dosta kao i prasaka u pepelu. Rj. 35a. Gar, 2) pepeo 
od slame. Bj. 83a. Pepeljinjak, mjesto gdje se pepeo 
prosipa. Rj. 494a. isp. prpa, prpor 1. 

1. Peru, in. (ist.) ridi Pero. Rj. roe. PSro. hyp. oil 
Petar. 

pera, in. hyp. od percin. Rj. — Haka pere in. p. 
liiV, t. j. fiupafie se za kosui. Posl. 351. 

2. Peril, /'. (u Dubr.) vidi Petrija. lij. hyp. s / ikim 
ake. km! Andra. vidi i P6re. 

periid. /'. »ona driSi veliku perad. das Geflugel. 
.1. Bogdanovid. vidi zivad. 

pcrilevina, f. ono Mo ostaje na perajiei kad se 
perjaju povjesma. cf. rediti. Rj. vidi perajevina, pe- 
rajnica. isp. ogrebnica. 

peraica, /'. die Flachsraufe, pecten Unarius. Rj. 
vidi perajica. ono na cemu se perja kudjelja Hi Ian. 
— 1) velika od gvozgja. Rj. gargaca, gargasa, gvoz- 
denka, ogrebaca, ogreblo, vrcica. - Vrcati, vidi per- 
jaii (tin gvozdenu peraicu). Rj. 78a. Tarak, kao velika 
perajica (ali nijesu zupci u gornili, nego poprijeko, 
kao n grebena), §to zene Ian rede. l!j. 7.'i:_'a. — 2) mala 
od svinjske peraje. Rj. — Poslije toga perjaju se po- 
vjesma malom perajicom, pa su veC onda povjesma 
uregjena. l!j. <i47a. 

prra ja, /. die Riiekgratborsten 'la Schweines, setae 
dorsi. Bj. cekinje svinji na legjima. — Peraica mala 
od svinjske pi raje. Bj. I'M'' 

perajevina, /'. vidi peraevina, perajnica. - Ogreb- 
nica, kao perajevina -i" ostane kad se ogreblje. Bj. 
439a. — pero, peraja, perajica, perajnica, perajevina, 
perut. Korijeni 284. pera(j)evina {odperaja). Osn. 167'. 

perajica, /'. vidi peraica Bj. 

perajnica, /'. in Baranji i u Srijeinu) vidi perae- 

vina. l!j. vidi t perajevina. 

Perast, m. nom. popr. einc Stadi in ln>. . 
Cattaro: Te je Salje Risnu i Verastu. Bj. varos u 
Ilin I Kotorskoj. 

PeraskT, adj. von Perast: To se /na. ka' i Peru 
kolaCu (cijena - dvije krajcare. Posl. 319). I, 
pripdda Perastu. Peras(t)-ski. otpadavsi t dvu ■ 
i ii jedno, a ovo pred k promijeni s< nai.isp. Vrba 
n;i> k i. 

Pcraskinja, f. ein Frauenzimmer von Pera I Rj 
■ i Perasta. vidi PeraStanka. 

PeraStanin, m. 'pi. PeraStani) /•.'/;/') con Perast. 
Rj. covjek ' - l'i rasta. 



P6rasfanka, /'. vidi PeraSkinja. lij. imn it Perasta. 

p6ree, n. ihv. od pero. Bj. Od orla ceS iz repa 
isfiupati jedno pero ... a ii onda zapali pera od 
Npr. 69. 

Perfa, m. (ist.) hyp. <••! Pero, Petar. toe. Perco. 

— Umre oborknez Krajinski Perea Stankovid Kara- 
pandia. Sovj. 7-".. za nctst. n<l< [lea. isp. Gaca, Koda. 

pcrcTn,* pereiiia. in. vidi kosa •">, kika. I!j. vidi i 
cot, kurjuk 2, peleS, pletenica. dem. pe.rdimd. hyp. 
pera. — Celebijin percin, Gartenrittersporn; delpbi- 
niniii Ajacis. Bj. 821b (biljka). rein (n. p. 

nema drugo uiSta, nego Saka i percin, l. j. da se fu- 
pamo i bijemo). Posl. 351. Divan ti je fielebija Itamo! 
crna brka, gojajli percina; rud mu percin bio vrat 
pokrio. Npj. 1, 459. AT mu sjedi pred peeinn nlajka, 
straSna diva u pen inu biSte. .. ,'!7. A Jusufbeg |i"- 
leti gjogatu", pa gjogatu pade po percinu, r.\ -■ 
navrze gjogata. HNpj. i, 446; Niz nosila percin 
cesljajte, siono mi gu uzgojila Mara. Here. 1. Kad 
vigjela, gjeno nose Jova, kad mu vigje crnoga per- 
cina. ii. Ljubomir ga ispsovao i 6u5io i Svetozar ga 
procupao za percin. Nov. Srb. 1M7, 501. 

pereinic, m. dem. od pen-in. Rj. 

pcrr'mlija,* m. koji nosi percin: Moj dragane, sija 
percinlijo! man) percni sa bijela vrata. Here. 200. 
bice sija-perfiinlija (koji nosi cm percin?). isp. sija- 
jelek. 

1. perdu, /'. (u Risnu) vidi pregrada, prijeboj. Bj. 
vidi i pretin, tin. sto dijeli n. p.jednu sobu od druge. 

— Tugje su: perda i perdu i perde. Osn. 257. 

1. perda, /'. (u C. G.) der Schleier, velamen: Me1 
nuli mu perdu na ofii. (Zalugjeli ga da ne vidi ni§ta. 
Posl. 177 1. cf. veo. Bj. vidi i veleta, velj, prijevjes 1, 
koprena 3. 

ucrdtiscnje, n. das Auf Ziehen (des Fells), erugatio 
pellis. I!j. verb, od perdaSiti. radnja kojom tko pcr- 
dasi (kozu 

lierdii.sili.' perdasiin, v. impf. t. j. kozu, aufziehen, 
erugo. Rj. curcija perdasi kozu. v. pf. sin:, isperda- 
siti, operdaiiti. 

1, perde,* perdeta, n. (am Ttesonanzboden). Bj. 

2. iierde,* /'. jil. (u Novom Sadu) Bettvorhang (eiiu r 
H'n Inn rin). das Bettgehange, plagula. Bj. ono Sim 

si posti Ija (porodilj 

Pere, f. (u Dubr.) riili Plra. Rj. hyp. od Petrija. 
u nom. upravo Pere, gen. PdrS, dat. I '■' ri. voc. P§re. 
isp. Dobre. 

peruaineiiat, perg&menta, ?». — Na eenui 6e se 
pisati... iznagju u Misiru papir... u maloj Aziji (u 
Pergamu) postanu uragjene koie Bivotinjske (\ 

Priprava L83. Ono Va§e staro rukopisno (na 
pergamentu) Evangelije. Strai. 1886, 1513. 

pergatorija, f. u zagoneci, cf. zovuti bati. Rj. 

l'erii-ii, in. ili hi. od Pdro. l!j. - takva dem. I "I 
Antiea. 

peril", a. mjesto gdje se peru koSulje (na vodi), die 
stdtte, locus ubi lavant. Rj. - rijeci s ! 
nasi, kod bjelilo 1. 

periljii. /'. vidi pralja. Bj. koja pere n. p. kosulje; 
die Wascherin, lotrix. - rijeci s takvim nast. kod 
bjelilja. 

pcrfljac, periljea. in. praljin muz (po namastirima 
i po prnjavorima FrnSkogorskim), der Waschmann, 
II dsch( r, Mann . maritus lotrii i Rj 

perinn, f.das Federbett, culcita plumea. Bj. « 

ie /' i se na iy'i mu - 1 pernica, bla : ina, 

blazinja. Dunja, 2) perina 5to se njom pokriva. 
Rj. L45a. Nabu i i ina. lij. 378b. 

period, in. die Periode, i, -5010805, /Yri j 
od Adama ili pocctka svega svijeta do Noja. Pri- 
prava 83. 

periodskT, adj. sin pripuda periodu: pcriodisch, 
r rio Clanovi n jego\ i . . . nijesu za pi | 

/. njigt . ' ' Sv. <>. 3. 



perionica 



— 26 - 



pero 



pcrionicn, f. po velikijem kudama ona soba ili 

la gdje se peru koSuTje, das Waschhaus, aedi- 

linteis lavandis. Kj. — Poponae od oeiju 

onih koji aede pod orasima, zaslanja kujnu perio- 

,i. I ii I, riject s takvim nast. kod djelja- 

onica. 

I'erisn. in. ime muSko. Kj. hyp. od Petar. — takva 
hyp. kod DabiSa. 

perisaui. m. pi. Lrt weiblichen Kopfputzes, or- 
quidam capitis: Jedna glava devet perisana. 
Rj. nekaki nakit sto lene na glavi nose. — AT po- 
Seta gospogja Milica ... a na glavi devet perisana, 
povrh toga kruna pozladena. Npj. 2. 19S. A kadune 
bule I orovida dade Bvaka sitne perisane i sa grla 
zladene gjerdane. 4, 4. 

peril i, glagol koji dolazi sumo kao slozen. o. pf. 
speriti i se i. naperiti, poperiti; v. impf. slozeni nape- 
rivati. 

perivoj, in. hi Dubr.) Garten, hortus, cf. pelivoj. 
Rj 'it. basca. oidi pelinhor, i ondje ostale oblike. 
— Tko sebe goji, uajbolji perivoj goji. DPosl. 

perivojnT, adj. oiridurii. Stulli. sto pripada pe- 
rivoju. 

perjnnien, f. der Federbwch, crista. Rj. — A naj- 
potlje bradajage Turci, sto ne nose ni§ta od oruzja, 
do na nike zlatne perjanice, a da njima begeniSu 
glave. Kj. 39a. A oh Vuce, moj sokole wivi ! A oh 
Yin r. zlatna perjanice svakojega pravoga Srbinal 
Npj. I. 11. Crinnica je Turadka krmnica, prozvala se 
Srpska pi rjanica. 5, 80. 

perjaiiicki, adj. sto pripada perjanicima: Perja- 
• zove kapetana: Ha na noge, Milo kapetane! 
razdijeli gjecu perjanike na vojvode i na kapetane. 
Npj. 5, 326. 

|m'tj;iii ik. in. i st. i — 1) dcr einen Federbusch 
tragt, juvenis cristatus: Momfie perjanice! ne stoj, 
in' pogledaj. Rj. koji nosi perjanicu. — 2) sad se 
ii Craoj Gori zovu tako momci vladike Crnogorskoga. 
Kj. ■ Perjanidkog zove kapetana: Ha na noge, 
Milo kapetane! razdijeli gjecu perjanikt na vojvode 
i Da kapetane. Npj. 5, 326. 

perjnnistvo, n. {a C. G.) die Wiirdt tines per- 
janik, wttiius -ciD perjanik: A sokoln Damjanovid 
Mirku, njemu duo dugo perjanistvo. Rj. sluzba per- 
il l.ii. 

perjanje. ii. Kj. verb, od perjatd. — 1) radnja 
kojom tko perja n.p. kudjelju (das Baufen dea Flach- 
ses, pectinatio lini. Rj.). -- 2) radnja kojom tko 
oerja preko polja (die Fluent barhaupt, fuga oudo 
capite. Kj.) 

|M'rj;i i .in. perjatna, adj. in pjesmi) befiedert, pen- 

natus: Krilo zlatno i perjatno. Kj. u cega je perje. 

oidi pernat 2. — Kolika se deta aakupila grablji- 

kota perjatoga . . . Pa se tice viju put nebesa. 

1 1. Npj. 1. 121. 

perjati. jam, o. impf. 1) den Flachs raufen, 

10 linunt. Kj. kudjelju ili Inn. — Yreali, pi /■- 

na urn. ih mi peraicu). Kj. 78a. sa se, pass.: 

Kudjelja ili lam... poslije ogrebla perja se na 

gvozdenoj perajici, poslije toga perjaju si povjesma 

m perajicom, pa au ved onda povjesma ure- 

Rj. 647a. ?) barhaupt fliehen, fugio nudo 

peija preko polja. Rj. gologlav bjezuti. vidi 

pramati. 

perje. n. (roll.) Kj. sing. pero. — 1) die Federn, 
pinnae, plumae. Rj. u ptia i u > Badrljica, 

-i n - Sto ostane k;nl se perje cija. 

Rj. L2a. Kako tice jadoliko grain, sa krila im brcno 

n kokoS, koja ji 
Rj. 319b. ffacesljati a. p. vune, perja. 
Kj. U2a. Cesljati / perje. Rj. 824a. b. 

Kasti i Kad se kome 5to po volji do 

l'"-l. 270 Vije li inn se b'jelo perje oko kalpaka. 
Npj. I. 13. Al besjedi Omerova majka: >Oj Omere, 



limit milo perje! ajd' Omere, da te feni majka. 1, 252. 
Ajd, Omere, moje b'jelo perje! 1, 253. Meei mi kalpak 
na glavu, za kalpak perje veliko. 1, 590. Na njemu je 
cudno odijelo: vas u armi i u cistom zlatu, ttiko ga 
je poklopilo perje. 2, 518 (sa kalpaka !). Kotrlja se Golo- 
trbe Ivo, na Iviuui te.iko zreci perje. 3. 101 (isp. A 
na glavu kalpak i Celenke . . . i deseta faklja oko- 
vana, iz nje su inn do tri pern zlatna, sto junaka biju 
po plei'ima. Npj. 3. 96). Vis' nje dvije lice prelijecu, 
zlatniiln krila a srebrnifh) perja. Here. 60 {pi. isp. 
niie pod .'.' /a imjer iz Npr.). NakitivSi se i naSaravsi 
tugjijem perjem. Odg. na ut. 3. — 2) (u Boci) vidi 
lisde, n. p. od zelja, kupusa, trave, c/'. pero 3: Prosu 
se biser po perja. Ne kup'te biser po perja. Bj. — 
Dok ugledaS jedan cepariz naared one livade, korijen 
mil je mjeden, grane srebrne a perja zlatna. Npr. 
121 (pi.!). Ljubilo se momee i gjevojka pod grauama 
i perjem od borja. Here. 134. 

permit, adj. — 1) vidi perni : Moj pernati od su- 
nasca stite. Bj. na cemu sa p'ira. — 2) vidi per- 
jatan: » cega je perje. puno perja; befiedert, pen- 
nntns: Bijase drugi orao velik, velikih krila i pernat. 
Jezek. 17, 7 

pPriiT, adj. n. p. buzdovan, mit pera versehen, um- 
bonibus (?) praeditus. Kj. na remit sw p'ira. vidi 
pernat 1. isp. Sestoper (adj.), Sestoperni, zlatoperni. 
— ■ Ved se barn pernim buzdovanom, *e udari Grfiica 
Manojla. Npj. 3, 34. 

peruiea, /'. culcita. Gundulid: perniceim raskoSne 
su, gdi u bludih svu noe tonu. Stulli. oidi perina, 
blazina, blazinja. 

pf'niiear, m. qui culcitas conficit. Stulli. kojipravi 
pernice. 

pero, n. \pl. gen. pera). Rj. dem. perce. coll. perje. 
— 1) die Feder, penna: Lako kao pero il'osl. 165). 
Bj. u ptice. — Brcje pero, brcno peru. Bj. 45b. Evo 
ja imam pri aebi kalamar i pero, ako umijes pisati 
da mi se potpises. Npr. lTil'. Koji perom pise po or- 
lovu krilu. Npj. 1, 99. L'jepi ee ti rod roditi, koj'jem 
ii- ae poiliriti, kako paun elatn'jem perom. 1, 150. 
Na ramenu paun pero zlatno, a na drugo slavuj 
grlo jasno. 1, 279. Tambura mil od suvoga zlata. zice 
su mu kose devoja<5ke, a terzijan pero sokolovo. 1, 
-151. Pi.su kako im kad izigje iz pera. Pis. 28. Nego 
je pisao svaki po svojoj volji (kako ma se kad navrh 
pera desilo). Rj.' \'. Zareii pero pa piSi. VI. I'isi . . . 
kako ti kad iz pera istece. VI. Kako je .srbljin 
itmtii'iti pero i poceo Srpski pisati. XI. i a inula: 
Ni koliko bi niuha na peru ponijela. Posl. 220. mole 
lull ihi ovamo idu i ovi primjeri: Sino<5 polju Iegoh 
pod eadoroni. dopadose dvije moje sluge, ita pero 
me lurkom pokrivase, i gospodsko liee zavijase; oOi 
sklopih, grdan aanak vigjen. Npj. 2, 510. I'ak se 
Jova mlogo poharcio, bas na pero tri tovara blaga . . . 
I'ak se bane vise pohardio, lias na pero pet tovara 
blaga. 2, (i.'!7. — 2) pera u ribe, die Flossen, Floss- 
federn, pinnae. Bj. — Sto god ima pera i ljusku u 
vodi. po morn i po rijekama, jedite. Mojs. III. II, 
9. — !i) (it Dubr. i u Boei) list, n. p. ml zelja, ruze, 
Mutt, folium (po ovome se i po drugijem krajevima 
govori pero luka): I'ak donvati jedno pero karte. Kj. 
Lukovaca, kukuruznica umijelena hladnom vodom 
s perima oil crnoga luka. Kj. 335b. Ukrcsati a. p. 
lista kupusnoga, lukovijeh pera. l!j. 77 s a. Pero oil 
jabuke itd.; tako i pero it libra ili-t i/. knjige). Posl. 
XVII. — 4) desna (oStra) strana u raonika. Bj. - 
Usperiea, uspernica, lijevi (debeli) kraj u raonika od 
u-ijii pa gore do nokta, a desna (oStra) strana nje- 

gova zove se pero, cf. branik 2. Kj. 789b. — ,~>i u 
putu, Feder, elater, cf. Stenci. Rj. — Jezicac, I) pera 
ii katanca. Kj. 252b. Stene, 2) u putu. Stenci, 2) die 
Springfeder, beim Schlosse, momentum, ferruni \i 
sun recellens. Kj. 846a. pero a putu, Sto se prada, 
skaee, isp. Stene. Korijeni 284. — 0) (pi. pSra, pera), 



Pero 



— 27 



peSkeS 



na buzdovanu, die hervorragenden Bogen an der 
Keule, umbones clavae. Rj. — Sestoperac, buzdovan 
od lest pera. Rj. 837b. — 7) daske na kolu vode- 
nicnom: KaSidara, t. j. vodenica (potodara), Sto joj 
kolo stoji upravo, a pera su takorog kola kao ka- 
Sike. Kj. i?t>7:i. Lopatara, t. j. vodenica, Mo ima kolo 
poprijeko i na njeniu pera kao lopate. Kj. 333b. — 
— 8) kraj od sumije: Dosta pnta je onaj koji je 
htio zenu pustiti, osjekao joj pero od samije na glavi 
ili rogalj od skuta na lialjini kakoj, pa je od sebe 
otjerao i na sudu raspustio se s njome. Rj. 622a. 
TarpoS, to je moze biti u svemu svijetu najveda 
zenska kapa . . . ostrag visi niz legja jedan kraj od 
Samije i zove se pero. Rj. 73"2b. i uopce Icraj od 
iega: A kraj Muje golo pero sijnu, a na Janku ruse 
nesta glave. HNpj. 4, 3.">;i (mad?). A ved zora pero 
pomolila. 4, 415. 

Pt'ro, mi. (juz.) hyp. od Petar (demu je izbadeno 
t. Osn. 411). Rj. gen. Pera, voc. Pero. istoc. Pera. 
tnkrn hyp. hod Dobro. — Drugu Silje Petrovid-Ma- 
Sanu i rogjaku Peru kapetanu. Npj. 5, 270. 

peronja, m. ime volu. Rj. — peronja (pernat). 
()sn. 195. 

peronjika, /'. (u Dubr.) Cypergras, cyperus. Rj. 
biljka. — perunika, koja glasi i peronjika (osn. de 
biti u atarom nepovnii. Osn. 27ii rijec s takvim 
mmt. kod aptika. 

pi'rpera, /". nekakav mali novae, Art Miinze, numi 
genus (j-iijT-jpov). Rj. — Da je perpera bila pravi 
novae (kovan), tomu nema potvrde bolje nego Sto je 
u gornjim primjerima. DRj. 2, 2t8. 

pers6na, /'. (u vojv. po varosiina) die Person, per- 
sona: Obrvice vrede Kamenice, dame odi PeSte i 
Budima, a persona grada Varadina. Rj. isp. lice 4. 
persim. in. — 1) Petersilie, opium petroselinum 
Linn. cf. petrusiu. Rj. biljka. — 2) divlji perSun, 
Hundspetersilie, aethusa cynapium. Rj. biljka. — 
tugja rijec. isp. Osn. 174. 

Perueica, /'. — 1) voda koja izvire pod Povijoin 
i oko jednoga sabata sastavSi se s < tboSticom zove 
se Zeta. Rj. — 2) rijeka koja tede iz Koma, i sa- 
atavSi se u Hasu s Yrinosoni odande se zove Lira. Rj. 
peruka,/. in Dubr.) die Perrucke, i upillumt ntwm. Rj. 
peri'iljfmje, n. das Bupfen, vellicatio. Rj. verb, od 
peruljati. radnja kojom tko perulja sto. 

peruljati, Ijam, v. impf. rupfen, evello, cf. peru- 
tati : I.asno ti je tice peruljati, no je miika orlusine 
stare. Rj. peruljati pticu, perje joj cupati. ridi i 
peruSati. 

perunika, /'. die Schwertlilie, iris gcrmanicu Linn, 
cf. bogiSa, madic. Rj. biljka. vidi i sablja 3. Oj 
devojko, plana peruniko! jesi 1' moga konja napojila? 
Npj. 1, 323. osnovu vidi kod peronjika. 

Perunika, /'. ime zensko. Rj. — 1'/. put, Rnzo, 
niz put, Peruniko! (Nek ide kud bode). Posl. 331. 
< :enska od bilja kod ViSnja. 
pera.sanje, a. vidi perutanje. Kj. 
perusal i. 5am, vidi perutati. Rj. v. impf. vidi i 
peruljati. perusati pticu, cupati joj perje. v. pf. slos. 
operuSati. — Perusati ga a obje atrane bez milosti. 
DPosl. 94. 
peruscica, /'. dem. od peruska. Rj. 

Perusie. hi. — 1) zidine od atar i gradida i kod 

njib aelo u ravnome Cotaru izmegiu Zadra i Skra- 
dina. Rj. 2) selo sa zidinama od ataroga gradida 
ii Efrvatekoj ii Otodkoj regementi. Rj. 

pernsina, /. Rj. dem. peruSinica. I) vidi perut 
I. Rj. perje rasprsano. — Po vjetru k u) >i perusini 
DPosl. '."'•. Vigjeo sam i Zivoga orla, a kamo Ii orlu 
perusinu . . . Daje kome stati, pa gledati, kal 
kapu vudetinu . . . a rastura orlu perusinu. Npj. 3. 
32. Dolijede sokol ptica Biva . . . amede a' aebe sitnt 
perusine. HNpj. I. LOO. 2) (u llrv.i vidi oljvina. 
Rj. i syn. ondje. kukuruzna slama. 



p6rusinica, /'. (u Dubr.) dem. od peruSina. Rj. 

peruska. f. der Federwisch, Federlappen, nla ab- 
stersoria. Rj. krilo n. p. od guske, te se njim n. p. 
paha I mil kad pe&i. d,iu. peruidica. — 

Pahati pogadu peruskom, poito se izvadi iz vatre. 
Rj. 192a. 

pgrut, f. (coll.) - I) das G uteFedern, 

fparsae, cf. peruSina. Rj. perje ras- 

— 2) u glavi, Schuppen, furfures, cf. prhnt. 

Rj. — Isperuta ae n. p. kola, lice (kad i/.igje po 

njemu kao perut Sto je po glavi). Rj. 235b. 

ptrutac peruca, m. Art Ausschlag i). Rj. 

ospa nekaka. isp. isperutati se 

perfttauje, n. das Ausraufen der Federn, ■ 
pin mi rum. Rj. verb, od perutati. rad n tko 

peruta n. j>. pticu. 

prri'iiali. tam, v. impf. dbraufen, pennas evello, 
cf. peruljati. Rj. vidi i peruSati. perutati pticu, cupati 
joj perje. — isp. r. pf. isperutati se. 

pcrutiivka. /'. t. j. patka (perutana? kojoj je perje 
[perut] ocupano?): Sinod veder veeerala jedna mlada 
gospogja . . . Oetri patke perutavke, tri grlice, dva 
goluba. Here. "2Sii. 

pervaz,* in. (od haljine) dii Brame, limbus. Rj. 

pervaziti, pervazim, v. impf. n. p. haljinu, ver- 
bramen, praetexo [cf. siraditi. Rj.*). Rj. v. pf. 
opervaziti. 

pervazenjc, «. das Verbramen, -'■ praetexere. Rj. 
verb, oil pervaziti. radnja kojom tko pervazi n. p. 
lull jinn. 

pcsijanski, adj. in v. i;.i vidi peksijanski : Od 
velike sile pesijanskc. Rj. vidi i pasijauski. 

p6snica, /. pest, f. (u Grblju) die Faust, pugnus: 
Ko Sto o dem, baba o pesti [isp. Posl. 151). Rj. isp. 
atisak. — Madija za njom preteci pesnicom rekne: 
Cekaj nesredo! Npr. 135. < hi bubne pesnicom u 
a vrata se odmah na dvoje raspadnu. 212. Liei kao 
pesnica na oko. Posl. 17o. — rijec pest u Kj. ima 
akc. pest; all sam Vuk ima u Posl. XI. IX jiGst ; i 
Danicic. <»sn. 226 i Korijeni 128 pest pesnica 
n osn. u pest). • >sn. 332. 

pftsta, /'. u zagoneei. Rj. o ovoj rijeci nema vis< 
nista. 

1'pstin Grad, m. a krSu zdrijelo idudi iz Kotora 
na NjeguSe B lijeve strane. vidi PeStin-Grad. Rj. 3 

pt'stis u poslovici: 1 jedem i pijem, a pest is mi 
je na umu. Ja sam ovo sluSao jos u djetinjstvu, ali 
ne /.nam ni sad sto je /icstis. Moze biti da je i ime 
kakoga Turdina kome je ko bio duzan, ili onako 
kakoga zla eovjeka. Dimitrije Popovid pisao mi je 
da je on mjesto pestis sluSao poxtis . ■ ■ PoSto i 
torbu uzme, zona ga zapita kako mu je ime, a on 
odgovori: „Postis u misledi u sebi da dc ona postiti 
po tome Sto je u torbi. Po torn fiovjek otide i odnese 
torbu svojoj kui'i . . . Stane je (zet) nutkati da |i di 
i pije, a ona inn odgovori: 1 jedem i pijem, a Postis 
mi je na umu. Rj. 

p&stoziib, in. vidi kesizub. Rj. koji s< jednako 
!,, si, smije. vidi t kestozub. takoslois. rijecikod krezub. 

pSs, peSa, m. - I) Art Fisch [Kavlkopf. Rj. 3 ) 
piscis genus (coitus gobio /.. Rj. 3 ): zinuo kao peS. 
Rj. rihit. 2'al. pesce. — 2) u korita za Sto se rukama 
ilr/i. kad se korito nosi : drzi za peseve, da nosimo to 
korito. Rj. ■>) prednji kraj u haljine. cf. skui. Rj. 

I'eSa. in. (ist.) vidi PeSo. Rj. Pe-Sa. hyp. od Petar 
i Petko. takva hyp. kod DiSa. Cad je preSa: gje 
si Pesa? kad nije preSa: oklen si Pesa? Rj. iV i i 

pfeskes,* in. vidi dar, poklon. Rj. isp. l>ak-i-. 
Sam je • upid na radost doSao, i Zeko mu peskes 
ndinio jeduu stranu kave, drugu strauu l.a/.a- 
revid-Luki. Npj. I. 286. Lazara du h peskes poslati, 
posladu ga na Skadar veziru ; Lazarevu Ijubu poklo- 
niti. 4, 315. Evo ttin lijep peskes dogje: od tvog 
ig armagan kutija. Here. 30 



peskir 



28 



pcti 



l>r>kiiV peSkira, wi. das Handtuch, mantele, cf. 

otirad, otarak, ubrus. Rj. vidi i lunjak, rucnik. isp. 

jaglak, jagluk; rida II, i syn ondje. dem. peskirid. 

kirina. — Poljevaci peskir (kad mlada po- 

Ijeva svato\ ima). Bj. 535b. 

pcsklrie, n». dem. od peskir. Rj. 

pcskirina, /'. augm. od peskir. Rj. — takva augm. 
kod bardafiina. 

pesiijnnjr. n. das Flicken, sartura, cf. krpljenje. 
Rj, verb, od peSnjati. radnja kojom tko pesnja sto. 

pcsnjati, pesnjam, v. impf. (u Boci) rgjavo Sto 

raaiti, osobito -iii, pfuschen, besonders im Ndhen, 

enter facere. cf. krpiti. Rj. za v. pf. isp. sprditi, 

pesiijai inn. /. in Boci) das Fliclcwerk, cento: Bolje 
je Bvoja pesnjavina noli tugja Sarturina. Rj. djelo 
sto tko pesnjajuci nacini, sto tko sprci; das Pfuscher- 
ir, 1 1;, die Pfust Iii rei. 

l'6so, in. ijuz.) hyp. od Petko. Rj. Pe-So. — Peso 
1 1 "it :»r i. Osn: 363. ist. PdSa. takva hyp. kod DiSo. 

I'p>la. /'. die Stadt Pest, Pestinum (die Serben 
haben dieses u/rsprilnglich slavische Wort nach der 
ungrischen Verhunzung wieder aufgenommen, gerade 
a a astal, parasnik u. a. von stol, prosl n. s. w.). Rj. 

I'cstanac, Pe"8t3,nca, m. Einer run PeSta. Rj. corjelc 
i- Peste. 

IVsianka, I'estaiikiiija. f. Eine von PeSta. Rj. 
it Peste. 

Phstanski, adj. Pester, Pestinensi's. Rj. sto pripada 
i ;■ I. min Pesfcmsfco-Budimskoga Skoro- 
inv od I. 1842. Pis. 54. 

pestenialj," peStem&lja, m. ein blaues baumwollenes 
Badtuch, mantile majus balneare. l!j. ubrus od pla- 
o hi pamul 'i :■! kupanje. 

Pftstin-Grad, m. kamenito brdo viSe Kotora. Rj. 
Pestin Grad. 

p6t, funf, quinque. Rj. — Pet bra&e sve jedan 
drugog u zadnjicu barka. Rj. 16b. Bolje (je) danas 
/hi nego Bjutra sest. Posl. 23. Ne zna on pet na devet. 
(Ne zna mnogo za Salu). 199. Ni pet, ni ileret (nego, 
n. p. nze batinu, pa |»i njemu, t. j. bez i kakoga 
govora, odmab). 222. Pet za devet dati kome. f I " i* - - 
variti ga). '.'17. Kako mu toga momka pokazu prstom, 
a on ni int ni devet, nego zapali i/ piStolja, te njega 
l»i sredini. Danica 3, 192. Deset djevojaka . . . pet 
ml njih bijahu mudre a pet lude. Mat. 25, 2. Ali se 
ne nahiiili sve ni" /ni mu inn u m akom pomenutom 
izvoru . . . svijeh pet samo u Mikalje. Rad 20, 153. 

peta. /'. i /-/. pSte) 'In i'i rse, calx. I!j. dem. petica. 

Ni /iitum ne Senu. Rj. 836a. Ugleda krilata coeka 
zlatnijeh kosa dugijeh <l<i peta gje iz jezera izlazi. 
Npr. 152. Brfiiste mu je kao peta ml crevlje. Posl. 
:in. [zmjeriti koga od pete do glavi (poznati ga dobro). 
99. Od glavi do pete (n. p. ogjenuti koga). 232. Tako 
me sjutra otegnutijeh /"in ne naSli! 299. 

1. priak, petfika, m. der Fiinfer, <1. i. — 1) ein 

Stiick run lunf Para's (der osterr. Siebner), numus 

Rj si iji in ima pi t para, Hi uopce 

manje vrijednosti. Desnjak, marjas, iii 

i : Bogorodica drzi Erista na desnoj 

rnci. Rj. 118a. 2) ein Pferd run funf Jahren, 

- . I!j. konj ml jn I nullum. 

I'eiak. iii. ime musko. cf. Herak. Rj. - \i kudj 

i. ni livali Petaka, oba su brata jednaka. Posl. 

221. moze biti da je od osnove od koje i Petko, IV- 

Pi i lnkrn hyp. kod 
l>iijak. 

'.'. peiak. pi '■■ : 1 1 petka. I) der Freitag, 

fiii veneris. Rj. p< I 

petal Posl. L86. Svakom 6e docl 
po jedan cm pctak. 278. 2) der Fasttag, Im 6e 
in s jejunii. Rj. posni dan, su- 
protno mrsak. N'ajveda je Cast na mrsku: pei 
jagnje . . . a na pet, D 1 2, 104 mo 



iln iilc ovamo i ovaj primjer: Gjv/rmu petku 
iNika.li. Posl. 236. 

pctakinja, /. — I) vidi petorka. Rj. bare od pet 
akova. — 2) cine Stute von funf Jahren, equa quin- 
quennis. lij. kobila od pot godina. 

l'fctar, Petra (PStra), m. Peter, Petrus. Rj. dem. 
l'eliir. hyp. I'eeo, Pedo, Peja, Pejak (Peak), Pejo, 
Peko. Pera (dem. Perie.a), Perca, Perisa, Pero, Pesa, 
PeSo, (Petak?), Petko, Petoje, Petos, (Petras?), Pe- 
trasin, Petro. 

pi'tar, pfetra, m. (a C. (J.) gore pod krovom u svake 
zgrade, gdje nema tavana od dasaka, nego je n. p. 
oil ljese (dolje je pod, vise poda petar, a pod podom 
konoba, u Brdima izba): (xje je baba liiiira? Eto je 
u ko§ na petar. Kj. — Saeuva' ga Bog ka' i jaje 
niz petar. Posl. 275. Kad se kokosi tie dadu, ona se 
i petra hiti. DPosl. 42. petar (u star. slov. sred- 
njega roda mht[>o, tor. od koga je pcti i putu). isp. 
Osn. 246. 

pete, f. pi. (u Spljetu i po drugijem onuda varo- 
sima) od kose kao niali samarid, sto zene i djevojke 
nose ostrag povrh vrata . . . Art Kopfputz, ornatus 
capitis. Rj. — pdti . . . moze biti da ovamo ide i p'He. 
Koiijeni 281. 

pfttcli, u zagoneci, cf. zovuti bati. Rj. 3 alec. Rj. :l 
XXX. 

pctfeljcv, adj. u zagoneci : Podize se peteljeva 
vojska, te oi'era po ledu goveda, kad mi bjese u kitu 
vienica. l!j. odgonetljuj: Kad se mube rukom gone 
sa skorupa. 

pi'tf'ljka, /'. [pi. gen. peteljiika) n. p. od treinje, 
der Stiel, stilus pomi. Rj. od tresnje ono sa sto je 
ilrinim. vidi tri'peljka; i stabaljka, i ostala syn. ondje. 
— i rliiilja, nekoliko ~rna s peteljkama kad se od 
grozda ocene. Rj. 824a. 

Peterburg, m. glavni grad Ruske carevine, Buski: 
Sanktpeterburg, Njem. St. Petersbursr, Petersburg. — 
Ostromirovo jevangolije, koje je nastampano u l'eter- 
burgu. Pis. 23. Jedan od prve Ruske gospode zapita 
Srpske poslanike n Peterburgu. Sovj. 1. Carska aka- 
demija u Peterburgu. Kad 15, 182. 

pclcrica. /'. vidi petorica. govori se za ljude i za 
iicotinju muskoga roda. isp. petina 2. — Oil Srbalja 
niko ne pogibe, ne pogibe, samo peterica, od Turaka 
ostaS' sedmerica Npj. 3, 261. Kamo moje brace pete- 
rica? 3, 566. 

piHero, riili jietoro. Rj.pei necega Sto je srednjega 
roda, ill sto je koje jednoga koje drngoga roda. 

pcterdgub, adj. ri<li petorogub. Rj. vidi i petero- 
struk, petorostruk. 

peterdstruk, adj. villi petorostruk. Rj. vidi i pe- 
terogub, petorogub. 

1. pcti, adj. der funfte, quint us. Rj. it srednjem 
rmlu pgt6, pet5ga, petina oil dohotka sto se daje rla- 
daocu Hi ulustelinu. isp. deseto. — Evo kupih danas 
vas i njive va§e Faraonu; evo vara sjemena, pa za- 
sijte njive. A Sto bude roda, dacete peto Faraonu, a 
dijtla neka budu vama. Mojs. I. 47, 24. 
pi'ti. penjem, vidi penjati. lij. v. impf.; r. impf. 
Hoi. kod penjati. v. pf. sloz. iz-pSti, na-, oba-, oda-, 
po-, poda-, pre-, pri-, pro-, raz-, raza-, sa-, s-, a- (se), 
za-. — /. 1) koga, <li;.nli ga u visinu (da se popne. 
vidi penjati 11. — 2) konja, kao sapinjati, spone 
mu mi lull, vidi penjati I 2. — ft) n. p. cador. vidi 
penjati I 3. — //. sa se. refleks. vidi penjati se. — 
It kao n. In: Hi: Kad dogje da se penju a: oputu, 
opel najstariji i srednji ne Sdednu se peti, nego se 
popne najmlagji. Npr. 8. Isderao mu madku na odiak. 
(Dosadio mu, osiromaSio ga. Ugasio mu vatru a kuri 
da '- , ' , macke mogu po odzaku peti?). Posl. L06. I ku6e 
'■i m peti, ulazide kroz prozore kao lupez. Joil. 2, 9. 
2) n. p. penjesekome cir za vratom. vidi penjati 
se II 2. 



Cetu 

9 



:{. peti 



— 29 — 



pctorogub 



•5. peti. pern [Hi pojem?), v. impf. (u pjesmi) vidi 
pjevati, pojali: l'rlli pes,:, klepala ud'ri-<'. Kj. — peti 
hi istocnom govoru mjesto HtTH). Korijeni 26. vidi 
pjt-ti. 

pctica, /'. — 1) dem od peta. Rj. — 2) Art un- 
terer Thiirangel, cardinis inferioris genus, cf. stezaica. 
Kj. vidi i stopica '2, zujica. doljt mjesto tj'lje stoje 
orata, koja ne drit sarke ni baglame. — 3) die Fun f 
(iiti Kartenspiel), quinio, pent as. Kj. kartn koja broji 
pet. — -t) der Funfer (Banknote von funf Gulden), 
quinque florenorum tessera. Kj. bankaodpet forinti. 

— r>) u kose i u lirailve donji kraj. Kj. — 1>) (u 
Srijemu) u eiznie sto je oko pete, das Fersenleder. 
Kj. — Prikivacka, komad koze Sto se metue na pe- 
turu, te se utvrdi klincima. Rj. 591b. 

pctiei, petikfi, m. pi. m PaStr.) nekakva aspa po 
tijelu, Art Ausschlag, pustularum genus, cf. petidi. Rj. 

petiei , m. pi. (u Boci), Art AusscliUtg bet den 
Kindern, pustularum gam*. Kj. nekakva aspa u 
djece. vidi petici. — od Tal. petecbie. 

pelina, petinja (po jugozap. kraj.), /'. — 1) tins 
Fiinftel, pars quinta. Rj. peti dijel. — Neka pokupi 
petinu po zemlji Misirskoj za sedani roduijeh godina. 
Mojs. I. 41, 34. isp. pSto. — 2) cine Anzahl rent 
funf, quinque (fr. une cinquaine): koliko vas ima? 
jictina. Kj. isp. petero, peterica. — Lepirica lepede 
kroz bijelo plijesce, petinja je ceraju a petinja cekaju. 
Rj. 325b. I divuo im konak siguraju, po dvojicu i po 
Cetvoricu, po petinju i po desetinju. Npj. 5, 291). — 
za nast. isp. babine i babinje. 

1. petka, f. i q. petak I: naudila mu mlada petka 
(der Freitag nach dem Neumond). Kj. 

2. Petka, f. — 1) dieheil. Petka. cf. (petkov dan. 
Rj. 3 ) Paraskevija. Kj. — Da poste citavu nedjelju 
dana kakom svecu (kao n. p. bv. Savi, sv. Arangjelu. 
sv. Petki Paraskeviji . . .). Kj. 166b. Po dim sofre 
Petka i Negjelja. Npj. 2, 100. isp. Petkana. — 2) ne- 
kaka crkva: U Prizrenu erkvu svetu Petku. Rj. 

Petkana, /'. ime zensko. Rj. — Petkana (osn. u 
Petka). Osn. 141. imena s takvim mist, /.oil Andrijana. 

Petko, m. ime musko. Rj. — 1'etku (od osnove 
koja nije u obicaju a postala je od Petar). Osn. 293. 
takva hyp. kod Bosko. 

petkov dan, petkova due \ili dnevi), m. vidi Petka 1. 

petkovaea, pelkoviea, f. die Faste zu Ehren der 
lull. Petka, jejiiiuitm 8. Pcvrascevae (daueri eint 
Woche). Kj. post svetoj Petki (Paraskeviji). 

Petkovica, f. — 1) namastir u Srbiji (pod I 

— 2) raali uamastirie a FruSkoj Gori (kod SiSa- 
tovea). Kj. 

Petko\ icaniii , m. [pi. Pdtkovicani) kalugjer iz 
Petkovice. Rj. 

I'etkovifki, adj. von Petkovica. Kj. sto pi 
Petkovici. 

petlja, f. der Heftelring, fibulae oi'bis, in quern 
unculun inseritur: ne drzi mu petlja, er wagi •- 
nicht, non audet; tvrde petlje, slabe petlje. Kj. dem. 
petljica. - Punjka, ono /a Sto se zapinje pace, die 
Schlinge, vinculum, cf. petlja. Rj. 621b. 

pctljanac, petljanca, m. (u Hrv.i kao laia, der 
Lugner, Mankemacher, fallaciarum machinator. Rj. 
/."/' in- 1 !.)" Haze, lint pletke. rali i petljarac, pletkal. 

pctlj auica, f. vidi petljanca. Kj. koja petlja 
dini jilctke. 

petljanija, f. (u Kisnui — I) die Ranke, fallaciae. 
Kj. vidi pletke. — '*) unniitzes Geschwdtz, nugae: 
Petljanija kupus ne zafiinja (Blebetanje posla ne 
opravlja. Posl. 247.). Rj. 

pelljanjc, n. Kj. verb, oil petljati. — 1) radnja 
kojom tko petlja, lapetljava (aaa tlefteln, nbulatio 
Rj.). — 2) stanje koje biva, had tin petlja (das 
Pflticken and Pfuschen [im Leben], Rj.). — 3) vidi 
bnncanje. Kj. 



petljiirac, petljarca, m. vidi petljanac. Kj. vidi i 
pletkas, 

pctljaricn, /'. dit Liignerin, Bdnkemacherin, fal- 
laciarum maehinatrix. Kj. vidi petljanica. kojapetlja 

i hi r. i i in pi 

pi'tljarija. f. t in Pfusch 
Kj. Unit onoga koji : petljanje i'. isp. 

kubura 1. 

petljati, tljam, v. impf. - 1) heften, fibulo. Kj. 

I "• apetljavati. r. pf. sloz. raz-petljati, s-. sa-, za-. 

v. impf. sloz. raz-petljavati, s-, sa-, za-. — 2) pfu 

misere vivo. Kj. :.lu Hvjeti. vidi kuburiti, i syn. ondje. 

I — 3) (u Hrv.i faseln, alueinor, cf. buncati. Kj ble- 

,' betitti kojesta i lagati. 

petljica. /. dem. od petlja. Kj. 

petiiaest, fiinfzehn, quindecim. Kj. pel 
vidi petoronaest. — Petnaest lakata dogje voda iznad 
brda, posto ih pokri. .^l>j<. [. 7. 20. 

p^tnaestero, vidi petnaestoro. Rj. 

petnaestT, adj. der funfzehnte, quindecimus, de- 
i imus quintus. Rj. 

petnaestoro, eine Anzahl von 15, quindecim. Kj. 
vidi petnaestero. petnaest necega sto j, srednjega 
roiln. Hi sto je koje jednoga koje drugoga 
— Petnaestoro celjadi. Rj. 1 XLVII. 

petnT. adj. u. p. zile, Fersen-, calcaneus. Kj. sto 
pripada peti, petama. — Iz petnih zila (n. p. truditi 
se oko sta, t. j. iz sve snaire, sto se L r '>L'j vise mozei. 
Posl. 100. Mukli pas peine rile kolje. 184. 

pelnjak, m. (u Hrv.) vidi peenjak. Rj. pecni 

peto, petSga, n. petina od dohotka Mo se daje 
vladaoeu Hi vlastelinu. isp. pen. vidi petina, petinja 1. 

petobriltueed, nt. peto-bratufied, bratuced upetom 
koljenu. — Tfratueed . . . s brojevima prvi, drugi itd. 
moze se i sastaviti sprijeda u jednu rijee: prvobra- 
tuced . . . petobratuced. Danifiid, AKj. 609b. 

petobriitueeda. /'. bratuceda u petom koljenu. — 
Bratuceda . . . s brojevima prvi, drugi itd. moze se 
i sastaviti sprijeda u jednu rijec": prvobratuceda, dru- 
gobratudeda itd. Danidid, AKj. 610a. 

Petoje, m. ime musko. Kj. hyp. od Petar. — token 
hyp. kod Blagoje. 

petom, ]ieti put. upravo od pen. instr. sing. 
skiigic roda. — Kao Ito se mjesto jedan put govori 
jediioin: tako se i mjesto prvi put, drugi put... go- 
vori prvom . . . petom. Kj.' XI. IX. 

petdprsniea, /'. — 1) vidi petoprstac. Kj. biljka. 
isp. petoprsta. — 2) (u Grblju) ime kokoSi koja ima 
Kj. peto-prs(t)nica. 

peldprsla (velika), /. (u Dubr.) Art Pflanze, herbae 
genus (potentillu L.? Rj. 3 ). Rj. nekaka biljka. isp. 
petoprsnica 1. petoprstac. 

petoprstac, petdprsca, m. (u Dubr.) das Fiit 
gerkraut, quinquefolium (potentilla L. Rj.*). Rj.biljka. 
vidi petoprsnica 1. isp. petoprsta. 

petori, petore, petora, adj. pi. u singul. sumo pe- 
toro, petero. it. koje vidi. — petori govori se n rece- 
nia kao detvori II. — Naitampao je V. Lazid jedan 
clanak u petorim novinama. VLazidu 1, 1. 

pctorica, /'. Anzahl von funf, (fr. In cin- 

quaint : ital. In ■ Rj. vidi peterica. govori 

ljudt i :n : <p. petina 

2. ktikn se govori u recenici vidi kod cetvorica. 

peiorka. f. bure od pet akova, fiinfeimeriges Fass, 
doliutn continens quinque amphoras, cf. petakinja I. 
Kj. za nast. vidi cetvorka. 

peiuni. Anzahl eon fun . dvoje. Kj. 

viai petero. i kao fietvoro, koje 

vidi kod cetvori I. — Posle loga domaein mu pokloni 
petoro goveda, 8 on mu zahvali i pogje dalje. Npr, 
78. Petero prasadi (prasaca) . . . dvadest i pi torn 
gjece. Rj." XLVII. 

pctorogub, adj. fiinffach, quintuplex. Rj. petoro- 



petorona 



— 30 — 



pijan 



gub. vidi peterogub, peterostruk, peterostruk. na pi- 
tanje kolikogub? tip. gub i struk. 

potdrona, f. u zagoneci: Otud ide petorona rojska, 
uhvatH a bana, njim udrise o smrdljiva vrata. 

Ijaj: Kad se ko usekne. 

petordnacst, (u C. G.) ''"'' petnaest. Rj. 

pctorosloian, petorbsloZna, adj. petoro-sloZan, sto 

pet slogova; fiinfsylbig: Sva ova pomenuta i 

ranoga druga (cetvorosloina i petoroslozna) prezimena 

izgovaraju tsom drugim. Posl. XI, III. takva 

adj. orosloiau. 

pctor5struk, adj. funffaltig, quintuplex. Rj. pe- 
toro-strak. na pitanje: kolikostruk^ vidi peterostruk; 
i, peterogub. isp. struk i gub. 

pctor6seici, m, pi. (at.) funfhornig, quinquecornis. 
cf. babini ukovi. Kj. peto-ro5cidi, sa pel roscica. — 
Blagovijest pripovijesl (§to -<■ tide zime). (. . . Pre, 
Marcu! ae bojim te se, moji jarcici petorosSi6i ...). 
Posl. 15. 

petostopan, petdstopna, adj. peto-stopan, sto je od 
pet stopa. — Poalije petostopnih — trohejskih pje- 
sama najvise ima zenskib pjesama <«1 osam slogova. 
Npj.' l.'l.IV. 

retos, in. ime musko. Kj. hyp. od Petar. — takva 
hyp. kod BjeloS. 

PGtra, f. ime zensko. Rj. roc PStro. vidi Petrana, 
Petrija. hyp. PSra, I 'ire. augm. Petrusa. 

petrailj. m. (jn^paxrjXiov) die Stole, stola. Rj. — 
Tadar kalugjer izvadi iz torbice petrailj i trebnik pa 
potkupi svn detvoricu ;/•«/ petrailj i odita im opro- 
Itenu molitvu. Npr. 98. 

Petra na, /'. ime zensko. Rj. vidi Petra, Petrija. — 
imeitn < takrim im.<t. hod Andrijana. 

I'i'tr.-is, Petrasa, m. ima u Zvorniku jedan top 
koji se zove Petras. Onuda Srblji pripovijedaju da 
je prije sto i nekoliko godina (Petraskijeh godina) 
nekakav Petras kapetan (Njemadki) bio uzeo Zvornik 
od Turaka... Kj. moze biti ime krsteno: Petras (osn. 
u Petar), Osn. 359. imena s tdkvim mist. kod An- 
ilrijas DragaS. 

retrasin, m. ime musko. Rj. — Dva sestrida, dva 
Voinovida, VukaSina i a njim Petraslna. Npj. 2, 133. 
takva hyp. hod Gjurailn. 

Pefraike godinc, cf. PetraS. Rj. 

PetrTe, Petrfda, i)i. <li in. od Petar. Rj. — imena 
'I, a,, takva l<nl .lankie. 

P6trija, /'. ime zensko. Rj. vidi Petra, prema ko- 
isp. Gjurgjija i Gjurgja. — Da je i Petrija 
(tako je bilo ime Pljakicevoj sinovici) s njima ubva- 
I'ena. Milol 61. 

IVtrinja. f. varoS u Hrvatskoj. Rj. 

Pctrfnjae, Petrinjca, m. Miner von Petrinja. Rj. 
covjek i: Petrinje. 

I'rtrn. m. hyp. od Petar: Petro prosi, Ana se po- 
nosi, e je Petra vlabinja rodila. Rj. 152a. isp. Pavlo. 

Petronija, Petronije, m. ime musko. Kj. Petronius. 

Sp. Antonija i Antonije. 

1'etrov. adj. sto pripada Petru: Petrov don, m. 
St. Pi den 29. Juni), festum St. Petri. Rj. 

497a. Petrova Gora, f. kod Gline. Rj. 497a, Petrovo 
Polje, n. ii Dalmaciji jedna povelika ravnica, u kojoj 
ima It; sela i varoSies Drnis, cf. Petrovac. Rj. 497a. 
Petrovo sun,,, n. t. j. Petrovsko, ljetno: liaeili ih 
no . Kj. 4*. »T I >. 

Petrova, f.: I Petrovu, erkvu pod Pazarom. Rj. 
isp. Petrovica. 

I. Petrovac, Petrovca, m. u Dalmaciji blizu Dr- 

ni-a . . . zidine od nekakvoga gradica, za koji se 

pripovijeda da bu bili dvori aekakvoga kneza ili bana 

-■• i velika ondje dolma zove Petrovo 

polje. Rj. 

'I. reircixae. PetrSvca, m. covjek Petrove strane: 
Miloje, silan i bijesan... Petar pak uzdaju£i se u svoje 
prijtttelje . . . Tako se podijele oa dvoje: jedni postanu 



adj. fake. Rj. 3 XXX.) Ho pripada 
Petrovo sunce, t. j. Petrovsko, ljetno. 



Milojevci a drugi Petrovci. Sovj. 29. take rijeci kod 
Curtiuovac. 

pt'Irovnea, /'. smokva petrovaea. Stulli. koja do- 
spijeva o Petrovu due. 

PMrovica, f. a pjesmama neka erkva. Rj. i.y>. 
Petrova. 

pelrovski. 
Petrovu dne: 
Rj. 497b. 

petrusln, petrusfna, m. (u Dubr.) Petersilie, opium 
petroselinum Linn., cf. persun: Ne zna tovar sto je 
petrusin iPosl. 199). Rj. biljka. 

P6trusa, /'. vidi Petra. Rj. upravo augm. od Petra. 
— takva augm. kod Angjuia. 

pi ! pfuil phui (franc. Ii.'): plkakal mrjt man :n 
den Kindern. Rj. (uzvikuje se djeci). uzvikom se 
orijem kazuje, da sto smrdi ili da je gad no, ruzno. 
vidi pu! — Ako In je ibaburaeu) ko nebotiee ubio, 
on valja da pljune na nju rekavsi: pi! tvoja mati 



Rj. lt)b. Tek devojka zavir 
' enrinn RmrAnni in te 



prije urarla nego moja! 

u glavu, stane pljuvati: Pi! eudna smrada! ja 
liogme ne mogu poiskati.« Npr. 143. Pi, majku ti 
Cigansku! odlazi! viknu knez. Mil. 82. Pi, sram vas 
bilo! 214. 

plea, /'. iu Dubr.) vidi koScica (n. p. od treiuje, 
sljive itd.l. Rj. 

p'ii'-a, /'. brana, osolnto za stoku (n. p. sijeno, slama 
itd.l, das Futter, die Nahrung, pabulum: I'ra picu 
cijerii (Posl. 3351. if. krma. Rj. — Nema nikoga da 
me primi u kudu. A imamo i slame i pice za nia- 
garce svoje, i bljeba i vina za se. Sud, 19. 19. pica 
(kor. od koga je pUati). Osn. G3. 

p'ii'-Mii. adj. akc. Rj. 3 XXX. od pica (brana), Putter-. 

— Pripovijeda se kako je nekakav Turcln kod Srbina 
na konaku ka/ao da ga picanijem gunjem pokriju 
da ne bi zalegjao, pa bi ga poslije morali petnaest 
dana ondje nugjati. Rj. ISOa. 

piec, ». Rj. vidi pilo. — 1) das Getrdnk, potio. 
Rj. vidi pivo 1, pisa. — Barilo, nekaka mjera za pici . 
Rj. lila. Udri pice na goliee! Posl. 328. Ko mnogo 
jakijeh pica pije, taj postaje najposlije glup. Priprava 
41. Vina i silovita pica nemoj piti. Mojs. III. 10, 9. 

— 2) das Trinkgelage, compotatio: hajdemo na piee. 
cf. pijanka. Rj. isp. pijenje. — Nenafietu rodu upo- 
trebljavaju i za pice i za umivanje. Rj. 417b. Bio 
sam u Jovana na picu. Kj. 7<i3a. U picu su teske 
pijanice, a u kavgi ljute kavgadzije. Npj. 2, 133. A 
kad bise if najveie pice. 4. 61. Tavnicar je « picu 
prepio. HNpj. 4, 288. Voda bijase gorka da je ne 
mogahu piti . . . i roda postane za pice. Prip. bibl. 44, 

plfcula,* /'. (n Baek.i kapa <>sim sesira, cine Kappe, 
gallerus. Rj. 

pigovna, /'. ein erdichtetes Wort far einen Vogel, 
vocabulum fictum avis, </. d. bibe stereora. Kj. iz- 
misljena prostacka rijee :<t pticu: pij-govna. 

pijaea. f. (u vojv.) der (Markt-) Plate, forum (ital. 
piazza), cf. carsija, ]iazar. Rj. vidi i pjaca, placa, po- 
ljana. trziste. 

pijaear. i». (u Baek.) koji zivi na pijaei. Rj. 

pijaearski. adj. run pijaea: A sto su mi piju- 
carske frajle. Rj. sto pripada pijacarima, sto je sa 
pijace. 

pijaii. adj. betrunken, ebrius: Pijanoj anafii mili 
gjeveri (Posl. 247). Rj. vidi pian. isp. opiti se. — I 1 
-:ili i pijana eorji!^ reku: bide pio iz lijeve ruke. 
Rj. 327b. Sutrusan, kao pijan, benebelt, temulentus. 
Rj. 7271i. Pijan tresten, tiichtig benebelt, vino obru- 
tus. Rj. 748a. Obragjena bez igala (t. j. pijana). Rj. 
7(i4b. l>rz.i se (koga ili £ega) kao pyati plota. Posl. 
Tit. Zakrljestio odima. (Pijan). 83. I.ezi pijan kao 
sjekira. 168. I'ijun bez vina. (Lud). 217. Pijan kao 
zemlja. 217. Obila ga vedriea u glavu. I Kad je ko 

pijan). 325. Vidjeh senu pijanu od krri svetijeb i 



pijanac 



— 31 — 



pikat 



od krvi Bvjedoka Isusovijeh. Otkriv. 17, G. Koji su 
uvrh rodnoga dola, pijani od vina! Is. 28, 1. 

pijanac. pijanca, in. vidi pijanica. Rj. koji se rado 
opija. vidi i pjanac, pijavica 2, pjanadzija; pilac, po- 
pilica; lokalo; hizniea. augm. pijan&na, pjandina, 
pijandura. 

pijancenje. n. das Ziehen, perpotatio. Rj. verb, 
od pijanciti. radnja kojom tko pijanci. 

pijuncina. /'. vidi pjandina. Rj. augm. od pijanac. 

pijaix-iii, cim. v. impf. umherzechen, perpoto. Rj. 
vidi pijancovati, banciti. 

pi jancovanje. n. vidi pijancenje. Rj. 

pijancovati, pijaneujem, v. impf. piti kao pjanac 
ili pijanica, vidi pijanciti. Rj. vidi i banciti. 

pijandura, /'. (u Slav.) vidi pijanac. Rj. pijan- 
d-nra. d je dometnuto glasu n, kao t a imenfovati. 
Osn. 112. nastavkom je augm. ridi tdkva augm. kod 
djevojeura. moze se reci i za zensko. vidi pjandura. 

pijanica, f. der S'dufer, potator, ebriosus. Rj. vidi 
pijanac, i syn. ondje. i muskoga je roda. ridi odmah 
prvi primjer. a moze se reci i za zensko. vidi pjauica. 
— Vise bi popio nego bi biskup blagoslovio. (Kaze 
se za velikog pijanicu). Posl. 35. U pidu su teske 
pijanice, a u kayzi ljute kavgadzije. Npj. 2, 133. 

pijanka, /'. das Trinkgelage, compotatio: hajdemo 
na pijanku; otisao Janku na pijanku. cf. pice 2. Rj. 
isp. pijenje. ■ — za nast. isp. eitanka, igranka, pje- 
vanka. 

pijanost, pijanost i, /'. vidi pjanost. stanje onoga 
koji je pijitn. 

pijanstvo, n. die Trunkenheit, ebriositas. Rj. oso- 
hiim onoga koji je pijanica. vidi pjanstvo. — Da 
hodimo posteno kao po dauu: ne u zderanju i pijan- 
stvu. Rim. 13, 13 (in ebrietatibus, in Trinkgelagen). 

pijavica, f. — 1) der Blutegel, sanguisuga. Rj. — 
Pijavicar, koji trguje pijavicama. Rj. 499a. Napio se 
kao pijavica krvi. Posl. 190. Crne oci dva draga ka- 
mena, obrvice morsJce pijavice. Npj. 1, 219. — 2) vidi 
pijanica: I zacuo pijavica Gjuro. I dovodi pijavicu 
(ijura. Rj. — 3) (sto gdjekoji zovu i macka) die 
Klammcr. fibula, cf. skoba. Rj. vidi i skobla. 

pijavicar, m. koji trguje pijavicama. der Blutegel- 
hiindler, qui Mrundines venditat. Rj. 

pijehanje, n. vidi izdisanje. Rj. 

pijehati, pijebam, v. impf. (u C. G.) vidi izdisati. 
Rj. v. pf. pijehnuti. 

pijehnuti, pijehnem, v. pf. (u C. O.) vidi izdahnuti. 
Rj. vidi pijevnuti. isj). p'isnuti .'!. v. impf. pijebati. 
- Iinao Bam ova nod pijehnuti. Rj. 231a. 

pijehnja. /'. in Dnbr.) schwerer Athem, arihelans 
spiritus, cf. hropnja, sipnja. Kj. lead tko tesko pijeha, 
kao tezak dah, tesko disanje. — rijeci s takvim nast. 
kod ceznja. 

p'ijena, /'. (u C. (i.i die Strafe, poena: pod pijenom. 
Kj. vidi kazan, kastiga, pedepsa. — Popim, zlicam i 
Zudjelom ni nodi ni pijene. DPosI. 91S. rijec tugja. 

pTjenjo, n. da* Trinken, bibitio, potatio. Rj. verb. 
od piti. radnja kojom tkopijesto, u. p. ruth* iliduhan. 
isp. pice 2. 

pijerkn, /'. (u Dubr.) nekaka morska riba [Sch/rifi 
barsch, serranus scriba C. V; cf. kanjac. Rj. 8 i. Rj- 

pijesak, pijeska, m. der Sand, arena. Rj. vidi 
kumsal. pr/.ina 2. augm. pjescina. — Posipac, pijesak 
sto sc ii] im pismo posiplje. Rj. 5471). Pijesak n more 
sipati. Posl. 248. (iospo draga od Erdelja gradal ae 
mogu ti iznositi platno, jerjevasa zemlja peskovita, 
vetar duva, posipa pijeskom, te mi belo posipljuje 
platno. Npj. •_', 640. it jednini govori se i za mno- 
tn/nu, a had se hoce brojem da kaze koliko ga je, 
onda se kaze: zrno pijeska, /m se zrno broji: Sjemena 
bi tvojega bilo kao pijeska, i poroda utrobe tvoje kao 
zrna njegovijeh. [s. 48, 19. 

pijciao. pijetla, m. I) der Halm, gallus: Bolje 
je (ili volimj biti pijetao jedan dan, aego kokoi mjesec. 



Prvi, drugi pijetli. nachtliche Zeitbestimmung. Rj, vidi 
gig, gigov (veliki pijetao), kokot, oroz, pijevac, pje- 
tlovan. pokucar. stambolac (pijetao velikijeh nOgu). 

— Kad bi konji zob pozobali i pijetli zapjevali, on 
bi posao natrag i do sunca bi dosao u svoj grad. 
Rj. 750a. Zakrvavio ocima kao divlji pijetao. Posl. 
83. OtiSao gje pijetli nepjevaju (bez traga, gje nema 
ljudi). 243. Sta s' ono 6uje na onoj strani? il' zvona 
zvone, il' petli poju'l Npj. 1, 214. Otiste se nizvodu 
Moravu, prri su ga petli zapevali kod nbava mesta 
Pozarevca. 2, 491. Pise vino do prvih petala. 3, 558. 
Od petala oni podranise, pledi da5e, bijeirati stase. 1. 
225. Ne znate kad ee doci p-ospodar od kut?e, ili u 
pijetle ili u jutrn. Mark. 13, 35 (galli cantu, beim 
Huliveiigcirlirri). — 'i) da pnstim pijetlu krv, harnen, 
mcjo. Rj. mokriti 2. 

pijcllov, ad), des Hahns, galli (gallinacei). ltj. sto 
pripada pijetlu. — Petlova kresta, /'. in Srijemi 
Hahnenkamm, rhinanthus crista galli Linn. Rj. 496b. 
biljka. 

pijevac, pijevca, m. vidi pijetao. Rj. i ondje syn. 

— U torn pijevac skoci na korito pak zapjeva : »Ku- 
kurijeku, evo je pod koritom. Maceba povice: »Is, 
orao te odnio!« Npr. 129. Pijevac pjeva da svane, 
dalak tarem da spane. (Babe kazn da tako valja go- 
voriti tarnci u jntru kad pijevci ucestaju). Posl. 217. 
K:n!:i prvi zapjevaju p'jevci, ti otidi u nove ahare. 
Npj. 2, 108. Tad' udrise u krila pijevci. 4, 425. Vece 
prasnu zora od istoka, a. pijevci tice zapjevaju. 4, 181. 

pijevnica, /'. u crkvi sa strane ono gdje stoje oni 
koji citaju i pojn. Rj. 

pijevnuti, p'ijevnem, vidi pijehnuti. Rj. u krajevima 
gdje se glas b u govoru preteara u glas v. 

piji'icaiije, ». dem. od pijenje. Rj. isp. pijuckanje. 

pijucati, pljucam, dem. od piti. Rj. isp. pijuckati. 

— Sad pijucam s Kopitarem ... i u Vase zdravlje 
napijamo. Straz. 188G, 770. 

pijiickiinjc, n. dem. od pijucanje. Rj. 

pijuckati. pijuckam, dem. od pijucati. Rj. 

pij uc ina, /'. augm. od pijuk. Rj. 

pijuk, »?. Rj. augm. pijucina. — J) das Pipen der 
Huhner, pipitus, pipatus. Rj. glas pilica kad pijucu. 
isp. pijukanje. — 2) (u Boci) u kokoM bolest na 
jeziku u ljeto, kad ne jedu zeleni, cf. popita. Rj. — 
3) vidi kljuna. Kj. vidi i caklja, kljuka, kuka, obje- 
telica. s jedne strane kao pouzak trnokop, a s drugc 
kao veliki kljnn. 

pijukfuijf, n. das Pipen, pipatio. l!j. verb, od piju- 
kati. radnja kojom pijucu n. p. pUici. 

pijukati. pijuccm, v. impf. pipen, pipio, pipilo. 
Rj. rikati pi pi. v. pf. pijuknuti; propijnkati. — U 
ofii Boziea uzme domadica slame i kvofiudi in za ujom 
iljir.i pijueudi) prostre po sobi. Rj. 34b. sa se. pass.: 
Od slame, s kojom se na badnji dan kvoce i piju&e, 
ostavi domacjea po nesto. Rj. 35a. 

pijuknuti, pljuknSm, v.pf.pipen, pipio. Rj.pjjuknt 
n. p. pile davsi is sebe glas „pi". v. impf. pijukati. 

p'ik, interj. Rj. isp. piknuti. — 1) kad djeca idu 
na kakav izvor da piju vode, onda jedno rece: pik 
moja zegja!« pa ved drugo ne sruije ni jedno piti 
prije njega. — 2) kad se igraju klisa, pa kad onaj 
koji baci klis, udara ga rgjavo palicoin te padne blizu. 
onda lirze liolje rece: ,,/nl;.'- \>:i vec to znaci da opei 
moze uzeti klis i na novo bacati; ako li onaj koji 
trli prije rece: „nepik!" onda ve6 ne moze niSta. Rj, 

— Ne pik ael (Ne de§ prevariti). Posl. 208. Ne pik 
pobre! (Kad se djeca igraju bacajndi Sto, i znaci da 
po drugi put uije slobodno). 208. isp. raspik. 

plkulj. ptklja, in. vidi dukalj: Svaka koza sa svoj 
pikalj visi (Posl. 276). Kj. uvrh buta kraj zakojise 
drzi ->ii i mi "iii' had se nasi. — Tngje de biti: 
pikalj. dagalj. Stagalj. Osn. 129. 

pikat, ;».' in Dubr.) obje dzigerice. Rj. — Ni je 



pikmiti 



— 32 - 



1. pipati 



pikat meso, ai Curonja vlastelin. DPosl. 79. rijei 
tugja. Osm. 212. 
pikiiuti, pikuem, v. pf. pik sagen, dico pik. Rj. 

I" '-' /• - 1) hyp. od pile. Rj. — Ja bib koku 
podrauila: a li. koke, jaja nosi, a li, jaju, pilu lezi. 
Here 2S6 (jaju? valja da >//''■',)• — jsy di( /',//,. 
Rj. ui'dtjege.— 3) (u C. G.) testere a konopcem, 
cf. Sega. Rj. - .Nardil koji bijaie u ajemu (u gradu) 
i ■:., inn ii, pod I'll- i pod brane gvozdene i 
l»»! sji kire gvozdene. Sam. II. 12. 31. Sve ovo bjese 
"'I sku i a kaniena, tesanoga na mjeru \ pilom 

sjeienoga. Car. I. 7, 9. 

pllac, plica, in. (ii Ogul.) vidi pjanac, Rj. vidi i 
pijanac, i syn. ondje. 

pilad. /'. (coll. i das Geflugel, pulli. li]. vidi pilici 
jedno: pile, vidi i piplad. 

pilav, pilava, iii. I) vidi svadba. Rj. vidi i plr 
2. — 2) gekochter, dichter Tteis, oryza cocta spissa: 
I varen pilav ne treba vode sipati (Posl. 326). IIj. 
to l.iihiin orit (pirinae). 

pile, plleta, ».— It das junge Huhn, pullus gal- 
limii. if. piple. Rj. od fcoifcost. iem. pilence. ?»«#>. pila 
I. /./. pilici, <-.,//. pilad. — Pile pisti u ljusci: .la nr 
smijem izljesti, gale c*e me izjesti. Rj. 217b. Propi- 
stalo rilr. Rj. 611a. - 2) das Erganzungsstuck des 
Rdbtich, complementum ligni computatorii, kvoeka i 
pile. Rj. od rubosa. vidi parija 1. 3) das Junge, 
pullus: • > aferim pile ml sokola, a te sam se 
i uzdao. Rj. — Buce, pife od budije. Rj. 50b. Stowj 
/<//(', niori. ne poj rano, ne budi mi gospodara, Npj. 
i W9. Bre aferim, pij< sokolovo! 5, 149. isp. pile i. 

pilcei (pilec"i), adj. Huhner-, pullorum. Rj. sto pri- 
pada /a!, in. pilicima. — takva adj. foil jagnjeei. 

pildiicc, pilenceta, a. ii,, a. ml pile. Rj. — dem. 
takva kod parfience. 

pile/., in. Menge kleiner Kinder, soboles frequens. 
tiogo male djece, fun pilad. pilez (od osnove 
>»\ koje je pile). Osn. 369. >•#<>« s /«/r<7/;< nasi. /,■<»/ 
derei. 

pilica, f. tin Hiihnchen, gallinula, cf. kokosica, 

piplica. Rj. dem. piliclca. I'r «, pronosak, prvo 

jaje koje pili< a pronese. Rj. 610b. 

pllicica, f. dem. ml pilica. Rj. 

pllicjT, adj. ii. p. jaje. von pilica, gallinulae. Rj. 
pripada pilici. 

p'iliem, ddj, „ /,. ||, -Ilia lli ////„ „„,/„. t. j. Ill jei 1 1„ ,0 a . 

I;nii,i\ nullus. if pilienik. Rj. 

pilienik. in. svi izginuli, n'i pilienik nije utekao, 

i. j. nijedan, fcewi Einziger, ne unus quidem, cf. pi- 

licni: E pilienik od vas ne utefie. Rj. SfwMj itna it 

pilienik, parvulus (mali, malis). Od Turaka 

dvanaes hiljada, n< uteee Hvu pilicnika. Npj. 5 31 I. 

pilici. m . i>l. (coll.) vidi pilad. Rj. vidi i piplicl 
;-/-"■: pile. — Propjevali pilici (Srbinejedu pilica 
dok ne propjevaju). Rj. 611a. Pokloni joj meseceva 
maika zlatnu kvofiku s piliMma. Npr. 57, 

1'ilip, m. in Lici) vidi Filip. Rj. ,■/,// / Vilip. up. f. 

I" h l"l.i. "'• "■' ' ovoj zagoneci: /'//////// cara 

kopa pod lipov panj na Gjurgjev dan. Rj. odgonetljaj: 

pilili, piliiu. v. im/if. feilen, lim<>. ,-f. Segati. Rj. 
v. pf. slot, iz-piliti, pre-. i$p. pila 2. 3. opiljci. 
pile. ,,. - /; iii Resavi) vidi pide. Rj. — 3) u 
■I od kani.ua. od prilike kao koveeg, 

iSS, vasts nits: Ako e.,vjek 

di Bvrh vrede i savrh pila, zaludu stedi kad ie 
a dno (Posl. 9). Rj. _ j„:/„. „ Mikalje sud a kom 

; »oo» u kuhinji, te se drugi audi peru; ima i 

\ \ . 

pildtlna, /. cobs. Stulli. oru trinict sto otpadaju 
''I" 1 " t, Feilsel, Feilspdne, 

balstaub, Ruspet imehl, Saaesvane. — za 



nasi. tip. bljuvo 



piljak, piljka, m. [pi. gen. plljaka) ei« Sfwcit 
grobern Sande%ein Steinchen, lapillus : Da se igramo 
na piljke. cf. skulj (</. titra 1, titralica 2. Rj. 3 ). Rj. 
kamencii. — Ako se razbi lopiza, piljei kamo su? 
DPosl. .'!. 

piljar, piljara, m. der Hoker, institor. Rj. coij/eft 
/■"/( .-/« kupuje, n. p. voce, pa mi opei prodaje. tip. 
pujarica. 

piljilrcnjo, n. tins Hoken, venditio minuta. lij. verb, 
od piljariti. radnja kojom tko piljari. 

piljariea, /'. die Hbkerin, institrix. Rj. — Prepro- 
davalica, zena koja sto kupuje, pa una opet prodaje, 
n. p.vode, die Hokerin, copa. cf. piljariea. Ej. 579a. 

piljiirina, /'. die Hbkerei, nr* mstitoria. Rj. y»- 
Ijitrsfi posao. 

piljariti, plljarim, v. impf. hoken, vendo minu- 
tattyn. Rj. prodavati fun piljar Hi piljariea. 

piljeika, /'. — j) ein Stiiek Holt :n einem Kinder- 
spiel, lignum lusus pastoralti. Rj. komad drveta za 
pastirsku igru piljeiku. i^/i. kaeka 2. — 2) dasselbe 
Spiel, lusus ipse Rj. sama ona igra. 

piljeniea, /'. Sagebret.J. Bogdanovid. piljena daska. 

piljenjc, it. Rj. nrhul. od li piliti. 2) piljiti. — 
1) radnja kojom tko pili sto (das Feilen, limitatio. 
Rj.). vidi geganje. — 2) radnja kojom tko /iHji u 
sin )>las Anstan-eu, intuitus Kxus. Rj.). 

piljiti, ljTni, v. impf. unverwandt anblicken, oculis 
attentis intueor: Pilji kao Strkujaje (Posl. 248). Rj. 
of dull sto ne micuci oci s njega. vidi pizdriti, piz- 
driti. 

plljuga, /. in ll.v.i vidi kobac, cf. ikanjae. Rj. 
ptica. ndi i Ikanj. 

piiiezi, f. pf ( U Ratu nize Dubr.) das Geld, pe- 
cunia, cf. penezi, dinari, novci. Rj. vidi aspre, jaspre, 
pjenezi, spenza, spale. — Najtvrgja je povelja dosti 
nnii' pineza. DPosl. 68 (imiti dijulekt. mj. imati). 

p'inokot,* m. dus Brotbrett (der Turken), cf. n&6- 
vice 2. Rj, it Turaka. 

pinuti, pinein, v. pf. einen Trunk thun, semel bibo, 
Rj. v. impf. piti. — .-7/ se, j/i^s. : Kadgodi se ipine. 
Stulli. 

plnjal, pinjala, m. (v. ital. pugnale) Stillet. Npj.' 
2, 305. vidi bodez 2. — Ostar pinjalvaAi od pojasa, 
te joj desnu osijece rukn ... a pinjalom oci izvadio 
Npj. 2. 211. 

pinjata, /'. (po jugozap. kr.) vidi kotluSa. Rj. 3 — 
Lopiza, zemljun sud koji se vjeSa iznad vatre kao 
kotao, le se u iijeinu jelo g-olo\'i, cf. pinjata. Rj. — 
Ona dohvati pinjatu i nastavi na vatru punu vode 
i boba, pa kad svari bob, zovue . . . Npr. 105. Zena 
niiiza korotuje loliko koliko vri semljana pinjata kad 
se s ognja digne. Posl. so. Pinjata se povrazu ruga. 
(I Hedaj : Rugao se lonac tendzeri). 248. 

pinjav. adj. vidi canjav. Rj. vidi i dosadan. 

pipa, /'. — J) vidi slavina. Rj. der Zapfen, epi- 
sl, iiiunni. embolus. — 2) (u Srijemu) nekakva koko- 
siuja bolest. Rj. a 

pipae, pipca, ,,,. u pjesmi ein Euphemismus fur 
din Sperling^ Navadi se vrabac pipac. Rj. n pjesmi 

se erujieii jiridijeea ime pipac. 

pipak. pipka, ue uuoze biti da se govori sanio /)/. 

pipci, pipakai verachilich fur die Haarlocke, cirrus 
(per contemtum): izvudi ru ii pipke. lij. ova s< ryei 
govori s pogrdom ea kovrcicu. 

plpalae, plpaoca, m. qui tangit, contreetat. Stulli. 
koji pipa. 

1. plpanjo, a. das Betasten, contrectatio. Rj. verb. 
ml pipaii. radnja kojom tko pipa sto. 

3. pipanjo, n. tins Abklauben, degluptio. Rj. verb. 
ml pipati. radnja kojom tko pipa sin. 

1. p'ipali. p'ipam. v. impf. betasten, contrecto. Rj, 
V. pf. pipnuli; v. pf. sin,], iz-pipati, na-, o-, po-. )■. 
impf. Sloz. iz-pipavali, o-. -- Poene ih dirljnu pi- 

pnii iza crttitt, da vidi koji je pretlji da ga zakolje 



2. pipatl 



33 — 



pirmca 



i ispece. napiplje popa pretljega. Npr. 148. Udarice 
te Gospod lljepotom. I pipaces a po drte, kao Sto 
pipa ?///'( jni,' /„, mraku. Mojs. V. 28, 29. Ondje im 
pipase grudi, i ondje im zgnjecise dojke djevojacke. 
Jezek. 23, 3. 

2. phiiiti. pipam, v. impf. abklauben, deglubo, de- 
eerpo. Rj. dem. pipkoliti. v. pf. sloz. opipati. ticuci 
usimati: pipati. Korijeni 130. pipaju kokost grozgje; 
pqid covjek meso s kosti. 

plpiivica, f. — 1) djetinja igra: djeca ae hvataju 
aa dva prsta jedno drugo odozgo za koz.u na ruci 
govoredi ovo: Pipavica pipa, na kule na vile . . . 
ajde suga na vojsku. Ko najjjoslije bade uhvacen 
za ruku, onaj valja da ide da donese na krkace 
onoga kojega je pipavica prije poslala na vojsku, t. j. 
koji je stajao malo dalje od njih. Rj. — 2) kad se 
djeca u poeetku kake igre pogagjaju koje ce naj- 
prije ciniti ono sto u igri valja da cini onaj koji 
izgubi, n. p. ko ee najprije zmuriti, onda jedno kao 
brojeci sve redom govori: tPipavice, mipavice, na 
kule na mule . . . od mora do mora, do beloga Du- 
nava. Sijuc. Na koine se rekne Sijuc , onaj valja 
da zniuri . . . Rj. vidi kod rijeci crnojka, klincica, 
maglac, mipavica, mule, palipan, palipulka, plavojka, 
radovanac, Sstipavica. 

Piperi, m. pi. pleme u Brdima: Drugo bjese Lijes 
od Piper a. Rj. 

Piperski, adj. von Piperi : DaSe za njga sve Pi- 
perske ovce. Rj. sto pripada Piperima. 

pipkoliti, Inn. v. impf. kao dem. od pipati. Rj. 

pipkoljeiije, n. dem. od pipanje. Rj. 

piplful. /'. (coll.) vidi pilad. jedno: piple. pi. pip- 
lici. — Tada mu car dade trideset jaja . . . rjeka 
mi iz tijeh jaja izleze piplad . . . Npr. 105. 

piple, plpleta, n. (u Dubr.) vidi pile. Rj. pi. pip- 
lici. coll. piplad. — Od zla rrana i zlo piple. DPosl. 
89. Budre budre Milica, kamo i>ij >!e piplica? DPosl. 
125. Zapleo se k'o piple u kueine. 

piplica, /'. (u Dubr.) vidi pilica. Kad &ena bregja 
naleze kokoS, kazu da ce biti sve piplice. Rj. — Sudre 
budre Milica, kamo piple piplica '! DPosl. 125. 

piplici. m. pi. (u Dubr.) vidi pilici. lij. jedno: 
piple. coll. piplad. — Lakoma kvocka ne mozr pip- 
lica izvesti. Posl. 165. Rasad je. priporuclo piplicim. 
DPosl. 106. 

pipmiti, pipnem, v. pf. betasten, anriihren, con- 
trecto. Rj. v. impf. pipati. — Tada mu pipne otac 
ruke, jer su u Isava bile ruke rutave a u Jakova 
glatke. Prip. bibl. 22. sa se, refleks.: Kad ga udari 
treei put, Brko se opet pipne ongje. Npr. 4. 

pi pun. in. ui Boci) die Zuekermelone, pepo, cf. 
diuja (a dinja i karpuza ondje se zove lubenica, ko- 
jega imena oni sa svijem ne poznaju): Ne moze se 
Bpavati i pipune cuvati (Posl. 206). Rj. — I slatki i 
ludi na istoj vrijezi budu pipuni. DPosl. 30. rijee 
tugja. isp. pepo. 

1. pTr, m. (loc. pirn). Rj. hyp. pirak. - I) der 
jahrliche Festtag dev Zunft, dies festus collegii t ujus- 
amgue artificum. Ratarski je pit veliki fietvrtak, 
ciin'ijski sveti Ilija, zlatarski car Kostantin, i t. d. 
Rj. svecani dun sto svake godine slavi kakav ceh. 
— 2) (u Dubr. u gradu, a u okolini svadba) vidi 
Bvadba. Rj. nidi i pilav 1. — Sjutradan ucini veliki 
objed i sazove mnoge svojc prijatelje na pi/r da im 

e ovi Btruk bosioka. Npr. 259. 

2. pTr, in. in Ilrv.i Dekakvo £ito (6ini mi Be da 
se zove i karisik) eine Art (ietreide, genus frumenti, 
cf. strvno zito, pir noktaS. Kj. Spclten. Vuk veli fca- 
tiiik. Karisik je drug" zito: Misehling. .1. liogda- 
novic. Spelten triticum spelta. karisik = zob i 
pir smijesan. 

pirak. pirka, m. m Sinju) hyp od pir: Svom di- 
veru pirak spravljajudi, meni main cedo ragjajucl. lij. 



pircnjc, n. das Blasen, flatio. Rj. verb, od piriti. 
radnja kojom tko piri (na sto). dun. pirkanje. 

pircvina (plrevina), /'. (u Srijemu) nekaka trava 
kao zubaca, der Queckenweitzen {Acker-Quecke Rj. 3 ), 
triticum repens. Rj. vidi pirika. 

p_irg;, m. (iz brevijara glagoljaSkoga i turn'-. Stulli. 
Grc. o ^J?yo:, toranj, kula; die Brtrg? Grad gra- 
dila b'ji'la vila kao Carigrad; ljep§e ga je sagradila 
uego Carigrad, po njem' pirge ispirgala kao Pirin 
grad. Here. 265. Milutin govori o gragjenju pirga 
ili bedema . . . i prilaie jiivgu selo Kucovo . . . pini 
je velik i tvrd s dobrom ogradom. DM. 34. 

pirg'itancc, pirffito, u pripjevima, kao n. p. u 
ovome: Pirgito pirgitance, povratance, zelen bor, 
Borkovicu, zarukavlje, sitni tance moj. Rj. 

pirija, /'. (u C. G.) vidi lijevak, cf. Spijerlica. Rj. 
ono na sto se n. p. vino ulijeva u bocu. vidi i lijev, 
lakomica 3, spirliea; der Trichter, infundibulum. 

pirika, /'. govori se u Hrv. biljka. vidi pirevina. 
za nast. isp. aptika. 

pirinac,* pirinca, m. — 1) der Reis, oryza. Rj. 
vidi oriz. — Obicna su jela ondje na svadbi ova: 
oriz [pirinac kuhan gusto gotovo kao u nas pilav). 
Kov. 82. — 2) tin* Messing, orichaleum. lij. vidi 
zuta mjed, tumbak. — (irivna, narukvica srebrna, 
zlatna ili od pirinda. lij. 101a. 

piriti. pirim, v. impf. blasen, flo. Rj. vidi pubati, 
i sign, ondje. v. pf. pirnuti; v. pf. sloz. otpirnuti; 
do-piriti, na-, od-, pod-, pro-, raz-, s-, u-. v. impf. sloz. 
potpirivati. raspirivati. dem. pirkati. — Ne piri gje 
te ne zeze. Posl. 208. Puha ka' i hodza na tikvu 
(. . . opario se ihodza) jedudi kuhane tikve . . . poslije 
pirio nn tikvu i kad je vigjeo u polju na vrijezi). 
267. sa se, pass.: Da mu jedan mescic, kojim se 
vatra jiiri ... ti mu krisom samo malo duni za 
vrat . . . Npr. 17. 

Piritor, m. vidi Pirlitor. Rj. zidinc od staroga gra- 
dica a Hercegovini. 

Pirivatra, m. . . . dogju u kolibu i nagju ga (starcai 
gdje lezi kao mrtav, odmab naloze vatru, pa ga izuju 
i poena ga istiba odgrijevati. Kad se starac malo po- 
odgrije i dogje k sebi . . . od tadaj ga prozovu piri- 
vatra. lij. Piri-vatra. — isp. tako sloz. imena kod 
Pecirep. 

pirjan," pirjdna, m. geddmpftes Fleisch, carries 
vapore suo mollitae. lij. meso upirjanjeno, poduseno. 

pirjaniti. plrjanim, v. impf. schmoren, dampfen, 
in olio clausa coguere: .lagnje peci a tuku pirjani. 
Rj. kuhati u sudu zaklopljcnu. vidi tusiti 1. v. pf. 
sloz. upirjaniti (vidi podusiti). 

pirjiinjonji', ii. das Schmoren, to coguere in olla 
clausa. Rj. verb, od pirjaniti. radnja kojom tko pir- 
jani meso. 

pirkanje. n. Rj. verb, od pirkati. — 1) dem. od 
pranje. Kj. — 2) dem. od pirenje. Rj. 

pirkati, kam, v. impf. - 1) dem. od prati: pirkam 
kojeSta. Rj. — 2) dem. od piriti: pirka vjetar. Rj. 

-pirlali, nnla:i se samo u slozenim glagolima: do- 
pirlati, isplrlati, otplrlati. 

pirlitanje, n. (a Brbiji i u Bosni po varosima) vidi 
izmetanje .'i. Rj. 

pirlitali, lAm, vidi izmetnii :(. Rj. utkivati sarene 
i-pirlitali. 

Pirlitor, m. a Hercegovini zidinc od staroga gra- 
dida: Te je Salje aa Hercegovinu bijelome gradu 
Pirlitoru. Kad Momfiilo pod Pirlitor dogje. Rj. vidi 
Piritor. — sa nast. isp. Durmitor. tamna s« postanja. 

pirni, nil), sto pripada piru: Krub pirn* brzo se 
izije. 1 il'nsl. 51. vidi svadbeni. 

pirnica. /'. — 1) ein Frauenzimmer als Hochzeit- 
qast, guat in nuptiis coenat: Hvi pirnici i pirnice. 
lij. pirna gosca, gosda na svadbi. — Po torn nevjesta 
daruje . . . svatove mahramicama, a pirnike i pirnia 
jabukama. Npj. 1, 7.'!. iVuki. Onda pnpijevaju i ostale 

3 



pirnik 



34 — 



pisati 



zvanice i pirnice. Kov. 53. — 2) u Baraoji zena koja 
dogje nezvana te gleda Bvatove. Rj. 

pirnik, pirnika, m. - 1) (u Dubr.) koji ide na 
svadbu, der Hochzeitgast, qui in cujus nuptiis coenat : 
Al im vele avi pimici. l!j. Po torn nevjesta da- 
ruje . . . svatove mahramicama, a pirnike i pirnice 
jabukama. Npj. 1,73 (Vuk). — 2) u Baranji pimici 
Be zovu oni koji iz okola stoje i gledajn (n. p. kroz 
plot) svadbu. Rj. 

3. p'ir noktfis. in. (u llrv.i vidi krupnik. Rj. ne- 
kakvo Hto. isp. pir, i syn. ondje. 

pirnnti, plrnem. v. pf. einmal blasen, flo. Rj. vidi 
du(b)nuti, puhnuti 2. sloz. otpirnuti. v. impf. piriti. 

pirov. adj. J 1 1 1 : i ~ li dosta bralna u kudi? Ma 
borne iinii.'im, oego joS aeSto i to pirova.* J. Bog- 
danovid. $to pripada pint (zitu). 

pirovanjc, n. verb, od pirovati. Rj. 

1. pirovati, plrujSm, v. impf. — 1) (oko Dubr.) 
('■astiti se na svadbi, Jcmands Hochzeitgast sein, in 

nuptii coenare, cf. svadbovati. Rj. biti na piru, 
castiti se na piru. — 2) vidi gostiti se: Odi piruju, 
a guziea gladuje. Rj. 

2. pirdvati SO, plrujSm se, v. r.pf. iu Ilrv.) udati 
se ili ozeniti se, heirathen, uxorem d/ucere, nubere. Rj. 

piruristr, n. iijiv;i na kojoj je Ijetoa pir bio i 
rastao. J. Bogdanovid. 

pirovnica, f. kruh ml pirova braina. J. Bogdanovid. 

pi'riui. in. in prim.) vidi viljuSke. Rj. vidi i vilice, 
pantaruo. - tugja rijec. isp. Osn. 17-1. 

pirn/., ii pjesmi, cf. mavi-piruz. Rj. — Jedna gora 
od bili biljura, .a drugs je od vazvl-piruzu. Rj. 340a. 
nekakav modri dragi kamen. 

pis! — I) Luiit urn die I\'ul:t za verscheuchen, 
vocabulum quo felis abigitur. Rj. usvik kojim se 
macka odgoni. vidi voStacI 1. — Posetab mlada na 
pazar, i kupib draga za dinar . . . 1'a ga metnub na 
policu, dogje macka, zagandi ga: Pis otole, pust' 
ostala! nije ovo peda larda, uego moga Jera brada . 
Here. 239 (peda larda i. j. komad alanine). — 2) go- 
vori se maloj djeci kad kihnu: pis, maco, na kiselo 
govno (Posl. 248)1 Rj. 

pisac, pisca, m. I) vidi pisar. Rj. vidi i pisalac. 
Znak kojim grdki brzi pisci sastavljaju . . . Star. 
1. 29. — 2) full pisatelj, spisatelj; der Verfasser, 
Schriftsteller, auctor: Samo " njekih pisuca XVII i 
XVIII vijeka. Danidid, AKj. 73b. K ovome davadu 
givota, spasitelju duSa, najposlije podize se pisac 
duhovnijeh djela. DP. 99. Osim drugib evropskih pi- 
sar, i piSe u najnovijim raspravama svojim i Miklosic. 
1 1' led, VI. Piscu memoara. » t Sv. ( >.'7. 

pisacki, nil), scriptorius: crnilo pisadko, atra- 
iii.i ,i urn scriptorium. Stulli. sto pripada piscima. 

pisac?, adj. sin pripada pisanju; Schreib-, scrip- 
torius: Cijena je knjige na pisacoj hartiji (Schreib- 
papier) u kruioj polukoznoj svezi 20 fur. Spisi 1. :)4. 
Sedne /a pisaci sin. Mil. ■_'!). pridjeve s takviin 
nast. kod brijadi. 

pisuk. piska, m. ihiim Dudelsack) das Luftrohr, 

spiraculum. Rj. a gadlji. vidi svidka 2. isp. dance 2. 

Duduk, svirala h, piska fa ona Sto ima pisak, 

zove se u Srbiji slijepa svirala). Rj. 144a. Pisnik, u 

■ e zarezano i malo zalijepljeno te piSti. 

Rj. 502b. isp. piska 1, piStati 1. 

pisalac, pfsaoca, m. vidi pisar. stulli. 

pisaljica, plsaljka, /. ein blechernes Werkzeug, urn 
Ostereier :n schreiben (pisati), instrument 
scriptorii ii<hhs. Rj. orugji pisace, orugji kojim se 
pist (i a. j Iu jaju). - kad bi se uapisale 

rijedi mojel... Pisaljkom gvozdenom i olovom na 
kamenu za vjedni spomen kad Id se urezalel Jov 1!», 
24. Doista, gle, la/ acini laeljiva pisaljka knjizev 

nast. ii pisaljka isp. kazaljka. 

pisamce, ». dem. mi pismo. Rj. — Mjesto tolikih 



mojib pisama . . . primio sam samo tripisamca. Straz. 
1887, 62. 

pisanica, /. epistolium. Stulli. t.j. knjiga l,pisana 
knjiga. vidi i pisma, pismo 2, poslanica. — Ostavi 
mu ibajru) knjigu na kolinu. Dze bnjro hilu pisa- 
iii a. HNpj. S, 429. Knjigu pile . . . ' Eto ti, pasa, 
hili' pnslanirc. 4. 105. Niemu knjiga slize pisanica. 
1, 154. ' ' 

pisiYnija, /'. die Kollektur (der kalugjeri, veil sic 
da Gebenden aufschreiben, mu ihrer dann namentlich 
ini Gebete -h gedenken), quae dantur monachis pro 
commemoratione: otiSao u pisaniju; otisao da kupi 
pisaniju. Rj. Vmi kalugjer ide po narodu da kupi 
milostinju, kaze se da ide na pisaniju; jer pi§e imena 
onijeh sin <lnjn milostinju, da hi Hi se kalugjeri po 
iiiiciiii spomenuli u molitvama; pa i ono sto narod 
iliije (pise) kalugjeru, !;<i:e se pisanija. — Namasliri 
su od prije najvise zivljeli <»/ pisanije... Ali je sad 
pisanija i t) Srbiji zabranjena ... da moze ic'i ili 
poslati kakoga kalugjera u pisaniju ... Rj. 396a. 

pisanjc, a. dns Schreiben, scrvptio. Rj. verb, od 
pisati. radnja kojom tko pise sin: Udarilo sve u tr- 
govinu, a pisanje knjiga i t. d. Rj. 769a. D sada- 
Snjem nasi'tn pisanju latinskim slovima ima ncdo- 
stataka. Ogled VI. 

pi'silr, ]iisara Ipisar, pisarai, in. tier Schreiber, SCriba. 
Rj. vidi pisac 1. pisalac; data, dato, jazidzija. dem. 
pisardid. augm. pisarina. — Kod cara je Marko pisar 
bio. Npj. 2, 192. Seoskijeb opStina jusm-i (nataroSi). 
Kov. 13. Sedne s pisarom, te raspise kujige na sve 
strane. MiloS 79. U petom pade/.u jednine . . . pisar 
ako i ima pisaru opet se govori i pis, tec. Obi. (}. 

pisarcic, /». dem. od pisar: Osjeda se uzvisenim 
nad njini kao uad kakvim gjadetom ili pisarcicem 
o Sv.' <). 17. 

pisilrov, adj. vidi pisarov. Rj. sto pripada pisum. 
— Sigje u ilvor carev u klijet pisarevu. Jer. 36, L2. 

pisarina, /'. — 1) augm. od pisar. Rj. — 2) die 
Schreiberei, ars srrihne. Rj. posao pisarski. 

pisarnica, /'. tabularium. Stulli. soba ili zgrada 
gdje si jiise ; die Kanzlei. vidi kancelarija. — Ali je 
ona (akademija) ipak samo svoju pisarnicu mogla a 
njcniii namjestiti. Kad 5, 199, rijeci S Idkim nast. 
hull ceduljarnica. 

pisarov, adj. ties Schreibers, scribae. Rj. vidi pi- 
sarov. 

pisarski. adj. der Schreiber, scribarum. Rj. sto 
pripada pisarima ili pisaru kojemu god. — Bila su 
jos dvojica ml pisarskoga ruin: Ivan Jugovid . . . i 
Mihailo Grujovid. Sovj. 17. Donese knjigu... isijede 
je car itirim pisursl;iiii. Jer. 36, 23. 

pisatelj, in. vidi spisatelj, pisac 2; der Verfasser, 
Schriftsteller, auctor: Tako su i/.vori istorije naSe bili 
svagda pripovedanje i tugji pisatelj i, koji su opisu- 
juci dogagjaje svojih naroda kazali uzgred 5to i o 
naSemul MiloS VII. — rijeci s takvim mist, lend 
boditelj. 

pisiili, pisem, v. imp/'. Rj. v. pf. sloz. do-pisati, 
i/-, na-, uad-, o-, od-. po-, pod-, pre-, pro-, raz-, s-, 
U-, za- ; v. impf. sloz. dopisivali. ispisivati. natpisivati. 
i i. d. dem. piskarati. — /. J) schreiben, sertbo: Sto 
vidis, to i pisi (Nema vise nista osim toga Sto vidi>. 
Posl. 353), i Kail ga (ili me) vidis, onda i pi§i (PosL 
IHo. Rj. Zna knjigu (t j. ditati i pisati). Rj. 280a. 
Polar Moler iinao obieaj n sniecmu pisnti dugo i 
siroko. lij. 385. Ima lijepu ruku (koji lijepo pise). 
Rj. 650b. Pisi kaSto civitom i Solomunovo slovo. Rj. 
700a. NekakaA Stap vas od suhoga zlata, na kojemu 
pisi krvavijem slovima: nc tici me. Njir. 116 (im- 
persiiiuiliiu). Kad ga (tefter) otvorim, a to u njemu 
pise... 163 (impersonalno). Lijepo je jiismo. i lijepu je 
pisato, ali je zlo Mo je cniini pecatom zapecai'eno. 

Posl. 17(i. Pisi kredom mi duvaru. Pist kukom po 

lcilu. J'tsi ugljenom u odzaku (u. p. kad je kome 



piska 



— 35 — 



pismo 



duzan ko od koga se ne moz.e naplatiti). 248. Oni 
fojesme) sam gdjekoje ja pisao po PaStrovidima i na 
gtanjevidima od "zena. Npj. 1, VII. I on vigje sfo 
mu knjiga pise. 4. 108. Pa prihvati kalem i hartiju, 
hnjige sitne rea pZejnewa pise. 5, 357. Jovo pis 

epa . . . nesta Jovu crna muredepa. Here. I. 
da jiisu Kara-Gjorgjiju, da se vrati. Danica 
5, 35. Matica onake budalastine sama />m>//V me«e 
jednako pise. 5, 82. Sve poslovi svoje p«aW s« 
'Srpski. Kov. .'!7. Da svi nasi spisatelji sva <7/V/« sf^',r, 
barem kad pisti o narodnijem stvarima, ovako 
narodnijem duhom i jezikom! 111. Ostaviv&i uditelj- 
stvo. stone, kao jurat, pisati fcod adsofeata. Opit IV. 
Da je Srpski zakonopisac upravo poznavao narod, 
:u koji pisi zakone, i da je znao, kako narod misli 
i govori o onijem stvarima, koje on pise. Pis. 16. 
Kniizice koje su pisaru za djecu. L8. Pisw kako irn 
kad izisrje iz pera. 28. Govore, da Srpski jezik treba 
pisati Slavenskom ortografijom . . . Evo iz orijeh 
azroka nije mogude Srpski jezik pisati po Slavenskoj 
ortografiji. Rj.' IX. l>a pise narjecijem svojijem. 
Slav. Bibl. 1, 92. Uvjeren sam, da su ved odavno 
za to pisali u Zadar G. vladici. Straz. 1886, 60. Kad 
mi uspisete, pisite mi opet preko njega. Straz. 1886, 
865. Da mil je Rumjancov pisao za unite. 1886, 1767. 
Uros, za kojega domadi ljetopisci pisu da se od ujega 
narod ilo pleme Nemanjino. DM. 3. Pjesnidka hrvat- 
skim jezikom pisana djela Had 5, 194. sa se, pass.: 
I.judt se ovijem prvijem nadimcima zovu i pjevaju 
i pisu. Rj. 386a. Ljudi, da se ne pisu po ocinome 
krstenom imenu, nego onako kako im se otac zvao 
i pisao. Rj. 571b. Kad su se knjigt pisale u razlic- 
iiijan narjecijama. Pis. 90. Rijedi koje se pisu velil yew 
slovom. Bukv. 41. Jo§ u XVIII vijeku uzicki se vladika 
pisao dhilski. DM. 23. — 2) dem Monehe verehren, 
iamU er fur einen bete, do monacho, at oret pro me: 
Bog da prosti starca iz Bukovca, koji pisa sirai i 
opanke, sinod pisa, a jutros nkrade. Selo Ribarica, 
pisala RiSdanica, trubu sira i cabar sukna (pripo- 
vijedaju da se naSlo u tefteru nekakvog kalugjera). 
Rj. davati (i dati) milostinju kalugjeru, prilagati (i 
priloziti) manastiru, da se za koga "Bogu mole:0 
vladiko, sunce ogrijano! i drzi nam detvoro denija 
na osvitu od Petrova dana, pa cemo ti parusiju pisaf. 
Npj. 4. 424. Ostojidi, s kojima je Ivan pisao prilog 
cetinjskoj crkvi. DM. 99. Megju ljudma u Stipu koje 
je kralj Milutin pisao crkvi arhangjelovoj. DRj. 1, 
L0 (mjesto pisati Danicic u Rj. kaze i dati. priloziti, 
upisati). isp. ovu recenicu: Kalugjer pogje amo u 
svijet da pise. Rj. 147a. vidi pisanija. — 3) kao 
brojiti c, zuschreiben, zurechnen, ascribere, impiUare : 
S kirn te vide s tijem te i pisu. Posl. 287. II fern te 
ride u torn te i /'is". 338. Tamo vi zerite, a na mene 
pisite. DPosI. 125 (zerite mj. Bderite). sa se, pass.: 
Nudi kao Turdin vjerom. (Turei kazu da im se pise 
grjehota HriSdanina ne ponuditi da se poturdi . . .). 
Posl. 227. — 4) kao molovati, slikovati, malen, pin- 
gere: Kalugjer, 2) uskrsnje samo omasdeno jaji (a 
koje je i pisano i omaSdeno, ono se zove Sareno). 
Kj". 260b. Znao je greki govoriti, ikoru pi 
panagije i pedate graditi. Danica 4, W. Ikoru 
su rukom pisane. Nov. Srb. 1821, 390. Sta din 
rjesine doma Izrailjeva u mraku svak u svojoj pisanoj 
klijeti? Jezek. 8, 12. o. pf. sloz. upisati 2. — II. su 
se, rejleks. sich enrolliren lassen, do mmxn. Kj. — 
Tako isto ii Turskoj kad - ko pise u delije. Nov. 
Srb. 1817, 471. Tu sedi oaS Milenko (koji je proletos 
pisan u vojnike). Zlos. 3. 

plska, /'. — 1 a) das Pfeifen, Zischen, 
l!j. isp. pistanje. — Cuje a aumi neku pisku . . . u 
poiaru zmija pisti. Npr. 10. Sveiu je (gjevojku) za 
jedno drvo i hodahu je ubiti, ali je stade piska. L31. 
Druge nodi u isto vrijeme stane opel onaka aila, 
huh, i piska oko dvora carskog. 186. No mu tica 



odgovara. Npj. 2, 50. Eto begu i rise zalosti. 
■ l:u i plakanjt lude gjece za svojom ma- 
terom. Here. 224 (= - evil, crilba). — b) u ovom 
ru piska kao da jt glas trubni (Hi truba?): 
Kad se pasa na nevolji nagje, udrise mu pisl,-c u 
soldate: Savijte se u tabor, soldati . . . « Al' se 
sreda dogodila Mirku, u vojsci mu vojnika bijase, 
koji su mu u Stambolu bili, razumiju, sto gorore 
piske, oni trde, kazu komandantu: Razumjesmo, sto 
govori piske, savise se u tabor soldati . . . Npj. 5, 
365. 3G6. ovamo moee se dodati i ovaj primjer: Stade 
cika tankijeh puSaka, stoji piska noia i sabalja, stoji 
bupa sjajnijeb mnsketa. Npj. .">, 370. — 2) (u C. G.) 
drvo nekako. Rj. isp. piskorina. 

piskiiiiji', ». das ■pis-sagen, usus voeis pis. Rj. eerh. 
od piskati. radnja kojom tko piska. 

piskaralo, m. koji piskara: Nalao nekakvog pi- 
skarala te opisao kapetana, i turio u novine. Megj. 
303. — za nast. isp. bajalo. 

piskaranje, n. dem. od pisanje. Rj.: Posto sam ja 
opisao dogagjaje iz onijeb godina, kad u Srbiji nije 
bilo ovoliko pisara i piskaranja, kao danas; sad . . . 
Odg. na ut. 30. 

piskarnti, rani. r. impf. dem. od pisati. Rj. 

piskati, skam, r. impf. pis sagen, dico pis. Rj. 
govoriti p'is. r. pf. pisnuti 1. 

piskavica, /'. m prim.) morska riba, koja pred 
kisu skaee iz vode, Art Seefisch, piscis quidam ma- 
rinus: Napuhao se kao piskavica iPosl. 191). Rj. 

1. piskor, m. (u Rudn. nab.) okrugla sitna i slatka 
crvena sljiva, ef. dzanarika, migavae. Rj. ridi i mu- 
cavac. 

2. piskor, vi. ui Dubr.l nekaka morska riba, Mu- 
ram >' Flussneunauge? Rj. 8 ) muraena (? petromyzon 
fluviatilis L.? Rj. 3 ). Rj. dem. piskorac, piskorie. 

plskorae, p"isk6rca, m. (u Dubr.) dem. od piskor, 
Rj ridi piskorid. 
piskorie, m. vidi piskorac. dem. od piskor. 
piskovina, /'. (u C. G.) Hols run piska 2. Rj. drvo 
piskovo (od piske 2). 
pisma, /'. nidi pismo 2. Rj. 3 i syn. ondje. 
plsmen, adj. — 1) n. p. dovjek (koji zna pisati). 
Rj. 3 — 2) sto pripada pismu; schriftlich: Kad ih 
oni vrate na trag s pismenim odgovorom, da na 
to ne pristaju. Milos 25. Da mu dade izunteskern 
(pismt no dopusti nj< ). 71. Njegova dva potomka imaju 
za to sila pismenijeh svjedoeanstva. Npj. 3, 117 iVuki. 
Opomenuvii se mojih ustmenili i pismenih molbi. Npj. 1 
1. XI\'. I'ravo pisati u irramatici ne moze uista rise 
znaciti do pismenijem (mrtrijem) znacima biljeziti 
govorne (2ive) glasove. Rat 6. — adv. Potvrde ga 
no oba mitropolita. Milos 139. Zapovjedi pismeno 
da Mladen ne ide vise u sovjet. Sovj. 20. 

p'ismeiiosl , pismenosti, f. isp. knjiievnost. das 
Schriftentkam, literae. — Spomenici stare pismenosti 
i arhitekture. Zim. 109. 

pismo, a. [pi. gen. plsama). Rj. dem. pisamce. — 
I) ,//; Schrift, sen), turn. Rj. — a) Krsteno pismo, 
vidi krStenica. Rj. 310a. Bolje zna poStovati sveto 
Danica 3, 239. Ye<- ima blizu biljada godina 
kako Srbi imaju svoja slova i pismo. lij. 1 UI. I' pismu 
stoji da di an rjeb" . . . ali i to stoji napisano: aemoj 

kusati Gbspoda. Mat 4, 6. [mai Iva vrlo znatna 

I mova o zidanju i prilozima 

Deda ia. DM. 39. D srpskim s« se zemHama 

i pisma osobito na pravo za zemlje. 280_. Njihov 

nije davati si, mm pismima drugi oblik . Rad 

L5, 179. In vidi ruka 2, rukopis L: Eaegovijetno 

pismo, govor. Rj. 630a. c) vidi slovo: Koliko je 

majuliku pismi, toliko ti Bog dao sini. Ko\ 

! II ;'i ,h. Brief, epistola, cf. knjiga, poslanica. 

Rj, vidi i pisanica, pisma. — Po njima posalji 

ii kome mu ka/.e . . . Alem-pa5a 
odgovori MiloSu na ovo pismo. MiloS 113. Turci im 



pisnik 



— 3G 



pita 



dadu iednoga Tatarina s pismima na Marasli-Ali- 
pam. 1 II. Save Tekelije pisma Platonu Atanackovidu 
o Srpskome pravopisu. Pis. 1. pismu svome javio 
Tekeliji da ... 11. Iz Rusije su pisma bila natpisi- 
vana: Verhovnomu . . . Sovj. 11. Nacine pismo, kao 
da su Tnrci udarili na Banju. 52. Kako je takova 
pisma . . . hvatao i otvorao. 55. Jedini starjeSina, koji 
je piaarima znatnija pisma (na veliku gospodu) ka- 
zivao rijed po rijefi. 77. ZVtmto sain vase pismo od 
27. p. m. po Bimskome. Star. 11, 196. Pisma na mene 
Samite i unapredak preko G. Vasilijeva. II. 197. rijeci 
s Jafct'm XK.sf. /,-<»/ pasmo. 

pisnik, pisnfka, w. u pisku ono Sto je zarezano i 
malo zacijepljeno te pisti. Kj. 

1. pisnuti, [iisneni, v. pf. einmal zischen, sibilum 
cdo. Kj. r. impf. piStati 1. — Ciknu, pisnu TomaSeva 
Plana. EM. 505b. Pisnu, vrisnu Omerova majka. Npj. 
1. 256. Od ialosti pisnu, kao guja. 1, . r >74. Ljuto 
pisnu, do Boga se duje. .'!. 415, Gjogo vrisnu, soko 

pisnu. Here. 277. 

2. pisnuti, pisneiii, v. pf. — l)pis-sagen (urn die 
hui:, wegzujagen), dico pis abigens felem. Rj. reci 
pis odgonedi macku. v. impf. piskati. — 2) ae smije 
pisnuti, mucken, muttio. Kj. vidi krknuti. — Nemoj 
pisnuti rijeci jedne. Npr. 219. Ali ovaj novi vezir 
nije oil njih smio pisnuti. Danica 3, 145. Da rijeci 
lulur nr piskosmo. Step. mal. 159. — 3) (n C. G.) 
n. p. pislo mi jagnje, kozle, dijete, sterben, morior. 
Bj. umrijeti. isp. pijehnuti. 

pis, in. der TJrin, urina: Za presu se i pis konjski 
pije. i-f. pigada. Rj. vidi i piSanjak, mokrada. — Osko- 
ruSa denguSa: dok ne bi pis u saku, ode ga moja 
dusa (rekao Ciganin kad je pripovijedao kako je htio 
da izjede tvrdu oskoruSu). Rj. 116b. 

plsa, f. vidi pide 1. — Ponor od jeSe, jaz od pile. 
DPosl. 98. Pisa, pide. XV. pi-Sa. ryeci s't.il.im nast. 
hod daSa. 

pisaca, /'• (eigentlich) der TJrin, urina, ef. mokrada, 
Rj. _(7f// i pis. piSanjak. 

pisalo, ». das Werkzeug mm Hamen, minctorium 
(penis ,iiii vulva). Rj. oruijjc za pisanje (n muskoga 
ili zenskoga). — rijeci s takvim nast. kod budkalo. 

pisanjak, piSanjka, in. vidi piSada. Ilj. vidi i pis. 
mokrada. 

pisanje, n. das Pissen, minctio. Rj. verb, od piSati. 
radnja kojom tko pisa. 

pisati, .sain, ». ;„,y,/. pissen, mejo, cf. mokriti. Bj. 
vidi i bnriti. mizati, modati, sorati 2. dm. piSiti, 
piskati. v. pf. pisnuti; v. pf. sloe, iz-plSati, na-. o- 
tse), po- (* se), pre-, pri-, pro-, u-, za-; v. impf. sloe. 
iz-pisavati, na-, pre-, pri-, pro-, za-. — Pustiti votlu 
(vidi ptiati). Rj. 3 640b. 

pfscCT, adj. sto pripada piscu. — Nego de biti 
■in -rjestinom pisvcvom stavljeno »h« u'dje ne treba 
[star. 190. 

piscnjc, a. dem. od pisanje. Rj. 

piserdzija,' m. furundzija (pedar) koji i jelo gotovi 
i prodaje, eiu Backer, der zugleich verschiedene Speisen 
bereitet und verkauft, furnarvus qui cibos quoque 
parat venditque: Odneside mladom piSerdziji, nek 
mi dade sana gjakonije. Rj. isp. pekar. 

pisiti, pisim, r. impf.' dem. od piSati. Bj. vidi 
piskati. 

pI&Mnjo, n. dcm. od pisanje, Bj. 

piskati, skam, v. impf. dcm. od pisali. Bj. vidi 
pisiti. 

pisnian.- indecl. na koga, ili na Sto, erpicht, stu- 
duosus. Rj. kao lakom, popalan na sto. vidi i giban. 

pismanitl so, piSmSntm se, v. r. impf. Inn inn 
(den Kauf), poenitei (emisse). Rj. kad je kome zao na 
sto. v. pf. sloz. popismaniti se. 

pismariliik.' m. das Beugeld, der Eeukauf mulcta 
/•■'< nttentiae. J{j. 

plSmanJSnJo, ». das Bereuen des Kaufs, poeni- 



icntiii emptionis. Bj. verb, od pismaniti se. stanjekoje 
hint, kad se tko pismani. 

plSHUti, snein, r. pf. pissen. mejo semcl. Rj. v. 
impf. pisati. 

pistira. /'. Sehimpfwori fur eine schlechte rakija, 
convicium in vinum mule ustum: dajde te pisore. Rj. 
8 pogrdom se kaee za rgjavu rakiju. — osn. mozc 
biti it piSati. za nasi. isp. tmora. 

pistalina, /. tin wasseriger Boden, Wasserboden, 
terra aquosa (ubi aqua prosilit). Rj. gdje voda pisti iz 
zemlje. vidi mlaka. modalina, ploStin'a, pljoStara. dem. 
piStalinica. 

pistalinii-a, /'. (u C. G.) dem. od pistalina. Rj. 
pistaljika, /'. svirala koja pisti. isj>. piJtati 1. — 
Bubnji l.ijii, pisti pistaljika. J I Npj. 3, 477. za nasi, 
is p. bazdrljika. 

pislanje, n. Rj. verb, piatati. — 1) radnja kojom 
tko pisti das Zischen [des Falken, der Schlange], 
sibilus. Bj.). isp. piska 1. — 2) radnja kojom n. p. 
voda pisti iz zemlje. 

pistati, pistim, r. impf. Rj. v. pf. pisnuti. v. pf. 
sloz. propistati, zapistati. — 1) zischen, sibilo. Rj. — 
Kunji fiste, sokolovi piste. Rj. 797a. Cuje u Sumi neku 
pisku . . . u pozaru zmija pisti. Npr. 10. Dijete pisti 
i eiei. I'll. Pile pisti a ljusci: Ja ne smijem izljesti, 
Wale ee me izjesti. Posl. 248. Pisti kao guja u pro- 
eijepu. 248. Pisti kao crv pod korom (kad drvo gori 
na vatri). 241). Ali mlada plade i jaude . . . pisti, plade, 
kano i djevojka. Npj. 1, 256. Bubnji bijn, pisti pi- 
staljika. HNpj. 3, 477. Pistah. kao zWrao i kao lasta- 
rnn. ukah kao golubica. Is. 38, 14. Za to de sree 
moji install za Moavom kao svirala. Jer. 48, 36. — 
2) herauszischen (wie Wasser aus nassem Holz auf 

dcm Fewer), prosibilo: pisti voda iz drveta. Rj. 

Mlaka, kao slalina, gdje voda pisti ii zemlje. Bj. 363b. 
isp. pistalina. Pod boroin trorogi kam iz kojega pisti 
voda kao suza. Npr. 99. Piste diva I na vatri', kao da 
se gjevojka u kudi rodila). Posl. 218. 
Plstet, m. voda it Crnoj Gori. Bj. 
PIsteti, m. pi. (izvori: vise Baica u Crnoj (iori, i 
u Hercegovini u Dubravama. Rj. a XI,l): Nanajprvu 
pristopi loriini u Pistete na Mustafagida. Rj. 

pistdlija, /'. vidi pigtolj. u Bj. pigtolije, /'. pi. vidi 
pistolji: A da slije mloge pistolije. Bj. — Da rastopi 
krste i ikone i velike erkovne zaklade, a da slije 
mloge pistohje. Npj. 3, (17 (je li pogrijeseno ovdje ili 
u Kj.?>. 

pistol j, piStdlja, m. mala puska, die Pistole, telum 
pistola dictum. Bj. vidi pistolija ; arnautovae, da- 
nickinja, danidkinja, gjumisli-piStolj, kubur, kuburas, 
kiibure 2, I'rizren (1'rizrenski pistolj), samokres, sre- 
brnjak, vedenik. dem. pistoljid. augm. piStoljina. — 
Kom je kuea divan-kabanica, mad i puska 1 otac i 
majka, dva pistolja dva brata rogjena. Npj. 3, 463. 
A on ni pet ni devet, nego zapali iz /ustolja. te njega 
po sredini. Danica 3, 192. Odmah podeo izdavati za- 
povijesti, i prestupnike i: pistolja gagjati. 3, 196. 
Onda potegne pistolj, te iz jedne kolibe rasdera ljude. 
.'>, 207. Potegne it pistolja, te onoga Turdina ubije. 
4, 7. Opalivsi nekoliko pistolja na Srbe. MiloS 76. 
Okine se pistolj ... te ga nbije. Npj.' 1, XXVI. 

pisloljie, in. ili ni. od piStolj. Rj. — Spagarica, mnli 
pistoljid Sto se nosi ii Spagu. Rj. 845a. 
pistoljina, f. augm. od piStolj. Rj. 
piStolj ski, adj. Pistolen-, pistolae (teli manuarii 
ignivomi). Rj, §to pripada pistolju, pistoljima. 
pita,* f. (jpl. gen. pita) ein Kuchen, placenta. Pita 

ima razlienijeli, n. p. jedne su savijene kao on Irani 
i snrijni',1 . . . ovaka je pita i gibanica . . . i urmnsica 
je pita. Bj. vidi i baklava, bundevara, dulednjak, 
guzvada, beldopita, jajuSa, lukarica, makovaea, liias- 
nica, povitiea. sabiraea, sniokvara, sullipita, uljenak, 

zeljanica (zeljana pita), dem. pitica. isp. pituljica 
I'ilino dijete, kao mali koladic od tijesla StO ostane 



pitak 



— 37 — 



pitovati 



i:a pite. Rj. 503a. Ako je pas pitu izio, tepsija je 
nstala. Posl. 4. Da imamo masla, kako nemamo brasna 
pa bismo posudili u selu tepsiju, te bismo nacinih 
pit ii. 49. Krpi kao Fata ;»'<«. 161. 

pitak, pitka, adj. n. p. vino, trinhha,: sat bonus 
(de vino). Rj. sfo se moze piti, sto je za pice. 

pftalac, pitaoca, m. petitor, rogator, postulator. 
fetulli. koji pita. . 

pltan, pitna, at?;', sto je za pitanje; flutter-, paou- 
faris, __ Ali je za to obilno j»'(n< /<"<<■ za stoku sitnu 
i krupnu. Zim. 173. ,. 

pitanCe, «. ono dijete koje mati ne doji ill ga ne 
moze dojiti, nego ga od rogjenja pita..), liogdanovic. 

1. pitanje, n. das Fiittern (des Kindes), nutntio 
inf., ntis. Rj. verb, od pitati. radnja kojom tko pita 
(dijete). 

2. pitanje, n. Rj. verb, od pitati. — -// '"'" / " /" 
jfeoiom ffro pita za sto (das Fragen, interrogate. Rj.): 
Vogj odgovori slijepcu (Via pitanje kako je wrijeme) 
da je obladno. Rj. 484a. Dobro bi bilo, da je postao... 
ali"/- pitanje: Je li rnogao postati? Odg. na sit. 1. 
Ko de vladati — to pitanje njima bijaSe kao pitanjt 

. ,.,,/». DM. 140. Da se to pitanje raspravi tek u 
konatituiranom saboru. Kolo 14 (15). — 2) radnja 
lojom tko pita (i'ste) sta (das Begehren, petitio. Rj.). 

1. pitati, tarn, v. impf. dijete, dem Kindt zu essen 
geben, nutria infantem, ingero in os cibum. Rj. o"a- 
vati jesti (u usta djetetu). v. pf. sloz. napitati. — 
Drveta cvjetaSe i prinesoSe Hristu plode nepropadlji- 
voga Kvota pitajuci duse nase. DP. s *. ■ 

2. pitati, pitSm, v. impf. Rj. vidi pitovati. v. pi- 
stol, iz-pitali, na-, pro-, raz-, u-, za-; priupitati. v. 
impf. sloi. iz-pitivati. pri-, raz-, u-, za- ; zapitkivati. 
— I. 1) fragen, interrogo. Rj. pitati koga (accus. 
t U gen j m _ Koje je pak glavno, koje li je prisluzba, 
za to sam ja u Crnoj Gori /y'«o mnogijeh pa mi 
nijesu jednako kazivali. Rj. 597b. Kadje (snoTm) sve- 
krva zaokupi nekoliko dana jednako za to pitati, 
najposle joj rede da . . . Npr. 55. Pa aam dosla pitati 
tvoga sina, ne bi li mi mogao on za njga sto kazati. 
56. Kad tamo ides piiaj i :« nas za sta aam se go- 
veda ne dadn. 74. Ode k gjevojei... da je nesto pita. 
101. Pitajuci u Carigrad (moze se otidi). Posl. 248. 
2Vf<t majka Damjanove ljubi : Snabo moja, ljubo 
Damjanova! sto nam vristi Damjanov zelenko! Npj. 
2, 305. Ja bih putujudi po Dalmaciji isao onamo i 
pitao najstarijih Ijndi i zena. 3, 527 (Vuk). Odgo- 
voridemo mu sve. kad nas nspita . . Ono In mem 
ditao pitajuci ne razumijem li. Sovj. 80. sa se, pass.: 
Mi o psu, a pas te na vrata. (Kad ko gje dogje bas 
onda kad se za njega pita). Posl, L78. 2) (osobito 
po jugozap. kraj.i begehren, peto: Stidnije je ukrasti 
nego pitati (Posl. 295). Ofiima prosi, ustima nt pita 

Kad ko ne ilte a na njega gledajudi rekao bi da bi 
rad da mu se sto da. Posl. 244). Od svakm 

ilazise, pitaju je do sedam kraljeva. Pita stogogj 
za odinu dusu. Rj. kao iskati. — Najprigje redi 
trojiei: »Pitajte ocu s voj emu prostenje, aocu: Sada 
ti pokaj se od grjehova;« te tako adiniSe. Npr. 98. 
Ko mnogo pita malo mu se dava. [Pita ovgje znadi 
istc). Posl. 148. Tako na tugja vrata ne dolazio I 
koru kruha pitam! 307. Pitat' it osla vune. DPosl. 
90. .« Se, /»<«.: Komu se vise da od togaj si \ 
pita. Posl. 11«. — /"/. sa se, err,/,,-, za zdravlje, sic?! 
begriissen, salutare. Rj. — Pa se /ji't.i Savid s fcope- 
tanom. Npj. 4, L29. Sa Snjima se izljubio divno, a 
junaiko zdravlji pitas( se. 1, 383. Dok uagjoSe Ka- 
radzida Suja, pa se snjimt aa zdravlje pitaju. 1. 179. 
Ne primajte ga u kudu, i ne pitajte se s «.;'»'»». Jov. 
II. L0 (nee Ave ei dixeritii; und grusset ihn men 

a a Id). 

plteto, u pripjevu: O ti pile piteto. Rj. 
p"iti. p'ijf-in. v. impf. Rj. ». /'/'• pinuti; c. ///. sloz. 
iz-piti, na-, nad-, o-, od-, po-, pre-, pri-, pro 



u- (se), za- (se); ponapiti se, podnapiti se. >: impf. 
sloz. iz-pijati. na-, nad-. o- (t se), od-, pre-, uz-. dem. 
pijdcati, pijdckati. u djeti loru Immiti, bum- 

bi'ti. — t) trinken, bibo: Nit' se zna ko pije, ni ko 
plada (Posl. 224). Rj. — Guliti, 5) (mnogo piti): Sta 
gulis toliku vodurinu? Rj. 107a. Mrazovnik; gdjekoji 
ovaj korijen sub i utucen piju u crnom vinu od srdo 
holje. Rj. 370a. Kad koji bore da pije, onda nazdravi 
onome Sto <5e da pije poslije njega jer piju jednom 
easom). Rj. 389a. Kruzid za te nazdravieu pije. Rj. 
389a. SuSiti 5a§e, t. j. piti vrlo. Rj. 728b. Svinje ne 
6e da piju pomija . . . kad tamo, a to pomija ni kapi. 
Npr. 83. J'i.i. delija; toci Angjelija! (Kad se dogje u 
kivmu da se pije). Posl. 247. Pije kao sungjer. Pije 
kao TudeSak. 247. Pije krv na pamuk. 247. Bebm 
grlom vino pijes. Npj. 1, 115. Pa on sjedi piti 
vino; ne pije ga vim se vino pije, vec" legjenom od 
dvanaest oka, pola pije, pola Harcu daje. 2, 248. Pismo 
u dobri cos i u bolji fias, a sad demo u pri 
slaw Bozju. Kov. 11!'. Ko pije vino za slave Bozje, 
pomoz' mil Boze i slavo Bozja! A sad demo piti za 
zdravlje nasega brata domacina. 119. Pijte iz nje (iz 
case) svi. Mat. 26, 27. sa se, pass.: U eije se zdravlje 
vino pije, sve mu zdravo i veselo bilo. Rj. 400b. — 
2) piti duvan, ram Inn (suddeutsch Tabak trinken), 
fumum nicotianae duco: Lulu pije, a tamburu bije. 
Rj. pusiti. — ■'}) pije guja, zmija, guster, t.j. ije. isp. 
Opiti: opila ga zmija, t. j. ujela ga, beissen (von der 
s,i, Ian, in. mordeo. Rj. 462a. isp. ispijati 2. — Namo- 
lovan go starac, kojega su guje opasale, te ga kolju 
i piju ma sise. Rj. 81a. Kao da su ga guje pile (tako 
je rgjav u Hem. Posl. 131. Sta ste take mile snahe ! 
kan' dasw vas zmije pile, zmije pile i gusteri? Npj. 
1, 17t). 

pltiea, /'. dem. od pita. Rj. isp. pitnljica. 

pltiie, f. pi. ridi. paee (f. pi.) Rj. i ondje st/n. — 
Zaluditi kakvo jelo, kao n. p. kombost, papulu, blitvu, 
pitije, kokosinje meso. Rj. 182a. 

p'itino dijete, n. kao mali koladid od tijesta Sto 
ostane iza pite. Rj. 

1, pltSin, /'• pitoma zemlja, angebautes Land, terra 
culta, <f. pitomina. Rj. zemlja koja se radi. suprotno 
pustoS, pustara, pusta zemlja. 

2. pitom, adj. — 1) zahm, cicur, domestii us, n. p. 
golub. Rj. kao pripitomljen. isp. pokudar. — Mujo 
puSti sivoga sokola, a Alija pitomu zuricu. Npj. 2, 
is 2) dureh Kultur veredelt, i»« Gegensatze des 
w ilden, von Obst, Rosen u, s. w., eultus. Rj. suprotno 
,li v ljj _ OtiSao k moru u gupu, u pitomoj zupi. Kj. 
L61b. Jasen pitomi, nekaka trava. Kj. 248a. Komtn 
divlji i pitomi, trava. Rj. 287b. Pit6m, pitoma zemlja, 
cf. pitomina. Rj. 503a. Od pitoma zelja glava ne bob. 
(Gledaj: Od znana zelja glava oe boli). Posl. 235. Pa 
ib dalje terati odose do pitoma lomna I laha Starog. 
Npj 4,353. Kad si ti odsjeden od rogjene dirlje ma- 
sline, i pricijepio se na nerogjenu pitomu maslmu; 
a kanio li . . . Rim. 11, -24. 

pitomina (pitomina), /'. — 1) vidi 1 pitom. Rj.jw- 

,,„„„ nmlja. - 2) Da li mi uditelji ovom svojom 

uastavom . . ovom pitominom kojn nhvamo a osje- 

mladida — da li, velim, mi time ne Oimmo 

Djihovom moralnom junaStvu? Zlos. 302. ap- 

straktno, kao pitomo svojstvo; die Zahmheit. 

niioiniii. pltomlm, v. impf. lahmen, cicurare. ivj. 
,.. pf, sloi. pripitomiti; v. impf. sloz. pripitomljavati. 
pitdmljenjc, n. das Zahmen, cicuratio. Rj. verb, 
od pitomiti. radnja kojom tko pitomi sta. 

pitovauje, n. verb, od pitovati. radnja kojom tko 
: . ' , . sto). 



pitdvati, pltujem, v. impf. vidi 2 pitati. v. i 

,ripitovati, upitovati, zapitovati. Pa a 
lenjaza Suva pito use, jesu li ga Turci predobih, bavo 
ajemu pravo kazevaSe. Npj. •"■, 1 15. 



pitoJjica 



38 



pjcncz 



pitftljiea,/ , .(dem.odpita)«'»( Art gefullter Krapfen, 
placentarum farctarwm genus. Rj. nekaka pitica, na- 

Plva, /'. /■'/».«, Kloster und Gegendin der Herce- 

• nasierii it regionis nomen. Rj. i 

manastvr i kraj u Hercegovini. — Knjigu pile bi 
Ljubovidu a lijepu selu Neveainju, te je salje Pivi 
kamenitoj. Npj. .'i, 465. 

pi Viiiia. /. das Brauhaus. J. Bogdanovid. gdje se 
pivo run', od rijeci pivo sa Tw 
isp. ajmana. 

pivar, pivara, m. ■ Biei i, cere- 

visiarius. Rj. ) oji Hi krcmi. Tumba kao 

pivar bedku. Posl. :;l'l'. 

pivara, /'. das Bierhaus, caupona cerevisiuria. Rj. 
igrada gdji si pivo krcmi. — Dovede bih otiSla na 
h-.i\ n pivari. Zim. 355. r« nasi. isp. badnjara. 

piyarev, pivaruv, adj. des Bierwirths, cerevisii 
l!j. sto pf .(»■(/. 

pivarskf, a$. />'<»/-. a i , Rj. Uo pripada 

pivarima Hi pivaru kojemv god. — Bedka, pivarsko 
owe. Rj. 24a. PivarsM kvasac, die Bierhefen, fer- 
mentum. Rj. 26ii b. 

I'iyljaiiin. m. (Pivljani) Einer run i'iva. Rj. covjek 
'• {'"<• — Knjigu pile Pivljanine Bajo. Npj 3, 148. 

Plvljaaka, /'. Eitu von Piva: <>n mi hvata P« 
Ijanke Srpkinje. Rj. irena /.- /,-,. 

PIvIjanski, adj. run Piva: Ao Bajo Pivljansko 
kopile. Rj. gto prip irnma pa Ptw*. 

pivnica, /'. der Keller (im Wembergt selbst), cello. 
vinaria in ipsa vinea. Rj. zgrada (u vimogradu) u 
kojoj stoji vino. << Hrv. jt pivnica sto i konoba, 
podi inn prostor pod kucom gdje 

s « d isp. primjer Pis. 40. — Idi, ljubo, v 

pivnia donje, te donesi vina i rakije. Npj. '•_', 504. 
Pivnica je zgrada, u kojoj /m-.. (pice) stoji. Pis. 40. 
Posadi oinograd, i ogradi ir.-i plotom. i iskopa u njemu 
pivnicu. Mat. 21, 

pivo, ». — 1) iu Srbiji) //-?; pide 1. Rj. — »Da 
s' odmoriS i napijes vina ... Dok opoji Ljuticu Bog- 
dana, leze junakatrmo bez uzjrlavlja... Lezi Bosrdan 
' bez uzglavlja, malo ga je popustilo pivo. Npj. 
l. 544 1 ze Stojan, te on popi vino . . . Pivo mi je 
grlo preuzelo... 3, 122. Ne dade joj piva nijestiva. 
Here. 20. Pivnica je zgrada, u kojoj pivo (pice) stoji. 
Pis. 40. — 2) das Bier, cerevisia. Rj. — 3) kad bude 
od po piva, t. j. kad me natjera 'na to, kad se ra- 
srdim. Rj. 

pizdrSnje, n. vidi piljenje 2. Rj. vidi i pizdrenje. 

pizdriti, pizdrim, v. impf. vidi piljiti. Rj. vidi i 

pizdriti. gledaU sto m mii • < oci s njega. — p rdriti 

umetnuto megju « i r) i s promjenom s na i: 

pizdriti. Korijeni i>80. 

pi/.ma.' /. die Bachefeindschaft, inimicitia: udinio 

"" ■' una ;)i;»ii( n:i njega. Rj. nepryateljstvo sa 

osvetiti se. — Pizmator, koji nosi pizmu Rj 

Misli da su Mrkalj i Vuk po ateru slova za- 

drzavab i ii pizme izbacivali. Nov. Srb. 1818, 100 

pizmator, i G.) koji nosi pizmu, d r Each- 

lus. Rj. ;\y,. osvetljivac. 
pi/.incii, aoj. na koga einem aufsatzig 

''I- '''"'' .''"' ' koga h u .',,,. vidi kivan 

(na koga), nazuban (na h 
pizmili >.-. zmun ae, v. r. impf. oa kog: 
fequi quetn. Rj. fco#eii /.. 
'•. P W1 '''• ''• pf- sloi. ispi/miti .se, opiz- 

plzmjjenjc, d* /,'.,'.. : ,;,, gi 

verb. <„, pizmiti 

pfidra, , ,„„,,,- 

g«oj g 
pizdrenje, pizdrenje. Rj. 



pizdriti, pizdrim, (u Boci) vidi pizdriti. Rj. ridi i 
piljiti. 

pjaea, f. vidi pijaca, placa. Tal. piazza. <«(,(/,< S y„,. 
/.'(yrf trg L >. — Izigju »a pj'acu otac vjerenikov i vjere- 
iinin -! Bvojim prijateljima . . . da se i oui kod kude 
provesele kao i ovi u pjaci. Kov. 46. 47. 
pjan, adj. vidi pijan. Rj. — Vasi piju, a nasi 
biju. Posl. 3l'. Kad svi povidu: pjon si, lezi 
ako i nijesi. 119. Pjana coeka i Bog cuva, 249. P/an 
kao i Bjekira. l'4 1 J. 
pjanac, pjinca, m. vidi pijanica. Rj. vidi i pijanac, 
i syn. ondje. augm. pjandina. — Pjanca i dijete Bog 
duva. Posl. 240. I pjancu aema ni doeka ni junaka. 
334. Pjance, po Bebi znande. DPosl. 95. 

pjanadzija, m. vidi pijanica: U vino an ljute pja- 

1 ■ i pijanac, i syn. ondje. — od pjan, 

so twrskim zavrsetkom dzija, predkojim mm a. takve 

Izija. 

pjancina, /'. augm. ud pjanac. Rj. vidi pijandina; 

pijandnra, pjandura, 

pjiiiuliira, f. rede se za pijanu zenu, Schimpfwort 
fur • in betrunkenes Frauenzimmer, convicium in muli- 
erem ebriam. Rj. mose se reei i za musko. vidi pijan- 
dura. 

pjiiniiii, /. dii ■. potrix. Rj. /(^s/.v. fcty'c s< 

pjani. mozi se reei i sa musko. vidi pijanica. — 
Nijesam pjanii t, ma mi je mila kapljiea. Posl. 217. 
pjiiiiili se. n'nii se, v. r. impf. kao opijati se. v. 
pf. sloz. opjaniti se. popjaniti. — pjaniti se. nema u 
Vuka. Danidid, Kad 6, 108. 

pjanost, pjanosti, /'. die Betnml rietas: 

Od pjanosti 6' zametnuti kavgu. Rj. stanje onoga 
koji )< pjan. vidi pijanost — Ja d'u napuniti pja- 
nosti sve Btanovnike ove zemlje. Jer. 13. 13. 

pjiinstvo. .(. vidi pijanstvo. Rj. osobina onoga koji 
je pjanac. 

pjaujenje, n. verb, od pjaniti se. radnja kojom se 
iko pjani. 
pjastanica, f. (u PaStr.) vidi sljezina. Rj. 
jijiit. m. plitka zdjela. Tal. piatto. vidi plitarica, 
pbtdca. — Sinija, veliki drven plitak pjat. Rj. 680b. 
Starjesine s' drugi pohnUse, i Tnrcima pjate poli use. 
Npj. 5, KJ'.t. Po torn joj (nevjesti) da (svekrva) u 
ruke pjat senice, te njome iz ruke pospe na sve 
strane. Kov. 81. Nevjesta na crkveni pjat metne 
talijer. 97. 

pjeaa, /'. {pi. gen. pjggi - 1) Fleck, macula. 
Rj. vidi mada 1. muzga(na haljini]. — 2)dit Sommer- 
sprosse, lenticula. Rj. pjec/e imadu gdjekoji na lieu, 
osobito u Ijeto. 

pjegast, pjegav, adj. — J) fleckig, maculosus. 
Rj. na mmt iin.i pjega (1). vidi madav, mjestidav. 
isp- abraSljiv. — 2) sommerfleckig, lenticulosus. Rj. 
>, kop ima na lieu pjege (2). 
pjega vica, f. (n Boci) Art Bebe wnd Traube, vitis 
it uvae genus. Rj. nekakva vinova losa i grozgje 
od nje. 

pjena, /'. '/w SfcAaum, spwma. Rj. — Krupno brasno 

kao zir (a sitwo /"-. w'mi.ii. Rj. 159b. ^a«>K( ;y'e««, 

/'. Art Bchlechterer Vergoldung, vilioris inaurationis 

. Cad 9e -io metne u ?Zat«« pje»!(, ne bude 

tako dobro pozladeno kao upravo kad se pozlati. Rj. 

210b. Vedro kao pjena. Posl. 32. Vladeta je konja 

oznojio i " b'jelu pjenu obukao. Npj. 2, 307. 1 >ok 

obom konja ae umori; kad jagrza u pjenu ueini, 

tad 3i i in on u grad povrati. 1. 245. Kad po- 

dorina i ugleda buljumbasu Meha sn 

ovedo tri porodice, vru& su ga pjeni napanule. 

I. lit-'!, filirkn dade dvije pusl obje su mu u 

M-inii zaliie. a u mocene. 4, 465. 

pjencz, m. "'// novae; //. pjenezi, vidi penezi, pi- 
nezi, dinari, aovci, aspre, jaspre, spengje, spale. — 
Bolje je bit bet ieg bez pameti. DPosl. 7. 

— Bolje j' jestit' neg svoje meso. 7 (jestiti 



pjcnica 



39 



pjese 



« Duhrov. dijaUktu mj. jeati). Nije kneza bezpje- 
neza 82. Pamet ubozijem a pjenez cestitrjem. Jo. 

pieniea. f. Germ; prodaje se u dudamma i upo- 
trebljava se obicno za bijeli kruh i za kolace, a 
kvasac prave zene same kod kuce. w oany*. »i ; Kr- 
kliui po ..*(«?<»< frraj. //'■'•• govori s« poncyw.se w 
/;?. pjeniee. postuitjcm ./' "/"''"'" ' 7r '"- " ,Z PJ ena " Ive " 
kovic. , , .. , 

pieniti, riim, v. imp!'.— 1) abschaumen, despumo. 
Ei. ftao sfoaati pjenM. ''■ 2»f. *'<>-• opjeniti, spjemti, 
zapjeniti. - sa se. pass.: Pjenjaca, kajika Sto se 
njome pjem. Rj- 504b. - 2) sa se, re^efts.scAaw- 
men, s/mo (of. klapiti se. Rj. 3 ). Hj. dem. pjenuSiti 
se . __ Ovo su . . . bijesni valovi morski, koji sepjene 
svojijem sramotama. Jud. L3. _ 

pienuseiije, w. das Schdumen, spumaUo. Bj. »ero. 
oopjenuSiti se. stowje fcoje biw, fcad se sf<- pjeawsi. 
dem. od pjenjenje 2. . 

pjenaiiti se, pjenGST se, dem. od pjemti se. Bj. 

ri'l, klapiti se, pi se. r. ;</'. sZo*. zapjemiSiti (a se). 

pjenjaca, f. kaSika Ito se njome pjeni, der 46- 

schaumloffel, cochlear despumandis e. c. carmbus. Kj. 

— rijeci s takvim nast. vidi kod cjepaCa. 

pjeiiieiijc. n. das Schtiumen, spumatio. Rj. verb, 
oil) pieniti, 2] pjeniti Be. — 1) radnja kojomtko 
pjeni sto. — 2) stanje koje Mm, had se sto pjeni. 
dem. pjenuSenje. . 

pjesan, /'. vidi pjesma, pjesna, spjev. Nye m 
sve istina sto se « pjesnijeh poje. DPosl. 82 (u pjes- 
nijeh stariji (Mil; mjesto sadasnjega u pjesnima). 
Pir od ubozih vas otide u pjesnijeh. 94. Sve ./>-?,/» 
pjesan poje. 118. 

pjeskovit, adj. »■ P- zemlja, sandig, arenosus. kj. 
o^ejmfl mnogo pijeska. - Grohotljika, pjeskovita 
zemlja. Rj. 104a. Moze se najposlije u swfte lyesfco 
w'te pustmje voda dovesti. Priprava 23. tafcwi nflj. 
A-o(?. barovit. 

pjeskuvnica, /'. '',// peskovmca. Rj. w ecmu se 
dm pijesak posipac. vidi praSionica. 

pjeskulja, pjtoskuSa, /. pjeskovita zemlja, die 
Sanderde, terra sabulosa. Bj. <„// grohotljika. — 
.,, nast. u pjeskulja vidi kod bakulja, u pjeskusa 
,idi kod ajgiruSa. 

piesnia. f. (pi. gen. pjlsamS) das Lied, cantilena, 
cf pjesma. Rj. vidi i pjesan, spjev. dem. pjesmica. 
- 1-mditi iijesnui. eilinden, dieliten, carmen oon- 
dere Rj 219a. Igvesti pjesmu, ausfiihren lem Lied), 
conciuo; cf. izvaditi. Rj. 219b. Ona im fl?'es?ne izvodi, 
a svakoj mene prip'jeva. Kj. 220b. Da ti ka.:em jednu 
pjesmu, pripovijetku. Rj. 258b. Klamjalica (pjesma). 
Rj 272a Od prije su isla mom6ad te pjevala pjesme 
od kolede. Rj. 285a. Kraljicke su pjesme sve od -est 
slogova. Rj. 298b. Lazarica, tako zovu shjepci onu 
veliku pjesmu od Laeara i od Kosovskog boj a. Rj. 
320b. I u kolu pjesum' napjevaju (se). Rj. 401a. 
Tretkutnjica, pjesma kojii pjeva slijepac pred kuCom 
moleei da mu se sto udijeli. Rj. 582b. A.ko bib te u 
pesmu pevala, pesma ide od usta do u,sta, pa ce do i 
m pogana usta. Rj. 754b. Onda MiloS pofie da po- 
peva a krasnu ;'< pesw« zapoceo od svib aasih boljib 
i stariiih Npj. 2, 216. Da bi se nasla ibolju pjesma 
,, ovom, dogagjaju. 3, 15 (Vuk). Zalostivu pjesmu 
apjevase. 3, 523. Ove obadvije pjesme o boju . . . 
nacinio Crnogorski vladika. 4, 68 (Vuk). Pjesmepoju 
i veselje grade . . - ter vesele pjesme izvogjahu. I. Loo. 
A cudnu je pjesmu tapjevao. 1, 333. fatiniti doga- 
gjaj . . . kako je narod to u pjesmu obukao. 1. 4o» 
(Vuk). Igrajudi pjevaju razlicne igrach pjesme. Kov. 
79, Sto se ti.-.- starine nasih pjesama, ja bih rekao, 
da imamo starijib ienskih, nego junaekili. Npj 
WWII Ono nijesu nankin, pjesme, nego ifl /' 
on [Kafiidl oradio. 1, XXXVIII. S narodom, koji 

pesme peva i r > '!"••'"'■' '• >^ IX - /Vw ""' EL 6 ™ 1 
i /,•„ ,,„/, i. XL. P/ocw« /»/.s,„ ( , Davidova. Is. ?. I 



(natpis). P/ts-mx ljubavna. 16 (natpis). Ti si 1m kao 

Zjwpfta pjesma, k Soyjek lijepa glasa. Jezek. 33, 32. 

pjesraarica, /'. fenjtja w /.■<:/':/ s« pjesme. vidi pjes- 
narica. — pjesmarica. Korijeni 1'_'7. 

pjesmica, /'. dem. ml pjesma. Rj. vidi pjesnica. — 
Pjevaju se ]<>- i ove male pjesmia vinu. Npj. 1, 83 
(Vuk). Ovoj bi pjesmici bilo prilicnije mjesto u I. 
knjizi. :;, , r )47 (Vuk). 

pjesimitvi'irae. pjesmotvdrca, m. koji pjesme Iran 
(gradi, izvodi). vidi pjesnik, poeta. isp. stihotvorac. 
— Broj alogova i odmor to su u oaSim parodnim 
iiesmaina ulaviia i jediua pravila, na koje je pesmo- 
tvorae pazio. Opit XIX. m akc. isp. cudotvOrac, 
euturotvorac. 

pjesna, /'. (po jugozap. kraj.) das Lied, carmen, 
cf. pjesma: A da bih vas u pjesnu pjevala, pjesna 
ide od usta do usta. Rj. vidi i pjesan, spjev. dem. 
pjesnica. — Da j' u mene tako grlo jasno, dvije — 
tri bih pjesnu ispjevao. Npj. 1, 279. Ko Lmade grlo 
pouzdano, popijeva pjesne od junaka. 3, 479. Tatu 
ovamo kolom okretala, i u kolu pjesnu zacinjala. 
Here. 8. Nego se u pjesnama moze euti. Spisi 1, 20. 
Eda da ste Sto prevodili od onih pjesana, sto smo 
Vam pisali. Straz. L886, 1386. 

pjesnarii-a, f. vidi pjesmarica. — Ovo dana poceCe 
se peeatati pjcsnnrica. Straz. 1886, 511. 

pjesnica, /'. dem. od pjesna. vidi pjesmica. —J^o- 

easniea, kao pjesnica, Sto se pjeva uz caSu. Bj.Dbla. 

piesnickT, adj. sto pripada pjesmcima. rah po- 

etski, poetieki. - Pjesnicka hrvatskim jezikom pi- 

sana djela. Rad 5, 194. . . 

piesnik, m. poeta. Stulli. kojx izvodi pjesni, pjesne, 
pjesme. rah poeta, pjesmotvorac. isp. stihotvorac. — 
i'lutelulie slavni pjesnik gdi se oglasi pod zaenike 
svoje mile. Stulli. Toliko pesnika kohko ih je dao 
mali Dubrovnik. Zlos. 115. 

pjesiiTstvo, n. poesis, poetica. Gjorgji: nzmno- 
zif'Slovinsko pjesnistvo. Stulli. 

i.ieiac. pjeSca, m. vidi pjeSak. Rj. - btade dizat 
pjUce i konjike; pjeSacima 'vako govorase: : .ferbl^i, 
pjesci, brado moja draga! . . . Npj. 4 228 Stiknp^e 
petnaesl stotina laka pjesea i brza konjika. 4, 50b. 
piesaceiije. n. verb, od pjeSafiiti, koje mdi. 
piesacili, pjeStSm, ». impf. ici pjeske. — L>ote- 
^acekorijma on (Jovan), pa 6u morafa p<Ma«t» ^ja. 
Me^i 2.' Odmah ide kuei. Uz put, bilo da pesaa 
pored kola, bilo da sedi ua svracleama, svakad zvi- 
Iduka. Zim. 339. pjesa&ti. Xema u Vukovu rjeemku. 
Korijeni 12G. . 

pjesacki. adj. fussgangensch, pedestns. Rj. sto 

„n/, ( „/„ pjesacima ^,^./,»<0- - A x M:Mz ;' n ,^ m z;l " 
' ie e, prvu igru, trka pesackoga. Npj. A i^- 

i»i«-;a<liia. /. (coll.) die Soldaten zu Fuss, pedites : 
Pjetadijaxi puSke zagleda (a konjici kolane pntezu. 
N,,j. 1,253). Rj. od pjesadi jedan: pjeSac, pjeSak. 
— za nast. isp. Njeinadija. _ 

ni6sak, pjeSaka, m. der Fussganger, pedes, cf. 
pjS^,. Rj. ;„//. pjeSadija. -- K«m* na konjika 
rnrzi. Posl. 249. Ko je konjik, pntezi ko- 
lane, a pjesaci na noge opanke. Npj. 4, 44U. 

piftscan, odj. sto pripada pijesku, Sand-, en 
Istorija j.- mozaik sastavljen od parcadi sitmje, 
a( j, ;ll |, od pescunih '.maca. Mil. V. 

pjfcseina, /'. s»ffl -//-/'.„.»,». Stulli. pjescan st^e- 
M'al. iwravo /e mpt. -' pijesak. Da gonimo 
poganskoga sina (Tur6ina) iz BvroM k njegovom 
eniiezdu, u njegove zaparne pjesane. bc|p. mal. l-i.. 

piese. pifeSico, pji'ske. zu Fuss, pedes. Bj. adv. 

Vi OUsao l apostolski, t. j. /-.s/v. Rj. 6a. Robinje, 

k ,,;,. 8U u bojevima drzale im konje kad b: se 

on 1 pjesice tukli. Rj. 310a. S lica ljudi nakonjma... 

a s aalieja stoje tn co»j'efc<i pjesta naporedo. bj. fioa. 

ike, pa wtpaZt p.jes*c< w carsfcM sto 

upravo u careve dvore. Npr. L4b. I roSo p 



pjeti 



Hi — 



placan 



poljanu."DPosl. 104 (bice pje5' okrnjeno ml pjese). 
Poledese pjeskt na nogama. Npj. 4. 159. Pade Bakal 
pred konja u travu, al' se Bakal i pjesict brani. I. 
268. Pa prevail pod Usom gjogina, skoci Oso pjese 
mi nogama. 1. 429. Danil' skoci, konja uzjahao, 
Mirko ide pjesh na opanke. 5, 7. Srba je bilo 1500 
i i 1500 na konjma. Sovj. 40. 

pjftti, pojem, pojuci; pbjab, pojSSe; p6j, pojmo, 
pojte; pjlh; pjeo, pjBla. Bad 6, 62. Peti, p 
pojem?] v. impf. (n pjesmi) vidi pjevati, pojati. ; Petli 
pese, klepala ud'rise. Rj. 196a. u istocnom 
pi'-ii. pdjem mjesto jug. pjeti, pojem. u sadasnjem 
oremenu nema pem; peSe je u tstoc. ./ 
pjese i» jui). v. pf. slog, eapjeti. — Zora zori, prfZi 
pq/t*. Bj. 213b. Kako ti igra, tako mu poj. (Gledaj 
te radi prema njemu i. Posl. 127. I drugi de pto '■■'/ 
pjeti. DPosl. 28. Kako pop poje, tako djak otpijeva. 
44. Slavic poje, a eavka grade. 117. Svegjer jednu 
pjesati pjeti. 119. I nek pey* crfoa Rosalija u drzavi 
eara Otmanskoga. Npj. .".. 65. A gje poju Bozu le- 
turgjiju. 3, 68. Dstaj brie, mladi gospodaiel siono 
/.<.;<( .Ini bumbuJa mlada? Her.-. 124. Pojte Gospodu. 
Ps. 9, 11. To uije ovaj jegik sto sad njim a crkvi 
pojemo. Dioba 3. sa se. pass.: U torn se p<y« krasni 
Irnpan mi vise glasova. DP. 229. 

pjctlic, ?n. fai. od pijetao. Bj. vidi pjevdid, 

pjclloviill, pjetlovana, m. pjeva se pijetlu it urn} 
pjetmici od kolede: Petlovane brzovane, koledo ! Daj 
ii meiie konjma zobi.« All govori petlovant : Ji 
I'iii odabaaa na stotinu kokosaka... Ziv. 10. — akc. 
prema: Brz6van, brzovana: Pjetlovane brzovane. 
Kaniiie, ARj. 697b. 

pjevfu", pjevaca, m. iter Sanger, cant at or. Bj. vidi 
pjevalac; pojad; pojac. — Gacani na glasu pj u > 




sam ... 3, 564 (Vuk). Kad koga iza glasa pripjeva 
izabrani pjevac. Kov. 61. Ima mi danas osamdesef 
godina; mogn li joite slusati glas pjevacima i pje- 
vacicama? Bam. II. 19. 35. 

pjev.tcev, adj. des Sangers, cantatoris. Rj. sto 
prxpada pjevacu. 

1. pjevacica. /'. dii Sangerin, cantatrix. Bj. vidi 
pjeviea. — I'jevni, pjevni, moja jjenteiee! u mome 
ga dvoru zapjevala. Here. In:;. 

3. pjivadica, /'. vidi kukavica. Bj. ptica. 

pjevackT, adj. sto pripada pjevacima.— SkupiSe 
pjevacki . . . dva velika ebora pjevacka. 
\. ni. 12. 28. 31. Nacelniku pjevackom. Ps. 4 (natpis). 
I'" svojstvu naSega pjevackoga jezika. Bat lo. 

pjevak, pjevka, m. (u C. <i.i crv u siru, die Ease- 
made, vermis casearius, ef. pregalj. Rj. vidi i moljak. 
Pred saglasnim biva it: pty'uvati. . . upljuvak... 
pred samoglasnim biva ov, ('ram se o iza Ij mijenja 
na e: upljevak, i sa j mjesto //; pjevak. Korijeni 302. 

pjevalac, pjBvaoca, w. ,,,„t,,'r. cantator. Stulli. 

/"./' /'./('<(. (/>/(' pjevaC, pojae. isp. pojac. — Sto I 
ce papar grijalac, kad ti je crni pjevalac. DPosl. 
124. tdkim nast. kod fiuvalac. 

pjSvaliSte, n. Ort, wo man gesungen hat, oder zu 
pflegt,locus obi cantatum fuit, aut solet can- 
tan: Ti ni- penji bijela Jadora oa mojernu divnu 
igralistu i na mojem divnu pjevalistu. Bj. 
gdje se pjevalo ili se obicno pjeva. — rijt 
nast. kod danii 

pjovnlo, ,,. (scherghaft) das Werkgeug des Singens 

(du Eehle), guttur: nhvatio ga za pjevalo. Bj. orugji 

• st u Salt sa grlo, grkljan. - rijei ■ 

- takvim nast. kod budkalo. 

pievanka, /'. das s , \ts. Bj. vidi pjevanje. 

I'rolazrri kroza nj (kroz ye sa svijn - 

Ije. Npr. 89 • isp. Citanka. 

pjevanjo, n. antatio. Bj. verb, od 



pjevati. radnjakojom tko pjeva: Kraljicke su pjesme 
sve od sest slogova, i it pjevanju se svaka vrsta po 
triput govori. Bj. 298b. Zato Be n pjevanju senskih 
pjesama viSe gleda na pjevanje nego na pjesmu, a u 
pji vanju junat / o<l' najviSe na pjesmu. Npj. 1 1, XVI I. 
pjevati, pjevam, v. impf. singen, canto. Kj. vidi 
pjeti. pojati; sbigati 3. v. pf. pjevnuti; v. pf. slog. 
do-pjevati. iz-, na- (se), na.!-, od-, po-, pre-, pri-. pin-, 
raz-, s-, z.i-; v. impf. -.?«:'. oad-pijevati, od-, po-, pri-, 
pro-, raz-. zapijevati; spjevavati. dem. pjevuSiti. — 
/a gorom gjevojka. Rj. 162a. Jaoj, Audro, 
moje cisto zlato! ako hih tc ii /'jr<m)i pjevala, pjesma 
ide od nsta do usta, pa i'e dodi u pogana usta. Npj. 
1, Jul. Barjaktar pjeva '.•" <i!<is<i. Kov. 47. l[j<*in< 
jimai'ke. koje ljudi pjevaju »: gusle, Npj.' 1.- XY1I. 
Xijesu li i» njemu pjevali igrajudi i govoredi...? Sam. 
I. 21, 11. Pjevam imenu Gospoda ViSnjega. Ps. 7, 
17. Pijuri vino pjevaju me. 69, 13. Pjevact putove 
Gospodnje. i':is. 5. Xebo i zemlja i sve sto je u 
njemu pjevace nnd Vavilonom. Jer. 51. 48. <<htsom 
ce pjevati na prozorima. Sot'. 2. 14. Pjevamo oca, 
■"inn i svetoga Duha. DP. 41. sa se, pass.: Alija 
i a pjesmama). Rj. 85b. Pjevalo se i 
veselilo. Npr. 254. Za ovu mi (pjesmicu) rece da se 
u suit pjeva ik casu rgji. Posl. 34. sa se, refleks. 
wnalno: X. pjet mi se, jede mi se, place mi 
se. .. Rj.' XVIII. 

pji'veic, in. dem. od pijevac. Rj. vidi pjetlid. 

pji'vii-a. /'. die San ntatrix: Pjevala tiea 

pjeviea: Sto de starcu gjevica a mladi^u babica? Rj. 
vidi 1 pjevadica. 

I»ji'vidrflg, m. du- Singefreund, Mitsanger, qui 
simul cantat. cf. pladidrug. Bj. drug u pjevanju ii 
veselju). suprotno plafidrug. — Daj ti mene plai'i- 
druga, a pjevidruga je lasno naci. Posl. 51. 

pjevnuti, pjevnem, v. pf. ein wenig singen, <<n- 
singen. cantum incipio: Pjevni, pjevni zlato materino. 
Rj. v. mi pi. pjevala. 

pjevusenje. «. dem. od pjevanje. Rj. 

pjevusiti, pjevusTm, dem. od pjevati. Rj. r. impf. 

plii, pliia, plfio. vidi plab. Rj. n krajevima gdje se 
glas h a govoru ne iitje. vidii-p&v. — Da ne padne 
dazda iz oblaka, plaa daida niti rosa tija. Rj. 110a. 

pliica. /'. vidi pijaca, pjaca; syn. hud trg. 2. — 
Tko se a tugje obuce, na placi se svufie. DPosl. 133. 
fal. piazza, Njem. Platz. 

plac-ariua. f. m Lici) Sto se placa za stvari koje 
se donose na pazar, der Marktzoll, tributum quod 
pro rebus guae in wrbe veneunt exigitur. Rj. sto se 
placa :a stvari koje se donose na placu. isp. placa. 
— takve rijeei kod dimariua. 

pliif, m. das Weinen, fletus. Bj. isp. plakanje. — 
Te svi u plac i u vrisku. Npr. 214. t nje. gdje u 
njemu \\\ brodu) veliki plac stoji. 247. Nastane tuga 
i plac ii carskom dvoru za mnogo. 252. Snze lila, 
l-ro: plac govorila: Bog nbio . . . Npj. 1, 389. Plai 
za budimskom lagjom.1,406 (natpis pjesmi). Novica 
mu Bozjii^ pomod viknu, a Sujo mu s placem prihvatio. 
I. 194. Vino pi§e, ne platiSe. PoSto vigje krdmarica, 
ona caru na plac pogje: Sultan-care gospodare, do- 
■ mi tri delije... Kov. ss. p a onda tidri u pla< 
i a tuzujavu iza glasa. PosL X. DkopaSe Stefana i 
veliki plac nod njim. Djel. ap. 8, 2. 

placan, pladna, placevau, plSdgvna, adj. iceinend, 

flens: Pla - Bada ne micale. Rj. — Opel si, 

brate, neveseo < placan. Npr. ''>7. X'i.li gde je n njemu 

(u sebn sve ealosno i placno. 89, Pladite splacnima. 

Rim. 12, 15. Progjose / dosti za Moj- 

sijem. Mojs. V. 34, 8. Ne mogaSe razaznati vike 

e od olai next nam, In. Jezdr. .".. 13. Plat »>> 

na Davidova. Ps. 7 (natpis). Mm'-i dolinom pla- 

■m. pretvaraju je u izvore. 84, 6. Prva ga (kanon) 

je u dolini placnoj Cula lavra svetoga Save. DP. 161, 



plaeidniji 



— 41 



I. plakati 



adv.: 'L'u nahode svetog Petra, i Gospa mu placno 
rede. Here. 330. 

pin "- j 1 1 1- 1 1 li . hi. der Mitweiner, amicus qui cum 
jlcnte /let: Daj ti meni placidruga, a pjevidruga je 
lasno nadi .(Posl. 51). Kj. drug u placu, drug koji 
$ placnim place. 

plae'injanje, n. vidi plakanje. Rj. 

plai'injal i, njam, v. impf. (u Dubr.) vidi plakati: 
ovo dijete mnogo placinja. Rj. 

pl.icka, /'. u rijedima: Igradka placka (N. p. kail 
sc gjeea najprije sale i igraju, pa se poslije svade i 
pobiju. Posl. 95), das Weinen, lacrimac. Rj. isp. plad, 
plakanje. — IgFa placku dobude. DPosl. 31. za nast. 
isp. platka. 

' plaekav, adj.' (u Grblju) vidi pladljiv: Plackavu 
• lit ht a deSde sisanje. Rj. sto rado place. 

plui'ko, m. ein Kind das gem weint, ein Weiner, 
plorator: Placko euva goveda i babinu junicu. Zakla 
baba junicu, dade Placku guzicu (pjevaju djeca dje- 
tetu koje plade). Rj. plackavo dijete, celjade. isp. 
plakavica 1. • 

plat-Ijiv, adj. der gem weint, plorator: MuSko mi 
cedo placljivo. Rj. sto rutin place, vidi pladkav. 

plat'-a, /'. vidi plata. Rj. — Bez place i bez vrade. 
Rj. 73b. rovisiti home placu. Rj. 514a. Popasa, placu 
sto stoka pase. Rj. 541b. Kakva sluzba onaka i placa. 
Posl. 124. Teske muke, a rgjave place' 313. Hvala 
je prazna placa. 341. vidi primjere i kod plata. — 
rijeci s tukrun nast. kod tiara. 

plui'-alac, pl&daoca, m. gwi solvit. Stulli. fccy'i placa. 
isp. platac, plati&a. 

jilai alii-a. /". quae solvit. Stulli. koja plada. 

plaeanje, n. das Zahlen, solulio. Rj. verb, od pla- 
eati. radnja kojom tko plada. 

pldcati, pladam, r. impf. zahlen, solvo. Rj. v. pf. 
platiti, koje vidi i ondje v. pf. sloi. : v. impf. sloz. 
do-pladivati, iz-, na-, pod-, pre-; v. pf. sloz. popladati. 

— (Globama) manjima, koje su mnogi ljudi placalx 
za sebe, nije bilo ni broja. Rj. 89a. Nesto su zirov- 
nicc seljaci placuli i svojijem spahijama (gdje mu 
usjekom nijesu placali u imi svega). Rj. 159b. Vlaska 
placa Turskome earn kesim t. j. osjekom. Rj. 268b. 
Rednja leturgjija, za koju placa popu onaj na koga 
red padne. Rj. 64:7a. Kurjak kozom placu. Posl. L64. 
Moja glava carevu placa. 181. Evo zenian i vrijeme 
dogje, ako Bog da, da mi jade plaeus. Npj. 4, 522. 
Da placaju Kapetan-ixis* harac i porezu. Danica 3, 
215. Da Srbi Turskome dvoru placaju osekom za 
sve dacije. 5, 30. Pjevade nabavljao i dangubu im 
placao. Npj.' 1, LX1I. Ne imadne vise Sim placati 
im. Sovj. 39. JVct glace svoje ne placaju poreze. Slav. 
Bibl. 1. 86. su se, pass.: Odregjene globe, koje sm 
se placate u drustvu... (manje) koje su mnogi ljudi 
pladali za sebe. Rj. 89a. Jos se placa na koze i na 
ovce cibuk. Danica 2, 82. 

I>lai'cmk, pladenika, pliirnik, pladnika, m. vojnik 
k'iji imu platu; soldat. vidi platnik ; lever. — Place- 
nici roblje rastavise, odvedoSe roblje u gjemiju. HNpj. 
3, 334. Plaenik. 1, 712. 

I'ladin (grad), m. a pjesmi. Rj. — Gje ja nagjob 
za tebe gjevojku . . . u Pladinu gradu bijelome, Npj 
3, 24. 

lMadinski, adj. run Pladin: U onoga kralja I'lu- 
dinskoga. Rj. Sto pripada Pladinu. 

|il,iilne. n. iii krajini Negotinskoj) vidi podne. Rj 

— pludiit |iiu,\Mie,° od nosi A''" |: : kad sc prestajalo 
osjei'ati da je to aominativ b genitivom, izgubila je 
prva rijed nastavak, te joj ostao sain korijen, a kako 
su tada za samoglasnim isla dva suglasna, ono se pre- 
mjestilo raegju njib i produljilo se u a). Korijeni 287. 

plait, adj. rasai, heftig, praeceps, n. p. konj, fcovjek, 
ki-a , if. plahovit : AT od mojih plahijeh svatova. 
K iijuj dolede plain zmaje. Rj. kao nagao, lestok. 
Kad dogju na oim vodu, a t" udarila plaha 



-i odnela. Npr. 139. Konj bez uzde plaha mladost. 

DPosl. 48. l'lnli je kako vjetar. 95. Jarost je Demi- 
lostiva, i gnjev je plah; ali ko de odoljeti zavisti? 

1'rir. 27, 4. 

plahir, plahira, hi. vo koji se plasi'. vidi plair. - 
plah, plahovit, plahir, uplahiriti. Korijeni 298. ia nast. 
vidi mjehir, pastir. 

plalio, rasch, praecipitunter : Mara majci plaho od- 
govara. Plaho se mlada probudi, naranfiu stade pro- 
klinjat'. 1 ugleda Marieu gjeno plalio mete dvor. Rj. 
uilv. prema plah. vidi plahovito. — Bujruntija plaho 
povesdala bodajudi od ruke do ruke. HNpj. 1. 535 
[bujruntija = buruntija). 

pliihOsl. plShosti, /'. (ii Dubr.) Eilfertigkeii pro 
perantia: .Mladost plahost (Posl. 180). Rj. osobina it 
onoga sto je plaho. kao nut/lust, zestina. - Pop 
Petar . . . ali su ga ondje zbog osobUe hitrine i pla- 
hosti zvali fisekom i flsekovidem. Rj. 826b. 

plahdvanjo, n. muihwilliges Leben, vita lasciva. 
Rj. verb, od plahovati. stanje koje biva, kad tko 
plahuje. 

plahovati, plahujem, v. impf. (u Dubr.) Muthwillen 
treiben, lascivire : Zeni fioyjeka da ne plahuje (Posl. 
80). Rj. jihilu), nestasno sivjeti, kao vragovati, vra- 
goliti, vragolisati. 

plahovit, adj. vidi plah. l!j. — Morava je plao- 
vita ■ sinoe momka zanijela, a jutros ga na breg baca. 
Npj. 1, 431. Sto se, brate, od vojvode sluri, od Jakova, 
zmaja plahovita. 5, 132. takva adj. kod barovit. 

plahovito, vidi plaho. Rj. adv. prema plahovit.— 
Da ti znades, moja stara majko, kako vlase plahovito 
ljubi, ti hi moga baba ostavila. Npj. 3, 107. 

plahta, /'. (u Hrv.). Rj. dem. plahtica. — J) das 
Tischtuch, mappa, cf. trpeznjak. Rj. vidi i postoinjak, 
stolnjak ; earsal'. earsav 1. sto sc mece na sto. — 2) das 
Bettuch, lintewm, cf. darsav 2. Rj. vidi darSaf 2 (sto 
se mece na postelju). 

plahtica, /'. — J) dem. od plahta. Rj. — 2) Bozja 
plahtica, nekaka trava. Rj. 35b. — 3) u goveda pod 
vratom sto visi. govori se u sjev. Ifrv. vidi mahxa- 
mica 3, pedica 2. 

|>laTr, plalra, in. (u Srijemu) vo koji se plasi, ein 
seheuer Ochs, ho* pavidus. Rj. u krajevima gdje sc 
it govoru glas h ne cuje. vidi plahir. 

plajvaz, j». (osterr. das Bleiweiss) das Eeissblei, 
ill r Bleistift, plumbago. Rj. pisaljka. 

1. plakanje, it. das Weinen, fletio, ploratio. Rj. 
verb, od plakati iplaeeni). radnja kojom tko 

Ako si mi uzeo pojanje, ne mozeS plakanje. Posl. 8. 

2, plakanje, n. das Ausschwemmen , elutio. Rj. 
verb, od pl.-ikati. radnja kojom tko pl&cS n. p. sudove. 

1. plakati. placem, v. impf. — 1) weinen, ploro 
Rj. vidi pladinjati; burlikati, guliti se. kreveljiti se; 
isp. brbosati. v. pf sloz. d6-plakati, i/.-, na- (se), o-, 
od-, po-. pre-, pro-, raz-, a- (se), za-, t'. impf. sloz. 
do-plakivati, iz-, o-, po- 1. — Napao mi na dijete 
nekakav vrisak, t. j. place, vn ; ti. I!j. 76a. Tiiziti. 
plakati iza glasa (osobito za mrcem) i naricati. Rj. 
7ola. Za to je carev sin jednako tuzio i plakao. Npr. 
16. Ona se odmah seti i bri m plakati • i njemu oko 
vrata: Slatki brate!.. . 29. Podne od /.alosti nad 
ujim plakati. 11">. DoSavSi do oba brata okamenjena, 
ih i stade da ih pla< • . jer joj iSivo sree pude. 
232. Ko su svijetom place, bez odiju ostaje. Posl. L38. 
Ti places Ho ti je Drat umr'o, a ja placem sto i ti 
ii j in i umr'o. L55. Nije li to Bogu plakati ?_ 
(Kad se Sto krivo udini). 215. Tko svijet place, odi 
izgubi. DPosl. L33. Ljuto place Angjelija mlada. Npj. 
i 3 12 Plai • te 3va 1 Lercegovina, 5, 209. i 
je disto plakao od radosti kad je vidio . . . Strai. 
1886, 702. [zisavsi na polje plaka gorko. Mat. 25, 75. 
Da me opet kad dogjem oe ponizi Bog moj u vas, 
i ne vtsplacem a mnogi ma. Kor. II. 12,21. Ti se ne 
stidiS, in plaid za set samogasto se u ovo trenudi 



2. plakati 



— 42 



planinkinja 



ne molis, ni za sebe ni za druge! DP. 29. Gorko "place 

i, ,i,l soboin kau Marts i Marija nad Lazarem. 99. sa 

fleks. impersonalno: ne pjeva mi se, jede mi ae, 

... Kj. 1 XVIII. — 2) place dokode, fcod 

se obreze, yovori se u Hrr. vidi auziti, zaljevati 5. 

2. plakati, pladem, ». mh^/ 1 . Rj-"-J J /- plaknuti; ». 
/</. x?'c'. spl&knuti; isplakati, oplakati, poplakati, BplaV 
kaii. v. impf. slots, poplakivati 2. — 1) n. p. sudove, 
ausschweffimen, eluo. Rj. — ,2j .s-« se, refleks. n. p. 
kao patka, sicft ausbaden, wit eine Ente, perlevari. Bj. 
plakavic-a, /". i\i Dnbr.). — fj ona koja plade, dii 
Weinerin, quai flet. Rj. £sp. pladko. — 2) pi. [>"• 
bijelu erno 5to ae po dnu rukava metne, kao znak 
velike zalosti, tim- schwarzc Einfassung der Aermel 
.urn Zeichen der Trauer, nigri margines manicarum 
luctum significantes. Bj. 

plaknuti, v. pf. au n,eluo. Bj. plaknuti 

n. p. ca.iu. v. impf. 2 plakati. v. pf. sloz. aplaknuti. 
osi da v. pf. slo - hod plakati. 

plain, in. in C. (i.i vidi plamen. Bj. dem. plami ndid. 
hyp. plamidak. era »ost. ssp. grum i grumen. — Dogju 
n aekaku guru ... a usred nje vigjase se veliki plum 
i ilim od mill jo. Npr. 218. Kakve njima muke uda- 
rase, sad s' u mene raspale plamovi, samo bi mi suze 
prokapale. Npj. 4, 51. 

plamanje, n. das Flammen, flagratio. Kj. eero. od 
plamati, koje vidi. 

plamati, mam, v. impf. (u C. G.) flammen, flagro, 

ef. plamtjeti. Bj. v. pf. prosti planuti; sloe, vidi kod 

plamtjeti. 

plamcenjo, n. verb, supst. ml plamtjeti, koje vidi. 

1. plamen. plamena, m. die Flamme, flamma, cf. 

plam. Bj. drui. plamendid. hyp. plamidak. — U njega 

se musko dedo Qagje; nije dedo deda kakvano su : 

iz usta niu modar plamen bije. Bj. 212b. Iz nozdrva 

plamen life. Bj. 327a. Iz nozdara zelen plamen 

suce. Bj. 424a. Ugleda aekaku veliku goru gje sva 

u velikome plamenu plamti. Npr. 117. Plamen mu se 

uz obraz zapali. Npj. 2, 595. Crven phi nun svezan 

je za nebo a od one vatre iz pusaka. 4, 243. D jedan 

put sav (most) plamen obuzme. Zitije 2i>. (Has Go- 

spodnji sipa plam< n ognji ni. Ps. 29, 7. Plamen gnjeva 

tvojega neka ih obuzme! 69, 24. 

'i. plamen, adj. flammend, flammeus, ardens et 

at flamma, ef. plamenit: I na njima iri pla- 

maca. Kj. — Belo nze krstata baijaka, pa po- 

trze plamt na handzara . . . Kada Tiirci to eudo vigjese, 

in plamene no < povadiSe Npj. 4, 339. Kaze joj (duSi) 

da bjezi od plamene leljt tjelesne kao od pozara So- 

domskoga. I>1'. 96. 

plamoncic, ni. dem. od plamen. Rj. — za nast. 

rumendid. 
plamenik, plamenika, in. (u Srijemu) Eothlauf, 
erysipelas, cf. brnka. Kj. vidi I erveni vjetar, pogan- 
I'ina. bolest. 

plamenit, adj. flammend, flammeus, cf. 2 plamen: 
A pokraj njih noza plamenita. Bj. — pojasu sablje 
plamenite. Npj. 2, 268. Mann Kommen macem pla- 
189. Sto bijase ognja plamenita, sa 
Curcyom ode u planinu. 1. 169 I sto bijase mom- 
cadi ognjevite, plamenite). Poznana je Vaia plaint- 
Ijubov. Bpisi I. I. adv.: Plamenito grlom pod- 
viknuSe, i po jednu pusku izbaciSe. Npj. 4, 308. 
plaini'iijara. /. tarh Sonnenhitze, sol ni 

iibila plai oigje itd. I!j. kao 

i ga. /■'■ }< i ■ i o li grSd, slana, 

Bj, 28a. Mai'a 2 1 kau plamenjaca ili 
u malom da£du. Bj. 347b, i Iprhnuti, 
kad opali mraz ili plamenjaca lo, Bj. 165a. 

/»''^/. /,'■/</ ajgiraCa. 
plamicak, plamidka, m. ftjrp. '»/ plamen. I!j. 

fcod grumiiak. 
plami jci i \oi.v. pf. rasplamtjeti 

se, zaplamtjeO ae; prosti planuti. Plamati, Bammen, 



flagro, ft*, plamtjeti. Rj. 505b. plamtjeti. Rad (>, 8G. 
Qgleda aekaku veliku goru gje sva u velikome 
plamenu plamti Npr. 117. Dokle 6ekao oganj plam- 
tjeti gnjev tvoj? Ps. 89, 46. 

plan, plana, ni. preko Nijemaca tder Plan) od Frau- 
iii. 'i uzeta ni"' [plan, plaine); kao namjera 3, na- 
mjerenje, osnova: Kako se po tome plaint pofiela u 
Ljetopisu vika na mene 1828 godiue, evo traje jednako 
do danasnjega dana. Danica 5, 81. Ceo je da ih na- 
seli, all nut se m-iu pokvario plan. Nov. f^rb. 1817, 
778. Nekad s< tako na livadi ili pod brestom . . . 
planovi za buducnost. Zlos. 95. 

Plana. /'. ime zensko : Ciknu, pisnu Tomaseva Plana. 
Bj. hyp. Plane. 

plandTSte, ». Ort, wo das Vieh iiber Mittag vor 
der Smiin geborgen ist, locus \ibi pecora a sole de- 
fensa reguiescunt. Bj. mjesto gdje zivotinje planduju, 
provodi podne, pladne. vidi plandoviste, landiste. — 
Na podne goveda polijezu u plandistu. IS'pr. 125. Al' 
kod voile' stado it plandistu, plandovase pod jelom 
zelenom. Npj. 3, 17ii. Da lovimo i plandiste divlje, 
ae bismo li Stagogj ulovili...« Zahajkase i plandiste 
divlje. 3, 343. rijeci s takvim nast. kod daniste. 

plaiiilovanjc, n.das I nterstehen des Viehes wahrend 
der Mittaii<iltitze, requies pecoris in umbra. Kj. verb. 
od plaudovati. stanje koje biva, kad pla/nduje it. p. 
: i rot in ja. — D drzave plandovanja na zlatnijeh kolih 
ulazi se. DPosl. 139. 

plaudovati, plandujem, v. impf. (vom Viehe) wahrend 
der Mittagshitzt wo unterstehen, in umbra esse a sole 
mi ridiano. I!j. podne (pladne) provoditi u edhlagju. 
kaze se :o Hvotinju a i za corjeka. postalo od plaaVic 
s premjeStenim glasovima d i n: plandovati. Korijeni 
287. — Ko ljeti planduje, zimi gladuje. Posl. 1 111. 
a se ovce Vojvodida, one pasu na polje KoSice, 
a phindiijii lirnilii Kosickome. Npj. 4, 85. 

plandoviste, n. vidi plandiste. — Ti otidi starom 
plandoristii . . . planduju li Sarajevske ovee . . . Oua 
pogje starom plandovistu. Here. 219. 

Plane, /'. hyp. od Plana. Rj. ovaki je akc. upravo 
a ml;., u ii limit. Plane, isp. Osn. 51. takva hyp. kod 
I >6bre. 

plauika, /'. (u Boci) drvo na kome rodi maginja 
(kao velika sunica, iznutra zuto kad je zrelo, a zeleno 
bijelo), 'In Meerkirsche [Erdbeerbaum. Bj. 8 ), arbutus 
wnedo Linn. Rj. — osn. fee biti od koje je i planinu. 
< isn. 27ii. rijeci s takim nast. kod aptika. 

planina, /'. (accus. jilaninu, pi. planine, planlna) 
der Bergwald, saltus, mons silvosus, cf. gora. Rj. [cf. 
-lima 1. I!j. : 'i ih ni. planinica. — Pled, kao struntt n. y. 
kakvi planine. Bj. 507a. Pogje u lov . . . hodajudi 
dugo po planini, ne nagje nista. Npr. 41. Planina 
gustct In/, hajduka) nije pusta. Posl. 249. Planina je 
,ih i, l,i-i i hladna. 249. PobjegoSe niz planinu ravnu. 
Npj. I. 407. < id Babljaka zelcne planine do duo Lisea 
i oh planine. 4, 441. Kako su se planine razgra- 
nule. Danica 2, 25. 

planinac, planinca, »(. Covjek iz planine (tako se 
ii ravnome Srijemu zovu ljudi iz onijeh sela ispod 
Fruske), tin Bergbewohner, mowtium incola. Bj. isp. 
goran 1, goranin, gorjanik, gorstak. 

planinar, planinara, m. (u G. G.) koji je na planini 
koa Btoke, der Sennhirt, pastor Alpinus. Bj. vidi bar, 
I sun. ondje. 

plaiiiiir-in. adj. sto pripada planinci. - Dovijarka, 
jilitiiinrinii pomotnjica. Bj. 126b. 

planiniia. /'. dem. od planina. Bj. 

Planinik, Planinika, m. planina do Grebenika. Rj. 

plauiiika. /. vidi stanarica. l!j. koja je na pb mini 
linl stoke, vidi i badica, maja. isp. redara, reduSa. — 
llvala mu kao (i) kuji koja je planinci sir pojela! 
Posl. 341, 

planinkinja. f. t. j. vila iz planine: Sto govori 
yila planinkinja. rXNpj. 1, 163. 



planinski 



43 — 



platiti 



plaiilii.ski, adj. n. p. tica, Wald-, silvestris. Rj. sto 
jinjiiiiln planini. — Dokoljena, 2) planinski cvijet, 
koji se zove i goreka ruza i Turdin-cvijet. Rj. 130a. 
Pa poviknn, kao zmaj planinski. Npj. 3, 396. 

plaiiuti, planem, v. pf. schnell auflodern, auf- 
fluckem, emico, exardesco. l!j. pla(m)nuti (m se ne 
povracd). v. pf. sloz. preplanuti. v. impf. plamati, 
plamtjcti. — Kad barut u puske na canku plane, pa 
se onaj u cijevi ne upali i puska ne pukne, onda se 
kaze da je puska planula, a nije sastavila: Vlanulo 
in a na canku. (Izislo ma kao sto je zeljeo, kao puika 
kad upali). Posl. 249. Modar plamen iz ustamu planu. 
Npj. 3, 75. A on (pasa) planu kao vatra ziva. 4. 347. 
Mlogim tuna planuse dimlije, i ostase kape dinjarlije. 
I. 352. Eto tako se opet podne buna protiv Turaka, 
i /iIiihc kao vatra preko sve nahije Pozeske i Jago- 
dinske, i otide u Kragujevadku. MiloS 59. 

plasa, /'. n. p. leda, ein Stud- Eis, glaciei frustum. 
Rj. kao komaa, odlomak. — Znaeenje (korijenu) eije- 
pati: plasa (isp. star. si. ll.vtVA segmentum). Korijeni 
298. isp. santa. 

plast, plasta, m. Rj. dem. plastic', coll. plasde. — 
1) der Heuschober, meta foeni, cf. sijeno 2. Rj. oidi 
i atog, veliko sijeno. — Da kusonju puste pod plast 
(narastao bi mu rep). PosL 51. — 2) kao veliki na- 
viljak. Naviljke, kad se djenu u sijeno, snosi po dvoje 
megju sobom na dva sijenska koea, a pod plast se 
ikad se pocinje plastiti) podmetne grana za koju se 
poslije veze uzeni, te ga na volovinia dovuku na ono 
mjesto, gdje de se sijeno djesti. cf. kukara. Rj. 

plastic, m. dem. od plast. Rj. — Naviljak, mali 
/ilastic. Rj. 380a. 

plastiti. plastlm, v. impf. t. j. sijeno, das Hen, 
aufschobern, metam foeni construo. Rj. v. pf. sloe. 
uplastiti. — sa se, pass.: Pod plast se (kad se pocinje 
plastiti) podmetne grana. za koju se poslije veze uzein, 
te ga na volovinia dovuku na ono mjesto gdje de se 
sijeno djesti. Rj. 506a. 

plaice, n. (coll.) od plast. Rj. — Ojiste. kuka koja 
je privezana za oje pa se ujome zakaei ona grana 
sto je pod plastom, kad se plasce svlat-i na jedno 
mjesto. Rj. 452a. Plasnjaca, licina kojom se veze 
plasce kad se vuee kukarom. Rj. 5<»til>. 

plaseeiije, «. das Aufschobern des I Feu's, con- 
structio tnetae foeni. Rj. verb, od plastiti. radnja 
kojom tko plasti sijeno. 

pliiscnjc, a. Rj. verb, od 1) plasiti, 2) plasiti se. 
— 1) radnja kojom tko plasi koijit |das Sehreeken. 
terrefactio. Rj.). — 2) stanje kojc bint, kad se tko 
plasi. isp. plasnja. 

plasiti, Sim, v. impf. Rj. v. pf. sloi. Iz-plasiti, po-, 
raz-. u-, za-. v. impf. sloz. raz-plasavati. — I) schi 
in a n. Rj. cidi prepadati, puditi 1. strasiti. — Baba 
korizma. kojom teni plase djecu da ne ism mrsna 
jela. Rj. 9b. Pudar . . . da plusi cvorke. Npr. 7. Ne 
plasi mi po planini druga. Npj. 3, l'Jii. sa se. pass. 
Kurjuk se ne plasi susnjatom granom. Posl. 1(>4. — 
2) so se, refleks. ersehrecken, exterreor. Rj. plasiti 
;e koga Hi Sega, od koga Hi od Sega, vidi prepadati 
-e, strasiti se. - A ti jedna nisi se plasila 
doci. Npr. 135. Od vjelta lovca plasi se lisica. Posl. 
■J.'!.'. Privezali mu rog za rep. (Kad se psetetu... pri 
ve/,e rog za rep. ono plaseci «; roga . . . kasto hode 
da crkne bjezedi). 261. Nego nernoj kazat' vojnieima, 
■la se nasa in usplasi vojska. Npj. 5, 100. r< ij 
Ni"-'n dotle mi hajde da se plasimo, pa koji koga po- 
plasi, onaj prvo da podne jesti. Npr. 1 < ', 7 . 
plasi v. adj. vidi plasljiv. Rj. sto se pi 
lako aplasi. vidi i strasiv, strasljiv. Plasiv kao 
zee. Posl. 249. adv.: IV. planinu hitro dotrdao, on 

plaiivo ii druzinu dogje idno dogje, i liji 

Npj. :;, 306. 
plasivica, f. der Furchtsame, p i iSivioa: 



Stan', Alija, jedna plasivico. Rj. plaiivo celjadi musko 
ih iensko. kod strasivac ostala syn. 

plasljiv, adj. furchtsam, paviaus. Rj. vidi plaSiv. 
vidi i pudljiv, strasiv, strasljiv. isp. bojazan, bojazljiv, 
bojazljiv. — Xazorljiv konj, koji zazire. Rj. 389b (kao 
plasljiv). Cudljiv konj. Rj. 761b (kao plasljiv). adv.: 
Ce plasljivo u druzinu dogje, mm a mudnije 

kaze. Njij. 3, 195. 

plasnja, /'. der Sehreeken, terror. Rj. kml se tko 
plasi. isp. plasenje l'. — rijeci s tukim nasi. /.'<"/ 
deznja. 

pliisujai-a, /'. lieiua kojom se veze plasee kad se 
vuee kukarom. Rj. — pi i (adj. je od o-no\e 

koja je u plast). < *sn. 352. rijeci s takim nast. kod 
ajgiraca. 

plast, pl&3ta, in. in Dubr.) der Mantel, pull nun. 
cf. kabanica, japundze. Rj. vidi i kalian, isp. •<■ 
ogrnjad, ogrtad. augm. plaStina. — Dovede Mi 
Arona . . . i ogrnu ga plastem. Mojs. III. 8, 7. Svi 
de knezovi niorski . . . skinuti sa sebe plaste. Jezek. 
26, 16. 

plast ina. /'. augm. od plait. — Bastina vethapla- 
stinn. DPosl. 5. 

1. i>l;ita. f. der Lohn, Besoldung, merces. Rj. vidi 
plada; ajluk,* bak* 1, kiirati. vidi i brodarina, ca- 
rina, euvarina, hedimstina, krvarina, krvnina, Ijekarina, 
oklestiua, potvorstina, pudarina, travarina. zirovniea. 
— Ajluk, plata, osobito sto se duje vojnieima (beda- 
rima) na mjesec. Rj. 3a. Ajlukdija, vojnik koji i 

:n platu. Rj. 3a. Beracka plata. Rj. 22b. Imam du- 
plovanu platu. Rj. 145b. Pop s gjakom . . . kupi koze 
od onijeb jaganjaca, koje njemu pripadaj u kao plata 
za molitvu i za blagoslov. Rj. 151a. T'onos, 2) Trii- 
g'erlohu, merces geruli. Rj. 540a (plata noscu). Da 
mu ga (struk bosioka) daruje ili za ddbru platu proda. 
Npr. 259. Tamo da kupi vojsku pad platu. Danica 
3, 163. Viland kaz.e. da de mu dovoljna plata biti, 
ako ga kakav bududi Agaton poslije sto godina ra- 
zumije. Pis. 69. Ako ko napoji jednoga od ovijeb 
malijeh . . . ne ce mu plata propasti. Mat. 10, 42. 
Dozovi posleuike i podaj im platu. 20, 8. Da primimo 
platu potpuno. Jov. II. 8. Plata je tvoja vrlo velika. 
Mojs. I. 15, 1. Da ti plata bude potpuna od Gospoda 
Boga. Rut 2, 12. 

2. plata, /'. (u Hrv.i vidi plahta. Rj. valja da \t 
krajevima gdje se glas li ne i ujt u govoru. 

pliitac, plica, m. der Zdhler, qui exsolvit, solutor: 
.Teniae platac (Posl. 113). Rj. cidi platisa, pladalac. 

platiea, /'. (u Bosni) vidi daska. Rj. 3 vidi i sfica 1. 

platina. /'. tin Scheii Holz, line Daubc, segmentum 
Hgni, tabula. Rj. kao cjepanica. — Znaeenje ikori- 
j t-ii u i eijepati: platina. Korijeni 295. 

platisa, f. der Zdhler, qui solvit: Ni vratiSa, oi 
platisa (Posl. 212). Rj. koji placa. vidi platac, pla- 
dalac. rijeci s takim nast. kod hvalisa. 

platiti, platim, v. pf. bezahlen, solvo. Rj. v. pf. 
slo . ilo-pl.-ititi. iz-, na-. po-, pod-, pre-; popladati. o. 
impf. pladati, koje vidi i ondj( v. impf. sloz. Pa se 
oni ver ne Koje osvete, jer su se lidili krvnika iplar 
i,l, odliku. Rj. Hlli. Platicei za kueni razboj. Rj. 
628a. Da nema dva novca . . . uego hajde . . . i ja 
,'n ti platiti dva u>>rr<i. Npr. 169. Nijesu carevine 

caru platili. 248. Kibade on to (platiie, 3ku] 

stati). Posl. 131. Krv platio na svom domu ! (Kletva). 
160. Kogogj ubije koga, valja da \a njegovu h 
ili plemenu plati ili glavom ill i. 206. Koji 

nije kadar platit' vina u cnehani lapotrebna druga. 
239, Platides kao kurjak kozom. 249. Co sije duvan, 
■ >ega po i Uo gjumrvika. Danica 

■_'. 82. Da de Srbi platiti sve troskove. 3, L74. Bududi 
da se ova buna kod njegove kude podela, i nj> 

\m platise, zato se ona nazove buna 
\(l.i Prodanova. Milo- 67. T koga se nagje Turski 
rob. glavom 6t svojom platiti. L02. Sto ju je (kuji- 



platka 



44 



plavojka 



/.iiiii sMiiiii za sebe oastampao i trosak za nju platio. 
Odg. ds sit. I. Dok we pZafi sav dug svoj. Mat. 18, 
34. Gospod da (j pZerfj ?a <(/'<7o fycy'e. Rut 2, 12. 
Gospod de platiti svakome )><> pvavdi njvijovoj. ^tra. 
I. 26, 2.'!. Neka Gospod pZntt onome koji cini zlo 
/i,--»M ./"<■/ njegovoj. II. :>, 39. Oocw neka ptoii » 
. ". 12. 6. Petar Pavlovid Uvotom plati .<< ne- 
nosi sultanu. DM. 172. Oni duzni bijahii ill dati 
samoga krivca ili ako se sakrio platiti za njega 
alalia. 299. sa se, pass.: Najgora zena valja podeset 
grosa, a duhvti se nikakvim asprima platiti ne moze. 
Posl. L86. Iskaze da »m se po drugi put plati za 
njcgov dio a Konavlju. DM. 228. 

|il!i(ka. /'. (im Kartenspiele) der gar keine Kartt 
hat, wnd zahlen muss. Rj. u kartanju koji mora 
platiti. - ea nast. isp. lutka, plafika. 

platiiar, platndra, m. der Leinwandhandler, lin- 
tearius, linteo. Rj. koji platno prodaje. vidi bezar. 

ploinarskT, adj. sto pripada platnarima ili plat- 
naru kojemu god. — Porodice doma platnarskoqa. 
Dnev. I. 1. 21. 

platnen, adj. stopripadu platnu, sto je od plutna. 

— platnen. Korijeni 295. platnen (osn. a platno). 
Nems a Vukovu rjedniku, a govori se. Osn. 145. 

platnene. Mojs. 1 [. 39, 28. 

plntiiik, platnlka, m. koji radi sto za platu, n. p. 
vojnik koga ear placa. vidi pladnik, pladenik; lever, 
Boldat. — Podranili kialjevi platnici. HNpj. 3, 30. 
I Gavrana Sezdeset platnika. :!, 127. 

platno, a. — J) Leinwand, linteum. Rj. vidi 
astar, bez, burundzuk, erir, melez 2, neilotka, oplata 
•'!. pojana, postav, ravnik, sade be/., upotljivo platno, 
uzvod, zutica 5. — Bijeliti platno. Rj. 25a. Zute 
zabe platno snuju o klubarku drenovome. Rj. 276b. 
Krpa platna. Rj. f05b. Kroz plot tkato, koeein zbi- 
jato. (Rede se za rijetko platno). Posl. 161. Treda 
nosi tanko platno, hode da beli. Npj. 1, 281. Na 
gjergjefu Sarajevsko platno... puni zlato po 6yei« 
". 1, 452. Tesko tome, ko pameti nemal... 
( istu zlatu »a ilt h, In j, hit mi.' 1, 513. Jedna nze 
ubeljeno platno, pa ga nosi opel da byeft. 2, 119. 
Pravi Bokelj nosi . . . od koljena gore od crna platna 
ili od svile posiroke gade. Kov. 40. Brod ne moze 
po moru hoditi prije nego . . . po njemu platno se 
razvije. ii<>. — 2) Matter um eine Stadt, Festung, 
Kloster, murus, moenia: Tri je platna kuli oborio, 

i- i pendZer nadinio. Pa du crkvi sagraditi 

platna. B,j. zid oko grada, kule, crkve, manastira. 

I. plav, pl&va (plSvi) adj. — 1) hint, flavus, coe- 
ruleus. Rj. nidi plavetan, maven, mavi* meneviS. 
isp. modar. — Mavez, plavi pamuk. Rj. 340a. Pi- 
toma sia.la i druzevni ljudi sada posluju podplavim 
nebom. Priprava 77. — 2) blond, flavus: za Ava.plaoa 
ne bi grosa dala. Rj. suprotno crnjkast, smegj. — 

— I'lnri su mu do ramena brci. Npj. 3, 155. Bio 
je . . . \ ise plav oego smegj. 

'1. plii\. adj. cult plan: /V./m je fcowja jeJSgjela. 
Rj. h krajevima gdji s< < govoru glas h pretvara u 
v. c/i// t pis, 

Plav, mi. — IJjezeroblizu Gusinja. Rj. — 3) va- 
roSica kml toga jezera. Rj. 

Plavac (Plavac), Plitvca, m. ime musko. Ui. ts«. 
PlavSa l. 

plavae (plavac), plavea, m.- 1) ein Pferdename, 
nomen equo indi solitum. Rj. inn konju. — 'i) kamen, 
emu) der Bimsstein, pumex. Rj. vidi plavetni 
kami ojak, o6ni kamen. 

plavan, plavna, adj. sto plitvi (poljeva) zemlju; 
uberschwemmend, inundationem creans. — Tako je 
premestio . . . mnoga Bela dui! vedih plavnih voda. 
Zim. 253. 

plnveiaii. plavdtna (plai vidi plS\ 1. Rj. 

(few. plavetnikasl i ovaku haljinu pla- 

2 ia. « Hams, 2) ne- 



kakav plavetan guster. Rj. Plavetni lumen, m. (u 
vojv.) vidi orin kamen. Rj. 504b (r/W/ i plavae kamen, 
plavetnjak). Prodepak, trava plavetnoga cvijeta. Rj. 
(515b. Kane sljive nijesn plavetne . . . turgiinje, ni 
one nijesu orlo plavetne kao pozeSkinje. Rj. S44ii. 
Baba pusti iz usta nekakav vjetar plavetan. Npr. 
221. Mhulie snmke prikudi mn se (zmaju) i puSti 
oganj plavetan iz prstena te mu sazeze krila i ot'i 
zaslijepi. 263. Nose fesove (s plavetnom svilenom ili 
sa zlatnom Iciiom). Kov. 42. 

plavetnik, plavetnika, m. (u Srijemu) Waldsalbei, 
salvia silvestris. i!j. biljka. 

plax ('(nikasl. adj. blaulich, subcaeruleus. Rj. dem. 
od plav 1, plavetan. — Mrazovnik, trava . . . cvijet 
joj je kao u lala ili u Ijiljana, plavetnikast i cr- 
venkast. Rj. 370a. Supljaivo zito . . . brasno od ta- 
kovog 2ita bude plavetnikasto. Rj. 84i)a. 

plavetnilo. n. vidi plavilo. Rj. stvar kojom se cini 
da hmle sto plavetno. — rijeei s tdkim nast. kod 
budkalo. 

plavetniti so, ium se, v. r. impf. blau sein, sum 
caeruleus. Rj. biti plavetan, pokazivati se plavetan. 
vidi |il:'iviti se. r. jif. sloz. poplaveliijeti. 

plari'tnjak, plavetnjaka, m. (u Srijemu) vidi oein 
kamen. Rj. vidi i plavetni kamen, plavac kamen. 

I>l;i\ iln. n. — 1) blaues Farbemittel, caeruleum. Rj. 
stvar kojom se cini da bude sto pluco. vidi plavet- 
nilo. — 2) stanje onoga sto se plavi: Pnlnikn se 
tada osobito mili ononjihovo (dalekih planina) jedno- 
stavno plavilo. Zlos. 81. 

1. phi \ ili. plavnn, v. impf. — 1) blau u-erdcn, 
fio caeruleus. Rj. postajati plav. v. pf. slo:. poplavjeti, 
zaplavjeti. v. impf. sloz. zaplavljivati. — 2) sa se, 
refleks. vidi plavetniti se. Rj. biti plav, pokazivati 
se plav. 

3. filiix ii i. plavim, v. impf. — /. 1) iiberschwemmen, 
inundo: ovu njivu plavi voda svake godine. Rj. 
vidi topiti 2. v. pf. plinuti; v. pf. sloz. na-plaviti, 
o-, po-, pre-, za-. Poloj, 2) mjesto kod vode koje 
voda plavi (poljeva). Rj. 534b. U proljede gotovo 
svu Mnivit plavi Drina i Sava. Danica 2, 34. ■ — 
2) (mlijeko) abschopfen, florem lactis carpo. ~Rj. pla- 
riii mlijeko, skidati mu splav. v. pf. sloi. spliivili 1. 

— II. sa se. refleks. n. p. lagja, schwimmen, mit 
dem Fluss fortschwimmen, secundo flnmine labi. Rj. 
kao ploviti niz vodu. — Pjevajte Gospodu pjesmu 
novn, koji se plavite po moru. Is. 42, 10. 

phixjeii. plitvim, v. impf. vidi phiviti (t se): 1) 
plavjeti, postajati plav. 2) plavjeti se, pokazivati se 
plav. — plavjeti, zaplavjeti, poplavjeti. Vuk ima u 
rjeenikn prosto pldviti, ali Slovene ima po ovoj (tredoj) 
vrsti. Rad ii, 84. v. impf. slo:. zaplavljivati. — Doc- 
nije, kukuruzne (njive) podnu da se zelene a zitne 

— da pldvc. Zim. 330. 

plavka, /'. — 1) 1st.) die Blonde, Blondine, flava : 
Ne eu plavke, ne iteljeo majke: Sto du plavki boju 
knpovati, to du ernjki toke sakovati. Rj. plava eenska. 
vidi plavkinja, plavojka. — 2) (u Boci) Art Hebe 
mid Traube, vitis et uvae genus. I!j. vinova loza i 
grozgje od nje. 

plavkinja. /'. vidi plavka I. plava ienska. — Progj' 
se, Jovo. plavkinje gievojke. Here. 221. 

1. pli'n Ijf'iijo, a. I!j. verb, ml I. plSviti, II. plii- 
viti se. — /. 1) radnja kojom vodu plavi n. p. njivu 
(daa Deberschwemmen, inundatio. Rj.). — 2) radnja 

kojom tin plavi mlijeko (das Absclnipl'en, deeerptio 

floris lactis. Rj.). - 11. stanje koje biva, had se 
lagja plan (das Schwimmen, aatatio. Rj.). 

2. pl&vljonje, n. Rj. verb, od Ii pl&viti (plavjeti). 
2) plaviti se. — 1) stanje koje lava, had sto plavi. 
postaje plavo (das Blauwerden, to Bavum fieri. Rj.) 

— 2) stanje koji lava, kad se sto plavi. pokazuji 
•a plavo (das Blauaussehen, aspectua caeruleus, Rj.). 

plaxdjka, /'. Rj. plava djevojka. rijei nacinjena 



plavook 



45 — 



plemeniti 



premn rijeci djevojka. isp. i ledojka. — Zuci, buci, 
skm-i car na vojsku. i dovede plavu plavojhu, ne 6e 
plave plavojke, vece hoce emu crnojku, ajde Suga 
na vojsku. Rj. 500b. 

plavook adj. blauaugig, caeruleis oculis. Rj. u 
icijit sn plave oci. — tako sloe. adj. Tcod buljook. 

I'lavsa, — 1) in. ime nmzko. Rj. — Britka Bablja 
harambaSe Plavse. Npj. 3, 424. imena s talrim nasi, 
hod Draksa. isp. Plavac. — 2) /'. planina u Tuskoj 
Hrvatskoj : On me jeste jedan put gonio preko Plavse 
visoke planine. Rj. 

plavulja, /'. ime kravi. Rj. plava krava. 

plaz, m. (u Hrv.) u pluga Iijeva rucica na koju 
ae dolje naticc lemes. Rj. 

plazaica, /. (kod Kostajnice) vidi tocilo. Rj. gdje 
se drva otiskuju niz brdo. — od osn. od koje je pla- 
zati se. Danicic pise plazajica. Korijeni 298. Osn. 323. 

pl:i/.i'ijicii. /'. ritli plazaica. 

pla/anjo. n. das Fahren (auf dem Hintcrn), z.B. 
auf item Eisc, lapsus in podice. Rj. verb, od pla- 
zati se. radnja kojom se tko plaza n. p. po lulu. 

plazati se, pliizam se. v. r. impf. gleiten (auf dem 
Hintern), labi: Devet baba po ledu se plaza (t. j. 
uStipci). Rj. kao klizati se (zadnjieom) n. p. }>o ledu. 
isp. v. pf. sloz. oplaznuti. — Cemer joj se niz bedricu 
plaza . . . -. Sto ti denier niz bedricu plaza, ka' da 
nomas' cedo pod pojasom?< Here. 28. 

plii/in i. /'. bronza, sto na njoj stoji kolo vodenifino, 
ili ostance. Rj. — osn. u plaz. Osu. 1<>2. 

pla/.iti. /ini. v. impf. Rj. v. pf. sloz. Isplaziti. - 
1) t. j. jezik, herausrecken, exsero. Rj. jezik izmalati 
(iz usta). — Kim se rugate? na koga razvaljujete 
usta i plazite jezik? Is. 57, 4. — 2) sa se. refleks. 
iln Zunge herausrecken, exsero linguam. Rj. znacenje 
kao pod 1, samo slo ovdje ne naznacuje objekat, n. p. 
sto se plaz is? t. j. sin plaz is jezik? 

plazenje, n. das Herausrecken der Zunge, exsertio 
linguae. Rj. verb, plaziti (i se). radnja kojom tko plazi 
jezik, kojom se tko plazi. 

pice, f. kao strana, n. p. kakve planine, der Eiii h n 
ernes Berges, dorsum montis.Bj. — plee (osn. a piece). 

Osn. 54. 

plera, ii. pi. men. pleVfi) die Sehultcrn, humeri. 
riiii pliVi. isp. ( )b], S.',. sing, piece. — Dokle prosi, 
zlatna usta nosi, a kail vraca, pleia obraia. Posl. 65. 
Pleca za praznijeh vrecal (Kad koga u Sali bvale da 
je jak, rece se ovo pljesnuvSi ga po ple&ima). 249. 
I'iti pleii zemlju rneri, je li dugacka, ocicama zvezde 
broji, je li ih mlogo. Npj. 1, 1313. (■= vitim pli Hma) 
Na kapiji oborise vrata, na slugina pleca nabrojiSe 
triest i Jest zlatnih buzdovana, dobro slugi legja na- 
meksase. 2, 434. A Todore otvora sepete, pa izvadi 
divno odijelo, pa inlara na pleca junacka, obuce se, 
sto se IjepSe moze. 2. 596. Turci dasc pleca, pobje- 
goSe. !, 258. Vrzu bremena teSka i nezgodna za no 
senje, i lovnrc na pleca ljudska. Mat. 23, I. vidi i 
jirimjcre kod piece, pleci. 

pli'ea.s. pleC&Sa, in. (n Dalm.) nekakav grah, Art 
Erbse, pisi genus (phaseolus spec. Rj. a ). li.i- riject 
s takim nasi, kod BradaS. 

plecat, adj. breitschulterig, humeris lulls. I!j. u 
koga sn siroka pleca. 

pleealo. nijesln pleda, u /ijesnii n hijoj se pjeva 

kako govori Turcin: Dilber Fato, zlatol izidi na vrato 
(= na vrata), da ti ridim plecato i pleca), da ti kupim 
kavato (= kavad [kavat?]). Here. 295. 

ploee, n. ila< Schullerblatl . scapula: gledati » 
piece. Mnogi ljudi u narodu naSemu proridu koieSta 
iz pleca oil pefiena brava: CaSica ona odozgo kazu 
da je kuea . . . one ?,ile od Casice zovu se jular . . . 
gornji kraj one kosti koja je a jedne strane i pli a 
izrasia, zove se Sljeme . . . male jamiec, neke se od 
njili zovu raka, a neke kolijevka . . . Donji Siroki i 
tanki kraj zove se polje . . . ovo se najvise gleda u 



desno piece . . . Meso s ovakoga pleca ne valja glo- 
dati, nego se oeupa pretima . . . I'o ovonie se moze 
razumjeti i ono Sto se kaie kml koga odavno nema 
da se villi: .\enia ga ill U pli 'h . Bj. vidi lopatiea 
3. pi. pleca. — Cujembol zaplecem. Rj. 830b. Udari 
ga Sestoperom zlatnim, 5estoperom u plec\ junacko. 
Npj. 3, 507. Zaklavsi ga (ovna) uze salo i re]i i sve 
salo sto je na erijevinia i plcet desno. Mojs. III. 8, 25. 

plftci, /'. pi. die Schultern, humeri, cf. piece: Pleii 
dade, bijegati stade. Dade pleii, ease pobjegnuti. Rj. 
i seed a j. roda pleca, koje nidi. — I'znii (cekina) 
koliko inozes . . .« najedan put nestade aspri s pit if. 
Npr. 96. DoSavSi ve<i blizu babe pogje joj s pleii te 
Sumke put nje, a on polako te babu za kose. 221. 
TeSko tome, ko pameti nema! A dolami 9in pleii 
grbave! Npj. 1, 513. Pogodi ga megju pi 
17. Bjelopavlid pleii obrnuo, a on bje/.i preko Plani- 
uice. 1. 109. Na pleci im navaliSe Turci. 4,402. Oni 
& mi s pleii udariti. 4, 4H9. vidi i primjere kod 
pleca, piece. 

pleeka, /'. der Vorderschinken, die TTamme, petaso. 
Rj. — Donio bib ja i plecku i grudi, ali ne dadu 
ljudi (u pripovijeci). Rj. 104b. Po torn zagje pop te 
od svakoga jagnjeta odsijece pleiku . . . Sto od onijeh 
plecaka . . . ne moze pojesti, ono prodaje. Rj. 151a. 
vidi kraca, kraeica. — ■ pleeka (osn. u piece). Osn. 298. 

plemc. plemena, n. (pi. plemena, gen. plemfoa). 
— 1) der Stamm, stirps, prosapia (cf. stezer. Rj. 3 ). 
Rj. kao rod 3. — Pleme Isusa Hrista, sina Davida 
Avraamova sina. Mat. 1, 1. Dana joj bi vlast nad 
svakijem koljenom i narodom i jezikom i plemenom. 
Otkriv. 13, 7. Ovo sn druiiacst plemena l:rui!jecili. 
Mojs. I. 49, 28. — 2) u Crnoj < fori pleme znaei ono 
sto je u Srbiji od prije znaeila knezina a sad Sto 
znaei srez ; tako su n. p. naliije Katnnske plemena: 
Cetinje, NjeguSi . . . Rj. — U Hercegovini i u Crnoj 
Gori starjesinc od knezina ili plemena zovu se i danas 
vojvode. Rj. 7tta. 

piemen, adj. vidi plcnienit. — Ostidi se plemena 
djevojka. HNpj. 1,312. isp. takva adj. kamen. plamen. 

Iileineiiili. in. (u C. (t.) eovjek iz plemena, ein 
pleme-glied, membrum -oa pleme. Rj. — Pogibe mu 
Lako i Blagoje, i ostalo bratstvo Vujaeitfa i suviSe 
svoji plemenici. Npj. 1. 1I2. Za zdravlje nasijeh ple- 
menika i dogovornika ! Kov. 7D. 

pli'iiienii . adj. — 1) con gutem Stamm, g liter 
Hcrkunft. adelig, nobili loco natus. Rj. vidi piemen, 
sto je od rutin plemiikoga, pa u prenesenom smislu, 
sto je dobro, valjano, izorsno: Da spletemo mreiu 
plemenitu, da zapnenio okolo amama, ne bi 1' smo 
ga ziva ufatile. Npj. 1. -'i97. Ja na domu imam ljubu 
vernu, plemenitu Jelicu gospogju. 2, 361. Drino vodo! 
plemenita megjo izmegj 1 Bosne i izmegj' Srbijel I. 

151. Nardil Srpski pogubi i sve slnre i jileim nil< I fa- 

milije svoje. Danica 2, 7ti. Ona plemenita i Ssta ili 
prava ljubav k narodu. Kov. 13. Kotor je imao ple- 
menito drustvo (vlastela kotorskijeb corpo nobile). 
37. I'.-i Bog da da nase i vaSe pleme bude plemenito, 
na daleko glasovito, od roda rodno. 70. Gospod Bog 
-Mil, (inn- dijelio i vreeom i svakom dobrom i plemi 
nitom sreiom! 127. Nasadi ga (vinograd) plemenitom 
lo on I-. 5, 2. Da ga je u svih plemenitih teznjah 

ih pmlp agao. Kail 9, 19] (Da/nici6 piiuct 

ovo c Zagrebu upotrebljavao je starye dblike). — 
2) (halb im Scherze) mii pleme (Nachkommenschaft) 
retch : od krmace kud 6e plemenitije sin biti, koja po 
osmoro oprasi! I!j. kao u sali: u cega je mnogoph 
mi mi, mnogo poroda. 

pleiiienitas. plemenitaSa, m. in Hrv.) vidi plemic*. 
Rj. - rijtt'i s takim mist. /,■•«/ bradaS. 

plemeniti, nlm, v. impf. ndbilitare, nobilem reddere- 
Stulli. koga ili sto: iiniti ga plemenitim. o.pf. ople 
ininili. V. impf. slOZ. oplemenjivati. 



plemcnitost 



46 - 



pletivafa 



plftmenitost, plemenitosti, /'. nobilitas, praestantia. 
Stulli. osobina onoga koji je plemenit. 

plftmenski, adj. von pleme: Sve po redu pleme 

do plemena, a pred Djima plemenske glavare. Rj. sto 

la plemenu, plemenima. — To je upravo samo 

ika istorija. Priprava 187. Zeta i prije kao 

plemenska osobina zauzimala neSto Zahumlja. 1>M. 13. 

I'.lcinii'-. >n. von outer Familie, nobili genere natus. 
cf. kudid, odZakovid, koljenovid. Rj. vidi i plemenitaS, 
kudevid, odzaklija. — Manojlovid, kad je postao Ma- 
dzarski plemic. Rj. 571b. Cengijdi iuizmegju prvijeh 
plemica ili odZakovida. Npj. I. 158 (Vuk). Istina da 
je svaki Turdin u svom carstvu plemic, ali se opet 
moze redi, da su zemaljslci pravi plemi&i spahije. 
I tanica 2, 7m (nemeti Madz.). 

pliMiiiiki, adj sto pripada plemicima ili plemi&u 
lcojemu god. — diplomi plemickoj. Zitije . r >. Ovaj 
se red unino/.i primrv§i u se osiromaSile plemicke 
srodnike i oslobogjene plemiike podanike. DM. 331. 

pleiim'slvo, n. osobina u onoga koji je plemic; 
red, stalez plemicki. vidi plemstvo. — Dobije za oso- 
bite zasluge Madzarsko plemidstvo. Danica 4, 12. — 
za s koje se sacuvalo megju d i t isp. mogudstvo, 
pokudstvo. 

plSraslvti, n. ridi I'k'inirsivo. — Vlemstvo bez vrid- 
nosti nema. jakosti. DPosl. 95. Koji su negda pri- 
padali u narod pa iz njega izasli dobivsi plemstvo. 
DM. 330. 

plena (0. (akc. Rj. a XXX) h molitvi od more : Nego 
rekla: jaoh! Jaoh joj dala Lena, plena i Marija Magda- 
lena. Amin ! Rj. 367b. 

pie*, iii. vidi plesanje. Stulli. akc. pigs, loc. pldsu, 

pi. plrsi. plUsovi; plesa, plesdva. kako se u narodnom 
igranju nogama udara po ilium, pies znaci i igra 2, 
tanac. isp. Sulek kod rijeci Tanz. 

ple.sfmje, n. verb, od plesati. radnja kojom tko 
pli se. 

plcsali. plgg@iu, v. impf. — 1) u Stullija: plesati, 
plesem, proculcare, pedibus proterere. — kao gaziti, 
nogama udarati j>o tlima: Kako tli (tie), koje svak 
plese. DPosl. 11. Ne dini zla ni travi koju plese. 70. 
isp. pljeihmuti, pljesnuti, pljeskati. — 2) neprelazno 
isp. igrati, tancati. isp. Sulek kod rijeci tanzen. 

pIcMiio. a. pouska daska kojom se Sto zagragjuje 
ili gradi (n. p. koliba, kao vrljikama), Latte, asser. 
Rj. isp. letva, i syn. ondje. — plesmo (korijen mislim 
da je isii koga je plot i plesti, s promjenom glasa 
/ iia s pred tin. < )sn. 'J'J. rijeci s takim nast. kod 
paamo. 

plesti. pletem, v. impf. Rj. v. pf. sloz. do-plesti, 
iz-, na-. o-. po-, pre-, raz-, s-, sa-, u-, za-. v. impf. 
sloz. do-pletati, na-, o-, po-, pre-, raz-, S-, u-, za-; 
spletavati. ■ /. 1) fleehten, plecto. Rj. — <>ui svaki 
sebi kotarice pletu. l!j. 507a. Tleti kotac kao ti i 
otac. (Kaili i zivi onako kao Sto ti je i otae). Posl. 
249. Oj kudko devojko! ne plet' na mac hose, ne 

uiaiiii mi siua Let] od oranja. Npj. 1. L04. JVlajka 

Mum sitno plela, od petero, devetero. 1. 282. < ija je 
ovo gjevojka, te plete kosu siroko. L, 359. I dadu nm 
gjerdan ispod vrata . . . plesti cu nm konju usred 
grive. •_'. 635. Pa je teSko kavzi dzevap dati a La- 
tiiiskom Mletku pletenome. 2, 514. (Pletenome valja 

da znadi olio, sto je po kiu'aiua spolja u kaiiionu 

izrezano kojeSta. Vuk. isp. pletenica 3). Cvece od 
■i inn blagodamo potomstvo vence plesti modi. 
Milos VI. sa se pass.: Dogje na dudan gje se pletu 
— Npr. 17 1. 2) stricken, plecto, texo. Rj. 
— (>na nosi od zlata koSulju, koja aije kroz prste 
predena . qo koiuty'a naprsti pletena. Npj. •_', 550. 
No mi i&o od zlata koSulje, kojimo sum plela tri 

godine . . . dok su je odi iskapale sve pletudi od 

-Int. i ko iiljin. 2,558, SSrpkinje... \c/m. pletu cm ape 
i rukavice. Danica :.'. L03. :t) u prenesenom smislu, 
kunstlich aussir, uken hcm-rksiHIigrii, nin- 



ihiimri. 1'si.i si svoja pustio da govore zlo, i jezik 
tvoj plete prijevare. Ps. 50, 19. < >koli pletu net mene 
la , ali se ja svijem arceiii drzim zapovijesti tvojih 
(Gospode!). 119, <i:i. isp. pletke, pletkaS. — 11. sa 
se, refleks. a -to. sich hineinmischen, sc immiscere. 
Rj. vidi mijesati se u sto. padati se a sto, unositi se. 
— Plete se it posao, kojega ne razumije. Odg. na ut. i). 

PIfescvica, /'. tako se zovu mnoga brda u Urvat- 
skoj i a Dalmaciji. cf. PljeSevica. Rj. PljeJiviea? 

plt'-lii, /'. kaze se za cvanciku: velika pleta, t. j. 
citava evancika, a mala pleta po cvancike. Rj. — 
Tugje ili koje mogu biti tu.aje: bena... jiiiin. < 'sn. 29. 

plotariea, /'. — 1) koja plete. vidi pletilja, die 
Flechtcnii. die Strickerin. — Ved su godine 1577. 
u Engleskoj i po selima zene plele bjeeve... Nemoj 
mi se rugati, Intra pletarice! §to sad duje§, da ja 
tako vatreno tome tvom posln govorim. Priprava 
145. — 2) inl ilia ad pletera? — Samo u donjeni 
kraju te poljane bejase jedna pletarica, i u njoj Ci- 
ganski viganj a pred njom toeilj. Zlos. 10. 

pletenica, /'. — 1) ein geflochtener Zopf, nexi 
cu/iilli. Rj. od kose. ridi eof, i syn. ondje. isp. ea- 
porak, splet 1. — Kukuljiea, 2) na glavi pletenica 
ml kose iskidena iglama. Kj. 313a. Onda baba pola- 
gano uzme devojeinu pletenicu, koja je visila niz 
krevet, pa je osede. Npr. 16. Nju mi deilja sedam 
deSljarica, njojzi pletu tridest pletenica. Npj. 3, 130. 
Majka Zulfu sitno pletijaSe . . . »Goji deice! zute 
pletenice. Here. 24. Da ukrasujit sebe, ne pleteiii- 
cama . . . nego dobrijem djelima. Tim. I. 2, 9. — 
2) eine Flechte von Brot, craticula panis. Rj. od 
hljcba. ovamo moze biti da ide ovaj primjer: Po- 
kiklja, jelo od bravljijeh erijeva, koja se odiSdena 
ispletu u pletenicu pa, se onda kuhaju i jedu. Rj. 
532a. — 3) u zgrade: Nadini dva oglavlja da se 
metnu ozgo na stupove . . . i pletenice isprepletane 
i vrvee kao verige nadini na oglavlja, koja bijahu 
navrh stupova. Car. I. 7, 17. (Net:.- wnd Flechtarbeit). 
isp. kod plesti 1 primjer iz Npj. 2, 514. 

pletenje. n. Kj. verb, od 1. plesti. II. plesti se. — 
7. 1) radnja kojom tko plete n. p. ko<u (das Fleehten, 
nexio. Kj.): Voj, red a pletenju plota i ostalib stvari 
od pruda. Kj. 7(>a. — 'i a) radnja kujom tko plete 
n. p. iitrapc (das Stricken, textio. Rj.). — b) die 
Strickerei, das Strickzeug, res retieularia. Rj. sve ono 
sto pripada k pletenju ». />. carapa. i/djc ti je ple- 
tenje? — 3) radnja kojom tko plete sto (it prene- 
senom smislu), n. p. prijevaru. — II. radnja kojom 
se tko plete u sto. 

pleter. m. das Flechtwerk, crates. Rj. od osnove 
od koje je plesti. — rijeci s takim nasi, kod demer. 

pletieT, adj. sto je zu pletenje. — Fletiea iirla. /'. 
die Stricknadel, ucus retieularia. Rj. Ali tek sto 
phi a' a iijlu dogje u zenske ruke . . . nasta strali, da 
je opet iz svijeh ruku istrgne pletici razboj. Priprava 
147. ■ — adj. s takvim nast. kod brijadi. 

Pletiko.sa, m. pjeva se u pjesmama i pripovijeda 
oekakav harambala Pletikosa Pavle. Rj. — Pleti- 
kosa. tako sin:, iniciia kod Pecirep, 

pletikotiiriea, hi. der Korbflechter, Korbmacher, 
corbarius, sortarius: Majstor pletikotarica. V Brba 
se ovo kaze kome za podsmijeh, jer oni svaki sebi 
kotarice pletu, pa misle da toga majstora i nema. 
Rj. vidi pletikrosnja. — rijeci tako sloz. kod distikuda. 

plelikro.snja. /. vidi pletikotarica: Majstor pleti- 
krosnja. Krosnje je joS lakSe oplesti nego kotaricn, 
zato se ovo govori kao i pletikotarica. Rj. — rijeci 
tako sloi. kod distikuda. 

plelilja, f. die Strickerin. textrix aeuaria. Rj. 
koja plete n. p. bjeeve. vidi pletarica. — Babom ko- 
rizmom plase i male prelje i pletiljc. Rj. !)h. rijeci 
s takvim nasi, kod bjelilja. 

pletivaea. /'. der Strickbeutel , theca retieularia. 
Kj. /rno tobolac a ceinii se drzi pletenje. — Evo 



plctivo 



— 47 — 



plofa 



ima. umojoj pletivaci neito soli... ona skioe s rnke 
svoju pletivacu. Npr. (i. Ponesu joj (vjerenici) na dar 
haljinu i lijepu maramu, pletivacu, iglenicu i naprstak. 
Kov. 4ii. rijeci s takvim nast. kod cjepada. 

pletivo, n. — 1) (Tug Strickgarn, jilt sen 
texendo. Rj. konci za pletenje. Drilga, drvo, kao 
veliko vreteno, 5to zene konce prepredaju na njega 
i pletivo predu. Rj. Mil'. Zutilica, trava zutoga cvi- 
jeta, kojom zene «wte pletivo i vunicu. Rj. 162a. — 
2) v prenesenom smislu, konkretno: ko pletke za- 
mece. nidi pletkaS, i syn. ondje. — Tad je Stojan 
agu pogubio. Svim je drago Udbinjanom bilo, jer je 
bio nevirno pletivo. BNpj. 3, 453. Hrnjica Mujo, 
pogano pletivo. 4, 234. — rijeci s takim mist, kod 
jedivo. 

plitka*, pletkasa, m. der Bankeschmid, doli ma- 
chvnator, cf. petljanac. Rj. koji pletke zamece. vidi i 
pletivo 2, petljarac; mutljivac, smutljivac. — Zavadio 
bi dva oka u glavi (takovi je pletkas). Posl. 82. 

pletke, /'. />/. Intriguen, arte*. Rj. vidi spletke, 
petljanija 1. isp. plesti 3. — Zametnuti kome mrezu 
ikao da bi ga nhvatio u nju. t. j. namjestiti pletke). 
Posl. 84. Sad se razviju pletke (intrige) i megjusobna 
proterivanja. Miloii 17. Jer se nadao, da de ostalo sve 
soojim pletkama i politikom lasno neiniti. 134. Navali 
s takim pletkama na Abdulu i na Dobrinjca, govoredi 
ini. za$to da se oni pokoravaju Milo-u. 174. <>vo su 
bile posljednje pletke Marasli-Ali-paSe protiv Srba. 
179. Istoeno carstvo, koje nije zalilo ni pletaka ni 
novaca... eesto je trebalo i pletke staviti na suprot 
pletkama. I >M. 31. 

pletnjiea, /'. drvo, kao uska daSdica, Sto stoji kroz 
krpele (kod pluga i kod kola volujskijeh). Rj. 

plu-inu. /'. die Seichtigkeit, vadositas, tenuitas. Rj. 
pli(t)dina. osobina onoga sto je plitlco. 

plijen, in. — 1) <lii Beute, praeda. Rj. vidi celepir, 
odora 1, pljadka, lidar, isp. dobit. — Poderajte roblje 
i plijene, pa hajdete stojnu Biogradu. Npj. 1. 356. 
Okupimo roblje i pljenove. 4. 398. Zaplijenise velik 
plijen. Dnev. 11. 25, 13. Jesi li dosao da plijenis 
plijen? Jezek. 38, 13. — 2) iuia kao plijena in. p. 
raka u potoku, usiju u glavi), es ist in Mengt da, 
abundat, cf. pljeva. I!j. 

plijeniii, plijenim, v. impf. pliindern, praedor. I!j. 
vidi odirati, pljaekati. r. pf. slog, na-plijeniti, o-, po-, 
za-. — Odor, koji odire, plijeni. Rj. 447a. A bismo 
li plijeniii ovce? Npj. 4, 4. r >. Jedudi i pijudi i veseledi 
se velikim plijenom koji zaplijenise iz zemlje Fili- 
atejske. Sam. I. 30, 16. Jesi li dosao da plijenis 
plijen ? Jezek. 38. 13. Da nije plijenio njegove zemlje. 
DKj. 1, 120. 

pl'ijenje, n. vidi plivanje. Rj. verb, od pliti. radnja 
kojom tko plijt . 

plijenjenje, )/. das Pliindern, praedatio. l!j. verb. 
od plijeniti. radnja kojom tko plijeni sto. 

plijcsan, pfijesiii. f. ill r Schimmel, mucor, situs. 
Rj. vidi mali 3, mahovina 3. — Birza, plijesun koja 
se uhvati povrh vina. Rj. 27a. Bitgj, bugja, cf. pli- 
jesan (moze biti da je bugj od plijesni malo manje). 
Rj. 47a. isp. pljesniviti. 

pl'ijeSee, n. u zagoneci, cf. lepetati. lij. 

plijeviti. vim, v. impf. jaten, runco, cf. pljeti. Rj. 
v. pf. sloz. oplijeviti. Grob MiloSeve sestre... da 
je ondje plijevila senicu. Rj. 113b. 

plijevljenje, n. verb, od plijeviti. radnja 

tko jilijeri -to. nili pljotva. 

plijevor. in. in ( '. G.) ono §to se isplijeve, das 
au8gejatcte Uhkraut, steriles herbat eruncatae. Rj. 
— rijeci s takim mixl. kod divor. 

pllniu, /'. — J) (a C <;.) vcliki [iotop, kad dogje 
voda. iln Ueberschwemmung, inundutio: plima vo- 
dena (kad vrlo doL'je voda); na ovoj plum. IIj. ridi 
potop, povodanj. isp. poplav. — 2) (n halm.) die 
FIhiIi, niiiriiioriiiii aestuum accessus: plima i osjeka, 



Ebbt iiinl Fluth, cf. sleka. Rj. kad rutin it morn 

• ' plima, sleka: a kad osijeca, on 

osjeka, odsleka, osled. — pliti; plivati — plima 
jditak. Korijeni 132. 

plimili, plinem, v. pf. iiberschwemmen, innundo. 
plinula voda po polju, t. j. razlila se. Rj. vidi po- 
pliiuiti, poplaviti. v. pf. sloz. poplinnti, rasplinuti se. 
v. impf. plaviti 1. 

pliskn, /'. die Bachstelze, motacilla. Rj, ptica. vidi 
balegarka, govedarica 2, govedarka 2, govedaruSa 2, 
oveariea 3. isp. vrtiguz. — Mlati jezikom kao pliska 
repom. (Kad ko mnogo irovori). Posl. 180. 

pliskavica, /'. — Morska svinja, der Delphin, 
Twnmler, delphinus, cf. pliskavica. Rj. 368b. 

plitak, plitka (plitki, comp. pRdl) adj. si 
nun altus, con profundus. Rj. suprotno dubok. — 
Plitica, plitka zdjela. Rj. 508a. Poloj, I) mjesto plitko 
u vodi. Rj. 534b. Sinija, 2) v.liki drven plitak pjai 
(u Dalm. plitica). Rj. 680b. Cerjen, 2) kao plitak kos 
u kojemu se snsi zito vise vatre. I!j. 822b. Ukuburio 
kao gjavo na plitkoj vodi. Posl. 332. D lazi je plitko 
lino. .'l.'iL'. adv.: Kad se bode da ore plice, onda se 
potjera (podmetaea) u napredak, le se lemes podiffne. 
Rj. 522b. 

plitiirica, /'. vidi plitica. Rj. plitka zdjela. 

pliti, plijSm, v. impf. in Risnu) vidi plivati: Bijela 
svila po morn plila. Rj. vidi i ploviti 1, plutati. v. 
pf. sloz. na-pliti, pre-, spfiti se. — Buknuse strasne 
rijeke ... to on plij na konju te za njom. Npr. In4. 
Njokomu pluta tonu, a njekomu olota plijit. DPosl. s o. 

plitica, /'. (u Dubr.) plitka zdjela. erne flache 
Schiissel, p itina, cf. plitarica. Rj. vidi sinija "2. — Za 
malahna trbuba velike plitice ne trebuju. DPosl. 152. 

I'lltvica, f. selo u Hrvatskoj a Maloj Eapeli, kod 
kojega ima osam jezera. Bj. — plitak, plitarica, pli- 
tica, Plitvica. Korijeni 132. 

PllVa, /'. voda koja kod Jajea (u Kosnii a velike 
visine pada u Vrbas: Pade Pliva a Vrbas, i izgubi 
svoj L r las (Kad se manji udruzi s vedijem od 
pored njega se izgubi. Posl. 245). Bj. 

plivau, jdiviiea. in. ih r Si li in miner, natator. Rj. 
koji pliva. vidi plovac 1. — Mnogo puta naj 
plivai utone. Posl. 181. AT je Rade cudan plivac 
bio, daleko je Rade otplivao. [ink izigje na brijegu 
mora. Xj>j. 3, 361. 

plivi'u'iea, /'. die Schwimmerin, natatrix. Bj. koja 
pliva. 

plivana, f. dascara •'•• vodi, odakle se 
skace te pliva; das Sclncimmhaus. u Glini. P. Leber. 
od osn. koja jt u plivati, i od Tur- 
skoga nast. — isp. rijeci kod ajmana. 

plivanje, n. das Scfiwimmen, natatio.Sj. verb, od 
pbvati. radnja kojom tko pliva. 

plivati, plivam, v. impf. sehv ito. I!j. vidi 

pliti, ploviti 1. plutati. v. pf. sloz. d6-plivati, iz . na-, 
oil-, po-, pre-, u-. za-. — Nalegjaskt plivati. lij. 393a. 
lio/.e milostivi! ako sam zasluzio ovaj novdid, neka 
pliva povrh vode, ako li nisam, neka potone na dno. 
Npr. 40. Pliva kao crtalo. Posl. 249. Oae lagja morem 
plirnjii'i. Npj. 1. 557. 

pliiea, /'. Rj. ilcm. plodica, augm. plodetina. — 
/i in o Platte, lamina. Rj. - Kotali, Icamene ploct 
koje se medu povrh zida da bi od njega odbijale 
\ ...iii koja kaplje sa streha. Rj. "J;i.'!l>. Pulcaz, velika 
ploea Sto stoji na gjedermi na ?rb prsiju vi-e toka, 
a sa strane manje plodice. Rj. 621a, Nesretni ze; 
carev sjededi na pli oj 8ivlja§e o travici. Npr. 

Tako mi ploce na kojn proskuru peeeml Posl. 

. ire. MoL'.'gj ljepse mo/.ei ... a pokrivaj 

plocom i kamenom. Npj. 2, 205. Oko sebe denier 

id srebrnijeh i pozladenijeb plorn . . .) Kov. 

97. Hajde da prav i da ih u vatri dobro 

mo. 1 bjeliu im opeh mjesto kamena. Mojs. I. 

11, ;;. Milosi i istina neka te ne ostavlja ...upisi 



Plofa 



48 — 



ploviti 



ih 'na ploci srca svojega. Prie. 3, 3. — 2) vidi pot- 
kovfca. Rj. Potkova, cf. plofa. Potkovica (clem, od 
potkova). Bj. 554a. — Potkiva svojim plocam' tugje 
DPosl. 99. Sad uvloeu (potkovu), sad u klinac 
L09. Na putu ti dobra sreca bila, :i pod aogam' 
svi dusmani tvoji. kako konju i ploet i Cavli! Npj, 
2, 620. — 3J ruivijnsk.'i. aa kojoj Be koie tegle. Bj. 

Ploca, — j; /". Cekiinsko oko u jezern Skadar- 
skome, nom. propr. cincs Fischfangs. Bj. - gj m. 
mwsfci nadimak [od mjesta Plofie?): 1'/ nju (tamburu) 
Ture Tuiski poprjeva; za njim ide Ploca Sijaija. 
Npj. 3, L96. iM Kamenea maloga dizdara, a od Plode 
taroga dizdara i njegova Plocu barjaktara. 3, 263. 

ploiadzija.' m. der Schmarotser (besonders von 
Rauchtabak, Brantwein), parasitus contemtissimus). 

Bj. koji Imr, mukte da eiri, da inia htidura nsnhiin 

duhana, rakije. vidi badavadzlja, muktadzlja, izjelica. 

pldcast, adj. sto je nalik na plocu, Hi na iemu 
su plocice. - Na glavi mu (Golijatu) bjese kapa od 
mjedi, i oklop ploiast aa njemu od miedi. Sam. I. 
17. 5. 

ploeetina. /'. augm. od ploca. Bj. — Otvori mu 
sanduk od tal'jera . . . Sto de meni take plocetiru ? 
Npj. 3, 362. 

pldeiea, f. — 1) dun. <>d ploda. Rj. — Prevesti 
babu, kazn djeca kad bace main plocicu od kamena 
preko vn.lo. ali je tako bace da odskace povrh vode. 
Bj. 9a. Plojka se upravo zove okrugla i glatka ka- 
mena ploUca. Bj. 508b. Pulcaz, velika ploda sto stoji 
aa gjecermi na vrb prsiju vise toka, a aa strane manje 
plocice. Bj. 621a. — 2) (u C. G.) u tabana puSdanoga 
ona daSdica na kojoj su lnkovi i ostalo kojeSta. I!j. 

I'loi-nik. m. brdo u Lovdenu : Kad dogjoSe u Plocnik 
planum. Bj. 

plod, ploda, in. hi Dubr., a moze se kasto duti po 
ostalijem osobito jugozapad. krajevima) die Frucht, 
fructus. cf. rod 1. Bj. — Da se plodi plod i rod. 
Bj. 54b. Plodom a ne yelidinorrj zatjecat' se. DPosl. 
96. Plodio ti se n semlji /dud. Kov. 126. Vidim, da 
su ovi rodoljubivi trudovi moji nagragjeni bogatijem 
plodom. Odg. oa ut. 29. Jer du vas pokarati po plodu 
vasih. Jer. 21, 11. Evo drveta, koja je posadio 
Bog nas: cvjetase i priwesoSe Hristu plode nepro- 
padljivoga zivota. DP. ss. 

plddan, plodna, <«//. (u Dubr.) fruchtbar, fructuosus, 
cf. rodan. Bj. / /«// / rodljiv, sit (sita godina, zemlja). 

SMprOiMO besplodan. :u-j»l,>.l:ui, neplodovit. 

ploditi, pl&dim, e. imp/'. — i) vidi roditi 2. — 

Svaka zemlja ave »e /./"J/. DPosl. 117. — 2) sa se, 

refleks. (u Dubr.) >'/<■/, renuehren, cresco, augeor. Rj. 

»»o iti se. c. ///. gJoi. na-pl6diti (se), o-, pri- 

(se), raz- (se); v. impf. sloe, oplogjivati. — Plodio ti 

U zemlji plod! Koy. L26. 

I»l<>dniea, /'. (meist von Thieren), vidi plodva. Rj. 

a in, tin jr. vidi i loza, pometina. u Zene posteljica. 

pliidnosl, pJSdnosti, f. fertilitas, fecunditas. Stulli. 

/ onoga .ih, je plodno, dit Fruchtbarkeit. isp. 

rodina. Ona je (zemlja) u opste razlifina. §. (1. Po 

klimi . . . S- 7. /'.> plodnosti. Priprava 5. 

pl"«l\a. f. (po zap. kraj.) Mtttterkuchen, placenta, 
cf. loza. plodnica. Bj. u zivotinje. vidi i pometina. n 
'in posteljica, ryea s takim nast. kml l.aeva. 
pldgjenje, ». Rj. verb, od L) ploditi, 2) ploditi se. 
/; radnja kojom plodi n. p. zemlja. — ?> ( u 
Dubr.) itanje kojt biva, kad s< sto plodi (das Vet- 
mehren, multiplicatio. Bj.). 
plojka, /. in <'. (i.i djetinja igra. Plojka se upravo 
latka kamena plo&ica, kojom se n 
agja ii drugi iapravljeni kamen, koji se 
-"' Nl ' "'' ■; • - N " i ;ra plojke na okrajke. Bj. vidi 
plovke. isp. cilj i. . i,,j. ehijaii, podinj. 

plosnn, plosna, nrfj.^ott, abgeplattet, compressus, 
planus, cf. plosnat. Rj i ./, , pljosan. pJSsafl i p?/Ssa« 
'"""• " n»o«*, i.i otpalo /i. i >sn 



182. isp. ploska, plofita. — Blor, velika zmijajotosne 
gi we. Bj.31b. Bosanka '■nfurn oije^Zosna kao ploska, 
oego je okrugla i duguljasta. Bj. 3Sa. BrvnaS, honj 
koji je kao plosan, el'. daSfiak. Rj. 41b. U Jbana su 
dna duguljasta, i za to je svaki zban malo plosan. 
Rj. L55a. Tikva plosna, koja je plosna a'otovo kao 
ploska. Rj. 739a. 

pldska, f.eineplatte Flasche, vas ligneum vinariwm 
planum, cf. cutura, cica. Bj. plosna cutura, koja se 
zove i cica. d,,„. ploSfica. — Brema, kao ploska za 
vo.lu (od dnzieai. Bj. 42b. Tovarija, vodeni sad, nalik 
mi plosku. Bj. 74-Mi. 

plosna). adj. vidi plosan. Rj. 

plosnina, /. die Abplattung, planities. Rj. osobina 
a onoga sto je plosno. 

plosndglav, m. der Plattkopf, homo capitis plani. 
Rj. plosno-glav, /; koga jc plosna glava. — rijeSitako 
sin:, kod bucbglav. 

pli'iseica. /'. dcm. nd ploska. Rj. 

plo.sta. /'. kao bara, koja se ka§to prisuSuje, der 
Pfuhl, palus. Rj. vidi pljosta. — plosln i (s Ij mjesto I) 
pljosta (osn. u Btarom ii.aocki, d koje je i plosan). 
Osn. 66. isji. ploStina, pljoitara. 

ploslina. /. in Slavoniji) podvodna ravnina, ein 
wasseriger Boden, solum aguosum. cf. piStalina. Rj. 
vidi i pljoitara. inlaka. modalina, mo.vara. isp. ploSta, 
pljosta. — plostina (osn. u plosta). Osn. 154. 

plot, plota, in. der Zaun, sepes. Rj. don. plotid. 
imiim. plotina. nd korijena od koga je plesti. isp. 
grob. Nogostup, L'> prijelaz preko plota, gdje se 
sanio prekoraenje. Rj. 423b. Tikve se najvise siju 
oko plotova ili se uza njib udaraju rozge. Rj. 73S)a. 
Posadi vinograd, i ograM ga plotom. Mat. 1'i, 33. 

plOtJC, m. dim. Oil plot. Rj. 

pldtina, /'. — 1) auijm. od plot. Rj. — 2) vidi 
meeja 2. Rj. i syn. ondje. — Skri se Seepan ka' euk 
ii plotinu. Npj. 5, 525. — 3) (u Risnu) ono sto se 
kosijerom s drveta sasijeee, die Abfdllc bcim Abasten, 
frondes deseetae, cf. okresine. Rj. vidi i koJlje. 

plolfln, plotiiua, m. vidi flotun. — D susredu knezu 
otidose: kad ga silna opazila vojska, silni Srbi pro- 
suse plotune. Npj. 1, :;ii; (= vatra koju prosuie plo- 
lnitii. Udarimo na Turske plotune, prosjecimo krilo 
od Turaka. :">. 103. Svatovi iapaliSe plotun. Zim. 7i). 

plftvae, pldvca, m. — 1) (rijetko se govori) vidi 
plivar. Bj. koji plovi. — Zlocesta plovca i dlake sme- 
taju. DPosl. 158. — 2) (najvise se govori pi. plovci) 
od niljeeike kao oUrueie na tri ugla, sto ribari vezu 
na nirezn metnicu, te plow, povrh vode, da mreza 
ne hi sa svijeni potonula i da Id se poznalo kad riba 
u nju dime, die Flosse. Pj. 

1. plovan, plovana. in. ui Hrv. kod krie.) vidi Bve- 
stenik. Rj. plovan jc sto i zupnik (a ne svestenik 
uiiji'ii. ml J. nl. plelianus. vidi i paroh, parok. 

3. plovan (plovan), plovna, adj. Stulli. po cemu 
moze ploviti n. p. lagja; schiffbar, navigabilis. vidi 
brodiv, brodljiv. — Dunavje, kao i svaka druga plovna 
rvh'i. vrliki dobrotvor ljudma. Megj. 250. 

plovanija, /'. i it Hrv. kod krSd.) vidi nurija. Bj. 
dokle jedan plovan drzi. vidi i zupa 3, parohija, pa- 

l'okija. 

plovce, pl6vceta, n. vidi paCe (pac!eta). Rj. mlada 
plovka. ''i<ii i rade. 

ploycji, adj. vidi pacji. Rj. sto pripada plovci. vidi 
i racji. 

plovdinka,/: m kal vo grosgje. - 1 >inka. vrstagrozirja 
i oja se tako zove u Srijemu, a u Srbiji plovdinm, 

niseveiea, lisieiea, a u Zagrebu kraljev'ina. Gj". Da- 
nirie. isp. dinjka. AEj. 11. 4<l4b. 

pldvlti, vim, v. im/if. 1) srliirimmen. nato: Plovi, 
plovi, nioj zeleni venee. Rj. ridi pliti, plivati, plutati. 
V. /if. slot, do-ploviti, iz-. na-. pre-, od-, U-. — Dravka. 
velika Sajka koja samo po Dravi nm/.e ploviti. Bj. 
L37a. Oni mnducid plovcci rijekom nanese ga sreca 



plovka 



49 — 



Pljesevica 



ispred jednoga velikoga dvora. Npr.230. On se s brodom I 
nsveze, i plooeci po moru, sretne brod Turski. 247. 
Kovceg stade ploviti vodom. Mojs. I. 7, 18. Kad plov- 
\gasi iz Mletaka. Glas. 21, 281 (Lot. navigante de Ve- 
netiis). sa se, pass.: Sada se ore onuda, kuda se prije 
x brodovima plovilo. Priprava 18. — 2) schwemmen 
z. B. das Pferd uber einen Fluss, neben einem Steg, 
ihici) natantem. Rj. ploviti n. p. konja, t.j. prevoditi 
fa preko vode pored Samoa Hi pored brvine. v. pf. 
sloz. preploviti 2. 

plovka, /'. in krajini Negot.) vidi patka. Rj. vidi 
i raca. — od korijena <>d koga je ploviti. isp. Kori- 
jt-ni 131. 

plovko, plovaka, /'. pi. (u Dubr.) igra djetinja, cf. 
plojka. Rj. 

plovljcnjc, n. Rj. verb, od ploviti. — 1) radnja 
tojom })lovi n. p. lagja po vodi (das Schwimmen, 
natatio. Rj.): »Raduj Be poju joj (Bogorodiei) vjerni, 
tcvijete koji ne veneS... pristanilte zemaljskoga plov- 
Ijtitja. DP. 115. — 2) radnja kojom tko plovi n.p. 
konja. 

pliica, /*. (u Dubr.) bijela dzigerica, die Lunge, 
pulmo, cf. utrobica. Rj. dem. pludiea. — Sto je za 
jetru bolje, toj plucu kolje. DPosl. 122. rijeci s takim 
Hast, kod daea. 

pluiii a. /". dem. od pluca. Rj. 

plui'iijak, m. (n Dubr.) nekaka trava. Rj. 

plug, m. — 1) der Pflug, aratrum. Rj. vidi ralica 

1, ralo 1. — Gladisika, nekaka trava... zilejoj, kao 
sto se govori, mogu ustaviti plug od 8 volova. Rj. 
87b. U tome oboravanju mjesto volova plug vuku 
Sest djevojaka. Rj. 432b. Plug i volovi, (u Srbiji i u 
vojv.) nekake zvijezde (der grosse Bar, ursa major. 
Rj. 9 ). Rj. 509a. Dogje u jedno polje gje su se neko- 
like stotine plugova bile sastale te orali spabiji. Npr. 

2. Deveti u plugu. (Ne zuaci nista). Posl. 58. U sto 
si se zagledala! bas u mlado u tezace, sto po vas 
dan plugoni pluzi. Npj. 1, 445. — 2) plug zemlje 
(pi. piuzi), t. j. dan oranja, Juchart, jugerum. Rj. 
vidi ralo 2, i syn. ondje. 

pi ii ii •) n-. f. pi. (die Pluder/ioseitj die deutschen 
geknopften Hosen, im Gegensatze der ungriscken, 
serbisehen mit Riemen, braccae germanicae. Rj. hlace 
sa pucima, toboze hlace Njemacke, prema hlacama 
na kais, sto su ih otprije nosili u wis. 

plfit, m. (na KorCuli) vidi pluta. Rj. vidi i pluto. 

pluta, f. der Kork, das P,intoffelholz (Korkeiche. 
Rj. :i ), cortex subereus (quercus suber L. Rj. s ). Rj. vidi 
plut, pluto. 

pi ill a n jr. ii. das Schwimmen, natatio. Rj. verb, od 
plutati. radnja kojom tko pluta. 

plutati, tarn, v. impf. (u prim.) plivati povrb vode 
(kao pluto, koje ne moze potonuti), schwimmen, nato: 
sta ono pluta po moru? Nekome i pluto tone, a ne- 
kome i olovo pluta (Posl. 201). Kj. — Baei .luni a 
more debelo, ali Jure po moru plutase. IINpj. 1, 333. 

plllti, plovem, v. impf. vidi pliti, ploviti, plutati. 
— Tone u ponore, ako sam kaze da plove u slayi. 
DPosl. 137. U dvije osnove koje se u infinitivu svrluju 
na u: plu i slu, siri se taj u sadaS. vrem. u ov. tstor. 
259. s promjenom glasa u u osnovi na ov: ploves. 269. 

pluto, n. (u Dubr.) der Kork, cortex subereus, cf. 
pluta: Nekome i pluto tone, a nekome i olovo pluta 
(Posl. 201). Rj. vidi i plut. lako drvo sto plovi povrh 
vode. isp. plutati, pluti. — Plutati, plivati povrh vode 
(kao pluto, koje ne moze potonuti). Rj. 509a. Njekomu 
pluta tonu, a njekomu olova pliju. DPosl. 85. 

pluif'lljl', n. lias Haiti ii des P/luges, sustcutin <tirai . 
Kj. verb, od pluziti. radnja kojom tko pi 

plu/.inu, /'. (ii C. G.) koliba n. p. kod lora, die Senn- 
hate, tugurium pastoris Alpini: l'a vedera s gjecom 
n pluzine. I postavi pusku u pluiinu, EH. vidi pru- 
zina. — Listom Nikae u pluzinu dogje. Kj. 3,'inb. 

pluziti, z'nn, v. impf. den Pflug halten, sustinco 



stivam. Kj. ■< oranju drzati plug. — U tome obora- 
vanju mjesto volova plug vuku 5est djevojaka ... a 
najstariji fiovjek iz onoga Bela pluzi. Kj. 432b. I" sto 
si se zagledala! bas u mlado u tezace, sto po vas 
dan pltiijom pluzi. Xpj. 1, 445. 

pljaeka. /'. (u Srbiji i u Bosni, osobito od godine 
ISO! i vidi plijen. Rj. i syn. ondje. — Tvoj se pasa 
pljaeki naucio. Xpj. 4, 348. Ostrvivsi se tako sredno 
na Tursku krv i namamivsi »i« pljacku . . . i prosti 
je narod izgubio volju opet tako postati raja Turska. 
Danica .".. 219. Moze biti da bi i seljaei pljaeki 
navalili. Sovj. 53. — pljaeka (doSla je od Rusa 
k Srbima). Osn. 298. 

pljiu-kadzija,* m. de Beutemacher, Plunderer, prae- 
dator. Rj. koji pljaeka. — rijeci s takim hast, kail 
djeladzija. 

plji'iekaiiji', n. vidi plijenjenje. Rj. 
plji'if'kati, pljackam, vidi plijeniti. Rj. v. imp/'.: 
v. pf. sloz. na-pljafikati, o-, u-, za-. 

pljiiMiuti. snem, v. pf. vidi pljesnuti. Rj. vidi i 
plje(h)nuti. v. impf. pljeskati. — Te tako kad gje- 
vojka rukom o ruku pljasnu, svi potekose u jedan 
trem. Npr. 104. 

pljeliiiiiti, hnem, v. pf. vidi pljenuti. — plfenuti 
(h je otpalo). Korijeni 299. 

pljcniili. nem, v. pf. einen Hieb geben, ictum in- 
fero. cf. pljesnuti. Rj. vidi i pljehnuti, pljasnuti. v. 
impf. pljeskati. 

pljfes! ein Schallwort, womit man den Knoll eines 
Hiebes bezeichnet. Rj. interj. vidi pljeskae. naznu- 
cuje se glas sto se cuje, kad tko pljesne. 

pljesak, pljeska, m. das Platschen, sonitus, genus 
plausus. Rj. djelo kojim se pljesne. 

pljeskae! vidi pljes. Rj. uzvike s takim nast. kod 
cistac 3. 

pljeskiinjc, n. das Platschen, sonitus aquae, aut 
in aqua- agitati. Rj. verb, supst. od pljeskati. radnja 
kojom tko pljeska. 

pljeskati, skarn (pljestem), v. impf. platschern, 
agito aquam, comploclo. Rj. v. pf. pljesnuti, pljenuti, 
pljasnuti; v. pf. sloz. popljeskati, raspljeskati. isp. \ 
doplj&kati. — Kazu da macaruli no<5u idu u drustvu, 
i pljestu rukama i podviknju. Rj. 348b. Postavise 
ga carem, i pomazase ga, i pljcskajaci rukama go- 
ininli.i : da zivi car! Car. II. 11, 12. Drugi de jiln*- 
kati rukama za njim (za bezboznim), i zvizdace za 
njim s mjesta njegova. .Tov 27, 23. Pljeskaju rukama 
mid tobom svi koji prolaze, zvizde i masu glavom : 
to li je grad . . . Plac" 2, 15. 

pljesniv, adj. schimmlig, mucidus. Rj. u cega ima 
plijesni. vidi bugjav. — Sve su to stari obifaji Srpski, 
nego ne znamo u kakvom su pljesnivom Njemackom 
roiiianii saeuvani. Nov. Srb. 1817, 487. 

pljesuiviti se, vim se, v. r. impf. schimmeln, mu- 
cesco. Kj. govori se u istom znacenju i hez se refleks. 
pljesuiviti. pastujati pljesnivo. vidi bugjati, bugjaviti. 
v. pf. sloz. popljesniviti, upljesniviti se 

pljesnivijenje, w. verb, od pljesniviti (i se). stanje 
koje la vn. kad (se) sto pljesnivi. 

pljesnuti, snem, v. pf. Rj. vidi pljenuti, pljasnuti. 
v. impf- pljeskati. — 1) platschen, complodo. Kj. - 
Pleca za prazuijeh vreca! (Kad koga u Sali hvale da 
je jak, reee se ovo pljesnuvsi ga po plei-ima). Posl. 
249. Pljesni rukama i lupi nogom, i reci: jaohl Jezek. 
i). 11. — 2) sa se, refleks.: Ne da coso Bosue. 
(. . . nekakav nromasak ('oso Bosnjak pljesne se /"■ 
iiitaiiuiiii govoredi: Ako je car dao, ja ne 
dam« . . .). Posl. 198. \ pljesnu se rukom po koljenu, 
pud koljeuoin skerlet rnha pure. Xpj. 4, 181. 

rije.scviea. f. planina u Hrvatskoj na Bosanskoj 
granici; a ima na onome kraju i drugijeh planina 
koje Be tako zovn, cf. PleSevica. Kj. u narodu se 
cuje PljeSiviea ///.•' se zove gora ne daleko od '/.a 
greba); a govori se i rijec pljesiv, t. j. ielav. isp. 



pljesiv 



50 — 



pljustati 



PljeJiivci. -- Znacenje tkorijenu) guliti, golu biti: 
oil i. Plesevica. Korijeni 299. 

pljesiv. adj. calvatus. Stulli biljezi, da je rijez iz 
Ruskoga rjei nil i; ali se govori u sjev. Hrv., pa valja 
da i arugdji kao Ho pokazuju rijeei PljeSivica, Plje- 
Mvci. korijewu vidi hod Pljeievica. vidi delav. 

IMjcsivci, PljMvSca, m. pi. — Nahije Katunake 
plemena: Cetinje . . . Pljesivci. Rj. 506b. isp. Plje- 
Sevica, 

pljcsiviti, vim, o. imp/', calvescere, calvefieri. Stulli. 
postajati pljesiv. vidi celaviti. v. /</'. sloz. opljesiviti. 

pljesivost, pljMivosti, /. calvities. Stulli. vidi ce- 
lavost. 

pljiMi. plijevein. r. impf. ijiitiu. run, ii, cf. plije- 

viti. Rj. 1. pregj. pljeh. //. pregj. pljlvijah (pljevSh). 
/. pridjet ppo, 1'ljrla. //. pridj. plijeven. prilog 
pregj. pljgvsl isp. Obi. 69. ». /</• sto*. iz-pljeti. o-. 
Nekoliko gjaka . . . oni su Ijeti cuvali koze, sa- 
dili i pljeli luk, iili uz plug. Rj. 841b. sa se pass.: 
PJjetva, kad si plijeve. Rj. 509b. 

pljeiva, /. hi C. (i.i tad se plijeve, das Gdten, 
runcatio. Rj. sa nost. isp. sjetva, zetva. 

pl.ji'i\iir. ///. </. / <, <ii,r. runcator. Rj. koji plijeve. 

pljcUnricn. /'. dt< Gdterin, runcatrix. Rj. koja 
plijeve. 

pljeva, /'. - /> (/,c Sprew, j7?«»Ba. Rj. — Plje- 
\iij.ik. gdje se pljeva diii. Rj. 509a. Liaica reee: Ja 
I'u Bvojim repom trniti pljevu sa senice*. Npr. 175. 
Malo pljevi dosta vjetra. iVise se govori nego je). 
Posl. 175. Bivaju li kao pljeva na vjetru, kao prah 
koji razinisi vihor'.' Jov 21, 18. — 2) ima kao pljeve 
(n. p. raka a vodi, uiiju u glavi). Rj. rrfo mnojo. 
vidi plijen 2, tuSta, tuSta i tama. 

I'ljevaljski, <«/,'. bo« Pljevlje: I gjidiju Plevalj- 
skog kn.liju. I sokola Pljevaljskog kadije. Rj. sto 
pripada Pljevlju (Hi Pljevljama?). 

pl.j<-\ ar:i, /'. »jdi pljevnjak. Rj. gdji s< pljeva drzi. 
w'di i pljevnica. isp. pljevnja. — rijcii s takim nast. 
kod badnjara. 

I'ljevljc n. (IMjevlja, n. pi. qcu. Pljevalja. Rj. 3 ) 
varus u Hercegovini, </. Taslidza. Rj. Selo u 

Hercegovini izmegju Cajnica i Pljevalja u planini 
Kovacu. DARj. 534b. 

pljeviii, adj. in Berc.) n. p. ljuska, Spreu-, pale- 
aris. Rj. sto pripada pljevi. — Suljak, ■ ) pljema 
ljuska, koja se ne da skinuti sa zrna. Rj. 849a. 

pljevnica. /'. gdje si p#e»a </;:"/. Dobro lien. 
stnjrlja. neg mil ua krivu pljevnica stoji. DPosl. 17. 
Presan ii si k'o i pop u pljemici, 100. pljevnica, plje- 
vara, pljevDJak. XV. 

pljexnja, /'. zgrada gdje se cuva pljeva, slama i 

sijeui, /a marvu. M. <;j. Milicevid. isp. pljevara, i 

\""- ondje. i iku svakoga takoga hana ima i drugih 

, ambarova, arova, plevanja, podruma. Zim. L57. 

plji l \njak. ///. gdje se pljeva drzi: kao da sam u 

/.Ijii-n'iitl:,, spala. Rj, ,■/(/( pljevara, i si/e ondje. 

pljdsun, pljoana, adj. (u Srijemu) t»di plosan. Rj, 
Ij mjesto 1. ie// i plosnat. 
pljiiska, /. ml, ploaka. Rj. — (lj ny'esto 1). ^'os«a 

< ntiirn. 

pljosla. /. in K.ieknji vidi bara. Rj. ouit ploSta, 

ilj mjesto 1 1. isp. pljoStara, ploStiua. 

pljo.ilara, /'. u Srijemu) vidi baretina, piStaiina. 

' - ploStina, mlaka, mofialina, modvara. isp. 

pljosta, plolta. - rijeei s takwm nasi, kod badnjara. 

plj5£timic3, n. p. udariti, mit der Fldche des 

■ <■ 'in ,l,i„, latitudinem (gladii). Rj. adv. vidi 

llelllliee. litiniir,-. mi j, rut mi Iiasatire "C I'iluliec. — 

mice, t. j. ni osu-ijem ni teludem, 

Rj. 331a, Mario ga lopatom nasa- 

'"'''■ '■ .!• "'.i 1 ' pljostimice, nego onako kao Sto 86 

uilara nozem kad ae aijede. Rj. 405a. 

plj&ca, / hi Slavon.) uekukvo bijelo gro%je. Rj. 



pljilcaajt', n. dem. od pljuvanje. Rj. vidi pljuc- 
kauje. 

plj&eati, earn, dem. od pljuvati. Rj. vidi i pljuc- 
kati. r. /if. pljiieimti. 

pyAeaviea, /'. (at.) Sitna riba pljucavica«. q. d. 
Spelling, mn Benennung des Fisches in sofern man, 
wenn n, mi ilin ixst, der Graten wegen immer aus- 
speien muss, piscis, quasi dicas, sputatilis ob ossa, 
quae manducans ejicere debet, cf. dlakaviea. Rj. tako 
se kaze .n dlakavu ribu, sto covjek jeduci je pljuca, 
I. j. i: usta izbacuje sitne kosti kao da pljuca. 
pljuekanje, >/. vidi pljucanje. Rj. 
pljucknti, ekaui, vidi pljucati. Rj. 
plj&cnuti, eueiu, v. pf. dem. od pljunuti. Rj. r. 
impf. pljucati, pljuekati. 

pljunuti, nC'in, v. pf. ansspeien, expuo. Rj. dem. 
pljucnuti. r. impf. pljuvati. — Coban zine, a zmi- 
jinji mn ear pljune u usta. Npr. 12. Gjavo pljune 
n,i innljit, i od njegove pljuvanke postane svraka. 
91. Pljune u oganj, te se u oni eas udune. 94. Da 
svalcu mi iiju [irmi) pljune, a ko ne pljune, odmah 
da ga pogube. 230. Karl Ooek nada se pljune, na 
obraz (Se pasti. Poal; 122. Koja vrvi da povrvi kao 
ovca na solilo! (Koji hvataju rake ili ribu, kao plju- 
nuvsi u ono sto prvi put uhvate reku ovo). 139. 
I'ljnni rrli sebe, kad li na obraz. 249. Tada pljunuse 
mu u lice. Mat. 2(1, 67. 

pljflsak, pljuaka, m. Rj. -- 1) der Platzregen, 
minims. Rj. /,/,</,,< kisasto padajuci pljuska. — Kisa 
se . . . a, pljusak pretvorila. Zitije 34. — 2) pljusak 
nil rink, km! voda zapljusnc : Dok se sve jezero stade 
ljuljati, pljusak ml jezera udari po vatri i zagasi je 
polovinu. Npr. 189. 

pljilskao! n. p. vodoni kail ko koga polije. Rj. 
— uevike s tdkim nast. vidi kod eistae 3. 

pljnskaca, /'. — 1) t. j. kruSka, Art wdsseriger 
llirnrn, jiiri genus. Rj. neknkii vodena krusku. vidi 
I bljuzgaca, jeribasma, vodenjafia. — 2) pi. pljus- 
kaee, uekakve kraste, cf. pljuskavice. Rj. vidi i 
pljuake, bljuzgace. 

1. pljiiskanje. a. Rj. verb, od pljiiskati. — 1) radnja 
I. ,iiii,n voda pljuska (das Platechem, aquae sonitus 
Rj.). — 2) radnja kojom tko pljuska koga vodom 
(das Spritzen, aspersio. Rj.), 
'■I. pljoskanjc, ». verb, od pljuakati. Rj. 
I. pljiiskali. pljuskani, v. impf. — 1) platschem, 
sonitum edo (de aqua), ty.pljuska n.p. k/s,i padajuci. 
vidi pljuStati. — 2) spritzen, aspergo. Rj. kao vodom 
polijevati; voda pljuska u lagju. v. impf. s2oi.ua- 
pljuskivati se, zapljuskivati; v. pf. sloz. zapljusnuti. 
'I. pljiiskati, akam, v. impf. n. p. vodu iz lagje 
ispolcem, ausschutten, projicio (aquam). Rj. v. pf. 
pljusuuti; v. pf. sloz. ispljuskati; btpljusnuti. — Se- 
kati n. p. barku, t. j. pljuskati vodu i; nje. Rj. U751). 
sa se. pass.: Ispolac, kao izdubena lopata kojom se 
pljuska voda it lagje. Rj. 237a. 

pljoskavica, /. (u Srijemu) vidi bogorodicina trava. 
Rj. Iiiljkii. 

pljuskavice, /: /-/. nekake kraste, Art Ausschlag 
i Windbocken. Ilj/' pustularum genus [varicella. Rj. : ') 
e/: pljuake. Rj. vidi i pljuskade, i syn. ondje. 

pljasko, /'. pi. in ('. (i.i vidi pljuskavice. Rj. ne- 
kake kraste. vidi i pljuakace, i syn. ondje. 

pljUMinti, sneiu, v. pf. hinschutten, effundo, pro- 
ii,m (aquam e rase). Rj. n. p. rmlu ie suda. v. pf 
sin:, btpljusnuti; v. impf. pljuskati. 

pljilst. m. (u Srijemu i u Bafikoj) vidi brSljan. Rj. 
hi/jku. vidi i bljQSt, brStan. 

pljustanjc, n. das platsehernde Fallen (des Begem), 
casus plvviae rum sonitu. Rj. verb, od pljustati. radnja 
kojom pi j ust i a. p. kisa. 

plju.slnti. Mi, ii. p. kisa, voda na usta, platschern 
(nun Begen), cum sonitu decide die pluvia), afjluo. 
Rj. vidi 1 pljuskati 1. 



plj uvafa 



— 51 — 



po 



pljuvaca, f. (u Risuu) vidi pljuvanka. Rj. vidi i 
pljuvaeka, pljuvaeka. pljuvanak. ono sto se ispljuje. 

pljiivacka, /'. hi vojv.i vidi pljuvanka. Rj. vidi i 
pljuvaca. i syn. ondje. 

pljiivfu'iiic-a, /'. vidi pljuvaonica. Rj. sad u koji se 
plju'ic. vidi i pljuvalo. 

pjjuvat-ka, /'. (u vojv.) vidi pljuvanka. Rj. vidi i 
pljuvaca, i syn. ondje. 

pljuvalo. ii. vidi pljuvaonica. Rj. vidi i pljuvacnica. 
— rijcci s takim nast. kod bjelilo 1. 

pljuvanak, pljuvanka, m. vidi pljuvanka, Rj. vidi 
i pljuvaca, i syn. ondje. 

pljuvanka. f. der Speidhelausvmrf, ejectamentum. 
Rj. vidi i pljuvada, i syn. ondje.— Gjavo pljune na 
zemlju, i od njegove pfyuvanke postane svraka. Npr. 
91. Kad de§ se'odvratiti od mene i pustiti me da I 
progutam pljicvanku svoju? Jov 7, It'. 

pljilvfinji\ re. das Speien, sputatio. Rj. verb, od 
pljuvati. radnja kojom tko pljuje. dem. pljucanje, 
pljuckanje. 

pljuvaonica, /'. der Spuckkasten, vas sputi, cf. 
pljuvalo, pljuvacnica. Rj. sud u koji se pljuje. 

pljuvati, pljujem, v. impf. Rj. v. pf. pljunuti; r. 
pf. sloz. Iz-pljunuti, o-, od-, za-; iz-pljuvati, na-, po-, i 
pro-, raz-, u-, za-. v. impf. sloz. iz-pljuvati, od-, pro-, | 
u-, za-. dem. prosti pljucati, pljuekati; dem. sloz. 
opljuckivati, otpljuckivati. — Tako na casni krst ne 
pljuvao! Posl. 307. 

1. po, za accus. i loc. Rj. prijedlog. 

I. sa akus. — 1) pokazuje cilj radnji, kojom se 
ono sto rijec s prijedlogom samu znaci, hoie da do- 
kuci : urn (holen), otiSao po gjevojku, urn das Madchen, 
abiit tit adduceret puellam. Rj. Idemo u Dubrovnik 
po so. Npr. 6. UzevJi se s njim po ruke uvede ga u 
dvore. 19. Otide onom starcu da ga pita koine ga je 
poslao po svjet ! 155. Dodi ce vrag po svoje. Posl. 69. 
Po zlo ne valja eldije slati. (Ono samo dogje). 252. 
Prosu se biser po perja. Npj. 1, 4 - J. — 2) odvajauje: 
Eno ti tri sirote gjevojke . . . svaka po sebe razlicitu 
rabotu poslnje. Npr. 111. — 3) nacim: kako? — Po 
sto je brasno, vino? wie theuer, guanti? po dvanaesi 
para. Rj. Rede domacinu da lezu bez sauduka. ali 
oni opet ne stnednu ni po sto, nego on sain ostane 
tako da spava. Npr. 42. Ono stvar vrijedi, po sto se 
moze prodati. Posl. 239. Te sakupi po izbor svatove. 
Npj. 2, 580. Potbvatili su se Dubrovcani da Ce po 
odregjenu cijenu prodavati so. DM. 246. ovamo tdii 
i ovaki primjeri: po Turski. po Beeki, <u<f. nach Art. 
more. Rj. Svaki po svom nacinu, a magarac po sta- 
rinski. Posl. 278. Upravljati stoloni po zagrebacki. 
Kolo 15 (14). D rukopisu . . . u kom su crkvene pjesme 
po ruski s notama. Rad 1, 188. — 4) pokazuje komu 
Hi cemu je sto na korist Hi stetu: Po mene je tako 
najbolje; u zao das po se i po svoju alarm, fiir,pro: 
Ne kaze baba kako je san snila, vec kako je po nju 
bolje (Posl. 200). Brate Mico, nije po te kriva Rj. 
Vuk je i to poslusa naopako po sebe. Npr. 180. U 
Budimu gradu cudno cudo kazu, na zlo po junake, 
gore po devojke. Npj. 1, 218. Mozeino ti vode za- 
hvatiti, ali nije zdrava po junake. 2, 622. 

II. sa lokat. — 1) u Rj. 2: udario ga po glavi, 
auf den Kopf, naeh dem Kopfe. Rj. Zakla me po 
zaklanu. I Kad ko kome ucini veliku Stetu). Posl. 83. 
Uze Ajku po svilenu pasu. Npj. 1, 388. Objesivsi se 
puce po srijedi. Djel. Ap. 1, 18. — 'i) u Rj. 3: po- 
znajem ga po govoru. nach der Sprache. Rj. Po oca 
se poznaje sin, a po majci -n. Posl. 255. 1 uzmite 
dvadeset momaka, sve po pusci i krvavoj ruci. Npj. 
5, 89. Ona je izemlja) u opste razlicna. §. 6. 1. Po 
klinu ... §.7. II. Po plodnosti. Rriprava 4. 5. MjestO 
sainoga gcnitiva nalazi se gen. 9 prijedl. »odc po 
talyanskom u njekih pisaca. Dani£ic, ARj. 672a. 

8) u Rj. 1: kako je po Be6u, po Brbiji? wie wfs in 
Wien? ide po sobi. Rj. Po pustoj crkri i psi laju. 



Posl. 255. Po tvom obrazu cvije(?e raslo! (Kad 
koga kazuje Sto ruzno ili sramotno). 256. Na^initepo 
ovoj '1,/tini mnogo jama, t.'ar. II. 3, 16. Objavite ovo 
po narodima. Joil 3, 9. Okrenu mnoge crkve u pre- 
stolnici i po kraljevini . . . u jedinstvo a rimskom 
crkvom. Glas. 21, 287. — 4) u Rj. 5: poslao po 
nji'imi. dwch iln:. Rj. Dragi dragoj po zv'jezdi po- 
ru6i. Npj. 1, 240. Car isprosi po gjevojku. 

2, 132. — 5) u Rj. 6: po tome moze zivjeti sto godina, 
desswegen, per hoc, hoc non impedit: po meni do 
i-initi -to ti drago. Rj. Po porukama vuci mesa ne 
jedu. Posl. 255. Tesko majci po 315. Po tebc 

me zmija zaklat' sca5e, a kod ljube istom ne ho 
Npj. 1, 201 (= po tebi). Nije mene po snijegu zima. 

1. 528. — fi) u Rj."7: nije mi po cudi, po volji, 
nach Wunsche; sudi po mitu, po prijateljstvu, po 
bateru : Nemoj sine govoriti krivo ni po babn ni po 
stricevima, ve2 po pravdi Boga velikoga. Rj. I. 

se po sreci koja nasla. Npr. 114. Trpljen spasen po 
gotovu blazen. Posl. 321. Ne govore Bogu po eakonu, 
ved govore caru po hateru. Npj. 2, 90. Nije niogude 
tu stvar presuditi po svjedocima. Danica 2, 1^7. No, 
po nesreei Srbskoga naroda, takovi slabo mare za 
ovo djelo. Spisi 1,5. Po necistoti njihovoj ipo prije- 
stupu njihovu uclnik im. Jezek. 39, 24. — 7) a Rj. 
8: po Bogu brat, po meni rod, wt. Rj. Rod po krvi, 
i. ]. po muskoj lozi; po zenskoj lozi, po mlijeku. Rj. 
300a. (ijace po sebi znanfie. (Kad ko za drugijem 
govori zlo, pa ko hoce da mu kaze da on to zna po 
sebi, i. j. Sto je sam ouaki). Posl. 72. Po cemu sam 
duSa tvoja? \V po Bogu il' po rodw? Npj. 1, 632. 
Tamo bjese jedna budalfna/w imenu Kraljevicu Marko. 

2, 371. Sabac sam po sebi nije tvrd. Danica 2, 45. — 
S) u Rj. 9: po Bozicu. nach, pott (kao poslije); (po 
juznijem krajevima govori se i) po danas, po sad: 
Majka nema do tebe jednoga, a po danas ni tebe 
ne bilo! Rj. Popak, poslije. Rj. 541a (po pak). Sjutra 
je nedjelja. kad po sjutra dogje prva nedjelja, onda 
de biti sjutrasnji dan. Rj. 685a. Da Bog da mi svaka 
sreda posahnula i ne imala uapretka kao ova slamka 
po jutros\ (prekinuvSi slamku). (Zakletva). Posl. 47. 
Po smrti nema kajanja. 256. Zaludu je po zboru 
mudros(t). DPosl. 155. Zaman se je kajat' po Heti. 
155. Po tarn malo vreme postajalo. Npj. 2, 70. Po 
svijem tijem ratovima narod zivljase mnogo sretnije 
nego pod sudijama. Prip. bibl. 71. Umre Ohozija ne 
ostavivsi po sebi ni jednoga siua. 

2. po, wpotrebljavano kao adverab I; i ■> 
s drugim rije&ima II. 

I. po, kao adverab, dodaje snacenje distrUmtivno 
rijecima kaje drugoga nacenja radi vec stoje u kom 
i. — 1) rijec stoji u nominativu : Po jedan, 
Ipo dva, :>< emem. Rj. Imam vredu oSapa, svakom 
svatu po saka. Rj. 483a. Da svi izlaze jedan po 
jedan. Npr. 50. Ako ne euri, a ono kaplje. (Ako se 
ne dobija po mnogo, dobija se po stogogji. Posl. 7. 
Dlaka po dlaka. eto bjelaca; zrao po srno, eto po- 
gada (kaplja po kaplja, eto Moraca)! 59. V tebe se 
\po soko izleie. Npj. 4, l'37. I' svakome (mjestu) sjedi 
Ipo pasa od dva tuga, Danica 2, 48. Tako su i u 
LuStici i u Krtolama bill po kapetan i po cetiri sugje, 
a ii Mainauia, Poborima i Braidima ujedno. 37. — 
2)rtj& genitiw: Mali i/.vomc. . . aekad bio 

tako veliki da su vodenice po devet vitlova na ojemu 
mljele. Rj. 60a. 3) rijec stoji u datiw. Ali svaka 
poreska glava ae daje to svakome kmetu, nego samo 
po jednome. Slav. Bibl. 1, 86. — 4) rijei stoji u 
akusativu: Dao svakome po tovar fita; udario mi 
po dvadeset i pet batina. Rj. (idjekoji stojc na polju 
po cijilu >!•>■'■ Rj. 33b. Otiskuje po komat i / 
dokle obje sabljo isjekose. Rj. 287a. Povazdan, (po 
vas dan pava povazdan, den ganzen lair, in 

diem. Rj. 513a. Po jedan put ssagrabi Sakom te Bije, 
a po drum I" 1 ' " "^ Ul ll ' J ede - N l"'- "'• N "~ l, ' i zelen 



po 



52 — 



pobaucke 



u grad i take po stogod zasluzujucl 206. Imaju dve 
devojke... za to im treba dati po metlu. 239. Petrti 
i njegovu ortaku (odaeku) samo po desnu ruku i po 
malo jezika. MiloS 188. Pofne (djevojka) vjencano 
ruvo oblafiti, koje joj djever parce po parce dodaje, 
Ziv. :W2. 1 >;>< 1<> svakome po trttbu u ruku i po prazan 
I'nii i /jo lnv ii zlian. Bad. T, 16. Da uzmemo oudje 
svaki po hi riio. Car. II. ii, 2. ovamo itli i ovaj pri- 
mjrr: k'ao jauk, koji Be po kad kad otme iz razbi- 
jenoga area. DP. 362. - S) rijec stoji s prijedlogom : 
Melju vodenice po 8 aVa kamriia. Rj. L5a. Dva du- 
gacka koca podvuku se odozdo pod naviljak, pa dva 
covjeka, jedan ostrag a jedan naprijed stanuvsi megju 
kolje i uzevSi Bvakom rukom po ea jedan koltu nose 
naviljak megju sobom. Etj. 380a. Kad je Sarac za- 
gledao vihi. po $ tri koplja a vision skace, po s betiri 
dobre u napredak. Npj. 2, 217. Ima paSa po od dva 
tuga. Danica 2, 83. Globi Turke i raju jednako, i jo§ 
Turke po na jednogu vise, jcr su bogatiji. 2, 84. Pri- 
vezem svaki kraj /« .■< jednv granu. 2, 128. A i oni 
aamo po s nekoliko momaka otidu svaki svojoj k mi. 
.'!, 220. Hvataju se svako po so jedan kraj slamke. 
Npj. 1 I, 17 

//. po, slozeno < drugim rijecima. — I) s adjek- 
tivima i adierbima (i prijedlozimu) : podobro, pove- 
liki. pobolje, ponajvise, ziemlich, sir satis. Rj. kao 
prilicno, prilicno dobro, prilicno veliki, prilicno bolje 
i t. (1. viiit pri II. — Podobar, 30 ziemlicb gut, sir 
saiis bonus n'tul so vor nil: ii Beiwbrtern), cf. po. 
Rj. 523b (Njemackim rijecima kail Vuk, da po most 
ouafcc stajati pred svijem pridjevima). Ko polako ide, 
prije doma dogje. Ko po mnogo pije, po glavi se 
bije. Ko popuno iu, popu nije mio. Posl. 151. Dize 
skute poi^'se koljena, a rukave /«"/^ lakata. Npj. I, 
598 (prijedlog). Pise (dosta pontim'tn minejskim slo- 
vinia). Danica 1, 16. .Main ponise te stijene ima a 
Moravi malo osirvo. 1. 23 (prijedlog). Preno da je 
main podaleko oil crkve. I, 35. Lobud, drvo malo 
pokract i podeblje od dzilita. Npj. 1 .'!, 398. Ne opreraj 
se ii ovu vojsku Ijuili /in mnogo. Sovj. 39. — 2) sa 
glagolima. - a) pospavati, popjevati, posjedjeti, ein 
ivenig, paululum. Rj. kao malo, nesto malo. — h) po- 
skidati, pobiti, pozatvorati, eines naeh dam andern, 
unus i i- alio. Rj. kao svejedno ea drugim, sve pomalo. 

•t. po, (die Halfte) halb, dimidium: po vola, iU r 
halbe Ochs; po hljeba, po bureta vina, po covjeka 
i t. il. Rj. po (mjesto iio.n.). Osn. 25. vidi pol, pola, 
polak. polovica, polovina. — Junjga masla, t. j. oka 
i po. Rj. 256b. Pak dohvati jednu kupu vina, pu n/i 
bjese, pak je pripunio. Rj. 596b. U tome polju (ima) 
kamni iiiko ilvanaest pedi U visiim i ojfco arsina i 
po ii sirinu). J!j. 626a. Kad je bilo na po puta. Npr. 
104. '/.n cijclu pu dana razabrati se nije mogao. 115. 
Ja mopn za po sahata. 203. Obecavao polovinu 
carstva . . obecao po earstva. 262. Bolje se od po 
puta vratiti nego rgjavim (patem) do kraja idi. Posl. 
26. Krpez i trpez po svyeta drze. 161. S Vlahom do 
lite, a od po njom n glavn. 282. Coil: i po; jo§ 
da je po, pa bi bio Citav. iKad koga u sali hvale). 
348. U po podni sv'jetu na vidiku. Npj. 4, 169. Tako 
je dve godine i po ziveo u Sremu. 4, 14. (ma u po 
brda udaren u zemlju jedan karnen. 4. :>2. Na 65 
po. Odg. na sit. !l. dva ilia plimcitn i po 
primiae nafiljedstvo svoje. Mojs. IV. 34, 15. 

poa . . . vidi poha ... Rj. 

poajmaniti se, ntm se, v. r.pf. (u Baclcoj) ajmana 

'in ajmana. Kj. po-ajinaniti se , ajmana 
postati. 

poarnaatiti, um, r. pf. Kj. po-arnautiti. ». impf. 

arnanliti. - 1) .„,„ Anmiilni marhen, reddo Al- 
'""""» Rj koga Aiiiaiitiiiom. — 2) sa ae, 

refleks. mi An, out warden, po Albanus. Rj. postati 
Arnautin. 



poasiti .se, pbaslrn ae, v. r. pf. osiliti se. Rj. po- 
asiti se. isp. asi, asi se uciniti. vidi pohasiti se. 

pi'ihaliili se, bun se, v. r. pf. villi poroditi se. Kj. 
po-babiti se, roditi dijete. isp. v. impf. babiti. 

pnliai ali. ram, v. pf. naeh ciiianiler werfen, jacio 
a n a in ex aim: Pobacase Turke u tauinicu. Rj. po- 
bacati, baeiti sve redom Hi malo po malo. vidi po- 
barati. r. impf. bacati. — Pobaeajte kuke i motike, 
pa iidrite po selima Turke. Npj. 4, 344. Topove po- 
liav iju u .Moravti. Danica 4, i:>. 

puhaeili. pbbactm, v. pf. Rj. po-baciti. v. impf. 
pobacivati. — /. 1) wegwt rf< n, abjicio. Rj. kao baeiti, 
mil, arid: Nego se stane odgovarati da je on vec po- 
bacio lijecenje, i da viSe ne zna lijeeiti. Npr. 147. 
Kad hajduci to eiiju, onaj pobaei sablju a oni drugi 
ostave svoje delove na gomilama, pa skoee i pobegnu 
bez obzira, 172. vidi poturiti. — 2) verwerfen, miss- 
gcbaren, abortio. Rj. pobaciti dijete. vidi izbiti, iz- 
nebiti, izvii'i :;, pomaSiti, izjaloviti se. isp. pobaeiti 
se. — Jeliea, nekaka trava za kojn se govori da /.ma 
moze oil iiji ihjiii pobaciti. Rj. 253a. — II. sa se, 
refleks. villi pobaciti se. — < »k«>t iti se, roditi se, po- 
baciti se. Rj. 155a. # 

pobacivanjc, n. Kj. verb, oil I) pobacivati, 2i 
pobacivati se. - 1) radnja kojom tko pobacuje sto 
idas Wegwerfen, abjectio. Rj.). — 2) radnja kojom 
una /Hi Hvotinja] pobacuje [dijete], (das Verwerfen, 
das Missgebaren [von Menschen und Tbieren], das 
Kommen inn die Frueht, editio partus imniaturi. 
abortio. Rj.). 

pobacivati, pobacujenn, v. impf. Kj. po-bacivati. 
v. pf. pobaeiti. -- 1) wegwerfen, abjicio. Rj. villi 
poturati. kao bucati. oillmrivati. — 2) um die Frnrld 
kommen, verwerfen, missgebaren, abortio. Kj. n. p. 
pobacuje '.run dijete. isp. jaloviti se. 

pobiYcnti, cam, v. pf. villi pobacati. — Pobacala 
vrzak i kugjelju, a uzela eiliuk i tambttru. Here. 205. 
i*ji. bacati i bacati. 

pobaciti se. p5bicim se. v. v. pf. (u C. G.) geboren 
invilrit. nasci: pobaCilo se dijete, t. j. rodilo se; cf. 
okotiti se. Kj. vidi pobaeiti se. isp. baeiti i baeiti. 

pohiidaiijc, n. il«s Einstecken in die Erde, f.vio 
(signi). Rj. verb, od pobadati. radnja kojom tko po- 
batla sto, ii. p. koplje. 

pobadati, pobadam, v. impf. in die Erde stecken, 
fajo. Kj. po-badati, n. p. koplje. wdtpobijati 3. v. pf. 
pobosti 3. 

pobnlcgati se, gam se. v. v. pf. (vom Vieh), den 
Koth von sirh geben, stercus facio. Rj. po-balegati 
se. haze sc sa stoku. isp. pobrabonjati se. v. impf. 
balegati se. isp. balega. 

pobiiljanjc, n. vidi pobolijevanje. 

pobaljati, pdbaljam, v. impf. Stulli. vidi poboli- 
jevati. v. pf. poboljeti. 

pobaskijali, jam, v. pf. vidi pozioeiti. Rj. po-ba- 
skijati, prtbiti baskije (za rogove). v. impf. baskijati. 
isp. baskija. 

1. pobaSiti, slm, ». pf Rj. ( .. impf. basiti. — 
1) sum Bascha machen, facio bassam. Rj. po-basiti, 
uciniti koga pasom. — 2) sa se, refleks. Bascha 
in iilni. fio bassa. Rj. postati pasa, postaviti se pa- 
som: Mula Nozina, koji je bio otisao u Bijograd, i 
dolje se pobasio i postao gospodar. Danica .'!. 17^. 

2. pobaSiti, pobasTm, v. pf. sto, in Abrede stellen, 
nego. cf. bah. Kj. po-basiti. kao udariti U bah. reii 
tla nije to i to. 

poliaska. abgesondert, separatim. Rj. kao napose. 
vidi baSka, i syn. ondje. 

pobafu'kc, n. p. i6i, t. j. na nogama i na rukaina 
ikao bauki, auf alien Vieren, quadrupes; najvise sc 
govori za main djecu, kad jos tie mogu upravo da 
idu nego tako pu/.u. Rj. vidi i pobavucTce. — Bauljati, 
ii'i pobauike. Rj. 17b. 



pobavu&ke 



— 53 



pobjeda 



pobitvucke, adv. (u C. Q.)'vidi pobaufike: No se 
Vuee pobavucke vu6e. Rj. v ce biti umctnuto allitc- 
racijc radi: Puce poba-rufike suce. _ _ 

pobijanjo, n. Rj. verb, od I. pobijati, II. pobrjati 
8e . _ j. j) radnja kojom tko pdbija sto (cijenu mu). 
i,llis Herabbringen des Preises. Rj.). — 2) radnja 
kojom tko pdbija kamen vodeniini (das Wiederauf- 
scharfen des Miihlsteines, acutio lapidis molaris. Rj.). 

— 3) radnja kojom tko pdbija n.p.ioplje. vidi po- 
badauje (das Hineinschlagenj infixio. Rj.). — 4) radnja 
kojom tko pdbija gumno. — 5) radnja kojom tko 
pobija n. p. misljenje cije. — II. radnja kojom se 
t!;„ pdbija (n. p. po svijetu). vidi potucanje. 

pobijati, pbbijam, v. impf. Rj. po-bijati. v. pi- po- 
biti, _ j. l) den Preis herabsetzen, herabbrmgen, 
imminuo pretium. Rj. n. p. cijenu cemu. — sa se. 
pass.: Da se tijem cijena knjizi ni nialo tie pobija. 
Odbr. od ruz. 2. — 2) kamen vodenieni, den MhIiI- 
Stein aufsehlagen., Rj. vidi sjefi (vodeuieu), posijecati. 

— 3) koplje, hineinschlagen, infigo, ef. pobadati. Rj. 

— 4) gumno, stampfen, solido (fistticationibusi. iij. 

— 5) u umnom smislu: pobijati n. p. misljenje cije, 
widerlegen, refellere, confutare. isp. pobiti 8. — < >naj 
koji v'ovori izriee misao protivnu rnisli drugoga, koji 
zeli da je onako kako sam misli, a onaj to pobija i 
kaze da je sa svijem protivno tome. Danifiifi, ARj. 
H52a. — II. sa se, refleks. vidi potucati se. Rj. n. p. 
po svijetu. 

pohijcdilac, pobijedioca, m. koji pdbijedi. vidi po- 
bjeditelj. — Progovori oholi pobedUac. Zlos. 141. 

pobijediti, pbbijedim, v. pf. besiegen, vinco, cf. 
nadvladati: Amo iesam Turke poVjedio na nasemu 
sancu Deligradu. Rj. po-bijediti. syn. kod nadvladati. 
c. impf. pobjegjivati. — Da pobijedii kad ti stanu 
suditi, Rim. 3, 4. Jer se zbaci opadac braee nase . . . 
oni ga pobijedise krvlju jagnjetovom. Otkriv. 12, 11. 

pobijeliti, pobij&ljeti, pobijelim, v.pf. weiss verden, 
ulbesco. Rj. po-bijeliti, po-bijeljeti, postati bio. isp. 
probijeljeti. v. impf. bijeljeti. — Pdbijelise oei izgle- 
dajufii. (Kad ko jedva fieka koga). Posl. 249. Nije u 
miinu pobijelio. DPosl. 83. 

pobilje, i). povrsina od bila, od kose: Vase je mesto 
gore napdbilju. Megj.275. Proplanak napobilju jedne 
(luge kose. 280. Ku'ee su se osule po si/rdkom pobilju 
kose. Zim. 2. 

piihiljcziti, zim, r. pf. pp-biljeziti, bezeichnen, ad- 
nata, v. impf. biljeziti. — ( im sam u va§em rjeeniku 
pdbiljezio sta ce se crpsti . . . odmab sam zabiljezio . . . 
Kolo, 14 (15). Za to vrijeme pdbiljezih sve razlike 
izmegju njega (rukopisa Hvalova) i nikoljskoga je- 
vangjelja. Star. 3, 2. - 

pobirati, pbbiram, v. pf. nuch emander klauben, 
cofligo. Rj. po-birati. isp. po slozeno s glugdlima (b). 
isp. 'i dobirati V. pf. — Bira Omer po Liei Lieane . . . 
Taku Omer pdbira druzinu, skupi Omer sezdeset dru- 
ziue. HNpj. 4, 158. 

pohiskati, pobistem, r. pf. Rj. po-luskati. v. impf. 
biskati. — 1) koga, einem das Ungeziefer am Kopft 
ubsuchen, perquiro caput de pediculis, cf. poiskati. 
Rj. poiskati mu mi po glavi. vidi i obiskati. < '" 
legne niiiee gjevojci glavom na krilo, i reee joj da 
ga pobiste. Gjevojka ga stane biskati. Npr. 1. V.ko 
rece da je pobistes po glavi, obisti je . . . <>ua mu 
podvrze glavu da je obiste. 123. — 2) sa se, reciproc. 
si.li imter einander die Lause absuchen, purgan n 
innmii pediculis. Rj. usi poiskati po glavi jedno dru 
oomc. vidi poiskati se. 

pobitan£iti so, ztm se, v. r. pf. ein hump weraen, 
(„, vagus, nebulo. Rj. po-bitaniiti se, postati bitanga. 
/. imjif. bitan/.iti se. 

1. p6biti, pBbijSm, v. pf. Rj. po-biti, v. impf. po- 
bijati. — /. 1) nach etn'iiid, r lodten, mactare. Rj. 
vidi poubijati. Nek pokopa one st<> je do sad pobio. 
Posl. 201. Cije glave onog i junastvo. (Koji u boju 



izosijecaju glave pobijenijeh neprijatelja . . .). 347- 
Xaumise, da nas sve isijeku i jiobiju. Danica 3, 157, 
I djecii, njezinu pobicu uu mjesto. Otkriv. 2,23. Ubvati 
Agaga eara ... a sav tin rod njegov pobi ostrijem 
maeem. Sam. I. 15, 8. Udari na Filisteje i pobi ih 
ljuto. 23, 5. Pobijeni fie padati usred vas. Jezek. ti, 7. 
sa se, puss. : Ne mogu .se sve tice jednijem kamenom 
pobiti. Posl. 205. — 2) u. p. pobio grad vinograde, 
beschadigen, zusammenschlagen, affligo. Rj. — A. Po- 
hiln turn vinograde. B. Moj mertik nije ubila. Rj. 
353b. Bori se kao ala s berifietom (kad vodi oblake, 
pa boee ljritn.it du pobije gradom). Posl. 28. ovamo 
mo'ze se. postaviti i ovaj primjer: Pdbij mbe, pa lezi 
u kolijevku. (Kad ko kaze da je mnogo mlagji nego 
sto je). Posl. 249. — 3) cijena cemu, den Preis einer 
Sache herabbringen, imminuo pretium. Rj. — Kesega 
pobije cijenu mornni. il mala stvar, kad se jevtino 
daje, pokvari cijenu i velikoj). Posl. 133. — 4) (u 
Backoj) kamen vodenieni, vidi posjefii vodenicu. Rj. 

— .5) koplje, einschlagen, figo. Rj. vidi pobosti 3, 
pobusati 2. — Pa iznese zelena barjaka, te qa pobi it 
rudinu travu. Npj. 3, 150. sa se. pass.: Prod ne moze 
po morn boditi prije nego se na njemu arbuo (ka- 
tarka) pobije. Kov. 60. — O) gumno (ubvate se konji, 
pa se potjeraju najprije po neokresanom gumnu, a 
poslije i po okresanom' i slamom posutom), stampfen, 
solido. Rj. — 7) pobiti sto n. p. na kolje, kocice: 
i ine glave Sto bjehu osjecene i na kocice pobjene u 
redu, poee svaka suze prolijevati. Npr. 101. kao vise 
cega sve redom nabiti na kolje. isp. nabiti 2. — 8) « 
umnom smislu : pobiti n. p. misljenje cije, widerlegen, 
refellere, confutare. isp. pobijati 5. — Oim misli da 
ce pobiti one moje rijeci. GPN. 5. Hofie onim rijecima 
svojim da pobiju ono Sto ja rekoh. Vid. d. 1861, > s - 

— II. sa se, reciproc. sich schlagen, confligo. Rj. 
vidi polupati se, potufii se. — Pala krv, t. j. pdbili 
se. Rj. 300a. Pogukati se, pobiti se grudama. Rj. 
517b. Kad se god" pobijemo, svu nas trojicu nadbije. 
Npr. 34. Strasno smo se pobili s njime, krv pade do 
koljena. L99. Idu vigjet', pobit' kako ce se. Npj. 3, 
11 i. Pobismo se s njima is pusaka. 4, 328. Pdbisese 
ognjem iz pusaka. 4, 400. Da su se dva momka bila 
zagledala u jednu devojku ... pa (h)teli da se pobiju 
oko nje, Danica 4, 32. Da se ne bi vojska pobunila 
i izmegju sebe pobila. Sovj. 69. 

'». pobiti, pbbudSm, (u C. G.) verveilen, commorari, 
cf. pozabaviti se. Rj. po-biti; v. impf. biti (budem), 
jesam. 

pobjcci, pobjegnem, v. pf. fliehen, fugio, aufugto: 
Nego bjez.'mo noeas iz svatova, pdbjezimo Grblju pi- 
tomome. Rj. po-bjei^i. vidi pobjegnuti. oblike gramat. 
vidi kod dobjefii. v. impf. bjezati. — Gjilasnuti: sko- 
fiiti i a jedan mah pohjei'i. Rj. 149b. Zagrepsti 2. Rj. 
17()b (pobjefii). Kad on to cu, a on onda izdirala, 
t. ]. pobjeze. Rj. 223a. Ja nisam pobjegljiva, da cu 
pobjeci. Rj. 511a. Smota iznad knfie. Rj. 696a (po- 
bjeze). Strugnuti :.: Rj. 720b (pobjefii). Ddariti nokat, 
t. j- pobjeci. Rj. 769a. Uzeo utrenik (er ist damn ge- 
laufen). Rj. 793a (pobjegao je). Smignuti, kradom po- 
bjeci. Rj. 844b. Onda (Arangjel) spopadne sunce i 
pobjegne I Bogu. Npr. 92. Pnpovedi ona njima sve. 
kako' je i za Mo je od mn pobegla. 226. Kad to fiuiu 
yrr i lisica, poplafie se pa pobjegnu bet obzira. 246. 
Zabosti papak u ledinu. (Pobjedi). Posl. 82. [z svijeta 
cele pobjegose. Npj. 2, 6. Od tuluma Ho stt pdbjegnuii, 
to je vama za nevolju bilo. 1. 369. Kad to vide Sq.ski 
konjiei. a oni pobjegnu natrag. Danica ■"•. L99. Roblje 
pobegm pred Arnautima niz Ovfiar. MiloS 92. Noon 
ubio njega (Sinana), i po torn pdbegao amo megju 
Srhr. Npj. 1 1. XXII. Da ne bude i on bio pobjegao 
iz, Dubrovnika pa sjedio u Biogradu? Primj. 21. Po- 
bjegose ispred sinova [zrailjevijeh k pustinji. Sud. 
20, 12. 

pbbjeda, /'• - 1) '"'' bijeda: mede na mene po- 



pobjeditelj 



— 54 — 



poboraviti 



bjedu. Bj. *!/>t. kod bijeda2. isp. pobjedljiv. — 2) Sieg, 
victoria. Bj. — Tako sari posle ovih. sreruih bojeva i 
naprcdnih pobeda nagovore ga (Jakova), te pozove 
Kara Gjonrjija. Daniea 0,411. I'obeilom ovom Srbi su 
dobilijos i to, sto . . . Milos S(i. Stajaee Anirjel s trubom, 
koji 6e pobjedu glasiti. Straz. 1886, 703. Dok pravda 
■ pobjede. Mat. 12, 20. Dusanova brisovulja 
opisuje pobjedu nod Mihailom. DM. 41. Sad 
opel slaw se pobjeda ajegova (Hriatova) u podrudju 
paklenom. DP. 163. Pomoli se Gospodu tvoreu da 
darujt runt pobjedu. 351. 

pobjeditelj, m. victor, triumphans. Stulli. koji po- 
bijedi, der Sieger, vidi pobijedilac. —Dam' on bude 
vojsci predvoditelj, a Turcima skori pobjeditelj. CJpj. 
I. 76. Da dodekamo Bamoga cara i proalavimo s»i- 
jetloga pobjeditelja. DP. 111. — njeit s takvini nast. 
hod boditelj. 

pobjeditelj ev, adj. sto pripada pobjeditelju: Ali 
opel osjetiie Dubrovdani ruku pobjediteljevu. OM.347. 

iMiiijcil! j i \ . ml}, verlaumderisch, calumniosus: Jer 
je moja pobjedljiva majka, pa de redi da si m' umo- 
rila. Bj. koji rado bijedi koga, koji rado mece pobjedu 
ill n a koga. 

pobjedu i, adj. sto pripada pobjedi (2), Sieges-, 
victoriae, trinmphalis : Klastio i sveeano zapjevaju 
pjevadi pobjedwu pjesmu majci Bozijoj. DP. 56. 

piVbj 1'isrlJ ■ v, nil), gcmc /liehend, fugu.r: Ti se mene 
ae boj, ja nisain pobjegljiva, da (Su pobjedi. Bj. koji 
rado pobjegne. 

p6bjegnuti, nim, vidi pobjedi. Bj. i tmtlje primjere. 

pobjcgjivanje, n. das Besiegen, victio, devietio. 
i.'j. verb, oil pobjegjivati. radnja kojom tko pobje- 
gjuje koga. 

pobjegjivati, pobjegjujSm, v. impf. besiegen, vinco. 

Bj. po-bjegjivati. vidi aadvlagjivati. v. pf. pobijediti. 

V svemu ovome pobjegjujemo onoga radi koji nas 

je ljubio. Him. 8, 37. Izigje pobjegjn jwH, i da po- 

bijedi. Otkriv. 6, 2. 

I'objenik. Pobjenika, m.: Sto du treat' poljem Po- 
bjenikom. Hj. 

pobjesniti, pobjesiijeti, pobjesfffm, v. pf. toll, 
rasend werden, in Wuth gerathen, furore corripi: 
pobesnjelo pseto. Rj. cf. uzbijesiti so. po-bje§njeti, 
bijesan postati. v. impf. bjeSnjeti. — Struniti se, 2) 
vidi pobjesnjeti (od bolesti). Rj. 721a. Kao koni pastuh 
in. p. pobjesnio). Posl. 131. Mladijeh udovica progji 
se: jer kail pobjesne protiv Hrista, bode da se udaiu. 
Tim. I. 5, U. 

poblijedjeti. dim, v. pf. bleich werden, erblassen, 
pallesco. Rj. po-blijedjeti, blijed postati. vidi poucati. 
'• ""/'/ blijedjeti. — Poblijedio kao sljepadka tikva 
iiz berbu. Posl. 250. D avijeh se promijenila lica i 
poblijedjela. Jer. 30, 6. 

pdblizu, praep. i adv. po-blizu, kun prilicno blizu. 
•;.. po sloseno s adverbitna (i s prijedlosima) i blizu. 
Nagje glogov trn gdje se oko njega obmotala 
guja . . . kad dogje onako unaokolo idudi, opet po- 
blizu onoga Iran, onda atane. Bj. 808b. Nakvasi malo, 
iiijrsain bas iz Sarajeva (nego poliliitt odamlei. l'osl. 
1*7. dkc. od Danicica, AKj. 144a. 

ndbliic, adv. po-blize. isp. po (sloseno s adverbitna) 

' blize. akc. od DanicMa, AKj. 445b. Bedlab konja, 

' tamo, bliz' po blise, priblizih se. Xpj. 1,362. 

tstom ii sadasnjem vremenn moie se pobltze vidjeti 

lagoli ove vrste pripadaju u koji razdio. Istor. 

254, Korijeni, koji se sastavljaju a prednjima da bi 

im zm denji pobh < odredili. Oan, 2. Odluka, o kojoj 

aam lani imao dasl poblia javiti. Bad 9. L98. Mislim 

la treb po nati te rijedi. 26, 53. 

poliljiixaii, pftbljujSm, v.pf. Bj. po-bljuvati. v. impf. 
''Ij 11 ' /. i lurch I'.K 'in n i. i onvomo. 

itt koga, I. j. pobljuvati se no. koga. 
II- 1 1 ,h durch Brechen bespeien, 

se coneow, re. Kj. pobljuvati sebe. — 2) sick erln 



vomo. Rj. vidi povratiti 3. — O Bozieu se objesti i 
pobljuvati nije nikakove aramote. Rj. 35a. Noaignjate, 
pobljuva se no te. Rj. 91 lb. 

pdboeiiin, /'. (u Dubr.) u braveeta meso ispod rebara, 
das Fleiseh zwischen der Hufte und den liippen. Rj. 
— osn. u bok. 

pobofke. nach der Seite, a latere: uzeo lonac po- 
bodke. Rj. adv. kao po boke. vidi poboke. 

pobouat. mlj. kno prilicno bogat. isp. po (slozeno 
s adjektivima) i bogat. — Gdjekojim namastirima idu 
ljudi, koji su pobogati, po deset dana hoda daleko. 
Rj. :!95a. 

I'dboj, P&boja, m. prema Imoskome, dolazedi od 
mora, na brdu mjesto sa nekoliko steeaka. Rj. 

pohiijn, a bozienoj pjesmi (dovratnica? Rj. 3 ): Bozid 
bozid bata, nosi kitu zlata, da pozlati vrata, i oboja 
poboja i svu kudu do kraja. Rj. a u Npj. 1, 117: 
Bo?.id, Bozid bata na oboja vrata, nosi kitu zlata, da 
pozlati vrata i oboja poboja. T. j. dovratnike. U Bi- 
bliji, isliod glava XII. stib 7 i 22 „na oboju podboju". 
U Slavenskome jeziku valja da je u nom. podboj; 
ali u nas ja nista viSe nijeaam duo, do u ovoj pjesmici. 
Vuk. — u Hrvatskoj govori se ora rijec podboj jost 
i sad u znacenju dovratnik. po tome nema ni rijec 
poboja (oboja poboja), nego valja eitati oboja pod- 
boja. vidi podboj 2. Ivekovid. 

[Miiiojaf i se. pobojTm se, v. r. pf. sich fiirchten, 
sehenen, timeo. Rj. po-bojati se. v. impf. pobojavati 
se. pobojati se koga, Sega; od koga; pobojati se cemu 
t. j. zu sto. — Od mene se neinoj pobojati. Npj. 2, 
277 (Ne de redi da se ne boji njega nego nedega sto 
bi ga moglo od njega snadi. Danicic, Sint. 230). Po- 
boja se onamo Hi. Mat. 2, 22. SdaSe da ga ubije, ali 
se poboja naroda. 14, 5. Ne pobojase se zapovijesti 
careve. Jevr. 11, 23. Ko se ne ce pobojati tebe, Go- 
spode ? Otkriv. 15, 4. 8 toga se vrlo pobojasmo iivotu 
svojemu od vas. Is. Nav. 9, 24. 

pobojiivSnje, n. die Furcht, metus. Rj. verb, od 
pobojavati se. stanje koje biva, kad se tko pobojava. 

pobojavati se, pobojavam se, v. r. impf. sich cin 
wenig fiirchten, timeo. Rj. po-bojavati se. kao malo 
bojati se. v. pf. pobojati se. 

poboke, vidi pobodke: uzeo ga poboke. Rj. kao: 
po boke. 

pobolijeranje, n. das Schmerzen, Wehthun von 
Zeit su Zeit, dolor subinde rediens. Rj. verb, od po- 
bolijevaii. stanje koje biva, kad sto pobolijeva koga, 
ili kad iko pobolijeva. 

pobolijevnti, pobolijevam, v. impf. — 1) n. p. po- 
bolijeva me nesto glava, tlntt mir von Zeit zio Zeit 
nth. dolet ntilti input stthinde. Rj. kad koga bull sto 
cesto a s prekidom. — 2) pobolijevam. neprelasno; 
kno kunjam 2. isp. v. pf. poboljeti. A drugi slabi 
su . . . jednako pobolijevaju. Priprava 34. 

pobolje. adv. po-bolje. isp. po (slozeno s adver- 
liima) i bolje. — Samo ataiieaina moze gororiti malo 
pobolje, da ae duje. Bj. 366b. Ako si rada znati, po- 
ntni pobolje pa des videti. Xpr. 205. Drugu vojsku po- 
Salje, te Karanovac pobolje opkolii stesni. Milofi 105. 

IMiiioljrii. pob61im, v. pf. is/t. v. impf. pobolijevati 
2, — J) vidi oboljeti 2, poboljeti se, bolesttm postati: 
Da Bog dade, da tipobolio! bolovao devet godinica. 
Here. 150. — 2) sa se. refleks. erkranken, morbo cor- 
fi/n. cf. razboljcti se : I'uiiolje se Srpski car Stjepane. 
Rj. boh stun postati. vidi i obolestiti se, polositi se. 
- I.czr kao snoplje. (Poboljeli se svi). Posl. Hi.s. 
Yojska im « jeste pobuljela ml bolesti teske snlo- 
bolje, a ilobri s« konji poboljeli ml bolesti konjake 
sakagije. Npj. ■_'. 314. 

pobdraviti, vim, o. pf. vergessen, obliviscor. Bj. po- 
I'oraviti. isp. zaboraviti, pozaboraviti. v. impf. pobo- 
ravljati. Cad progje nekoliko dana. onda ljudi ver 
poboravisi to nolo. Megj. _'(»7. 



poboravljtinjc 



05 — 



pobro 



puliora\ Ijanje, n. das Vergessen, oblivio. Rj. verb, 
oil poboravljati, koje vidi. 

poboravljati, poboravljam, v. impf. vergessen, aibli- 
viscor. Rj. isp. zaboravljati, pozaboravljati. v. pf. po- 
boraviti. 

poboriti se. poborim se, v. recipr. pf. po-boriti se. 
B. impf. boriti se. — Ali ne da jedan drugoga osa- 
kate, nego da se malo pobore macevima. Nov. Srb. 
1817, 194 

pobosti. pobodem. v. pf. Rj. v. impf. bosti. — 
/. 1) die Ochsen duzu bringen, duss sic streiten, boves 
incitnre ad certamen. Rj. pobosti volove, t. j. nadra- 
titi Hi, dn se pobodu. — Rske de! govore cobaiii 
kad hode da pobodu volove. Rj. 658b. — 2) zusammen 
tto ssen, cornu pcto: pobola goveda ovce. Rj. oeamo 
tilt i ovaj primjer: SedeMja nacini sebi gvozdene 
rogove, i rede: ovijem ees pobosti Sine, dokle ih ne 
istrijebiS. Car. I. 22, 11. — 3) in die Erde stossen, 
pflanzen, figo humi (barjak, koplje). Rj. v. impf. po- 
b&dati. — Kad dogju pred kudu, onda pobodu barjak 
u zcmlju. Rj. 3(>5a. Koplje mu bjese celo glave po- 
bodeno u zemlju. Sam. I. 26. 7. — II. sa se, reciproc. 

— 1) poboli se volovi. huben sich gestossen, cornibus 
te invicem petierunt. Rj. — 2) einander todtstechen, 
trucidari invicem: Megju se se boe'e da pokolju, zla- 
ienima da pobodu nozi. Rj. 

pobozan, pdbozna, adj. fromni. plus, sanctus. Rj. 
vidi duSevan. suprotno bezbozan. — Mjesto ovoga 
(Boga mi, Boga ti) gdjekoji pobozni ljudi ikao da 
imena Bozijega ne pominju uzalud) govore: bora mi, 
broda mi, i gloga mi! Rj. 32b. 

pobozicnT. adj. sto him po bozicu. — Pobozicna 
east, /'. (u PaStr.) Onamo je obicaj da udata zeua, 
osobito dok je mlada, svake godine uz mesojc jjr i« ] ■■ 
s djeverom ili s kime drugijem iz knee u rod rut pobo- 
eicnu cast, i onamo provede nekoliko dana. Rj. 511b. 

poboznicu. f. pietatis, religionis cultrix. Stulli. por 
bozna zena. 

poboznik, m. Stulli. pobo -in • 'irjek. 

poboznost, poboznosti, /'. die Frommmigkeit, pietas, 
probitas, sanctitas. Rj. osobina onoga koji je pobozan. 

— Preko svestenstva nli bratu... duboku poboznost. 
DM. 31. Tzagje vladika k narodu prije sveStenja da- 
rova da hi raspulio u njemu poboznost. DP. 28. 

pnlir.-i. m. hyp. od pobratim. hire po int. govoru 
prema jti'z. pobro. vidi i pobre. — Piju vino po dva 
pobratima . . . Kad se pobre nukitile vina. Npj. .'!. 
146. voc. pobro. 

pohrabonjati se, njtm se, v. r. pf. iron der Ziege 
mill ilcm Schafe) den Koth von sich geben, stercus 
facio. Rj. po-brabonjati se. <•. impf. brabonjati. kad 
s< koza i!i ovca pobalega, kaze ne, da se pobrabo- 
njala. isp. brabonjak. — Ostao kao brabonjak na 
cjedilu. ((.xjekoja se ovca i koza pobrabonja u mu- 
zlici kad je muzu, pa kad se mlijcko procijedi, bra- 
bonjei ostanu na cjedilu). Posl. 212. 

pobnijati se. p5brajam se, v. r. impf. (u pji mi) 
mil spominjati se: Ta se kuda vazda pobrajala. Rj. 
pass, od po-brajati. v. pf. pobrojali, pobrojiti. 

pobranati, nam. v. pf. (u Hrv.) eggen, occo. Rj. 
po-branati oranje. vidi podrljati, pozubati, pozubiti. 
v. impf. branati. 

pObrati, pobcrfMii, r. pf. iihld.itubin. nhp\lio ■■/,-, n. 

decerpo, lego. Rj. po-brati, n.p. svejabuke. isp. obrati. 
r. impf. brati. 

pobrnlini, m. der Wdhlbruder . . . u stara je vre- 
mena pobratim mnogo vise znacio aego danas . . . 
pobratimi postanu na razlidne oafiine . . mnoj 
prozovu pobratimi, a nijesu se pobratili nikako; tako 

Bibin kail ae zna i na kome, a on ga zovm 

pobratime! ef. druzicalo, jednomjesedidi. Rj. hyp. 
pobro, pobre, pobra. - za Boga, ko si kod ovaca, 
tteimam te Bogom pobratima, pfenesi me preko vode I 



(h)ladne. Npj. 4, 65. Zavadi se Cetinjski vladika sa 
Moskovom, Bogom pobratimom. 4, 340. 

pobratim Hi. mim. v. pf. Rj. po-bratimiti. v. impf. 
bratimiti. — 1) vidi pobratiti. Rj. — 2) sa se. reciproc. 
vidi pobratiti se. Rj. — Ima osobita molitva I. 
fiita kad se ko s him pobratimi. Rj. 512a. Ako si 
nas, treba da se pobratimis sa mtwm, ako 2eliS sreran 
da budes. On na to pristane i pobratimi se sa 
starcem. PoSto se pobratimise, rece mu starac . . . 
Npr. 95. 

pobratimoir, adj. des pobratim, fratris adoptivi. 
Rj. .v/o pripada pobratimu. 

pobratimskT, adj. sto pripada pobratimima ili po- 
bratimu kojemu god. — Pobratimski darovi. Npr. 95. 

pdbratimstvo, n. die ipobiaMm-schaft, frati 
adoptiva: Odi tamo do TnAine pogji a do kule Cerovid- 
Noviee, od mene mu Bogom pobratimstvo. Rj. sveza 
it kojoj je pobratim s pobratimom. vidi pobratstvo. 

— i »vo valja platiti Ho je obreeeno i pobratimstvom 
potvrgjeno. Npr. 169. 

pobratiti. tini. v. pf. Rj. po-bratiii. vidi pobra- 
timiti (/ se). v. impf. bratiti. — 1) koga, einen zum 
Bruder wahlen, fratrem appello aliguem. Rj. — Kad 
ko najavi pohrtiti koga u kakoj nevolji. Rj. 512a. 
Pobratidu Jova momce mlado, pobraticu, te ga bratom 
zvati. Xpj. 1, 229. — 2) sa se. reciproc. s kim, einen 
zum Bruder wahlen, fratrem appello aliguem. Rj. 

— Pa se Kulin 8 knezom pobratio: »Pobratime, obor- 
kneze Ivo! od sad. kneze, da se pobratimo. To re- 
ko§e, pa se pobratise. Npj. 4, 195. 

pobratstvo, n. a pjesmi mjesto pobratimstvo: Po- 
bratstvom se ponosio Cigo. l!j. 

poltravica, /'. (u C. G.) nekoliko bniva sto je 
manje od 50, eine kleine Herde, grex. l!j. vidi sku- 
zaica. 

pobre. in. vidi pobro: Kad stanemo dijeliti blago, 
sve ti uzmeS starjeSinstvo, pobre. Rj. htjp. od pobra- 
tim. m nom. je akc. upravo p6bre, gen. p6bra, voc. 
p6bre. isp. Osn. 51. mdi i pobra. — hyp. takva &i\e, 
cile, kiile, kiilc 

pobfgjc, n. (st.) tins Gebiet eines Gebierges, regio 
adjacens monti: Gjuragj kosi po pobrgju. Rj. kraj 
koji je po brdu i oko njega. 

pobrijati. pobrijSm, v. pf. nachrasiren, erado. Rj. 
po-brijati, iibrijiinii vorjeka hrijitt" (jost.c) pohrije, da 
mu Intilr glagja brada. vidi izbrijati. v. impf. pobri- 
javati. 

pobrijiivanje. n. tin* Nachrasiren, -o eradere. Rj. 
verb, od pobrijavati, radnja kojom tko pobrijava. 

pobrij&vati, pobrljavam, v. impf. nachrasiren, 
erado, ef. izbrijavati. Rj. po-brijavati, obrijana So 
vjeka sasvijem, cisto brijati. v. pf. pobrijati. 

pobrinuti se, neni se, v. r. pf. : v. impf. brinuti 
se. — Progjite se globa i poreza; s knezovima vi 
se pobrinite, knezovima ate poklanjajte, kmetovima 
osrednje paripe. .N|ij. 1. 112. 

pobrkati, p6bfkam, v. pf. Rj. po-brkati. v. impf. 
brkati. — I. verwirren, con f undo, [vidi zabrkati 2. 
Rj. 8 ). Rj. sa se, pass.: Brkaonica, kad se kaikav | 
pobrka. I!j. 11a. — //. sa se. — I) refleks. sich 
pomesti se. Rj. — Ako se dogodi u igri 
da koji Sto pogrijeSi ... ili Sto naopako kaze te s< 
pobrka, onda... Here. 291. Kako se gjesto narod 
pobrkao u izgovaranju b . kao i drugijeb gjekojih 
slova ili glasova. Posl. XXV. — ~i) recipr. neSto su 
se oni pobrkali, t. j. kao malo svadili, sich iiber- 
werfen, inimicitias suscipio. Rj. 

pobrijati, p&bfljam, v. pf. vidi \ irljati. Rj. po- 
brijati. v. impf. brijati. viai i uprljati. 

pdhro, in. (fur. pobroi In;/*, ml pobratim. Rj. vidi 

i pobra, pobre. Pobratime, Boi&d-Alija! . . . ajesi 
li. pobro, dolazio pod tananu Smiljanida kulu? Npj. 

.",, 1 17. Pobratime Moskov L'jfnerale ! . . . To se /lohru 



pobrojati 



56 — 



pocikuSa 



oba posluSaSe. 1. 337. Vino piju do tri pobratima... 
Kad se pobri napojiSe vina, 4, 410. 

pobrojati, pbbrojun, b. pf. pobrojati, kao rcdom 

»/. vidi pobrojiti. v. impf. sloz. pobrajati, 

prosti brojati. — Da ih poenem spominjati . . . ne 

bi aeatra pobrojala mnoge jade, Sto sam jadna izgu- 

bila, prekukala! Kov. K>7. 

[x.iii .i j iii. pbbrojtm, b. pf. dbzahlen, pernumero. 
Rj. [io-brojiti. mil pobrojati. b. impf. pobrajati. — 
Pobrojiiemo najprije Bva znatnija primoreka mjesta. 
Kov. l'T. Najpnje su im bile pobrojene krivice, kao 
n. p. Milenku, kako sc bio odmetnuo od sovjeta. 
Sovj. 55. sa Be, pass.: Kad bi se to htjelo npravo 
opisati i redora pobrojiti see, Sto . . . Sovj. 37. 

pdbrukati sc. kam se, b. r. pf. po-brukati so na 
sto, kao podruaati se cemu. v. impf. brukati sc. -- 
Kad Kiicima siina knjiga dogje, na knjigu se Kuci 
pobrukaSe. Npj. 5, 260. 

pobrvnati, vnam, b. pf. n. p. kudu ili kakvu drugu 
zgradu, Seitenwand von brvna aufrichten, trabes tra- 
bunts superponert pro mwro: rogove su podigli, ali 
joS nijcMi pobrvnali. Bj. po-brvnati, udariti brvna 
iiil, a, n,i drugo gradeci kucu ili kakvu drugu zgradu. 
b. impf. brvnati. - Vrata riblja zidaSe sinovi Ase- 
najini, oni ih pobrvnase i metnuSe krila i brave i 
prijevornice. Nem. 3, 3. 

polir/o, mil-, po-brzo. isp. po (slozeno s adverbima) 
i brzo. ukc. od Danicica, AKj. S91a. Onda oti.lc 
Ijolnu) naprijed. Npr. 166. Ako cete mi koju odu 
poslati zaZabavnik, gledajte pobrzo. Straz\ 1*87, 239. 

pobrise, adv. po-brze. isp. po (slozeno s adverb.) i 
brie. — Doktor je eto napisao recept na sobnim vra- 
lima; gledajte Sta piSe, te mi pobrze aafiinite. Da- 
nica ;i, 240. 

pobudaliti, 17m, v. pf. Rj. po-budaliti. v. impf. 

budaliti, budalisati. — 1) em Narr werden, stultus 

f. poludjeti. Kj. postati budala. — 2) prelazno, 

uciniti koga budalom. Vino i mudroga pobudali. 

Posl. 35. 

pobuditi, ].obfidim. Stulli. v. pf. po-buditi kug„ 
tm sto ili 1: Limit, kirn navesti ga do mi,, mi,,,, ,',„ 
regen, bewegen, ineitare, commovere. vidi podbuniti 
•J. c. impf. pobugjivati. — Slijepci pred kucama 
stojecj pievaju pjesmice poboz.ne, da bi njima ljude 
na podjelu pobudili. Npj. 1. 127 (Vuk). Da bi drugu 
od mene Bposobniju braeu pobudio k ovome djelu. 
Spisi 1, 6. 

pobu&'ariti. rim, b. pf. Kj. po-bugariti. c. impf. 

bugariti 1. — 1) zum Bulgaren machen, facio ali- 

•liu-miss, Bulgarum. Kj. koga, uciniti ga Bugarinom. 

'-') sa se, refleks. ein Bulgar werden, fio Bulga- 

rus. Bj. postati Bugarin. 

pdbugjaviti, vim, b. pf. vidi popljesniviti. Bj. po- 
bugjaviti, postati bugjav. v. impf. bugjaviti. 

pobucjivanje, n. rub. ml pobugjivati. radnja 
m ih, pobugjuje koga na sto. 

pobngjfvatj, •pobogjujSm, b. impf. po-bugjivati. 
v. p/. pobuditi, i znaeenji ondje. — Sto va& pobu- 
gjuje da tako govorite? /Ins. .17. 

pobuna, f. </-;■ .1 »/,•„/,,•, tumultus, ,/. buka. Kj. 
pobuna. isp. pobuniti. vidi i uzbuna, uzbuna. 

pobonfti, p&bQnlm, v. pf. Kj. po-buniti. b. impf. 
jivati. — 1) aufwiegeln, concito. Kj. vidi poz- 

buniti, ] nuiti J, smutiii 1. — Prijegje kradom opel 

ii Brbiju i poi.iiiu narodna Turke. Bj. 295a. Pobuni 
Srpski protiv Turaka. Danica 1'. 77. Kako su 
raju eulumom svojim pobunili. :;. 172. Pobuni .hul.ir 
i Raojevinu. ::. 190. Turaka je u ovib 10 pobunjenih 
nahija bilo samo u . . . 3, 220. — 2) sa Be, refleks.: 
Da se raja pobunila. Danica .'!, 160. Kiln Be pobu- 
nilo /" nahija. 3, 213. Naume, da se pobune protiv 
Milo'sa. Mil..- 17;.. Jer se pobuniSe no te. l's. :.. 10. 

pohiinjciiik. pobunjenika, m. koji se /,<>i,n>iio. — ! 
Dovedavsi pobunjenike a Eragujevac. n Sv. t >. 11 



pobunjivanje, ». das Aufwiegeln, concitatio. Rj. 
verb, od pobunjivati. radnja kujom tko pobunjuje 
koga. 

pobonjivati, pobunjujgm, b. impf. aufwiegelt^ 
concito. Bj. b. impf. prosti buniti. v. pf. pobuuiti. 

pobiirali se, pftbGrSm se {akc. Rj. 3 XXX), v. r. 
pf. ii ovoj zagoneei: Daj mi mati delengalo, da se 
prodelengam, da izidem na dvor, da se poburam (vrata 
i kljuci. Bj. 115b. 

pobdriti, rim, ». pf. (a Dubr.) Rj. po-buriti. r. 
impf. buriti. — 1) vidi popiSati. Bj. vidi i poekati, 
pomizati. pomocati. — 2) sa se, refleks. vidi popi- 
sati se. Kj. vidi i poSorati se. 

pobusati, sam, v. pf. Bj. po-buaati. — 1) mit 
liasen bedecken, caespite corono. Rj. pobusati n. p. 
grab, pokriti ga busjem. v. impf. pobusavati. — 
•i) einschlagen, flgo, cf. pobiti5: Pa je bojno koplje 
pobusao. Bj. vidi i pobosli 3. b. impf. isp. pobadati. 
pobijati 3. 

pobasavanjo, n. das Bedecken mit Rosen, -:•, me- 
spite coronare. Bj. verb, od pobusavati. radnja kojom 
tko pobuSava sto, ». p. grob. 

pobusavati, pobusavSm, b. impf. mit Rosen be- 
decken, caespite corono. Rj. po-buSavati, busjem po- 
krivati. v. impf. prosti bfisali. v. pf. pobusati. — 
Na dru/.icalo idu na groblje te pobuSavaju grobove 
od one godine, dijele za duSu, i popovi Oate molitve 
i spominju mrtve. Rj. 142a. 

poliuseiii ponedjoljnik, m. Bj. drugi ponedjeljnik 
po uskrsn. — na pobuseni ponedjeljnik pobuSavaju 
se groboyi od one godine. isp. pobusavati. 

pdeelica, /'. m Baranji) ienska kapica, sto se njom 
samo kosa pokrije, Art Kopfbedeckung, vittae genus, 
cf. poc'elica. Rj. 

Pdeerae, P6eerca, m. Einer von Pocerje: Veseli 
se Pocerac Milosu. Rj. eovjek i: Pocerja. 

Poeerina, f. PdeSrje, n. die Gegend urn den Berg 
Cer: Da osvanem u Pocerja slavuom. U Pocerju 
osvanuie Turci. Rj. kraj oko planine Cera. — Ovaki 
je vojvoda bio Milos Stoidevid u Pocerini. Bj. 70a. 

Pocersk?, adj. von Pocerje: Xapi5e se Pocerske 
rakije. Bj, sto pripada Pocerju. 

pdciganciti, Sim, — l)-u ,'i,icr Zigeunerin machen, 
facio esst zingaram. Rj. 1 po-eiganciti zenu, uciniti 
je Cigankom. isp. v. impf. ciganciti. — 2) sa se, 
refleks. eine Zigeunerin werden, fo id zingara. Kj. 
postati dganka. 

pdciganiti, nim, — l) v. pf. zum Zigeuner vmehen, 
/new esse zingaram. Kj. po-ciganiti koga, uciniti ga 
Giganmom. — 2)sa ae, refleks. em Zigeuner werden, 
/io zingorus. Kj.' post at i Ciganin. isp. v. impf. nea- 
niti sc. 

poeijepati, pocijepam, b. pf. Kj. po-cijepam. v. 
impf. cijepati - I. J) eerspalten, diffindo. Kj. «. 
p. drva sjekirom. — 2) hinabsaufen, epoto, cf. po- 
guliti. Kj. n. p. pocijepao sow vodu. Bj. 517b. kao na 
jcdiin iiiitljiij popiti. — II. s,i sc, refleks. ,1, pass, 
seine Kleider zerreissen, laceran vestes. Kj. kao odi- 
jelo svqje poderati. — oramo ide i oro: — Zajed- 
nifikoga jezika svijeh Slovena sada nema... nema 
ga zaio, Sto se je pocijepao u jesike Blovenske sada 
poznate. Dioba 9. 

pofikivanje. n. das Geschrei, vociferatio. Kj. verb, 
od pocikivati. radnja kojom tko poctkuje. 

pocikivati, poclkHJem, v. impf. schreien, vociferor: 
Vikom podvikuje, cikoin pocikuje. Bj. po-cikivati. 
'. pf. pociknuti. — PoeikuSa, zensko koje pocikuje. 
Kj. 561a. 

pociknuti, p6cTknSm, b. pf. aufschreien, exclamo: 
r pocikne konjic pod Turdinom, Bj. — po-ciknuti. 
b. pf. je i prosti cikniiii. v. impf. pocikivati. 

pocucuSu, /. ieusko koje pocikuje, die Zischerin, 
sibUa. Bj. — rijeci s takim nast. kod ajgiruaa. 






pocmiliti 



57 



poeelak 



poemiliti, pocmiljoti, pocmilim (pojugozap. kraj.) 
vidi pocviljeti: Poemilio sitan bosioce : Tiha roso, 
sto ne padai na me? Rj. po-cmiljeti. v. impf. cmi- 
ljeti, emilovati. — Pocmilpla na gradu jabuka, pi- 
tala je sa grada gjevojka: »Sto je tebe? na gradu 
jabuko!« Here. 116. 

pncrKaii. poerkamo, v. pf. nach der Iieihe ver- 
reeken, vntereo alius ex alio: pocrkale mi ovee; malo 
nijesmo od smijeha pocrkali. Rj. po-erkati. vidi po- 
lipaati, pomanjkati 1. c. impf. crkati. — Pod njim 
do tri konja pocrkase. Npj. 2, IS42. Pocrkase iabe. 
Mojs. I. 8,' 13. 

|hm ruil i. poefmm, v. pf. po-crniti. uciniti da bude 
sto cnw. vidi povraniti. v. impf. erniti. — Za sto, 
ki ; eri, da od Boga nagjea! svome ocu ti zapali bradu? 
staroj majci obraze pocrni? Npj. 3, 107. 

poornjoti, poennm, v. pf. schware werden, fio niger, 
ater. Rj. po-ernjeti, crn postuti. isp. smagnuti. v. impf. 
ernjeti. — Okapina, li navrh sijena ono sto od kise 
pocrni. Kj. 452b. Otac i mati ostareli i pocrneli i 
osusili se kao aveti, a ne inogu da umru. Npr. 77. 
Od kako je gavran pocrnio. Posl. 233. Pocrnio mu 
obrai ka' i nista cooku. (Nema stida ni poStenja). 
257. A njino je lice pocrnjelo od brzoga praha i 
olova. Npj. 4, 406. Pocrnje sunce i nebo od dima. 
Otkriv. 9, 2. Koza nam pocrnje kao ped od Ijute 
gladi. 1'lac 5, 10. 

poerpsti, poer'pem, v. pf. po-crpsti, u prenesenom 
smislu, km) crpuci povaditi; excerpiren, excerpere. 
b. impf. crpsti. — Prvo izdanje vasega rjecnika bilo 
je pocrpciw prije nego se »Ogled« poceo atampati. 
Kolo 14 (15). Do sada (su) dobar dio stair na§e 
knjizevnosti pocrpli za rjeenik. Rad '*, 196. Kon- 
stanlin koji je nauku svojit, poerpao u ucenvjch Tr- 
novljana. Star. 1, 38. 

pocrvati so, vam. ae, v. r. pf. wurmstichig werden, 
vermiculosum fieri. Rj. po-crvati ae, crvljie postati. 
ridt pocrvljati se. r. impf. ervati se 1. — Kad na 
Ilijn dan grmi, kazu da ee se one godine pocrvati 
orasi, Ijesnici i sir. Rj. 230b. 

pocrvonjoti, pocrveri&n, v. pf. roth werden, eru- 
besco. Rj. po-ervenjeti, postuti erven, v. impf. ervenjeti. 
— Vukodlaka nagju u grobu a on se ugojio, naduo 
i pocrvenjeo od ljudske krri (»crven kao vampir ). 
Rj. 79b. Pocrvenio kao vampir. Posl. 257. 

pocrvljati so, vljam se, vidi pocrvati se. lij. po- 
crvljati se, crvljiv postati. v. impf. crvljati se. 

pocviliti, pocviljeti, Inn, v. pf. aufjammern, exu- 
lull. cf. procviljeti: On poevili kako zmija ljuta. Rj. 
po-eviljeti. vidi i pocmiljeti. v. impf. eviijeti. 

pocaditi, dim, poi-aajavili . vim, v. pf. russig 
werden, fuligine induci. Rj. po-caditi, po-cagjaviti, 
cagjav postati. v. impf. eaditi, Cagjiti. isp. eagjaviti se. 

pdcasiti, sun, v.pf. verweilen, moror: Vigji knjigu, 
■ :is:i ne pocusi. Rj. po-easiti. v. impf. easiti. 

pooasai, adj. sto pripada pocasti, sin je pocasti 
nidi; Wiren-, honor, inns: Radosav driedi aebe i 
sina svojega za pocasnoga vlustelina dubrovackog. 
DM. 345. — jiiiinsitiiii. isp. poeast. 

pocasnica, /'. (u Boci) vidi pocasnica. Rj. kao 
pjesmica sin se pjeva a: casu. — pocasnica [i sa s 
mjesto s: pocasnica). ' »sn. .">.'i2. 

poeast, /'. iii Dubr.) die JShre, honor. Kj. po casl 
isp. east 1. — Nastojare vam s ljudskijem govorom 
svakome poeast duti. Kov. 52. Dubrovcani se zadu- 

ir iniiii kralju poeast. DM. 29. Da de ih primati 
s poiastima koje im pristoje. 215. Radujte se poca- 
siinin koje s.-iui vain pripravio DP. 363. Sto se dade 

koine poinsli nidi. DRj. 2, 1<K>. 

pnoasliti, [lorasiim, e. pf. Rj, po-eastili. V. impf. 
caatiti. J a) bewirthen, traktiren, convivio ex- 

eipio. Rj. Donese vina i mesa te pocasti krsto- 
imsi. Rj, 188b. A ii svome dvom bijelome poiastio 
tjoste i zrnniee. Npj. 2, 99. l'osle bitke Milos odvede 



paSti pod svnj cador, i pocasti ga kavom i duvanom. 
Milos 117. — b) sa se, refleks. Hi pass.: Poslije 
ovoga pjevanja pocastili bi se einie, Sto sa sobom 
donesu. Npj. 1, 188 (V ok). Cekaj malo, care poodime, 
joS se nijesam dobro poiastio s kumovima i s prija- 
teljima. 2, 3i>7. PoSlje rakije te se njom i slatkisivia 
pocaste. Kov. !I7. — 2) (u Dubr.) koga eim, n. p. 
crevljama, haljinom, konjem, jagnjetom i t. d., t. j. 
pokloniti kome sto, verehren, dono. Kj. vidi i pri- 
poznati (koga i-iniri. — Vocastiti u nas se kaze samo 
onim atvarima koje. se n onaj mah potroSe, n. p. 
jelom, pieem, lulom duhana i t. d. a u Dubrovniku 
govori se i za ostale stvari, i znaei upravo pokloniti 
(verebren), n. p. poiastio ga . . ■ jagnjetom (givijem), 
puskom. Posl. XLV. Nijesi mi prinio jagnjeta na 
Zrtvu paljenien, i zrtvama avojim nijesi me pocastio. 
Is. 43, 23. 

pdcasnica, /'. (u Perastu) kao pjesnica, Sto se pjeva 
uz ea<u, das Trinklied, cunticum. Rj. vidi pocaanica. 
— Peraske pocasnice (Sto se — u Perastu — pjeva 
uz ease). Npj. 1, 84 (natpis). 

pofok, m. Jiorg, Leih. nuiliiiiin : clan mi na poeek, 
niif Bory, zn Leih, amino, cf. prieek 1. Kj. vidi i 
obduga, oduga, vjera 4, vereaija. po-fiek. isp. 
poiekati. 

p6ockati, kam, V.pf. cin, leeniij nartni. exspeCtO. 
Rj. po-eekati. isp. prieekati 1, posjediti 2. v. impf. 
eekati. — Stan' pocekaj, sine Petre, da ja s tobom 
u raj idem. Npj. 1, 133. I poceka jo§ aedam dana, 
pa opet ispusti golubicu iz koveeira. Mojs. 1. ' s . 10. I'o- 
eekaj, keeri moja, dok doznas kako ce izaei. Rut 3, 18. 

poeelak, poeeoka, in. (u Boci) — 1) u govefieta 
koza s rela, Stirnstiick, pars pellis in [route. Rj. — 
2) vidi celo:Tako me atrijela uvrh poeeoka ne udrila! 
(Posl. 21)9). Rj. — po-celak. 

piM-eni. — 1) etica, forte: ako pocem dogje, cf. 
kako, kakogod: Ne bi li ga po&em priceatio. Rj. — 
1'ak sam se bila prepala da nijesi pocem onamo 
posao. Npr. 119. Pokori se, i vrlo ih ljubi, ako lii 
ae pocem obratili, i na tebe bi se smilovali. Npj. 5, 
10. Ako bib se pocem i udala, ziv mi bratac, na konja 
mu ne <5u. Here. 209. — 2) (po zapad. kraj.) nachdem, 
ijiiiun, cf. posto. Rj. — U ribi je kljuceve nasao, za 
id Sava i zaboravio. Pocem vide, po torn i poznade: 
»Jao meni do Boga viSnjega! .Ja sam Simu i zabo- 
ravio, ovo s' kljuei od mojega Sime. Npj. 2. 74. 

1 1 < > • iU. m. sto se it Jevreja nosilo po fielu megju 

in una: 'To neka ti je kao znak na ruci i kao poieonik 
megju ofiima tvojima. Mojs. II. 1.'!. 16. Tada <!e (ic.sp.Ml 
skinuti nakit . . . prstene i poceonike. Is. 3, 21. — 
po-cel-nik. isp. poeelak. 

poeosto, adv. po-deato. isp. po (slozeno s adverb.) 
i cesto. Kaiuen vodenieni bolje melje kail se CestO 
pokiva. (Tako se misli da i mlagji bolje slusaju kad 
ae pocesto biju). Posl. 128. 

|)0eCStiti, poeesliin, ». /</'. po -eesiili sto, aitiiili da 

bude ris,'i . a Ho: Metnuo sam lozn u rastilo, da zarozi, 
pa liu na proljede pocestiti. Kj. : ' 2<tla. isp. zaeestili. 
ufiestati. drukciji se glagol ne nalazi. 

poeesati. pbcesSm, v. pf. kratzen (wo es juckt), 
frtco. Kj. poceSati. v. imp), fiesati, deaati. 

poeelak, po6^tka, m. -- I) der Anfang, in/hum, 

irf. zacetak, zapofietak. Rj.'). Rj. - a) bet prijedloga 

a em niei: Ide mil posao kao earapin poietllk inizno). 

1'osl. 96. Gori su povraci m"_'li poceci. DPosl. 21. Ne 
bi jo; ni iemu tome bilo pocetka. Npr. I\'. Oko jedne 
hiljade uarodnrjeh zagonetaka, kojima sum pocetak 
in nun /us 1821. godine. Sovj. II. A to je Bve pocetak 
stradanja. Mat. 21, 8. Ovaj mjesec da vam je po- 
cetak mjesecima. Moja. II. 12. 2. Samo (je) dvjema 
duaama razlidnoga roda sajedinjenim, koje su kao 
,ii, i miti/ii pocetka, s neba dan blagoslov da ra- 
gjajn djeca. DP. 215. — h) s prijedloeima a rm nun 
sprijedl. blizu: Bugarska Morava blizu pocetka svogn 



poccti 



— 58 — 



1. i»ot-inj:iti 



tako se zove. DRj. 1, 40. — iz: Jo5 iz pocetka, kako 
da mu dzebane nestaje, pisao je sovjetu. 
Danica 1, 85. Obrenovifi vrlo je it pocetka dr/.ao 
stranu Crnom Gjorgjiju. Miloa 20. Silomu, gdje 
namjestih imp svoje it pocetka. Jer. 7, 12. — o: 
DogjoSe u Vitlejem o pocetku jefimene zetve. But 
I. 22. - od: Srbi su joS od pocetka XIII. vijeka 
imali svoje mitropolite. Danica 2, 113. Od pocetka 
Dosityeva jednako se aalazi pametnih ljudi, knji zele 
da se upravo piSe Srpski. Bj.' VI. Mjesto je avetinje 
DaSe prijesto slave, visoko mjesto ml pocetka. Jt'r. 
IT. 12. — a (s gen.): Srbi imahu svoje despote, koje 
sami birahu s pocetka iz plemena Brankovifieva a 
poslije iz drugih plemena. I>.M. L20. - s (s i/nstrum.). 
S poietkom vlade M. Obrenovifia 1815 godine pofiele 
-ii Be skole u zemlji opet mnoziti. Rj. 842a. — u 
(s akus.): I u pocetak mjeseca svojih prinosite Go- 
spodu zrtvu. Mojs. IV. 28, 11 Dogje Gedeon na 
kraj okola, u pocetak arednje straze. istorn bijahu 
promijenili strain. Sud. 7. 19. — u (s lokat): Na 
svrSetku Marta ili u po&etku Aprilija. Rj. 10a. U 
" ovoga vijeka (1800—1803). Rj. 818a. Jakov 
jm- a pocetku bune poSalje . . . Danica 3, 174. Zaista 
se zna ... /a to « pocetku rekob »zaista« se zna. 
Kov. 1. Sve pjesme nijesu odmah (u prvom pocetku 
svome) postale onake, kakve su. Xpj. 1 1. XXXII. 
Ongje se nn (glas slova In jasno fiuje i u pocetku 
i Da kraju i u arijedi. Posl. XIII. Bise ubijeni 
prvijeb dana zetve. u pocetku jecmene zetve. Sam. II. 
21, 9. — 2) (im Sticken und Stricken) das Muster, 
i 1 1 tn pi it in. Rj. ritli urnek. uno na sto se vezilja i 
pletilja iigleda. 

pot'C'ti, poenem, r. pf. Bj. po-eeti. kao prost glagol 
ne dolasi. isp. fieri, v. impf. pdfiinjati. — 1) beginnen, 
anfangen, incipio. Rj. vidi okrenuti, otidi, otisnuti, 
otpofieti, otrgnuti, priceti, stati, uzeti, zafieti, zapofieti, 
zaokupiti. isp. zadjesti 2, zametnuti 3, zavrfii 3. — 
Bolje je ne poccti nego ne doceti. Posl. 24. Berberin 
pocne svoj posao. 188. Poceo kao lisica vojsku. (Kad 
ko sto pocne pa ne svrsi). 2.")7. Onda mu oni pocnu 
govoriti. Npr. 74. Pocne da kusa sreeu. 96. Lakse 
dodati i nastaviti nego li sto iznova poCeti i nafiiniti. 
IV. Pocne razgovor i stane kojeSta pitati. Danica 4, 
34. Stanu pripijevati svalove pocevsi od popa. Kov. 
83. Ja mislim da fie hajbolje biti to poceti s odgo- 
vorom na pitanje: Sta je SlavenBki? Pis. !sl (a?). 
\ idefii da je grad utvrgjen, nije mogao nista poceti. 
Zitije 61. • Mi stade traz.iti poceti od najstarijega. Mojs. 
[. II. 11. l'a se ikiijizevn.isii drzase jezika. kojim 
\n- lust- pocela knjizevnost. Danifiifi, Vid. d. 1862, 
19. '') m se, refleks. Hi pass, beginnen, coepi: 

I ila se krajina. Rj. — S poietkom vlade... pocele 

SU S( skole u zemlji opet mnoliti. Rj. Sll'a. Sto <i 

iii pocne, to se ne dospije. (Sto je fioek rail ueiniti, 
valja odmah da pofine, jer se ni-ta ne moze svriiti 
dok «i tn pocne). Posl. 360. Kad te skupstina pocela. 
Danica 5, 33. Po torn se sjutradan pocela skola. Sovj. 
81. Za tu ne primate Zagrebafikoga pravopisa sto 
ofiekujete da se kakav bolji pocne. Slav. BibL 1,90. 

Na prvom listu. gdj I poceti, stajade Angel. 

>traz. 1886, 703. Jer je vrijeme da si pocne sud od 
knee Bozije. Petr. I. 4. 17. 

pdfietan, pieStna, adj. initiate, ad initium spectans, 
usiens. Stulli. sto pripada pocetku. — Ovo 
■ <> za pocctnu nastavu. /.los. 149. 

pin einiea. /'. ,, lit, instituit. Stulli. koja je 

sta poi i la, koja po< \ 

pdcetnik, m. ttitutor, eonditor — pocet- 

niic reda alavnoga male brafie. Stulli. uopit koji je 
■'" /' ■ >. Pocetnici . . . i izvratnici. 

.1. Kavanjin. \Kj. I\'. 356a, isp. pofiinjafi, 

pocetvorkc, (u Bisnu) poCctroronoic, [v Boci) 
mil fietvoronoske : Tako ne nodio pocetvorke! (Posl. 
308). Uj. adv. po-fietvorke, po-fietvoronoie (isp. Tako 



ne hodio na noge i na ruke ! Posl. 3()!S). — Tako se 
ne vukao pocetvoronose kao zalia gubavica! Posl. 309. 

poi'inak, pofitnka, m. — 1) die linlic. requies: 
Dobar poeiuak da vam Bog da! Rj. vidi poeivak, 
odmor, odmorak. — Od vecera do veeera praznujte 
pocinak svoj. Mojs. III. 23, 32. Da vam da Gospod 
da nagjett pocinak svaka u domu muza svojega. Rut 
1, 'J. Ovdje je prvi pocinak od posla. DP. 33. s . isp. 
pofiinuti. — 2) konjski klinac, Hufnagel, clavus quo 
ferrea solca equo suppingitur : U njeg' kazu trista 
pocinaka, ni pola ih nije zakovao. Rj. isp. pofiiniti 2. 

pneiiiiii. pofiimm, v. pf. — 1) nach der Bcihe 
machen, facio aliud ex alio: pocinio trista jada. Rj. 
po-£initi, ueiniti sto redom. v. impf. einiti. — Pocinio 
in. p. po kufii, po zemlji) dur mar. Rj. Ilia. Stane 
se faliti, sta je on junastva pocinio. Npr. 192. Jesi 
li ti sve to cudo u ovome gradu pocinio, divove isje- 
kao i seer moju od smrti saeuvao? 193. Turei toliku 
stetu pocinise. Danica 3, 204. Pocmi trio grdna djela 
iduei za gadnim bogovima. Car. I. 21, 26. — 2) po- 
finiti konjske klince, t. j. cekie'em ua nakovnju kao 
zaostriti ih, zuspitzen, cxacuo. Rj. v. impf. pofiinjati. 

pocinnti, neni. v. pf. Rj. ('. impf. poeivati. — 1) aus- 
rasten, conquiesco: I dobro sam tebe pocinula tvom 
Milan u na desnici ruci. Rj. — Idavai za dugo poeine 
pod jednijem velikijem kamenom. Npr. W>. Re?e ocu 
da pogje pitiiitiiti a da ee se ona za sve brinnti. 105. 
I megjed uiz krusku slazeei pofiiva (a kamo li eoek 
od posla da ne pocinc?). Posl. 103. Nee (puske) pu- 
kose iz jednoga glasa, malo koja pocinu na suvo. Npj. 
5, 101. Pocinu dub Ilijiu na Jelisiju. Car. II. 2,15. 
ovamo ide i ovaj primjer: A kad mre.e i pocinu sunce. 
Rj. 372b. — 2) sterben, morior. Rj. vidi upokojiti se, 
umrijeti, preminnti, prestaviti se, potfi 5. — Kaile ti 
je babo pocinuo, na samrti carstvo narufio bai na 
kuma Vukasina kralja. Npj. 2, 189. Evo, ti ces po- 
cinuti s ocima srojim. Mojs. V. 31. 16. tu u Misiru 
da je David pocinuo kod tttaca svojih. Car. I. 11, 21. 

poi-inj, m. cf. plojka. Rj. — iPlojka) kad se pocinje 
bacati, zove se fiinjati ; koji einja, obieno rekne: »fiinj 
i pocinj ; koji prvi einja', vazda ga dobija' ; koji zadnji 
einja'. niada ga ne dobija' !« Rj. 5o8b. 

pocinj ac, pofiinj&fia, m. koji sin pocinje; der An- 
fanger, Urheber: Kad bi se mislilo na svrsetak, ne 
bi jo5 ni fiemu tome bilo pofietka, ali pocinjac misli : 
samo neka se poene. Xpr. r\ T isp. pofetnik. 

1. poeiiijaiije. n. das Beginnen, orsus. Rj. verb. 
od 1) pdfiinjati, 2) p&fiinjati se. — 1) radtijn kojom 
tko pocinje sto. — 2) stanje koje biva, kad se sto 
pocinje. — S infinitivom znafii pocinjanje onoga sto 
znaci glagol u intinitivu. DRj. .'!, 533. 

2. poeiiijaiije. n. verb, od poeinjati. Rj. radnja 
kojom tko pocinja konjske klince. 

1. poeinjati. piViujem, v. impf. Rj. vidi zaeinjati 
1, zapoeinjaii. isp. fiinjati. isp. zainetali 3. v. pf. po- 
fieti. — 1) anfangen, beginnen, ordior, incipio. Bj. 
— Djeea su pocinjala uciti iz rukopisa (jer bukvara 
nije bilo). Bj. 842a. Kad se mole Bogu, on (starjeSina) 
pocinjt i svrsuje. Danica 2. 100. Pjesme pocinje koji 
je najvjestiji megju njima. Kov. 57. Ljudi, koji sve 
hum' i svagje s imenom Bozjim ii njega radi) pocinju. 
Kj. 1 XIII. Kad bi Btari ljetopisci poeinjati godinu od 
Januara; ali kako je pocinjahu od Septembra . . . DM. 
52. — 'J) sa ae, refleks. S« pass, beginnen, incipior, 
'ttijii. Rj. — U naliiji I'.arskoj. knju se odovud po- 
imji od Pastrovifia. Bj. 15b. Za to se mnoge pjesme 

pocinju: Foleeela . . . Bj. . s la. Od Golupca 8( pocinju 

planint. Bj. 'Xl\>. Da grade kufie u red, i to se po 
tom poeinjalo i u Sumadiji. I!j. 676a. Jedan pat se 
pocinje. (Za to valja dobro ofii otvoriti kad se sto 
pocinje). Posl. 111. Cad si slog pocinje spoluglasnim 
slovom. Danica 3, 4 (s?). Ovako (se) djelo prevodi 
na jezik kojijem se sad pocinje pisati. Nov. Zav. II. 
A pocinje li st zaista od onda naSa literatura. Pis. 



2. pof-injati 



59 



pool 



63. Glas da se rat a Turcima pocinjenn novo. Sovj. 
27. Odgovor, koji se poitnjao narodnom poslovicom. 
Sovj. 86. Koja sc pocinje glasovima e. Bukv. 39. 
Rukopis sc sad pocinje mukom sv. Nestora ... a svr- 
Buje mukom apostola Tita. Glas. 10, 340. Pred na- 
stavcima koji se pocinju glasom i. Obi. 7. 

3. pof-injati, podinjam, v. impf. konjske klince, t. j. 
cekicem na nakovnju kao oStriti ih, den Hufnagel 
luspitzen, exacuo clavwm quo ferrea solea cquo sup- 
pingitur. Rj. v. pf. poCiniti 2. 

pm-ist, /'. ona vuna koja se ovcama ranije ostrize 
sa repa i straznjik butina, koju ovce prljaju, kad 
litaju poSto se otrave. M. Gj. Milidevid. — Golema 
kamara tek ostrizene vune . . . neke zeue odvajaju 
vlaa od poclsti. Zlos. 278. 

poc'istiti, stim, v. pf. Rj. po-distiti. v. impf. po- 
<"-;~-<":i 1 1. — 1) vidi poinesti. Rj. vidi i pogladiti 2, 
pokidati 3. — Posto bi . . . vedi (gjaci) napojili ka- 
lugjerske konje, a manji pocistili sobe . . . Rj. 841b. 
Mala kdlebica, ncpocihccna . . . Ona lepo uzme metlu 
pa pocisti kolebu. Npr. 142. — 2) konja, t. j. uitrojiti 
ga, cf. podmetnnti. Rj. vidi i ustrojiti, ulkopiti, utuei 
2. isp. ujaloviti, i syn. ondje. 

podiseaf, podisidada, m. ko pocisca n. p. ajgire. ridi 
jalovan, i syn. ondje. — Ali jepoeiscac ved bio svrsio 
sav svoj posao. Mil. 104. 

porisetinje, n. verb, od podiSeati. radmja kojom tko 
pocisca n. p. ajgire. 

|mi< isi;i i i. pbcisdam, v. impf. po-disdati. ridi pod- 
metati 2, i syn. ondje. v. pf. pocistiti 2. — Dozvao 
earn iz Pazove (u Sreinu) onoga veStaka sto pocisca 
ajgire. Mil. 103. 

Pdditclj, m. grad i varos u Hereegovini k primorju 
Dalmatinskome. Rj. 

l>oi idiii'il i. elm, r. pf. :iiu> citluk machen, vecti- 
gali citluk dieto subjicere. Rj. po-6itlufiiti, n. p. selo, 
kudu, t. j. uciniti da bude citluk kakome agi. r. impf. 
citluditi. — Gdjekoja sela . . . ali sw ih najvise Turci 
na selu pocitlucili. Rj. 826b. Koja su sela bila po- 
citlucena. Danica 3, 147. sa se, pass.: Kad se ovako 
u kakome selu pocitluce nekolike knee. Rj. 826b. 

poi'-ivnk, podlvka, m. die Iiuhc, requies; Radi bez 
pocivka, rastlos. Rj. vidi podinak, i syn. ondje. isp. 
podivati. 

pof-ivalTste, n. (u Dubr.i die Muhestatte, tranquillus 
ad quietem locus. Rj. mjesto :a pari ran jr. — Stani, 
Gospode, na pocivalistu svojem, ti i kovceg sile tvoje. 
Ps. 132, 8. Saron de biti tor za ovce i dolina Aborska 
pocivaliste :« goveda narodu mojemu koji me trazi. 
65, 10. Ostanite i idite, jer ovo nije pocivaliste. Mib. 
2, 10. rijeii s takvim nast. kod daniste. 

pocivalo, n. — 1) n. p. po planinama kraj puta 
gdje su klupe namjeStene, te putnici pocivaju, dit 
Kuhebank, sedile. Rj. rijeii s takim nast. vidi kod 
bjelilo 1. — 2) dcr Ttuhepunkt, intervallwm: Ma ga 
jadni ne oatavlja Ivo, no ga nosi jedno pociralo, i 
drugo ga nosi pocivalo. Rj. kao vrijeme lad valja 
kad sc pociva. isp. podivanje. — >Moje Brede, sad 
sam podinuo, i sad sam se rajet udinio*. Kakav rajet 
i kakva nesreda! i nesretno takvo pocivalo! To <V 
nose pocivalo biti, kao ^to je bilo za Rusiju. Npj. 
5, 522. 

poiivanjc, n. das Euhen, quies. Kj. rrrh. ml po- 
divati. stanje koje biva kail tko pociva. Daklem 
je oatavljeno joS pocivanie narodu BoKjemu. Jevr. 
•1. 9. To neka vain je pocivanje subotno. Mojs. 111. 
1<>, 31. St.. rodi eemlja za pocivanja svojega, ono 
neka vam bude hrana. 25, 6. Bezbo^nide, ne vrebaj 
oko stana pravednikova, i ne kvari mu po&ivanju. 
1'rid. 21. lb. 

pouivati, poi'Tvam, v. impf- ruhen, quiesco. Rj. v. 
pf. podinuti. Pofiivalo . . . gdje su klupe na- 

niji-itene, te putnici putiraja. Kj. 561b. Koji ugje u 



pokoj njegov (Iiozji), i on pociva <>d djela svojijeh 
kao i Bog od svojijeh. Jevr. 4, H). 

poekati. dkam, u. pf. (u Rijedkoj nabiji i u Zeti) 
vidi popi^ati. Rj. po-dkati. ovaj se glagol ne ndlazi 
u drugojaiiji hi oblicju. vidi poburiti, i si/h. ondje. 

— isp. stain cati od ci.i|ivni i staro sad c> v i> urina. 
Korijeni 224. 

pftfno, podiila, m. (uBoci) vidi bistijerna, gustijerna. 
Kj. jama gdje sc drzi aula, vidi i pur, , syn. ondje. 

— tugja poduo (puteolus). Osn. 126. 

podilpati. pam, v. pf. Rj. v. impf. dupati. — /) n. p. 
tiavu, ausrupfen, avello (pf. poskupsti. Rj.°): Po basdi 
mi cvece pocupao. Rj. — Otkuda kukolj? .. hode§ 
li da. idemo da ga pocupamo? Mai. 13, 28. Dovesdu 
ih opet u ovu zemlju . . . i nasadidu ill i nr cu ih 
piiiiipati. Jer. 24, 6. sa se, pass.: Konoplje sc u nas 
dupaju dvaput . . . druge kad se pocupaju, onda se . . . 
druge kad se pocupaju. onda sc . . . Kj. S6b. — 2) sa 
se, reciproc. raufen, rixari: podupao se s njime t 
podupali se njih dvojica. Rj. vidi pokrdumati sc. 
1'okikati se, pocupati se s kirn za kiku. Rj. 530a. 
Bide saka pere, t. j. pocupace se (jedan drugoga 5a- 
kama za perdinl. Rj. 832b. Ne druzi se s onim s kirn 
sc ne amies pocupati. Posl. 198. 

pm-iili. p6dujem, v. pf. u rijedima: duj i pnhi)'. 
dujte i pocujte! horen, audio. Rj. po-duti. '■. pf. i 
■impf. duti. — Cuj i pocnj, bego L r cis[iodare! sto ti 
vodis ljubljene gjevojke? Here. 153. 

pofiivati. pbduvam, v. pf. po-duvati. v. impf. du- 
vati. — Da pocuva dardak na Koruni, da ne progje 
od Karlovca bane. Rj. 292a. >Da mi nocas strazu 
pocuvamo, ovud idu destcS Crnogorei ... < )d Sta 
demo strazu da duvamo? Npj. 4, 27. 

p6celica, /'. (Imosk.) zenska kapa (u njoj sa dobre 
sake sirok obluk od debele bartije, preko njega krpa, 
koja na pero visi niz legja). cf. poeeliea. Rj. Stulli 
ima: pocjeliea ;' podejeliea (eahmtiea). po tome cc. 
poeeliea biti po istocnom govoru, a c u podelica xli- 
veno je cj. isp. dedilo = cjedilo. 

pocer . . . vidi potjer ... Rj. 

pori, pogjem, v. pf. Rj. po-iti. po-jti, po-tji, po-di 
(isp. idi). vidi primiti se (uz brdol. v. impf. polaziti. 
- 1) gehen, eo. Rj. vidi krenuti 4, krenuti se. - 
Od mosta . . . posav niza Savu poznaju se ostaci od 
velikoga sauea. Rj. 114a. Nekaka zena pogje svojoj 
udatoj kceri u pohode. Rj. 5"02b. Pa ptnjjc da ide. 
Onda ga ear vrati natrag govoreei mu : »Stani . . . 
Npr. 11. Pogje cariea a setnju. 19. Pogje na put. 
41. Pogje u lov. 43. Pogje hitro u onoga kralja Sto 
mu bjese kder gubava. 86. Pogjimo vigjeti. > s 7. Po 
torn stane careva 5der provati kosulju i drugo ostalo. . . 
i sve joj pogje kao da je o njoj krojeno. 102. Pogje 
a pazar. 108. Ko :a tugjom vunom pogje, sam ostrizen 
kudi dogje. Posl. L38 Pogji grijese ("■/ mene)! (Kad 
koga nagje kaka bijeda). 252. S golim grlom it jagodc 
(poci ili dignuti se). (Kad ko pogje kua nespremljen, 
kao Sto treba - kao da bi dork posao da bere jagode, 
a ne ponio suda nikakvoga). 283. Tako mi sve mmm 
stetom in p<ish>: 304. Pa mu panic ruci i papuci, pa 
mu Turski Boga aazivase. Npj. 1, 197. Turpi su sad 
posli na Srbe, kao » svatorc. Danica 3. 169. (urcija... 
doSao k Jakovu, i od prvoga dana posao a. a nj. 3, 
191. Pojte s Bogom dva siva sokola. Kov. 91. I>n 
protiv njih pogju. Milos 178. Na dedne s njim poci 
a hi otmicu. Npj.' I, XXV 11. '/.a ii,)ini su posli mlogi 
udeni Srbi. Kj.' V. Jakov, koji ;< bio posao Loznici 

/( puma'. Sovj. 33. I'lllrm l\;li uo\ i jt'UI pOQJOSC. Jud. 
11. — •>) pogjoh da sc aagnem, da niu kazciii. mi 

Begrifft setn. Kj. vidi poimiti. Kad ved uze i>ri- 

kupi bli/.u kraja, ali ima -la vigjeti... Cock sc upla-i. 
pa pogje da upusti uze. Npr. 1 15. Batina ima dva 
kraja. (Kad ko prijeti kome 'la ce ga tudi, i znadi 
da onaj koga pogju da byu moze branedi se oteti 
batinu, pa izbiti ouoga koji pogje da bijc). Posl. 11. 



pocndun 



— 60 — 



podug-iiati 



Kad ae malo ponapise vina. te ira vinee unigje u 
Lice, a raid j a govoriti pogjt . stars majka suze proliva&e. 
Npj. I, "ill. Uzme in >z. pa taman pogje da ga zadene 
za pojas, a Turfin potegne iz piStolja. Milos 77. Kako 
ovi obezobraziSe ! Jos' malo pa ie poci za bradu du 
hvataju. Strai. 1886, 1734. — 3) podi n. p. za stara, 
vidi ii'lati ae. Rj. — Lepa Pavo bodeS poci za me? 
Pogji kderi ea kozara, dobro de ti biti. Rj. 162b. Na 
j lozi sutra bude grozgje, .« ouwei iuku pugje 
deeojka. Npr. 81. Da x< de nt :« /.<"/" nego za (flu... 
Kako hi ti ga slugu posla? 206. Dok joj je muz z.iv 
biva preljubodinica ako pogje ?a drugog muza. Rim. 
7, .'!. — Jj in I in!. r. i i /(// otici: Metla posla, metla 
dos!a(Posl. 177). Aga pog/e a Rustan-beg dogje. Rj. — 
5) in Boci) re// umrijeti: A ja znadem bilja svako- 
jega, pa li iic (mi od uroka poii. Rj. vidi i pocinuti 
2, i si/n. ondje. — Kazujudi narodu da se kaje i da 
ne bi koji bez iapovijesti posaosovoga svijeta. Npr. 98. 

pdcuuan, podudna, adj. po dudi, angenehm, grntus, 
cf. povoljan. Rj. koji je home po cudi. 

pocnSnuti, snem, ». pf. wegstossen, detrudo: Po- 

dnsnimo Sekulovu majku. Rj. po-dusnuti, kao uda- 

rivsi nogom poturiti. isp. duSnuti. v. impf. dulkati. 

— Bijelu mi kulu poharase, a stara mi majku po- 

i osta majka stars na bunjaku! Npj. 4, 39. 

poct'itili. tlm, c. pf. Rj. po-dutiti, kao malo ocutjeti. 
v. impf. dutjeti. — 1) ein wenig schweigen, conticesco. 
Rj. — Posto obojics poiutt oeko vrijeme, podne pasa 
govoriti. Npj.' 1, XLIX. Kako su pitali premudroga 
bolomuna ... a on, pocutivsi main, odgovorio. Posl. 
XI, - 2) (u Dubr.) pomilovati (rukom), liebkosen, 
demulceo, blandior. Kj. k'ao pogladiti 1. 

1. pod, poda, 8 instrum. i aceus. Rj. prijedlog. 
unter, sub. Rj. .:« .i/.e. isp. bez. 

/. s iiistrtvm. S ovim prijedlogom rijed u sestom 
padezu pokazuje, da je onome Sto sama znadi s donje 
straw mjesto na kome sto biva (na pitanje gdje?). 
- 1) a pravom smislu: pod nebom, poda mnom. 
Rj. Konj pod imajem povice kouju podcarevim sinom. 
N|ir. 26. Pod bikom june traziti. Posl. 251; Pod ja- 
„, kozom mnogo puta kurjak lezi. 251. TeSko 
DOgams jinil ludom glavom! 315. Pod onom gorom 
zelenom i pud najvisom planinom vrani se kouji 
igraju, pod sobom jame kopaju. Npj. 1, 303. Rodi 
majka devet gjevojaka, i desetu nosi pod pojasom. 

1. ."n'>ii. - 2) a prenesenom smislu. — a) Poil sra- 
uiutum teiv ostavit' ne du. Npj. •">. 385. Da su Brbi 
ili Sililji pud ovim imenom za cijelo poznati. Danica 

2, 71. Po suini Lazarevoj postane Srpsko despotstvo 

Vv/rskim kesimom. 2, 76; Djevojka stajala pod 
vjerom tri godiue. Kov. 43. Ti si pod krivicom, i 
ni.'ia- idi u sovet, da se pravdaS. BdiloS 17. /'<»/ Ne- 
manjom Tuber nije mislio DuSana. DM. 203. Ona 

[voda) je tekla re pud imenom Dobra Voda. 205. 

i tbidne rijedi, pml kojima se znalo 5ta treba razumjeti. 
213. Na ji-ilni.ni se mjesiii puii urim imenom misli 
Karabogdanska. DRj. 1, 61. — b> onako mjesto 

(/'' pokornost: NiSta pod (jakim) Bogom, a. p. 
ncma. ne zna. Rj. 33a Na pseto zamahni. a gjevpjku 
"In. (Valja da si- misli ila,/t valja ihiuti pod zuptum). 
Posl. I'.'H. Da ostanu opel raja /u>d dadanjem do- 

careva vezira, kao Sto je bilo i /mil Adzi-Mu- 
stujpasom. Danica 3, 219. Miloja podstrazom posalje 
ii Mitrovicu. I. 25. Njemu ae ostane pud rvkom vi-e 

Ine uceine nahije Kmlniike MiloS 46. 1 ja sam 
dovjek pod vlasti, i imam pod sobom vojnike. Mai. 

s . '•'■ <■) lutein: 'l'o ne BluSa -leiina gospogjs, vee 

pod siljem okumila kuma, i pud riljem oagna sveSte- 
nike, ie vendala braca i BnaSicu. Npj. l'. 197 [Up, 

II l'Ii primjen it Npj. l'. 7(): -J, 493). I 'a 
mlju) uiiva pod ugovorom, Lao: ,/, ( /, ne po- 
kloni drugome ni pro. hi . . . ,/, ( ,/,,/, drzavne danke 
i t. .1. DM. ;'•:•. isp. Sim. .".'.0 594, 

//. sa '! • - ovim prijedlogom rijed u detvrtom 



padezu pokaznje, da je onome sto sama znadi s donje 
strane mjesto koje se primicanjem zattzima. (na pi- 
tanje: kudu (kamo)?). — 1) u pravom smislu: Poda 
me, pod nope. Kj. Ili ga samo bace u tamnicu i 
metnu sindzir na vrat a notre u klade, pa jos kasto 
i rudii podljevaju pudn uj. Rj. 89a. Poda nj, poda 
ujiju (pod njega) darunter, sub emu (id): Ved su krila 
piid'i nj podmetnuta. Rj. 51Ha. C'arev sin metne so- 
kola na kladu a brte i gajde poda nju. Npr. 49. 
Svako od zvjeradi pade potrbuSke i rep savi poda se. 
Hi. Metnuti obraz pod noge. (Obezobraziti). Posl. 178. 
Natrti kome brena pod uus. (Naprkositi mu, naljutiti 
ga). 192. Ja posadi(h) vdnograd, tamo dolje pod zapod. 
Npj. 1. 278. Jedva utef-e modra pod odar. 1, 519. 
Brada sloina pud barjak skupljena. Kov. 67. — 2) u 
prenesenom smislu. — a) Uzeo pod u rendu. Rj. 7a. 
Dao krave jmd kesim. Kj. 268b. Knea se uzme ili da 
pod Inriju. Rj. 390a. Car ondar stavi Sder pod strain. 
Npr. 115. Tad' je Novi pod Inure pao. Npj. 3, 245. 
NeSto pripada pod Bosanski (pusaluk). Danica 2, 54. 
Da kupi vojsku pud plain. 3, 163. Nahiju Rjagaje- 
vaeku uzme svu pod svoju vhist. 3, 217. Da ne padnete 
pod sud. Jak. 5, 12. — b) mjesto primicanja poka- 
znje nacin: Ako ne de sam (od svoje volje), a on 
hode pod morunje. Rj. 368a. Izjede konja cirija. (Valja 
da kad oslabi nosedi sto desto pud kiriju?). Posl. I 1 !'. 
Ved on uze pod silu devojku. Npj. 2, 70 (isp. gore 
pud I 2c). Turska sila pritisla Kosovo. Pod broj, sine, 
na teftere kazu no u cara sto hiljada vojake. 2, 265 
iTako je: pud jednako, pod puno. Danidid, Sint 527). 
Te otimlju pod silje devojke. 2, 493. Vazda su nas 
pml tiuio drzali. 5, 239. — c) pokazuje da sc jedna 
stiur tizima mjist,, dnuje ili sc jednaci s njom : Prodao 
mti konja pod zdraro, t. j. da je zdrav, ako li ne bi 
bio, onda je kriv onaj koji ga je prodao. Rj. Uzeti 
dijete pod sroje, t. j. mjesto sina ili kderi. Rj. 672b. 
Podmetnuli mu davde pod goluba. (Prevarili ga ; dali 
mu drngo, a ne ono sto bi valjalo). Posl. 251. Pod- 
metnuo bi pod vola zdrijebe. (Tako zna obijediti). 
251. A zenskinje pod roblje doved'te. Npj.' 3, 373. 
— ft) pokazuje vrijeme koje nastaje: gegen, um die 
Zeit: pod starost, auf die alien Page: pod nod, gegen 
die Nacht hin. Rj. Navalite, mobo moja, pod veee, 
bide vaiiin Sugav jarac dovede. Npj. 1. 169. Pod jesen- 
je vodio Rusku vojsku na Varvarin. Danica 1, 79. 
Pod sum, i :imu otide u Bosnu. 3, 213. isp. Sint. 
525—528. 

2. p&d, m. — 1) (po juz. kraj.) das Stockteerk, 
tabulatum, cf. tavan, kat. boj, podina. Rj. — Tad' 
se krade kraljica gospodja, una s' krade od poda do 
poda, dok izljeze podu nujrisemu. Npj. 2, 59. — 
2) (it Boci) ono drvo najdonje na kome stoji tijest. 
Rj. — 3) vidi patos, podboj 1. tavan 5, tie, tli, tlo 
in. p. u sobi. govori sc u Ilie.i isp. podnica, popo- 
diti. — Dolje je pod, rise pud, i petar, a pod podom 
konoba. Rj. 496a. Pod domu oblozi daskama. Car. 
I. li, 15. Trijem su.Nki. koji bijaSe oblozen kedrom 
od poda do vrha. 7, 7. SaviSe se licem k zemlji do 
pud, i. Dnev II. 7, 3. 

podaci, p5dagjem, r. pf. vidi podidi. Kj. pod(a)-iti, 
poda-idi. isp. hod idi. v. impf. podilaziti. 

(MMladiraiije. n. vidi podiranje. Rj. 

pndadirali, rem, v. impf. vidi podirati. Rj. pod(a)- 
dirati. b. pf. podadrijetd. 

pudadrijcli, pddadrem, v. pf- etwas ausgemachtes 
wieder hervorziehen, repeto rem confectam. Kj. vidi 
podrijeti 2. po.l.ai-ilrijeti. kao zapoomuti, eapoceti 

nan >vo stvar vei svrsenn. vidi podjenuti, podjesta, 
,-. impf. podadirati, podirati. 

podaduo, podadula, adj. (part, per f. act. od poda- 
duti) podbuo [vidi podbunuti). Rj.' 

podagnatl, gn&m (podaienem, podaidenem), jagen 
uutir-, subigo. Rj. pod(a)-gnati, v. impf. podagoniti. 



podagoniti 



61 



poda/.dji'ti 



podgouiti. — Uz Ljeviike pqdagnase strane do Ja- 
vnrja zelene planine. Npj. 4, 378. 

podajionil i. podagonim, v. impf. vidi podgouiti: 
Stade Mato podagonit' ovce. Rj. pod(a)-goniti. v. pf. 
podagnati. 

pddajiiica, /'. koja je podlozna home, izu a umet- 
nuto je j. — Srbija je Turska podajnica. Npj. 5, 54. 
isp. podajnik. 

1 1 1 ■ < I : i j 1 1 1 1 k i . adj. sto pripada podajnicima: Od- 
metnu mi podajnicku raju. Npj. 5, 350. 

podajnik. m. koji je podlozan home, vidi podanik, 
podloznik. iza a umetnuto je j. isp. stoni, slojni. - 

— Ko nije Turein, on je raja it. j. Turski podajnik). 
Danica 2, 78. Da gradi nova vesala za take postene 
podajnike, kao sto si ti. 4, 36. 

podaleko (akc. Rj. s XXX), adv. po-daleko. isp. 
po (slozeno s adverb.) i daleko. eomp. podalje. — 
Kad odmakne podaleko, a on se osvrne. Npr. 77. 
Kad budu vei' podaleko od grada, carica se pro- 
budi. 240. 

podalje, re. po-dalje. isp. po (slozeno s adverb.) i 
dalje. posit, podaleko. — Sestra njegova stade po- 
dalje da vidi Sta ce biti od njega. Mojs. II. 2, 4. 
Sjedne malo podalje od njega. Prip. bibl. 17. 

podanak, podauka, m. (u Slav.) n. p. glavcinu na- 
pravio od podanka, vidi izdanak. Rj. mladiea sto 
ieraste drvetu bliza korijena, kao iz dna, pod/no 
(udno) drveta. — po-danak (osn. u dno). Osn. 291. 

podanik, m. koji se podao, postao podlozan (go- 
Spodaru); der Unterthan. vidi podajnik, podloznik. 

— Svi drugi ljudi n drustvu. koji ovako dobiju 
upravitelja, zovu se njegovi podanici . . . Svaki po- 
danik, koji ovo obeeanje svoje posteno drzi . . . onaj 
je dobar clan drzavnoga drustva. Priprava 64. Bili 
podanici vladaocu i drzavi. DM. 62. 

podansl vo. ii. stmije it kojem je podanik ; die I r ntt r- 
thdnigkeit, das Unterthnnsband. Srpsko carstvo 

pade u suzanjstvo, te i danas stoji ii podanstvo. Npj. 
5, 255. Srbi se joS ne bjehn navikli na podanstvo 
tugjinima. DM. 109. Da ne ce prisvajati ljudi, koji 
nz rat prijegjose na dubrovaeku strauu, nego da 6e 
ih oprostiti podanstva. 229. 

podapeti, podapnem, v. pf. anspannen, intendo, 
tendo. Rj. pod(a)-peti. ?'. impf. podapinjati. — sa se. 
pass.: Talambas je od tuca kao mali canak, pa se 
podapnc kozom. Rj. 730a. 

podapinjanje, n. das Aufspannen, intensio. Rj. 
verb, od podapinjati. radnja kojom tko podapinje Ho. 

podapinjati, njein, v. impf. aufspannen, intendo, 
tendo. Kj. pod(a)-pinjati. v. pf. podapeti. 

potlararili. vidi potharaciti. 

podiiriti, podarim, r. /;/'. beschenken, dono. Rj. 
po-dariti. vidi podarovati. kao prost glugol ne dolazi. 
isp. dariti. 

podarovati, podarujem, v. pf. beschenken, dono: 
podaruj ; podarnjte, obradujte (govore prosjaci). Rj. 
po-darovati. vidi podariti. i prosti jc darovati v. pf. 

podasipanji', re. ilas darunter- Schiitten, subter- 
fusio. Rj. verb, od podasipati. radnja kojom tko po- 
dasipa sto. 

podasipati, pam (pljem), v. impf. Rj. pod(a)-sipati. 
r. pf. podasuti. — 1) darunter schiitten, subterfundo. 
Rj. podasipati sto pod sto. — 2) pusku, zuschiitten, 
cf. potpraSivati. Rj. 

podiisiiti, podaspem, v. pf. Kj. pod(a)suti. v. impf. 
podasipati. — 1) darunter schiitten, subterfundo. Kj. 

— Priniili su od paSe darove, dobro ih je podasuo 
blagom. Npj. 5, 37. — 2) puSku, zuschiitten, vidi 
potprasiti. Rj. — To svi oni jedva doiekaSe, pa is- 
tekar puske podasuse, otidose k paSi na Jezera. Npj. 
::. 92. 

podasan, p'ddasna, adj. freigebig, liberalis, cf. po- 
datljiv. Rj. koji nolo daje. vidi i izdaSan. — Utoclo 
bi ti i krvi ispod grla. (Tako jo dobar i podasan, ili, 



tako ima k6ga rado). Posl. 337. Podasna ruka biva 
bogatija. Pric. 1 1. 25. 

podiistranje, re. vidi podostravanje. Rj. 

podastrati, podastram, villi podoitravati. Rj. pod- 
astrati, v. pf. podostriti. 

poilatak. podatka, in. die Angabe: Sto nema po- 
dataka, s toga je teSko kazati kako su st:ijali du- 
brovacki trgovci prema dancima. DM. 245. isp. po- 
dati. — za nast. i akc. isp. dodatak. 

pod, -it i. pbdain, v. pf. Rj. po-dati. v. impf. poda- 
vati. — 1) (u pjesmi) geben, do, cf. dati: Da mi 
podas blago od svijeta. Rj. - Sinovima preporucl 
da svoje sestre dadu za ouoga koji prvi dogje i za- 
prosi in. »Podajte* refie »tako ne bili prokleti. Npr. 
185. Podaj, pa se ne daj (otkupljuj se). Posl. 250. 
Podaj rukama pa trazi nogama. 251. Onda podajte 
opet stampati. Straz. 1887, 239. Dozovi poslenike i 
podaj im platu. Mat. 20. 8. Podajte joj od ploda 
ruku njezinijeh. Prk". 31, 31. — 2) sa se, reflelcs. 
sidh ergeben, dedo me. Rj. isp. predati se. 

podatljiv, adj. freigebig, liberalis. Rj. koji rado 
diijc. riili podasan, izdasan ; darovan. suprotno skup 
1, Skrt, tvrd 5. — Podatljiv je i milosrdan Gospod. 
I's. 145, 8. Srpski vladaoei bijahu podatljiri nu dii- 
sevna djela. DM. 56. 

podatljiv onI. podatljivosti, /'. osobina onoga koji 
jc podatljiv; die Freigebigkcit, liber alitas. — Ta je 
zbirka podatljivoscu njegove preuzvisenosti nmno- 
zena prosle godine za 25 slika. Rad 9, 199. Da se 
nijesam uzdao u tvoju podatljivost prema svemn, 
eemn treba pomotS tvoja. Ziv. sv. Sim. i 8. V. 

podiivanjc, re. dns Ergeben, deditio. Rj. verb, od 
1) podavati, 2) podavati se. — 1) radnja knjnui tko 
podaje sto. — 2) radnja kojom se tko podaje. 

podavati, pbdajem, v. impf. po-davam. r. pf. po- 
dati. — 1) Nadoilavati n. p. ruku pod sablju. cf. 
podavati, podmetati. Rj. 387a. — 2) sa se, refleks. 
sich ergeben, dedo me. Rj. — Zato se ovi Turei oso- 
bito uz Biograce, koji su ih jednako podbadali, da 
se tako nt podaju Srbima, opet malo posile. Danica 
5, 47. Kad bi se ja podavao za citateljima, ja bi morao 
postati hid kao i oni §to su. Straz. 1887, 63. 

1, podiiviti, pbdavim, v. pf. Rj. po-daviti. njih 
vise redom. vidi podusili, pogusiti. v. impf. daviti. 
— 1) nach der Beihe erwurgen, suffoco, strangulo 
nli a in ex alio. Rj, — Kad udari u kataue Marko: 
sto pogubi sabljom okovanom, sto podavi u tihom 
Dunavu. Npj. 2, 250. Druga (zrna) padoSe u trnje, 
i narastc trnje, i podavi ih. .Mat. 13, 7. — 2) sa se, 
refleks. nuch der Beihe ersticken, suffocor alius ea 
alio. Rj. — (Roblje) poskace u Moravu, i, kojegod 
nije znalo plivati, podavi se . . . Od nekoliko robov.i. 
koji su sc onde u viru podavili i potonuli, znadu si' 
i sad grobovi. Milol 93. 

2, podavili. podavijem, v. pf. unter etnas wic- 
keln, subvolvo. Kj. pod(a)-viti. vidi podviti, v. impf. 
podvijati. — Na l.ucin dan doma6in gleda kako mu 
stoka le/.i: ako je podavila noge poda se, onda . . . 
ako li je QOge opruzila, onda . . . Kj. 336b. Podavij 
rep /loiln se. (Sjedi s mirom, ne diraj ui u koga). 
Posl. 250. Starac Fo6o podavio bradu, pa je b'jelu 
sa zubima grize. Npj. I. L36 (sa?) dbavijSm; pogijeSke 
mislim da su u Vukovu rjecniku pbdavijem, ra;n- 
vijem. Kad (i, 61 K 

pDdavno, -.itiiilirli lemgt her, ko- sal pridem. Kj. 
po-davuo. adv. isp. po (slozeno s adverb.) i davno. 
Opominjem se, da sam, dosta podavno, Citao . . . 
( idg. na sit. 3. 

poda/.dji'li. podaidl, u. Kj.: podazgjeti, dazdi, v. 
pf. (u Dubr.) nu voenig regnen, paulum pluere: po- 
daigjelo malo. Rj. po-daidjeti. v. impf. dazdjeti. - 
I'usii, te im poda djt mana za jelo, i hljeb aebeski 
dado im, l's. 78, 24. Jet je vrijeme da traiite Gospoda, 



podbaciti 



- 62 



podbunjivati 



da bi doSao i podazdio ram pravdom. Os. 10, 12. 
podazdjeti. Korijeni 113. Bad 6, 86. 

uodbdeiti, p&dbacim, v. pf. unterlegen, subjicio. 
Rj. pod-baciti. isp. podmetnuti 1. r. imjif. podbacivati. 
Mann sabljom Kraljevicu Marko, deli Musa buz- 
dovan podbaci. Npj. 2. 4ns. 

podbacivanjo, re, das Unterlegen, subjectio. Bj. 
oero. od podbacivati. radnja kojom tko podbacuje sto. 

podbacivati, podbacujSm, v.impf. unterlegen, unter- 
scnieben, subjicio. Rj. pod-bacivati. isp. podmetati 1. 
v. pf. podbaciti. 

podbadac, podbadaca, m. der Aufhetzer, stimulator. 
Rj. koji podbada koga rea sto. vidi potutkafi. 

podbadanje, re. das Aufimmtern, das Aufneteen, 
shmulatio. Rj. verb, od podbadati. radnja kojom tko 
podbada koga (na sto). 

podbadati, pbdbadam, v. impf. aufimmtern, hetzen, 
rtvmulo. Rj. pod-badati. vidi podgovarati i ua zlo), 
podbunjivati, tutkati, drskati, vrkati. v. pf. podbosti. 
— Kuji s« ih jednako podbadati, da se tako ne po- 
il.ijn srbima. Danica 5, 47. Ako bi te podbadao brat 
tvoj govoreci ti tajno: liajde da sluzimo drugiin bogo- 
vima. Mojs. V. 13, 6. Te cus na zlo uci i podbada. 
Seep, mal. 143. 

pOdbaran, podbarna, adj. n. p. zemlja (pod baroin, 
sumpfig, uliginosus, cf. barovit. Rj. 8 ). 

podhijaf-, podbijaca, m. (u Srijemu) vidi podmetaca. 
Rj. ridi i podloga 2. u pluga, drvo koje je na yre- 
delju gore podmetnuto pod civiju, koja drzi cimer. 

pndliijaiijr. re. das Schlagen von vmten auf, sub- 
tercutio. Bj. verb, od V) podbijati. 2) podbijati se. — 

1) radnja kojom tko podbija sto. — 2) radnja kojom 
S( tko podbija. 

podbijati. podbijam, v. impf. Rj. pod-bijati. v.pf. 
podbiti. — I. I) run vmten wegschlagen, subtercutio. 
Rj. — 2) krov, da bude ravan, Rj. — II. sa se, 
refleks. sich Fusse wund gehen, subtersaucio. Rj. vidi 
podlupljivati so. kad se kome od Inula ranjavaju noge. 

pmlbijt'-liti, p&dbijetim, v. pf. run vmten weiss 
machen, dealbo a part* mferiori(z. II. in einem Walde 
ei/nigi Baume abschalen aumZeichen der Besitznahme, 
daunt l.ini Anderer davon Gebrauch mache, set's sum 
Ausroden oder sonst). Rj. pod-bijeliti. vidi podgulili. 
v. impf. isp. podguljivati. drveta odozdo eabijeliti pod- 
yulirst koru, it. p. n sumi za znak, da su vec necija, 
jiu ih drugi tko m moze sjeci. 

podhio, podbjela, m. (u Dubr.) ridi podbjel. Rj. (i 
podbjelak). biljka. 

podbiti, podbijcm, v. pf. Rj. pod-biti. v. impf. pod- 
bijati. — /. 1) run until) wegschlagen, deeutio in 
inferiori parte. Rj. — Koje jade gledai na planini? 
No ti podbi jedan komai sablje, udri, ljubo, niene, 
ja Tureina: misli, ljubo, koga tebe drago. Npj. 2, 
284. AT jc zenska strana strasivica, baci komat u 
zelcnu travu, zuta hrta za usi podbila, te se sujinie 
kolje niz planinu. 2, 284. Ako ne bi htjeli . . . biti po- 
slusui Dubrovniku, da ill Sankovici svom silom svojom 
obrate i podbiju pod vlast dubrovacku. DM.210. — 

2) krov, da bude ravan. Rj. — II. sa se, refleks. 
sir], die Fusse wund gehen, pedes adtero ewndo. Rj. 
vidi podlupiti se. kad si kmtic ml Inula rone noge. 

podbjel, in. der Huflattig, tussilago farfara Linn. 
Rj. vidi podbio. biljka. — bjel , podbjel i podbio. 
«>sn. 29. oko Zagrci"i kazu m-oj biljci podbjelak (pod- 
bjelka) m. 

podbdiiti se, podbocim se, v. r. pf. den Arm in 
le (bok) spreizen, manum subdo later*. Rj. 
pod-bofiiti se. vidi odbo6iti se. v. impf. bofiiti se. — 
at desnu si podbocio ruku. HNpj. 4, 478. 

pixlbuj, |h„]i„,j;i. )/;. Rj, pod-boj. sa postanji isp. 
podbiti. 1) pain- ii kosari konjskoj, der Boden, 
pavimentum. Bj. isp. pod 3. — 2) postis. Stulli. go- 
rori ^ //;/•. isp. poboja. vidi dovratak, i 

syn. ondje. 



|piicllnijiiaiM (daska), /. m Srijemu) ovako se zovu 
one daske od kojijeb je vodenica (n. p. na Duuavu) 
sa strane naeinjena, Seitenbret, tabula lateraria. Rj. 
osnova u podboj 2. — Od osnova koje se nabode u 
adjektiva a pred zadnjim samoglasnim imaju I ili n 
ali te glasove mijenjaju na Ij i nj : kiseljaca. . . ba- 
krenjaca. samo u jednoj nema reeene promjene, i to 
moze biti pisarskom grijeskom: podbojnaca. Osn. 352. 

iiodbojnjat-a. /'. vidi podbojnaca. 
'odborjo, >i. mjesto a Slavoniji. Rj. Pod-borje. 

podbosti, podbodem, v. pf. Rj. pod-bosti. — 1) auf- 
hetzen, stimulo. Rj. vidi podbuniti 1, podgovoriti (na 
zloi, tutnuti. r. impf. podbadati. — 2) sa se, refleks. 
podbole se kraste (boginjel, t. j. u srijedi kao ulekle 
se nialo. Rj. 

podbradak. pbdbratka, in. vidi podvoljak. Rj. pod- 
bradak, donja strana brade. 

podbriiditi so. p6dbradim se, v. r. pf. povezati se 
('■ime ozdo ispod brade pa gore preko usiju (kao sto 
se eini ua velikoj zimi), sich den Kopf umbinden, 
rulniiio caput meum. Rj. pod-braditi se. v. impf. pod- 
bragjivati se. 

pi'xlhradnjik. m. ein Band mil Miinzen, das an 
der Kopfbedeekung angehackelt icird, und beim Kinn 
vorbeigeht, monilis genus, ad continendum in capite 
ornatum. Rj. pantljika novcima nakicena sto se pri- 
bode :•! kapu zensku i iduci ispod brade drzi kapu 
na filar i. — Tarpos, najveca zenska kapa . . . ispod 
grla je drzi podbradnjik . . . kad vjetar duha sprijed, 
onda treba da ga (zena) drzi rukom sastrag, jer hoee 
vjetar podbradnjikom da otkine glavu. Rj. 732b. 

podbraffjivanje, n. das Umbinden des Kopfes, to 
redimirc. Kj. verb, od podbragjivati se, radnja kojom 
se tko podbragjuje. 

podbragjivati so, podbragjujem se, v. r. impf. 
sich den Kopf umbinden, redimio caput meum. Rj. 
pod-bragjivati se, povezivati se eimc ozdo ispod brade 
pa gore preko usiju. r. pf. podbraditi se. 

podbroktivaiijc, n. das Klirren, crepitus, sonitus. 
Rj. verb, od podbrektivati, koje vidi. 

podbrckti rati , podbrektiijem , v. impf. klirren, 
concrepo: Stala mu je sablja podbrektivat', brekti 
Marku uz desno koljeno. Rj. pod-brektivati, kao eu- 
grtati. r. impf. prosti brektiti. isp. brefati. 

pciilbrijali. jem, ». pf. unten wegscheren, subtcr- 
tondeo. Rj. pod-brijati, kao odozdo obrijati. r. impf. 
podbrijavati. — za akc. ridi Rad (i, 137. 

podbrijavanje. re. das Abseheren (unten toeg), sub- 
terrasio, subtertonsio. Rj. verb, od podbrijavati. radnja 
kojom tko podbrijara koga. 

podbrijavati, podbrijavam, v. impf. unten weg- 
scheren, subtertondeo. Rj. pod-brijavati, odozdo brijnti. 
v. pf. podbrijati. 

podbuhnuti, podbubnem, v. pf. tumere, extumere, 
extumescere. Stulli. vidi podbunuti. 

podbuniti, podbunim, v. pf. Rj. pod-buniti. — 
I) aufwiegeln, concito. Rj. vidi podbosti (i syn. ondje). 
r. impf. podbunjivati. — Podbune Boinovica njegovi 
momci i prijatelji da trazi, da mu se dade desna 
strana Jadra. Danica 4, 19. — 2) (ini gutem Sinne) 
aufmuntern, excito. Rj. u dobrom smislu. vidi po- 
buditi. — Koje ova reeenzija, koje G. Pavle Solaris... 
podbunise me i naceraSe da dodam sad k ovome 
rjecniku i jednu nialu Srpsku gramatiku. Rj. 1 XIV. 

pddbiinuti, nem, (podbunuo i podbuo) v. pf. auf- 
dunsen, subinfior (cf. podaduo. Rj. 8 ): podbule mu 
ofii; podbuo u lieu. Rj. pod-bu(h)nuti, kao nadnti se. 
ridi nabuhnuti. isp. Korijeni 148. — Lice je moje 
podbulo od placa. Jov 16, 16. 

podbunjiviinjo, n. das Aufreizen, concitatio, ex- 
citatio. Rj. verb, od podbunjivati. radnja kojom tko 
podbunjuje koga. 

podbunjivati, podbunjujSm, v. impf. aufreizen. 
concito. Rj. podbunjivati. mli podbadati (i syn. ondje). 



podeheo 



63 — 



podiciti 



p. pf. podbuuiti 1. — Uz rat je bio u redn onib ljudi, 
koji su najvise narod protiv Twraka podbunjivuli. 
Dauica, 4, 2. Turci . . . dok vide, sta 6e biti a Ger- 
maniji od Napoleona, koji ih je jednako podbunjivao, 
da pokore Srbe. MiloS 33. 

podehco, podebela, adj. po-debeo, kao prilicno 
debeo. isp. po (slozeno s adverb.), i debeo. ake. Rj. 3 
— U ovoj igri krmaca se zove oko tri prsta podu- 
gadko i podebelo drvo (od prilike kao pokratak vranj). 
EH. 304a. Kaisi su jednako okrojeni od podebele uci- 
njene ko:e. Rj. 466b. Poljeno, podebela ejepanica. 
Rj. 535b. 

pudcr.it i. poderem, vidi izdcrati. Rj. — 1) po-de- 
rati, vidi podrijeti. v. impf. derati. — Adrapovac, po- 
deran (odrpan) soldat. Rj. "2a. Dosta je gjavo opanaka 
poderao dok je to i to ucinio. Posl. 68 (Dosta je 
gjavo opanaka podr'o. 62). Kao grabancijai (poderan). 
129. Valja da si dobio volju, da svilu opet poderes 
ii krpe? Dauica 2, 130. Posto je pismo profiitao . . . 
poslije ga bacio ili poderao. Sovj. 19. — 2) sa se, 
refleks. ili pass. : Da ce se onda svako prtiste u vodi 
omijeniti, t. j. postati kao truhlo i odmah se raspasti 
i poderati. Rj. 356a. Kasevjetao urn se tttr, t. j. poderao 
.se. Rj. 644a. 

podcrina, f. (u P.ocii haljina stara poderana. em 
altes Kleid, der Lumpen, panni: I ogjelo sa sebe 
skinida, pa obukla stare poderine. Rj. 

podsajiti, podgajim, v. pf. pflegen, Ziehen, aufer- 
ziehcn, educo, cf. odgajiti. Rj. i syn. ondje. pod-gajiti. 
V. impf. gajiti. 

podalavak, podglavka, m. drvo koje se na ognjiiste 
met ne poprijeko. pa se ostala drva uzduz preko njega 
loze. Rj. pod-glavak, kao da je ostalim drvima pod 
glavom. vidi potkladnik. 

podgoniti , pbdgomm, v. impf. pod-goniti. vidi 
podagoniti. v. pf. podagnati. -■ Podagoniti, poda- 
gonim, v. impf. vidi podgoniti. Rj. 518a. 

l'odgtir, /'. (selo u Metohiji. Rj.'XLI): I svu Podgor 
iznad Metoije. Rj. — Pod-g6r (drugoj je poli osnova 
a gora). < »sn. 55. 

Podgorica, f. — 1) varoS u Zeti. Rj. — 2) bice 
mj. Podgoricki ili Podgoricanin. isp. Toplica .'>. - 
Kad to cuo pasa Podgorica, on dozivlje delibasu 
Ibra . . . zadobio pasu Podgoricu. Npj. 3, 89. 

I'odguricaiiiii. in. (pi. Podgorieanii Einer von Pod- 
gorica. Rj. covjek iz Podgorice. 

Pftdiroricki, adj. von Podgorica. Rj. sto pripada 
Podgorici. 

podirorjc a. Gegend unter dem Berge, submon- 
tinm regio, submontorium. Rj. pod-gorje, kraj pod 
gorom. — Knjigu pise Jerko Latinme, te je lilje 
gore u podgorje. Npj. 3, 297. 

podsrorjeti, podgorim, v. pf. pod-gorjcti. v. impf. 
gorjeti. — Lasno ti je poznat' ozenjena: mrki su mu 
pomrseni brci, mrki percin mahom podgorio... JoSt 
je lakse poznat' nezenjena: mrki su mu zasukani 
brci, mrki percin bio vrat prekrio. Here. 103. 

|hiiIu"\ aranjc, n . tins Anstiften. subornatio. Rj. 
rerh. od podgovarati. radnja kojom tko podgovara 
koga (na sto). 

podgovarati, podgdvSrSm, v. impf. anstiften, su- 
bornti. Rj. podgovarati; isp. podbadati, i syn. ondje. 
'. pf. podgovoriti. — Kara-Gjorgjije . . . podgovarao 
je gdjekoje poglavare da ga (Jakova) ne aluSaju. Sovj. 
14. Nije te poslao Gospod... Nego Varuh podgovara 
te mi nas. Jer. 43, 3. 

podgovor, in. djclo Icojiin tko podgori koga. Od 
straha, da ga car (osobito po podgovoru Rusic-pase...) 
ne pogubi. Milos 179. 

podirovoriti, podgbvorlm, v. pf. anstiften, suborno. 
Rj. pod-govoriti. isp. podbosti, i syn. ondje. v. impf. 
podgovarati. — 1 tako poilgoeort .lukoru, tc (urciju 
javno osramoti i iskara. Dauica .'l. L81. [lija i Luka 
ljude potlgororili tla se liize i vicu ua nj. Sovj. 4.S. 



Vele da je \'nln na taj posao propaganda podgo- 
vorila. VLazid. 1. 5. 

p6dgragje, n. Vorstadt, suburbium: I podgragjt 
ispod Kolaama. Rj. pod-gragje. sto je pod gr adorn, 
vidi predgragje, zagragje. — Arbanasi, podgragje u 
Zadru, tal. Borgo Erizzo. Dauiri.'-, ARj. 102a. I pod- 
gragja oko gradova podajte im. Mojs.' I\'. 35, 2. 

Pddgragjc, ». zidine od staroga gradida izmegju 
Zadra i Skradina. Rj. 

pddgrijati, jem, v. pf. Rj. pod-grijati. v. impf. 
podgrijevati. — 1) vidi podgrijati. Rj. awfwarmen, 
reeoguo. — Ziva zeljo podgrijana corbo! Posl. 81. 
— 2) podgrijalo sunce, von unten anscheinen, ab 
uno illustro (stent sol occidens juga montium). Rj. 
sunce zalazeci podgrije vrhove od brda. 

podarijcviuijc, n. Iij. verb, od podgrijevati. — 
1) radnja kojom tko podgrijeva n. p. corbu Idas 
Erwarmen, recalefactio. Rj.). — 2) radnja kojom n. p. 
sunce podgrijeva zuhodeci (das Anscheinen von unten 
her, illustratio e inferior!. Rj.). 

podgrijevati, pfidgrijevSm, v. impf. Rj. pod-gri- 
jevati. v. pf. podgrijati. — 1) wieder aufwarmen, 
recalfacio. Rj. vidi pogrijevati. n. p. corbu. — 2) von 
unten anscheinen, nh imo illustro. Rj. sunce zalazeci 
podgrijeva vrhove od brda. 

pddgrijcvci, pbdgrjevSka, m. pf. vidi pogrijevci. 
Rj. ono sto se podgrijeva, n. p. kakvo jelo. 

p6dgristi, podgrizem, v. pf. Rj. pod-gristi. v. impf. 
podgrizati. — unten abbeissen, subtermordeo, u. p. 
crv kad podgrize struk kakoga cvijeca ili povr&i. 
Rj. Dogje crv u zoru sjutradan, i podgrize tikvu, te 
usahnu. Jon. 4, 7. 

pitdgrizanjo, n. das Unterbeissen, subtermorsio. Rj. 
verb, od podgrizati. radnja kojom n. ji. err pod- 
griza sto. 

pod&riza(i, pbdgrizam, v. impf. unten abbeissen, 
subtermordeo. Rj. pod-grizati. v. pf. podgristi. — Iz 
j Misira si prenio cokot, i posadio ga. Gorski vepar 
podgriza ga, i poljska zvijer jede ga. Ps. 80, 13. 

podgrljaca, /'. na jarmu ono drvo sto stoji volu 
ispod grla. Rj. pod-grljaca. ridi podjarmica. — rijeci 
s takim nast. kod ajgirada. 

podgrnuti, pbdgfnem, r. pf. untersch/uren, (ignem) 
subjieio. Rj. pod-gritmuti */. p. vatru. v. impf. pod- 
uri.ili. Kad onaj koji fiameem upravlja, vod/u kao 
podgrne pod enmm- i tako strazuji kraj privuee na 
onu stranu, a prednji obrne na drugu, onda se kaze 
prihvatiti . Rj. 234b. 

podgrtanjp, n. tl<t< Unterschuren, subjectio (ignis). 
Rj. verb, od podgrtati. radnja kojom tko /loilgnc sin 
n. p. vatru. 

podiirlati. podgrdim, v. impf. unterschiiren, sub- 
jicio (ignem). Rj. pod-grtati n. p. vatru. r. pf. pod- 
grnuti. 

pnili! uliii. pddgulim, v. pf. vidi podbijeliti. Rj. 
pod-guliti. r. impf. podguljivati. — Zabijeliti drvo, 
t. j. podguliti mu koru. Rj. 163b. 

podguijivanje, n. das Entblossen ran unten on, 
iubternudatio. Rj. verb, od podguljivati. radnja kojom 
tko podguljujc n. p. drvetu koru. 

podguljivati, podguljuj|m, v. impf. f"n unten 
entblossen, subternudo (:. I!, einen Baum dutch 46- 

srlmlrii, oiler Mutagen). Rj. pod-guljivati n. p. drvetu 
Lorn. r. pf. podguliti. 

podicili, pndiciin. r. pf. Rj. po-diciti. v. impf. di- 
Citi. — 1) zieren, orno: Koliko je divan i ugledan, 
sve je koto dikom podicio. Rj. kao proslaviti, ukra 
siti : Divna li je gora brsianova! mirisom je selo 
podiiila. Sere. 298. — 2) sa se, reliefs, sich riilinien 
(mil Sin! i. stol sein. supirliio (jure): Da ja vidim 
lijepu gjevojku, tun re mi se tlrori /ititlieitt i gospogja 

odmijenit' majka. Rj. vidi pohvaliti se. - L'jepi 6e 
ti rod roditi, koj'jem &es se podiiiti, kao paun ilat 



1. |.i>iliri 



— 64 



podirati 



n'jem perom. Npj. 1, 160. Da se mi vama vazda fa- 
liino i pod ii oama oe pohudite. Kov. 72. 

1. podidi, podignem, v. pf. Rj. po-didi. wdi podi- 
gnuti. v. impf. podizati. — I. 1) n. p. drvo, kamen, 
Bunu, vikn itd., heben, lew, tollo. Rj. — Pod,,j„uti 
Ho na ozib, t. j. vagom. Rj. 451a. Prepade se sirota... 
i pade pred njom Qa gola koljena. A ona je podize 
redi: »Ne boj se, moj sinko... Npr. 2i5. Glava 

idignuvsi ruke i rasirivsi sake prema glavi) a 
u glavi na! Posl. 41. Ved veliki eulum podigosmo: 

ismo njihovo poStenje... Npj. 4, 135. Na orueje 
Srbe podigose. 4, 345. Na Milosa vojsku podigao. 
1,348.1 na noge vojski* podigose. 4, 350. Te barjalce 
gore podigose. 4. 350. Podigne bunu protiv cara. Da- 
nica :>, 138. On podigne i Srbe protiv basa. 3, 139. 
Podignu »a njega &wnw. 3, 143. Jakov, podignuvsi 
nahyu Valjevsku, pogje upravo k Sapcu. 3, 168. Srbi 
se odrz.e a sancu (koji jo§ nisn bili ni nacinili kako 
valja, nego samo podigli malo od prosda). Milos 83. 
Podigne gunjeve na kolje, da se crni kao vojska. 98. 
Turci pak podignuvsi sav prtljag svoj i plen i robije 
i raujenike, pogju iz Cadka k jugu. 99. NajviSu de 
vikti podidi na mene knjiievnici. Pis. 81. Podiqli 
na Srbe. Sovj. 16. Podignu Pocerci nekake 
tuzbe i viku na vojvodu Stoidevida. 48. Da biste sad 
radi a njemu (u namastiru) skole podici. Straz. 1886, 
865. Moze Bog i od kamena podignuti djecu Avra- 
arnu. Mot. 3, 9 (susciture, erucckcn). Podize im Da- 
vida za cam. Djel. Ap. 13, 22. Koji je podigao 
Hrista ii mrtvijeh. Rim. 8, 11. Za to te isto podigoh 
da na tebi pokazem silu svoju. 9, 17. Podigavsi oci 
svoje Awum ugleda. Mojs. I. 22, I. Podigni sator, 
i metni ondje kovdeg . . . i unesi sto. II. 40, 2. Da 
de te (Gospod) podignuti nad sve narode, koje je 
Btvorio, liralom, imenom i slavom. V. 26, L9. Pomrije 
sav narod . . . na mjesto njihovo podize sinove nji- 
bove. Is. Nav. 5, 7. Narod podize ylas svoj i plaka. 
Sud. 2, 4. U ime bvale Bogorodici, koja ga je po- 
digla od bolesti. DM. 48. Molitva vjere pomodi de 
bolesnikii i podignuce ga Gospod. DP. 2l'7. <>sim sto 
je nadanja, koje je visoka vlada zeinaljsk:i podigla 
bila ponudom . . . nestalo. Kad 9, 200. Podignuti 
hnjl.ii na sto (ili na koga). Vid. d. 1861, 21. Tijem 
je Vuk podigao srpskom jeziku apomenik. Vuk. prijev. 
25. — 2) n. p. dijete, konja, aufeiehen, educo. Bj. 
'■'*■'*' podgajiti, odgajiti, (' ondje syn. — Svoje mrtve 
roditelje, koji s« vas na noge podigmtli. Npj. 1, 145. 
I s aejakom gjecom tvojom . . . ko de gjecu podign uti ? 
ku Ii de ib podraniti? Kov. 102. — II. sa se, refleks. 
i pass, sich erheben, consurgo. Bj. — Za njima se 
potoc podignula. Bj. 555a. »Idi mati sad da vidis...« 
Mat) se opcl podigne, i kad izigje pred cara, zapita 
i'a. Npr. f>2. Najposle podigne se car sam sobom da 
vidi, kako je tamo. 206. Podigla se tanana robinja 
gotovift gospodsku vederu. Npj. :!. 137. Podize se na 
noge lagane. 4,522. OtoIeD se oni podinnuse. HNpj. 
2, 21. Na begu se dlaka podignula. 4, 73. Kad se... 
podign, buna protir Turaka. I>anica2, 116. Podignu 
> bramin na put. 2, L42. Mi demo njima kazati, na 
koga sum se podigli, i oni de znati, zasto smo se po- 
digli. 3, 172. Da ga pitaja, kud se podigao, i zaSto. 
5, 36. Kako se megju njima n/.-u/c podignu. Kov. 8. 
Kad to Ouje starac Janjo, onda se on podigne k past 

atu. Npj.' 1, XLVIII. Sada je moze biti trefi 

'"/(". koja sc podize iz purine morske. 

Priprava 2. Da ce se njom (knjigom) ne malo podi 
gnuti po nawanje jezika srpskoga. Osn. III. 

2. podfdi, podigjem, v. pf. n. p. pod lmlo, pod 
batinu, unterlaufen, subeo, cf. podadi. Bj. pod-iei. r. 
wnp/l podilaziti. - PodiSao vucac. Rj. .sob. Potrdati, 

: '' m. /""'■ pod , Rj. 557b. 

pixlimuiii. nn.i, vtdi podidi. Rj. sa se: piV 

tti se, iir,,i je, vidi podidi se. Rj. primjeri hod 
podidi, podidi Be. 



podigraviinje, w. verb, od podigravati. radnja 
kojom tko podigrava. 

podignivati, podigravam, v. impf. pod-igrarati. 
isp. poigravati. — Zdrala konja t'ati bakraelijom, a 
pntegmi gjemom od delika, no mu zdrale sitno podi- 
grava. Npj. 2, 526. On pokupi dizgene kulasu, a 
nil'n ga dizmom i mamuzom. ode kulits poljem podi- 
gravaf. 3, 115. 

podij&liti, podijelim, v. pf. Rj. po-dijeliti. v. impf. 
podjeljivati. — 1. 1 „) theilen nnd theilen (unter 
einander). Bj. podijeliti, kao raedati sto izmegju neko- 
licinc: Sad de moja kei donijeti meni rudak, pak 
cemo podijeliti sto je Bog dao. Npr. 3. »Eto deli 
samo kako znaS.« Onda onaj podeli sve )o redii pa 
svak svoje uzme preda se. 72. Posedaju i blago podele 
sve kalpacima. 171. Dok s Arapom mcjdan podijelim. 
Npj. 4, 302. Starjesine . . . novce podijele izmegju 
sebe. Daniea 3, 190. Tako Srbi podele rladu i gosp'od- 
stvo s Turcima. Milos 132. Da podijeli sa mnom do- 
atojanje. Luk. 12, 13. — h) kao odijeliti: Brada po- 
dijeljena susjedi nazvati. Posl. 29. I tako ono malo 
vojske podijele na pjesake i konjike. Daniea 3, 198. 
Mislim, da mu se (Slavenskome jeziku) u danasnje 
vrijeme ni dim bolje ne moze pomodi, nego da ga 
podijelimo od Srpskog jezika. Bj.' XIII. — 2) vidi 
udijeliti. Bj. kao podati. — I riSdanske podelice, koje 
ste mi podelili i na Boga namenili. Npj. 1, 146. — 
II. sa se, reciproc. sich theilen, trennen, auseinander 
gehen, dividi. Bj. kao odijeliti se, rastati se: Bolje 
da se odelim . . . Ja sam naumio da se podelimo. 
Npr. 71. Skinite me sa konja na travu, da se mlada 
podijelim s dusom. Npj. 3, 526. Kail krdzalije prime 
novce, oni se podele na dvoje. Daniea 5, 26. 

podijeliti se, podijetmi se, v. r. pf. ein Kind 
uerden, puer fio. Bj. po-dijetiti se, postati kao dijete. 
v. impf. dijetiti se. — Na nekim mjestima govore . . . 
kao prost starac, koji se od starosti podijetio. Spisi 
2, 132. ~ y 

pudijevanje, n. verb, od (2) podijevati. Bj. 8 

1. podijevati, podijevaui, v. pf. Bj. po-dijevati, 
djinuti sve malo po malo. v. impf. dijevati. — J) cine 
Menge verthun, absitmo: kud si podijevao tolike 
novce? Bj. — 2) sa se, refleks. verkommen, abire, 
tolli: kudse podijevase toliki ljudi? Bj. 

3. podijevati, pftdijevam, v. impf. koga, vidi po- 
dadirati, zapodijevati. Bj. :l valja da podijevati Sto, t. 
./. opet zapoiinjati, zapodijevati, zapodirati stvnr vee 
svrsenu. v. pf. podjenuti, podjesti, podjeti. 

podilaziti, ztm, v. impf. n. p. pod batinu. Bj. po- 
d(i)-laziti. o. pf. 2 podidi, podadi. — Jeznja, za koju 
se kaze da je kao da su koine mravi pod kozom ili 
da ga podilaze mravi. Danidid, ABj. 685a. Nas podi- 
lazahu mravi. Napivsi se mleka, zmijurina se lagano 
okrete, i odmili u svoju rupu. Megj. 279. 

podilazenje. n. das Unterlaufen, to subire. Bj. 
verb, od podilaziti. radnja kojom sto podilazi pod sto. 

pddina, f. — 1) die Fldche des Heuschobers, dessen 
Spitze verfuttert wurde, quasi tabulatum metae foeni. 
Bj. plosnina navrh stoga, kad se s njega vee uzelo 
sijena. — 2) (u Baranji) prostirac (od kakve krovine 
ili sjenine), sto se na zemlju mede n. p. pod kladnju 
ili pod sijeno, die Unterlage, der Boden, basis. Bj. 
vidi prostirad, prostirada, prostirka, post, pustina. — 
■ i) vidi 2 pod 1. Bj. 3 i syn. ondje. 

pddiranje, n. das Wiederhervorziehen einer aliqe- 
muchten Sache, sollicitatio rei confectae, causae per- 
actae. Rj. verb, od podirati. radnja kojom tko po- 
dire sto. vidi podadiranje. 

pdditi, i"'„li m , v. impf. Stulli. n. p.sdbu daskama, 
pod joj ciniti. vidi patosati. isp. tavaniti. v. pf. po- 
poditi. govori se u llrralskoj. 

podirati. rem. v. impf. etuas Ansgemachtes loieder 

hervor iehen, repeto rem confectam, ,'■/. podadirati. Rj. 

po(d)-dirati, kao zapoiinjati nanovo stvar vee sorsi mi. 



podivljati 



— 65 — 



podletjeti 



ifif. 2 podijevati v. imp/. Rj. 3 ). v. pf. podrijeti 2, po- 
dadrijeti. 

podivljati, vljSm, v. pf. wild werden, efferor. Kj. 
po-divljati. divlji postati. v. impf. divljati. — Pa Sta 
bi bilo i sada jo5 od tebe, da nije drugijeh Ijudi oko 
ti'ln ■'.' Ti bi podivljao, nmr'o od gladi ili od zime. 
Priprava 47. 

podizanje, n. Rj. verb, od 1) podizati, 2) podizati 
se. — I. 1) radnja kojom tko podize sto, n. p. buna 
(das Aufhebeu [in die Hohe], levatio, aublatio. Rj.): 
Podizanje i spustanje glasa u pjevanju (melodijski 
ton). < > j i i t XIX. Podizanje Jcrsta Gospodnjeg. DP. 
318. — 2) radnja kojom tko podizt n. j>. djecu svoju 
(das Grossziehen, educatio. Rj.). vidi odgajanje. — 
11. stanje koje biva, lead se sto podize. 

podizati, podizem, v. impf. Rj. po-dizati. v. pf. 
podidi, podignuti. — /. 1) in die Hohe heben, tollo, 
levo. Rj. — Kovati ili podizati koga u zvijezde. Rj. 
304a. Podizati su Turci i narod sav u potjeru. Rj. 
799b. Mcterize nove podizati. Npj. 4, 437. Ove su 
Turkinje velikodusije MiloSevo podizale do neba, go- 
vorefii . . . Milos 102. Da Srbi mogu zidati crkve i 
manastire, podizati ikolc. 149. Ljudi, koji podizu 
burnt. 172. Kad je Hadzi-Mustaj-pasa podizao Srbe 
da se brane od janjicara. Sovj. 71. Ako li nepravda 
nasa Boziju pravdu podize, Sta demo re<5i? Rim. 3, 
5 (in's Licht setzt). Vojska izlazase da se vrsta u 
boj, i podizase ubojnu viku. Sam. I. 17, 20. Ociju 
svojih ne podize ka gadnijem bogovima. Jezek. 18, 6. 
Fantazija ga je podizala iznad stvari kojima mu je 
trebalo raditi. Rad 16, 198. Zahvalno za trade, koje 
svaki u svojoj struei polagase podizuci u napredak 
upravo one nauke ... 17, lii4. Prijepia podize sumnju 
da ne bude prepisivalac i drugacije nagrdio djelo 
Konstantinovo. Star. 1, 3. — 2) djecu, aufziehen, 
nlmo. Rj. vidi odgajati, i syn. ondje. — II. so se, 
refleks. i pass, sich erheben, aufstehen, surqo. Rj. — 
Ova je plata stala se podizati. Rj. 395b. Pofiele su 
se skole u zemlji opet muoziti i podizati. Rj. 842a. 
Koji se podize. pouizie'e se. Mat. 23, 12. More se 
podizase od velikoga vjetra. Jov. 6, 18. Niti se po- 
dizase para sa zemlje da natapa svu zemlju. Mojs. 
I. 2, 6. Za §to se vi podizete nad zborom Gospod- 
njim? IV. 16, 3. Ru/.ise narod Gospoda nad vojskama 
i podizase se na nj. Sof. 2, 10. 

podjabuka, f. (u Dubr.) govegje meso od buta 
ispod prepona. Rj. — pod-jabuka (za to tako nazvano 
5to se jamacno zove jabuka mjesto ispod kojega je 
to meso). Osn. 42. 

podjarati, cam, v. pf. pod-jafiati. isp. objai'-ati, Jcao 
jaci postati. v. impf. jacati. — Dobro bjese podjacalo 
krilo, s njim letijah, ka' da oba imab. Npj. 5, 417. 

podjamciti sc, Cim se, vidi podjemfiiti se. Rj. v. 
r. pf. pod-jamfiiti se, za koga, sich verbiirgen, spondco. 
v. impf. jamtiti se. — Piperi sezanjega poajamcili. 
Npj. 4, 21. 

podjariti, podjariin, v. pf. Rj. pod-jariti. v. impf. 
isp. jariti se. — 1) vatru, anfachen, excito (ignem). 
Rj. — 2) covjeka, t. j. podraziti ga, anregen, an- 
reitzen, excito, instigo. Rj 

podjarmica, f. lu Srijemu) vidi podgrljafia. Rj. 
pod-jarmica, na jarmu ono drvo, sto stoji volu ispod 
grla. 

podjariniti. p&djarmim, v. pf. subigere, subjicere 
imperto. Stulli. pod-jarmiti koga, metnuti ga pod 
jaram. kao prosti glagol ne dolazi. unterjochen. isp. 
i/.jarmiti, iijanniti; ujarmljivali. 

podjaziiica, f. njiva a podjaijn. Rj. pod-jaznica. 

podjazje, n. mjesto izmegju jaza i matornjaka. Rj. 
pod-jazje. 

piiiljciliiak. adj. pod-jednak. kao slozan. suprotno 
nejedin. -— Podjednaka druzina jede mesa i na vi-liki 
petak, a nejedina ni na pretili retvitak. 1'osl. l'.M. 

pi>dj<'dn;iko, adv. pod-jednako, kao n<i jednaki 



nacin. prema adj. podjednak. — Tako je: pod jednako, 
pod puno. Danirir. Sint. 527. Sudije koje se za- 
klinju . . . i biraju se podjedndko s obje strane. DM. 
264. Daju svjedoke obje strane podjednako na broj. 277. 

pftdjola, /'. 1st. i ono 5to se udijeli prosjaku, das 
Almosen, eleemosyna: Te on prosi sljepadku podjelu. 
Rj. riiU ndjelak, milostinja. dem. podjelica. isp. po- 
dijeliti 2. — Slijepei pred kneama stojeei pjevaju 
pjesmice pobozne, da bi njima ljude na podjelu po- 
budili. Npj. 1, 127 (Vuk). Eto, braeo, bozjaci! nek 
je niiiin podela, men' pred Boga molitva. 1, 131. 
Kumra dogje u zelenu bascu, da odnese tucaku po- 
djelu. 3, 416. 

podjelica, /'. dem. od podjela. Rj. — Gdino stoje 
dobra dela i riscanske podelice, koje ste mi podelili 
i na Boga namenili. Npj. 1, 146. 

podjcljivanje, n. das Verfheilen, distributio. Rj. 
verb, od podjeljivati. radnja kojom tko podjeljuje sto. 

podjcljivati, podjeljnjem, v. impf. verfheilen, 
tribuo. Rj. po-djeljivati. prosti v. impf. dijeliti. v. 
pf. podijeliti. 

pddjomt'iti se, fim se, v. r. pf. za koga. sich ver- 
biirgen, spondeo. Rj. pod-jernc'iti se. vidi podjamfiiti 
se, poredi se. v. impf. jemiiti se. — Tvoj se sluga 
podjemcio za dijete oca svojemu rekav: ako ti ga ne 
dovedem natrag, da sam kriv oeu svojemu do vijeka. 
Mojs. I. 44, 32. Tako se . . . podjemcise s kletvom za 
pismo kraljevo. DM. 286. 

podjenuti, nem, podjesti, podjenem, v. pf. vidi 
podadrijeti. Rj. po-djenuti, po-djesti (i jamacno p5- 
djeti, podjenem). v. impf. 2 podijevati. 

podla&auje, n. Rj. verb, od podlagati. — 1) radnja 
kojom tko podlaze sto (pod sto), (das Unterlegen, su- 
bjectio. Rj.). — 2) radnja kojom tko podlaze drva, 
da bi se vatra raegorjela (das Unterschiiren, subjectio, 
suppositio lignorum igni augendo. Rj.). 

podli'i<>ati, i>iid\iiiem, v. impf. Rj. pod-lagati. v. pf. 
podloziti. — 1) unterlegen, subjicio. Rj. podlagati 
Mo (pod sto), Hi sto kome: — 2) nnterschilren, su- 
bjicio ligna ad augendum ignem. Rj. podlagati drva, 
dii bi se vatra raegorjela. 

|M>il I :i iii:i •■ j <-. n. verb, od podlamati. radnja kojom 
tko podlama sto. 

podlftmati, podlamam, v. impf. pod-lamati n. p. 
kome noge. v. pf. podlomiti. — sa se, refleks. ili pass. : 
Nadanje licemjerovo propada. Njegovo se nadanje pod- 
lama i nzdanje je njegovo kuda paukova. Jov 8, 14. 

podlanica, f. — 1) die flache Hand, palma: debela 
slanina s podlanice, lardum palmare, eine Hand breit. 
Rj. — Kislica, na suknji postava odozdo iznutra [qko 
jedne podlanice siroka). Kj. 270b. Nafini mu (stolu) 
oplatu s podlanice a naokolo. Mojs. II. 37, 12. Lakat 
bje§e s podlanice duzi od obicnoga. Jezek. 40, 5. — 
2) (u Dalm.) nekaka morska riba (Gemeiner Gold- 
brassen, ehrysophrys awata C. V.; cf. dinigla, ko- 
mar£a, zlatobrov. Rj. 3 ). Rj. vidi i ovratniea. ■ — po- 
dlanica. osn. u dlan. 

podla/.anj. podlfiznja, m. vidi podlozanj. Kj. 

podleci, pi>dlezem (pMlegnem). r. pf. Kj r.pf.jc 
i prosti le«5i. — 1) wagen, auf sich nehmen, recipio 
in me: ja ne mogu pod to podle6i. Kj. pod-ledi pod 
sto, da ga uzmes na se, uzeti sto na se. — 2) I moj 
Jovan je podlegao toj slabosti svoga reda. Megj. 7. 
a sa svim po Njem. : er unterlag der Schwach- 
heit; a nije nam neVolja da gradimo ovake germa- 
nisme; ta mozeseredi: I moj Jovan nije odolio toj 
slabosti; ili: nijeji mogao svladati, nadvladati, ltd.; 
slabost ga svladala, nudvladala; obrvala, cgvojila ga 
bolest; ltd. Ivekovii-. 

podletjeti, podlefim, », pf. n. p. pod sablju, water- 
laufen, subeo: Baci mafia u zelenu travu, pa Turfiinu 
pod sablju podleie. Bj. pod-letjeti, v. impf. letjeti. 
isp. podii'i. potrfiati 2. 



podli 



66 — 



podmesti 



podli, adj. Bj. hnmilis. Stulli. niski (ponajrisi u 
moralnom smislu), kao bezobrazni, niedertrachtig. — 
Braminska fcdi da bade milosuica podloga iifte! Da- 
aica '_'. 111. I '.'i lie kaze kakav »jezikopopravitelj«, 
da je ovo driest, cetr'est, sezdeset) podlo i pokvareno. 
Bj." XJ.V1I. Za tuzblt kaze da je podia. Straz. 1887, 
2S4. Osiarc nui rijeci podmuklo i podlo opadanje. 
VLazid 2, 4. 

podlijerfmjc, n. w'dt podljevanje. Bj. vidi i pod- 
livanje. 

podlijevati, podlijevSm, v. impf. vidi podljevati. 

Rj. pod-lijevati. it. p. vodu pod koija. vidi i podlivati. 
r. pf. podliti. 

podlimaca, /'. (u Boci) drvo Sto se preko jednoga 
ramena podmetDe pod breme kojese nosi na drugoine. 
Rj. — pod-limaca (I mislim da stoji mjesto it; isp. 
fiiithnmiti se). Osn. 349. ryeci 8 tafcim /mvf. /,•(»/ 
ajgiraca. 

podlistali. stain, v.p/ - .: Dabijelu napravite crftw i»l 
bijela mermera kamena, podlistas je teskijem olovotn. 
Bj. pod-listati. isp. zalfstavac podlistati crkvu olovom, 
oko nje naiinitt tako sto, Lao sto ,jc ealistavac oko 
zene ? 

podliti. p'odlijOin. v. pf. uutcrgiessen, subterfundo. 
Bj. pod-liti w. p. rode pod koga. v. impf. podlijevati, 
podlivati, podljevati. 

podlivanje, ». (zap.) vidi podljevanje. Rj. govori 
se i u juz. govoru. 

podlivati, podEvam, (zap.) vidi podljevati. Rj. go- 
vori se i u juznom govoru. isp. livati. vidi i podlije- 
vati. v. pf. podliti. 

poilli/i\ an jc //. tins Ablaufen einer Fliissigkeil 
am Gefasse herunter, defluxus per laiu< vasis. Bj. 
verb, tul podlisdvati, koje vidi. 

podlizivati. podllzujem, /■. impf. am Gefasse her- 
abfliessen, defluo ptr latus vasis. Bj. pod-lizivati, had 

11. p. rutin otject doljt pO slrniii, sudti. 

podlosa, /'. Bj. tit in. podlozica. — 1) kad se pro- 
dere opanak, pak se na dim mjesto iznutra metne 
komadid koze. die I'ntcrlage, res subjecta, subiculum 
(z. B. writer tier Sohle). Rj. vidi podlogae, opetak, 
zaloga 3. — 2) 1 11 Jlrv.) vidi podinetaca. Rj. rasci- 
jepljeno i s kraja otanjeno drvo, koje je na gredelju 
gore podmetuuto pod civiju, koja drzi timer. — 3) biti 
tugja podloga, JTussschemel, cf. podnozje. Rj. 

pod I ('mile, podloiraVa, in. (u ( Jrblju) vidi podloga 1, 
i syn. nntlje. — Ko trail izbirae, naci ce podlogae. 
Posl. 157.' 

podloknti. podloee. e. pf. t. j. voda brijeg, unter- 
fressen, abspiilen run unten her, subterlambo, subluo. 
Rj. pod-lokati. v. impf. lokati. 

podlomiti, pbdlomim, 0. pf. Bj. pod-lomiti. v. impf. 
podlamati. — J) unten abbrechen, suffringo: [spred 
sebe gjergjev otnrila. dvije mu je noge podlomila. 
Rj. — I Ilia i'u ti oka izvaditi, sve cetiri nogepodlo- 
miti. N]>j. 2, 217. — 2) sa se. refleks. Qi pass.: Visnji- 
('•iea rod rodila. ml rodn se podlomila, nema niko da 
je bere. Npj. 1. 425. 

podlost, /'. R. Intmiliitis. Stnlli. nizina, osobina 
podloga iovjeka; die Niedertrachtigkeit. — Za ovaku 
podlost mora covck imati gjon-kozu na obrazu i oso- 
bitn (a ne pravn ljndskin pamet 11 glavi. Daniea 5, 82. 

pddloian, £na, adj. imterthan, subditus. Bj, pod- 
isp. podloziii 3. — Narod pripovijeda, da svaka 
ojka odved lijepa podlozna je nroku i zavisti od 
vila. Sere. 50 (biljeSka). 

pixllii/.anj, podlSinja, m. 111 Srijemu) drvo kao 
pre£aga koje stoji poprijeko pod sreanieom. te drzi 
stra/nji kraj rude da joj prednji kraj ne bi padao 

k zemlji. ill Reibeschett, cf. podlazanj. Bj. podloianj. 
losn. n podloga). Osn. 201. pod-laianj (oan. u sad. 
vrem. glagola podlagati). Osn. 201. — rijcei a takim 
nasi, hod bacanj. 

podlo/.ara, /'. vidi podvodnica 1. Rj. vidi i svodniea. 



r.e)it( koja sendi zensko s mu'skim. — podlozara (osn. 
11 podloga). Osn. 109. rijeii stakim nast.kod badnjaras 

podloiica, /'. dem. od podloga. Rj. 

pddloiinOi /'. pi. (u Sinju) vidi podlozuiei. Rj. vidi 

I podloZDJaci, podnoznici, podnoii. — podlozine (osn. 

II podloga). Osn. 154. moze biti da i ovelje stoji 1 
mjesto n. isp. podlimaca. 

podloziii, [lodlozim, v. pf. Rj. pod-lo2iti. v. impf. 
podlagati. — 1) unterlegen, subjicio. Rj. vidi pod- 
metniiti 1, podvrei, podstaviti. kao poloziti, metnuti 
sto poda sto, u sto ozdo. — Po Bosni podloze obojke 
11 opanke. Rj. 432b. — 2) unterschwren, subjicio 
ligna igni augendo. Rj. podltinti drca, da bi se vatra 
razgorjela. — 3) u prenesenom smislu. i'idi podvrei. 
isp. podlozan. — Krajisniei od jada se smiju, jer sn 
svakoj miiki podlozeni. Npj. 5, 521. 

podlozuiei. m. pi. vidi podnoznici. Rj. pod-lozniei. 
moze biti da je 1 mjesto u. isp. podlimaca. vidi i 
podlozine, i syn. ondje. 

podloznik, in. (po zap. kraj.) der Unterthan, sub- 
ditus. Rj. pod-loznik, koji je podlozan komc. vidi 
podajnik, podanik. 

podloinjaci, podloznjaka, m. pi. (n Hrv. u krsdana) 
eidi podlozniei. Rj. pod-loinjaci. moze biti da je i 
ovdje 1 mjesto n. vidi i podlozine, i syn. ondje. za 
nastavke podloznjaci i podlozniei isp. anatemnjak 1 
anatemnik. 

podlupiti se, podlnplui se, v. r. pf. Rj. pod-lupiti 
se. v. impf. podlnpljivati se. — 1) sich wund gehen, 
pedes attcro eundo, cf. podbiti se. Rj. kad se kome 
ml lititln nine iitige. — 2) podlupio se hljeb, kad mu 
se u pecenju gornja kora odvoji od sredine. Rj. 

podhipljivanje, n. verb, od podlnpljivati se. Rj. 

podlnpljivati SO, podlupljujem se, r. r. impf. viai 
podlupiti se. Rj. — 1) vidi podbijati se. kad se kome 
ml Inula ittiijniaju noge. — 2) jimlliipljiije se hljeb, 
kad mu se a pecenju gornja kora odvaja od sredine. 

I'odiiizje, n. tako se zove jugoistoeni kraj (Srijema 
pored Save. Rj. Pod-luije. 

podljevanje, n. das Unt erg lessen, subterfusio. Rj. 
verb, od podljevati. radnja kojom tko podljeva sto 
pod koga. rati i podlijcvanje, podlivanje. 

podljevati, vam, v. impf. untcrgiessen, subterfando, 
cf. podlijevati. Rj. vidi i podlivati. v. pf. podliti. — 
Okrivljenika. . . samo bace n taninieu i metnu sindzir 
na vrat a noge u klade, pa jos kasto i vodu podlje- 
etijii jmtla nj. Rj. 89a. 

piiilmaci, podmaknem, v.pf. darwnter riicken, subdo. 
Rj. pod-mari. vidi podmetnuti 1, i syn. ondje. v. impf. 
podmicati. — Bijelu mu poljubila ruku, podmaie ma 
zlacenu stolicu, seeerli mu kavu iznijela. Npj. 2, 46. 
I jHid njega podmaie putalja. HNpj. 4, 24. 

podmazali. podmazem. v. pf. Rj. pod-mazati. r. 
impf. podma/ivati. — 1) unterselimicren, snbterlino. 
Rj. kao ozdo pomazati sto. — 2) bestechen, corrumpo 
1 pt 1 num. donis), cf. podmititi. Rj. u prenesenom smislu. 
1 nli i potkupiti. — Moli, da mu posljete jedau akov 
dobre aljivovice, da podmaie kojeggje. StraiS. 1886, 
1104. 

podina/.ivaiijc, 11. Rj. verb, oil podmazivati. — 
J) radnja kojom tko podmaeuje sto (das I'nter- 
schmieren, sublitio. Rj.). — 2) radnja kojom tko pod- 
maeuje, podmiiuje koga (das Bestechen, corruptio. Rj.). 

podmazivati, podmazujem, v. impf. Rj. pod-mazi- 
vati. r. pf. podmazati. — 1) untersclnnieren, Saldino. 
Rj. kao ozdo mtiznti sto. — ■ 2) bestechen, corrum/io. 
Bj. a prenesenom smislu. vidi podmicivati, potkup- 
Ijivati. 

podmesiti so, pftdmesim se, 0. r. pf. podmesilo se 
malo ovo krme, Wleisch bekommen, roboror. Rj. pod- 
mesiti si-, kao mestiit postati. 

podmesti, podmdtem, v. pf. nnterruhren, sitliter- 
iiiisten. Rj. pod-mesti, n. p. corbu brasnom. v. impf. 
podmetati. 



podmet 



— 67 



podmladak 



podmet. m. pod-met isp. podmetati, podmetnuti. 
I villi subjekat; das Subject, subjeetum. — Ono se prvo 
I zove subjekt ili podmet a drugo predikat ili prirok. 
Bint. 1. 

podmetaca. /'. in Srijeniu) rascijepljeno i a kraja 

| otanjeuo drvo (od prilike kao mali klin kojijem se 

drva cijepaju), koje je na gredelju gore podmetnuto 

I pod fiiviju koja dri^i cimer, pa kad se hoc'e da plug 

j dublje ore, onda se podmetuca povuce natrag, a kad 

j se hoc'e da ore plice, onda se potjera u napredak, te 

se lemes podigne. cf. podbijac, podloga 2. Rj. — osn. 

« podmetati 1. rijeci s takim nast. kod cjepaca. 

p6dmetak, poduietka, in. das Vnterlegeholz, quod 
tubjicitur. Rj. ono sto se podmetne pod sto. 

1. podinetauje, n. Rj. verb, od podmetati. — 

1) radnja kojom tko podmece sto pod sto (das Unter- 
legen, subjectio. Rj.). ridi poturanje 2. — 2) radnja 
kojom tko podmece konja (das Verschneiden [des 
Pferdes], castratio. Rj.). 

2. podmetaiije, n. das Vnterruhren, subtermixtio. 
Rj. verb, od podmetati. radnja kojom tko podmeta 
n. p. corbu. 

1. podmetati, p&dnieCem, v. impf. Rj. pod-metati. 
v. pf. podmetnuti. — 1) unterlegen, subjicio. Rj. vidi 
poturati 2. — Nadavati ruku, t. j. zaklanjati se ujome 
podmecuci je pod sablju ili pod noz. Rj. 384a. Na- 
dodavati, cf. podavati, podmetati. Rj. 387a. Podmece 
kao kukavica jaje. Posl. 251. Neka ga ljunea) isijeku 
na komade i metnu na drva, ali ognja da ne podmecu. 
Car. I. 18, 23. Legja svoja podmetah onitna koji me 
bijahu. Is. 50, 6. — 2) konja, das Pferd verschneiden, 
castro eqwum. Rj. vidi jaloviti, oeiscati, strojiti, skopiti, 
strojiti. 

2. podmetati, p&dmetam, v. impf. unterruhren (die 
Suppe mit MM), subtermisceo. Rj. pod-metati. //. p. 
corbu brasnom. v. pf. podmesti. 

podmetnuti, tnem, v. pf. Rj. pod-metnuti. v. impf. 
1. podmetati. — 1) unterlegen, subjicio. Rj. vidi pod- 
loziti, podmaci, podstaviti. podvn'-i, poktriti 2. — Pot- 
kopati ili podmetnuti latjum. Rj. 320a. Ovo su tvoja 
gjeea, a na mjesto njilt tvoja prokleta mater pod- 
metnula troje macadi. Npr. 232. Podmetnuli mu cavce 
pod goluba. (Prevarili ga; dali mu drugo a ne ono 
sto bi valjalo). Posl. 251. Podmetnuo bi pod vola 
zdrijebe. (Tako zna obijeditil. 251. Podmetnuo mu 
lubenicnu koru pod nogu (te pao, t. j. prevario ga, 
navratio ga na zlo). 251. Pod Tadiju dzide podmet- 
nuse, Tadiju su rane osvojile, ranjena ga nose Jan- 
koviiu. Npj.3, 167. Ti .povedi Merdanagie'-Muju, & pod 
njega podmetni (data. HXpj. 3, 189. Ruke Mojsiju 
otezaise, za to uzeSe kamen i podmetnuse poda nj, te 
sjede. Mojs. II. 17, 12. Podmetni te stare haljine i 
rite pod pazuha ispod uza. Jer. 38, 12. Koji jedu 
hljeb tvoj podmetnuse ti zamku, da se ne opazi. Avd. 
1, 7. sa se, pass.: Prekret, podvalak koji se podmetni 
pud rug te se vag po njemu pomice. Rj. 574a. — 

2) konja, verschneiden, castro equum. Rj. vidi pocl- 
stiti 2. ustrojiti, uskopiti, uStrojiti. — Rnjkovit, n. p. 
konj, koji nije dobro podmetnut, nego ostao ajgirovit. 
Rj. 651a. 

podmezgati , zgam, v. pf. Saft bekommen (von 
Batmen itn Frdhjahre), succum nanciscor: podmez- 
gala gora. Rj. pod-mezgati, kad se mezga (mezgra) 
pokaze u drveta. v. impf. mezgati (mezgrati). 

podniicanje. n. das Unterlegen, subjectio. Rj, 
ud podmicati. radnja kojom tko podmict kome sto. 

podmieati, pbdmicem, v. impf. darunter nicken, 
wbmitto, subjicio. Rj. pod-micati, u. p. kome si 
v. pf. podmaci. 

podmicivunje, n. das Bestechen, corrupHo. Rj. 
verb, od podmieivati. radnja kojom tko podmicujt 
I. oga. 

podmieivati. pi>dmirujf'iii, r. imp/, bestechen, <»r 
rumpo. Kj. pod-mic'ivati. <■. impf. prosti miti 



podmazivati ■>. potkupljivati. v. pf. podmititi. — Arhi- 
pastiri se najviSe moraju starati, da skupe novaca . . . 
da lii mogli i u napredak zakupljivati i podmieivati 
Danica 2, 115. 

podmisljiv, adj. If,:. Hans. Rj. pod-migljiv. 

koji rado namiguje na koga p<nl, .,,. ,'■/,// 

podrugljiv. 

podmijesiti, p&dmijesim, v. pf. einsauern (den Brot- 
teig), fermento. Rj. pod-mijesiti n. p. tijesto za hljeb. 
nilt potkuhati. v. impf. podmjeSivati. 

podmijiiriti se, podmijurim se, vidi podmjehuriti 
se. Rj. pod-mijuriti se, v. r. pf. isp. mijur i mjehur. 

podmiuuti, podminem, v. pf. zadi odozdo, u. p. 
kad se fete ili vojske biju u brdima. umgehen, circum- 
uenio. Rj. pod-minuti. i prosti je minuti v. pf. 

podmiriti, pbdmlrim, r. pf. befriedigen, ausgleichen, 
satisfacio: Ali sada, ali igda dogji, da mi stare krvi 
podmvrimo. Rj. pod-miriti. v. impf. podmirivati. — 
Nije Sala Muratova glava, prvog sluge Skadarskog 
vezira, mnogo mu je donosio dara, mnogo dara od 
Brgjana glava, ave podmire na Grkovu ravnu. dva 
mramora od dva CTJurgjevida. Npj. 4, 330. Tri cetvrti 
eijene ve<5 (je) isplatila a ostatak ce koncem ove go- 
dine podmiriti. Rad 9. 199. Mislim da <5u upravo 
potrebu u nasoj knjizevnosti koliko toliko podmiriti, 
ako ih (ove knjige) priopdim. Star. 4, 130. 

podmirivanje, n. das Befriedigen, satisfactio. Kj. 
verb, od podmirivati. radnja kojom tko podmiruje sto. 

podmirivati, podmlrujem, v. impf. einen befrie- 
digen, zufrieden stellen. satisfacio. Rj. pod-mirivati. 
('. pf. podmiriti. — Da ja vadim haznu i dzebhanu, 
pa pa srojc pudmirujem drustco. HXpj. 4, 590. Sto 
bi zvijerje zaklalo nijesam ti donosio, sam sam pod- 
mirivao. Mojs. I. 31, 39. Koje <5e kao i svako djelo 
Miklosicevo podmirivati potrebu. Ogled V. 

podmita, /'. die Bestechung, comiptio. Itj. pod-mita. 
djelo kojim se tko podmiti. isp. mit, mito. 

podmititi, pbdmitim, v. pf. bestechen, corrumpo 
pecunia. Rj. pod-mititi. ridi podmazati, potkupiti. o. 
impf. podmieivati. — Podmite njegove momke da iz- 
liju vodu u njihove sudove. Xpr. 242. sa Be, pass.: 
Svi spisatelji stoje pred sudilistem, koje niti se cega 
boji, niti se eim podmititi da. Pis. 60. 

podmjehuriti se, podmjehurim se, v. r. pf. n. p. 
kad S3 Oovjek ozeze, Brandblasen bekommen, pustulis 
Rj. pod-mjehuriti se. vidi podmijuriti se, pot- 
klobufiiti se, potpristiti se. 

podmjeravanje, n. Rj. verb, od podmjeravati. — 
1) radnja kojom tko podmjeraca sud koliko bere (das 
Abmessen [v>ie viel ein Gefass halte], emensio. Rj.). 
— 2) radnja kojom tko podmjerava, tin ridi, je li 
prava mjera (das Probiren, ob ein Gefass das gehorige 
Mass halte, exploratio mensurae. Rj.). 

podmjeravati. podmjeravam, v. impf. Rj. pod-mje- 
ravati. v. pf. podmjeriti. — 1) abmessen, emetior. Rj. 
podmjerava tko slid da ridi koliko bere. — 2) das 
Mass probiren, exploro mensuram. Rj. oglcdati mjeru 
za velicinu ili tezinu, je li prava. 

podmjeriti, rim, v. pf. Rj. pod-mjcnii. v. impf. 
podmjeravati. — 1) abmessen and abwagen, emetior 
ndo. Rj. podmjeriti cemu velicinu ili tc:inu. — 
■;)<i>~ Mass oder die Wageprobiren (prufei 
tm ant libram. l!j. dgledati mjeru 
it, je li prava. 

podmjeshaiijc, ». das Wins Brotteiges, 

fcrmentatio. Rj. verb. '"I podmjesivati. radnja kojom 
tko podmjeiuje sto. 

podmjeSivuti , podmjeSujem, v. impf. einsd 
fermento. Rj. pod-mjesivati n. p. tijesto sa hljeb. volt 
potkuliavati. v. pf. podmijesiti. 

pmlmladak, podmlatka, m. tier Sprbssling, die 
Nachkommenschaft, suboles, cf. omladisa: Cako sam 
se a njome s:\vianu... ne imadoh ceda ni podmlatka. 
Rj. pod-mlailak. vidi \ odmladak omladak. isp. na- 



|in<liiil;iiliti Se 



- 08 — 



podnositi 



trazje, pokoljenje, porod, potoinstvo. — Bav /»></- 
mludak doma tvojega umirade u najboljim godinama. 
Sam. I. 2, 33. 

podmladiti se, podmladim se, ». r. pf. Rj. pod- 
ae. ». impf. podmlagjivati se. — 1) wieder 
jung werden, sich verjungen, juvenesco. Rj. nanovo 
posted i mind. — 2) podmladilo se nebo, kad se na 
veilrini iz okola pokazn mali tanki oblaei, i onda se 
ka/.e da ee biti kiSf. Rj. 

[Hiilmlim ji\ anje, n. das Verjwngen, zo juvenescere. 
Rj. »«»■&. oa podmlagjivati se. stanje u kojem se sto 
tguje. 

podmlagjivati so. podmlagjuj&n se, v. r. imp/'. 

Rj. pod-mlagjivati se. v. pf. podmladiti se. — 1) rich 

gen, juvenesco. Rj. nanovo mlad postajati. — 

2) podmlagjuje se nebo, bide kiJe, cf. podmladiti se 

2. Rj. 

podmostiti, podmostim, v. pf. (u Slavon.) vidi po- 
tavaniti. Rj. pod-mostiti sto (naeiniti da dogje ono 
ost), naciniti na njemutavan J. tavanice. 
v. imjif. podmosdavati. 

podmosc&viilljC, n. vidi tavanjenje. Rj. 

podmoSctlvnti, podrno§davam, ». impf. (u Slav.) 
vidi tavaniti. Rj. pod-mosdavatj sto. gntditi na njemu 
tavan 1. tavanice. v. pf. podmostiti. 

podmAkalac, podmtikaoca, m. m Risnu) koji Sto 

ispod mnkla radi, ein tilckischer Mensch, homo sub- 

dolus: Podmukaoca glava ne boli. Rj. podmukao 

vidi podmuklica. — rijeci s takvim nasi, kod 

etivalae. 

pddmukao, podmiikla (podmukli), adj. heimtUi 
malitiosus, subdolus: Podinuklo pseto najprije de tijesti 
iPosl. 251). Ovo V. I.azi'' treba da posvjedodi; ako 
li ne posvjedodi ostade mu rijedi podmuklo i podlo 
. VLazid 2, 1. 

podnuiklica. f. podmuklo deljade. Rj. musko Hi 
to. isp. podinukalac. augm. podmuklicina. 

podmuklicina, f. augm od podmuklica: velika je 
to podmuklidina. Rj. — takva augm. kod bardadina. 

podiniiklost , podmilklosti, /'. die Tihcke, animus 
subdolus. Il.i- osobvna onoga koji ji podmukao. 

podnapiti se. p&dnapijem se, (u vojv.) vidi pona- 
pit) se. Rj. v. r. pf. pod-na-piti se. kao malo opiti se. 

puilne. n. (indeed.) Mittag, meridies: od podm do 
mraka ; oko podne, u po podne; cf. pladne. Rj. po-dne, 
[po ihir. po(l) 'h.ii. ne mijenja s< po padezima; ali 
■ nil iii i primjere ii Nar. pjesama (iz Grne Gore). 
— Znnriii podne, aksam, idindiju. II petak mu u 

"'I in. Rj, 200a. Klanjati podne, akSam, idindiju. 
lij. 272a. Nagao dan, t. j. prevalilo podne. Rj. 382b. 
Ongje Turci oklanja Rj. 453a. t >ne dolaze 

svako podne ovde na ovo jezero. Npr. 17. Pa se po- 
nesi lemi dan do podne. 46. Podne prigreje. 17. 
Na podne goveda polijeiu u plandiStu. 125. Na dvije 
ure poslijed podne, da pogje u Djegov dvor. 249. 
Da se vidi ajemu putovati, u po nodi, kao usred 
podne. Npj. -I. 351. Pogone se vojske po megdanu, 
dokle bilo dncvi po po podne. 4. 76. Do'de rojska 
ajutra oko podna. 1. 444. Usredpodnai bijela dana. 
5, 133. Bego Novljanin u Sapcu ubije u po 
Tamnavskoga kneza, Danica '■'•, 111. I 7 sati pred 
podne i ii 1 sal po podne. •'>, XXII. 

podnosli, poilni sem. v. pf. isp. Obi. 07. vidi pod- 
nijeti. 

pddnica, f. daska kojom je Sto popogjeno: Ddo- 

ali podnice! lij. po-dnica, osn. u 2 pod 3 

Te ga ona badi, i pledima pao na podnicu. Npj, 

podnijeii. podnesem (podnio, podnijela) v. pf. 
Rj. pod-nijeti. vidi podnesti. v. impf. podnositi. 
/. / bringen, praetendo, subU 

Rj. Ho ii'.iji. j„/ii .s7i/. — ga Be, pass, u prenesenom 

imishi: 1 >a bi svaki, koji uiiravo /.na .-to je jezik i 
tika, odiuah poznao (da mu se podnesu i bez 



vremena izlaska), ili je prepisano Mrkaljevo salo de- 
beloga jera. ili Vukova pismenica, ili fra Matije 
nauk. Nov. Srb. 1818, 400. — 2) eriragen, tolero. 
I!j. kao pretrpjeti. — Probaviti hrcmu, t. j. sknbati 
u zelneu, ili podnijeti. Rj. 602b. Coek je (kad se 
pomisli sta podnijeti mozei tvrgji od kamena. Posl. 
348. Jedna zemlja, a dvoji haradi, to ne moze zemlja 
podnijeti. Npj. 4, 439. Koja je bolovala . . . i veliku 
in nl. a podnijela od mnogijeh Ijekara. Mark. . r >, 26. 
Podnio si mnogo. Otkriv. 2, .'!. — 3) ako ti moze 
podnijeti. iiiiiii ilu es (urn diesen Preis) geben kannst, 
si absque tuo detriment!) potes (ako mo^es dati za 
ovu eijenui: ako ti vjera moze podnijeti, wenn es dein 
i, h< ■ii.,' erlaubi {duldet), si per /idem tuam licet: 
Turska vjera podnijet' ne more, da kaurin obljubi 
Turkinju. Rj. — Ako ti moze obraz podnijeti (t. j. 
ako te nije stid). Rj. 433a. — 4) du§om podnijeti, 
t. j. nzeti na du§u: Vas eetiri dusom podnesite, a 
retiri krivo svedodite. Rj. — 5) A. Je li dobro vino'.' 
B. MoiSc podnijeti, geht an, passirt. Rj. — I Boze 
pomozil Kojekako, moste podnijeti, n. p. ako je tako, 
i I'.n/.r pomozi! Posl. 94. Pisano je Srpski, i da je 
malo jasuije . . . moglo bi podnijeti kao za eoveka, 
koji nije upravo niSta neio. Nov. Srb. 1S17, 0l!4. Ali 
bi se opet moglo reel, i n 5ali bi moglo podnijeti 
n. p. najslavenoserpskija knjiga. Rj. 1 XLVI. Ovo bi 
tumadenje tesko moglo i za sam poljski jezik pod- 
nijeti. P>ad. 1. 117. — O) n pjesmi, vidi ponijeti 5, 
dolikovati : odijelo dragog podnijelo kao baSdu ruza 
i karanlil. Here. 133. isp. podnositi 5. — II. sa se, 
refleks. vidi ponijeti se: U dobru se lako podnijeti 
(Posl. 327). Rj. 

podnimiti se, p&driimlm se. v. r. pf. den Kopf 
auj <l'ii Arm stutzen, suppono capiti brachium, m- 
nitor brachio: Te izlazi na pendzer od kule, na desnu 
se podnimio ruku. Rj. pod-nimiti se vidi podsloniti 
se. — pod-n-i.miti se (s umetnutim n iza kojega 
o i-iji i). isp. Korijeni 11. isp. dojmiti. za postanje 
vidi i snimiti. 

podnizati, podnizem. c. pf. unterschnuren, lineam 
subterduco: Podnizati drobnijem biserom. Rj. pod- 
nizati, kao nizom potkititi. v. impf. podnizivati. — 
8a erkve de biser raznizati, kadunama podnizati 
gjerdane. Npj. 2, 201. Vidio sam crkvu Filindara, 
a kakva je. miln Bogu fala! podnissana slatnotn tre- 
petljikom. 3, 66. 

podnizivanjc, n. das Verbramen mit einer Schnur 
(von Perlen, uukaten), adjunctio lineae, limbi. Rj. 
verb. '"I podnizivati. radnja kojom tko podnizuje sto. 

podnizivati, podnlzujem, v. impf. tine (Perlen- 
Dukaten-) Schnur unten anbringen, subtexo limbum. 
Rj. pod-nizivati. kao kititi sto oedo nizom bisera, 
iliil.ut'i r. pf. podnizati. 

piidim. vidi udno: Pa zaskodi podno bare vojska. 
Podno polja lanu niadzniatiii. krajem polja nimenu 
rnzieu. Rj. po-dno. prijedlog slozen od pnjedlogu po 
i rijeci duo. kojoj pridolazt macenje od prijedloga. 
isp. dno 2. vidi i podnu. 

podiios, in. in Srbiji sad kod gospode naSe) vidi 
slnzavnik. Rj. pod-nos, kao t'tiijur mi kojem se go- 
stima nosi kava, casa rode i t. d.: Kaffeebrett, Prae- 
sentirteller, Kredenzteller, repositorium. vidi i poslu- 
zavink. 

podnosili, p&dnoslm, v. impf. Rj. pod-nositi. r. pf. 
podnijeti, podnesti. — I. 1) anter etmas bringen, 
praetendo (sub nares). Rj. podnositi kome sto n. /<■ 
pod »ih, 2) eriragen, fero, tolero. Rj. vidi sno- 
siti 3. Kad je kozi dobro, onda ide na led te igia 
da se raSdepi. (Kad se hode da kaze da svaki coek m 
lobra podnositi.). Posl. 117. Jer se MiloS nije 
aaudio podnositi muku i nevolju. Npj. 2, 246. \"> >li ji 
sam muski ninrijeti no veliki :nliim podnositi. I. 196, 
A kamo x(r((/i i briga, sto sow podnosio, da ib irn- 
opi e) gdje u putu ne izgubim? Npj. 1, XIX. Osim 



podnoscnjc 



— 09 



poilr.inak 



truihi, koji sam podnosio rijeci knperi . . . Rj. 1 XIV. 
Qospod ne ce podnositi vase nerjere i vasih grijeha. 
Is. Nav. 24, 19. Tebe radi (Boze!) podnosim rug. 
Ps. 69, 7. Podnosi&u gnjev Gospodnji, jer mu zgri- 
jeSih. Mih. 7, 9. Moze podnositi bolove. Pom. K)l'. — 
3) ne podnosi vjera, erlauben, non fert, non patitur. 
Kj. isp. podnijeti 3. — 4) podnosi. passirt, ferripo- 
i, st. Rj. isp. podnijeti 5. — 5) vidi prilikovati : Gjerdan 
erven a grlo bijelo, to gjevojku podnosilo divno. Rj. 
isp. podnijeti 6. — II. sa se, refleks. (u Dubr.) sich 
ttuffiihren, betragen, se gerere: dobro se podnosi. Rj. 
vidi ponositi se 2. vladati se. isp. voditi se 3. 

podiidsciijo, it. Rj. verb, od I. podnositi, II. pod- 
nositi se. — I. J) radnja kojom tko podnosi Iconic 
Mo n. p. pod nos idas Tragen tmter — , praetensio. Rj.) 
— 2) radnja kojom tko podnosi n. p. inukii. bol 
idas Ertragen, toleratio. Rj.): U podviosenju Bozi- 
ii mu. da pokaze pravdu svoju. Rim. 3, 2d (in susten- 
tatione Dei; da Gott Geduld hatte). — 3) radnja 
kojom podnosi home u. p. vjera, da cini sto (das Et 
lauben, I (eschehenlassen, permissio. Rj.). — //. radnja 
kojom se tko podnosi n. p. dobro (u Dubr. die Auf- 
I'iihruug, mores. Rj.). 

podnozi, /'. pi. vidi podnoznici. Rj. vidi i podlo- 
zine, i syn. ondje. — pod-nozi (drugoj je poli osn. a 
noga). Osn. 55. 

poduozjc, n. da* Fussgestell, der Fusschamel, 
basis, scabellum: Nek cjeluje nogn i papucu, nek se 
made gje mu je podnozje. Vase roblje sve Tursko 
podnozje. Rj. vidi podloga 3. — Dok polozim ne- 
prijatelje tvoje podnozje nogama tvojim. Mat. 22, 
44. ( )stalu krv svu ueka izlije na podnoeje ciltaru. 
Mojs. III. 4, 30. u prenesenom smislu: (isp. basa): 
Dali dakle makar ua torn podnoiju drzavna vlast 
ima pravo postaviti onaj zakon? Vid. d. 1861, 21. 
pod-nozje (osn. drugoj poli u noga). 

podnoznici, in. pi. pod nitima one dvije daScice, 
gdje zene drze noge te pomicti njima niti kad fiu 
(die Tritte). Rj. vidii podnozi, podlozine, i syn. ondje. 

podnu (po dim i, vidi podno: Podnu sofre Petka i 
Negjelja. Rj. po dmi. upravo je imenica dno sa pri- 
jedlogom po u loik. te valja obje rijeci rastavljeno i 
pisati; kako je uuimc thr.eni jirijeillug podno pnstao 
od samostavne rijeci duo, nalazi se i onu mjesto 
njega. isp. Sint. 150. 

podnjiviti, podnjmm, v. pf. (u gornj. prim.) vidi 
odgajiti. Rj. i syn. ondje. pod-njiviti (isp. podgajiti). 
v. impf. njiviti. — N j i v i mom fie vrana konja, vrana 
konja i sokola, kada ih je podnjivio, meee mu se na 
ramena. Rj. 425b. 

p6dol>nn, podobna, adj. Rj. — J) darnach aus- 
tehend, fdhig, tauglich, qui apparet posse: Ima 1' 
mlogo vojske u Turaka? je 1' podobna da boja ubije. 
Rj. koji se cini da je kadar (ueiniti sin), da je pri- 
kladan na sto. aptus, idoneus, habilis, cupax. Stulli. 
isp. sposoban. — Kapun od mjesee' osam ea kralja 
podoban. DPosl. 40. — 2) podoban cemu: kao nalik, 
slir.ni :.', prikladan 2: Noz, Bog . . . i ostale ovima 
podobne rijeci. Nov. Srb. 1 s 1 7 , :J42. Da cita Vilan- 
dova Agatona, Amadisa . . . i ostale ovima podobne 
romane. 1M7, 509. Druga zove se orugje, podobno 
vretenu, no vece je mnogo od vretena. Spisi 1, 14. 
u potonjim djelima Vuk nt wpotrebljava are rijeci. 

podobar, p'ddobra, adj. so ziemlich gut, sic satis 
bonus (und so vor alien Beitcortern) cf. po Kj. po- 
dobar, isp. po (slozeno sa adverb.) i dobar. Nje- 
mackim rijecima ka e Vuk, da po moze ovako sta- 
jati pred svijem pridjevima. 

pDdobrano, t.j. podobro, Hemlich gut, satis bene. 
Rj. adv. podobri 

pdilniiriii .se, podobrim se, v. r. pf. einem gut 
werden, beniqnus fio in aliquem: Ved se, sinko, po 
\obritt raji. Rj. po-dobriti se kome, postati mu dobar. 
vidt prodobriti se, 



podobro, ziemlich gut, haud male. Rj. adv. po- 
dobro. vidi podobrano. — I z 'gje iza sela i podobro 
se od njega udalji. Npr. 66. 

pSdoene, ziemlich spat, serins: A ja jutros i po- 
docne pogjoh. Rj. adv. po-docne. vidi podockan. 

pSdoekan, adv. po-dockan. vidi podocne. - Okratili 
mu rnkave. (Kad ko na jelo dogje podockan). Posl. 
237. Ne niu/r se niko usuditi, niti carry ferman pre- 
t'atiti, ni na Cmu Goru udariti, no podockan jedna 
poturica, i to bjese rodom Licanine. Npj. 5, 74. 

podojiti, podojlm. v. pf. Rj. po-dojiti. v. impf. 
dojiti. — 1) n. p. dijete, dii Brust reichen, praebeo 
mammam: da podojimo jaganjee, t. j. da ih pustimo 
megju ovce da sisaju. Rj. podojiti dijete, I. j. dati 
mu dojku da sisa. — Villi jadnu gjefiicu, pa dozove 
zeun svoju, a ova gjecu podoji i stane ih paziti kao 
i svoju gjefiicu. Npr. 234. — 2) (an der Brust) sau- 
gen, lacto. Rj. kao posisati. — Isturi mi moje b'jele 
dojke, kade dogje moj nejaki Jovo, kade dogje, da 
podoji dojke. Npj. 2. 123. 

podojnica, f. ovca koja se opodojfiila, t. j. ostala 
bez jagnjeta, des Sauglings beraubtes Schaf, ovis 
lactente privata: Zablejase ovee podojnice. Stade 
bleka tridest podojnica. Rj. 

podolje, weiter unten, inferius: U planine podolje 
od druma. Rj. mlr. po-dolje. isp. po (slozeno sa ad- 
verb.) i dolje. prilicno (dalje) dolje. 

podoplata, /'. vidi potplata. Rj. pod-oplata. vidi i 
poduplata, poramak, potkrpa 1. u kosulje ono po 
ramenu odkolijera do rukava. — Znacenje korijenu 
hod naplatak. 

podorati, p&dorem, v. pf. n. \i. gjubre, vmterpflu- 
i/en, subaro. Rj. pod-orati. v. impf. podoravati. 

podoravaujc, n. das Unterpilmien. subaratio. Rj. 
verb, od podoravati. radnja kojom tko podorava n.p. 
gjubre. 

podonivati, pod6r3vam, v. impf. unterpilmien. su- 
baro. Rj. pod-oravati x. p. gjubre. v. pf. podorati. 
nodosta, adv. po-dosta. isp. po (sloz. sa adverb.) 
i dosta. — Ja sam pitao jednoga mladoga slijepca 
za podosta rijeci kako se zovu gegavarki. Rj. 85a. 
Ima nas dobre, t. j. podosta. Rj. 125a. Starjesma 
Tiuski iziiije s podosta momaka u narod. Rj. 800a. 
(xosti se oboritom ribom, po dosta glava za dinar. 
DPos}.-24, On se podosta zacudi. Danica 4, 34. U 
Crnoj Gori ima podosta kojesta protiv pravoga Srp- 
skog jezika. Pis. 86. 

pudosfriivfuijc, n. das Zuspitzen von unten. acu- 
minatio ab into. Rj. verb, od podostravati. radnja 
kojom tko podostrava n. p. kolje. 

podostravati, pod&stravam, v. impf. n. p. kolje, 
unten zuspitzen, cacumino ab imo, cf. podastrati. Rj. 
]iod-ostravati. v. pf. podostriti. — sa se, pass. : U ma- 
lijem ogradama prosde se podostrava. Rj. 616b. 

podostriti, p&doStrlm, v.pf. n. p. kolac, von unten 
zuspitzen, praeacuo ab una. Kj. pod-ostriti. v. impf. 
podoStravati, podaStrati. — >5vako nosi podostren 
prostac pred sobom, pa udarivsi ga u zemlju iza 
njega puca. I lanica ■'!, 173. 

podotaviti se, vTm se, v. r. /if. kad na novo na- 
raste trava po kosevini ili po strnistu. cf. otava. Rj. 
pod otaviti se. 

piMlii/rjenje, n. rijec Ruska. suspicio. Stulli. Vuk 
pist podozrenije; :" ovaj nasi. isp. bogojavljenije. 
vidi sumnja 2. der Verdacht. — Zato mu porufii, da 
odmab belli opel i/. Beogradskoga pasaluka ikao da 
bi podozrenije jednako »" njemu ostalo). Danica 1. 
9. Da ne l>i u kako podo reniji pali, bUi su poku- 
povali nekoliko trnokopa, pa su kn'ili. MiloS 72. Tako 
ae ovaj razgovor prekine ka.. s malom rasprom i 
s potajnim podozrenijem jedan na drugoga. 90. « 
doi nije i ry< mi I ,; > /■ vise pisao ovi riji • I 

pddrnnak, p&dranka, m. vidt uranak. Kj. pod-ranak. 
km! tko podrani. isp. pftdraniti, — No ti s' molim 



I. podraniti 



— 70 



podrivanje 



jutros na podranku, molini ti se, a ljubim ti ruku. 
Npj. •_', 541. 

1. podraniti, p&dranim, vidi potkraniti. Rj. pod- 
(h)raniti, u krajevima gdje se glas h ne cuje u govoru. 

2. pddraniti, nlm, (u vojv.) vidi poraniti. Rj. pod- 
raniti. vidi i uraniti. v. impf. raniti. — Na Lucin 
dan pod/rani domaein u tor. Rj. 336b. Podrani ratio 
te sa slugama a lov krene. Npr. 111. Ud petala oni 
podranise. Npj. 1, 225 f"*' pijetala). Ja Bam jutros 
mlada podranila. 4, 389. 

podraiijivanje. ». w'd* pothranjivanje. Rj. 

podnuijivati, podranjujem, v. impf. vidi pothra- 
njivati. Rj. isp. 1 podraniti. 

podr&Slica, /'. |u Dubr.l djevojce od ID !'_' godina, 
cin junges M&dchen, adolescentula. Rj. isp. podrasti 
I . isp. odraslica. 

1. podrast, /'. — I) nekaka bolest. Rj. die Milz- 
anschwellung, tumor lienis; cf. dalak. Rj. :i — 2) tvrd, 
veliki trbub. u djece, poslije dugih groznica. Rj. 3 — 
isp. podrasti 2. 

2. podrast, m. vidi porast, rast; dcr Wuchs, sta- 
tiiru: Drugo bjese Martinidu Blazo, visokoga stasa i 
podrasta. Npj. 5, 283. 

podrasti, podrastem, v. pf. — 1) heranwachsen, 
succresco: Podraala je u Novi narandza, gojila je 
Novkinja gjevojka. Rj. pod-rasti, kaoprilicno narasti. 
isp. podiaslica. v. impf. rasti. — Krka, bolest na 
podraslim guscicima od koje krce i Iipsuju. Rj. 3031). 

— 2) uiiteru -ii< liser, (cine Art Kiuderkrttnkheit J: 
podraslo dijete. Rj. razboljeti se od podrasti. 

Podravina, f. kraj pored Drave. vidi Podravlje. 

— Tako je postala i Podravina i Posavina, kojih 
rijefi nema u Vukovu rjeeniku. Osn. 165. 

Podravlje, n. vidi Podravina. — Goni svoga niz 
Podravlje doru. HNpj. 4, 542. Ban Podravlje a voj- 
skom pregazio. 4, 581. za oblicje isp. Posavlje. 

1. podWkzati, zam, r. pf. (u Dubr.) vidi poskupjeli. 
Rj. po-drazati, drake, skuplje postnti. vidi i uzdrazati. 
v. impf. drazati. swprotno pojeftiniti, pojevtiniti. 

2. podrazati, v. pf. home, kao povesti se za njim, 
ugledati se na nj. nachahmen, imitari. v. impf. po- 
drazavati. — Da je G. S. citao Omira, rekli bismo 
da mu je podrazao. Nov. Srb. 1817, 502. rijec liuska. 
docnije je I uk nije upotrebljavao. u Stullija je akc. 
na podrazati 1 i 2 isti: podrazati. 

podraziivanje, n. verb, od podrazavati. radnja 
kojom tko podrazava kome; das Nachahmen, imitatio. 

podrazavati, podraJSavam, v. impf. komej kao po- 
voditi se za njim, ugledavati se na nj, nachahmen, 
imitari. v. pf. podrazati. — Cudimo se, zasto ih voli 
hvaliti, oego im podrazavati. Nov. Srb. 1817, 664. 
Kacldeve pjeame aijesu narodne, nego ill je kalugjer 
gpjevao, podrazavajuci narodu. 1821, 33(i. Vuk nije 
docnije upotrebljavao ove rijeci. 

podraziti, podraiun, v. pf. a. p. pseto, dijete, 
necken, unto, lacesso. Rj. po-draziti, u. p. 
pseto na koga, vidi nadraziii; podraziti u. p. dijete. 
vidi podjariti 2. 

podni/ivanje. n. I) das Reizen, irritatio. Rj. 
radnja kojom tko podrazuje n. p. pseto na koga. 

— 'i) das Necken, laceasitio. Rj. radnja kojom tko 
podrazuje n. //. dijete. 

podrazivati. podraiujem, v. impf. reizen. necken, 

i/rrito, lacesso. Rj. vidi aadraiivati. podrazivati n. p. 

■■i>i koga; reizen. irrito. podrazivati n. p. dijete, 

h a nj; neekeii. lacesso. 

pudreei. podredSm, v. pf. vidi ureel Rj. pod-redi, 

fascinare. 
pddrepak, pbdrepka, m. Rj. pod-repak. ne ka i s< 
oadrepak Sto i oadrepina, bide 
i podrepal i podrepina. 

pddrepina. /: n l.ieii eidi podrepnica 1. Rj. vidi 
i ku-kmi, podrepak, der Schweifriemen, post&ena; na 
stn stoji konju i*pod repa. 



podrcpiti s<>, podrSpi se, v. r. pf. kad se kakav 
posao podrepi \>:i ne moze vise da ide u napredak, 
stocken, haereo. Rj. pod-repiti se. t'. impf. podreplji- 
vati se. 

podrepljiviinje, n. verb, od podrepljivati sc. Rj. 

podrepljivuti so, podrepljuje se, v. r. impf. vidi 
podrepiti se. Rj. 

podrepnica, f. (u 0. G.) Rj. pod-repnica. — 1) der 
Schweifriemen, postilena, cf. kuskun, podrepina. Rj. 
vidi i podrepak. na sedlu onaj kais sto stoji konju, 
ispod repa. — 2) podrepnice nevaljalal Schimpfivort 
gegen tin Frauenzimmer, convicium in mulierem. Rj. 
kao poruga zenskomu. 

podrcsiti, pbdrSslm, v. ]>f. vidi potkititi. Rj. pod- 
resiti. v. impf. resiti. — Te opremj agina gjogata, 
udri na njga sedlo pozlaeeno, pa po sedlu zlatnu 
abaiju, poaresena zlatnim dukatima. Npj. 3, 201 
(podreSenu?). Podresen, valja da je od podresiti, t. j. 
oafiiniti rese naokolo. Npj.' 4, 351. 

pddrozati, podrezem, )'. /)/'. Rj. pod-rezati. v. impf. 
podrezivati. — 1) untersclmeiden, subtercido. Rj. 
podrezati n. p. haljinu da bade kraca. — 2) kosnicu, 
die Bienen sehneiden, zeideln, castrare alvos apum. 
Rj. isp. isjedi pdele. 

podrezivanje, n. das Unterschneiden, stibtercisio. 
Rj. verli. od podrezivati. radnja kojom tko podre- 
zuje sto. 

podrezivati, podrezujem, o. impf. unterschneiden, 
subterscindo. Rj. pod-rezivati, v. pf. podrezati. — 
1) n. p. haljinu da bude kraca. — 2) kosnicu. sa 
se, pass.: Potkaditi kosnicu, kad hoce da se pvdre- 
zuje. Rj, 553b. 

podria', w. (u Bocil der Riilps, ructus. Rj. kad se 
tome podrigne. vidi ikavka, rigavica, Stukavica. 

podriirivanjc, n. das Aufstossen, Biilpsen, ructatio. 
verb, od podrigivati se. stanje kad se kome podriguje. 

podrigivati se, podriguje mi se, v. r. impf. jjjif- 
stossen, rulpsen, ructo. Rj. pod-rigivati se. vidi icati 
se, rigati, Stucati se. v. pf. podrigmiti se. 

piHlriu'imli se, gne mi se, v. r. pf. es stosst mir 
auf, ich riilpse, ructo. Rj. — Oj da! (Kad sc kome 
podrigne, i znaol kao da je svinja). Posl. 237. 

podrijeti, podrem (poderem), (p'odr'o, podfla, part. 
/hiss, p'odft), v. pf. po-drijeti. — 1) mjesto obicnijega 
poderati. v. impf. drijeti, derati. — Dosta je gjavo 
opanaka podr'o. Posl. 62 (isp. Dosta je gjavo opanaka 
poderao. Posl. 68). Omijenio koSulje. (Kad je ko 
podrt). Posl. 238 (isp. »Omijenio kosulje«. Kad je ko 
poderan. Kj. 356a). — 2) vidi podadrijeti. Rj. 3 po(d)- 
drijeti. v. impf. podirati. 

podri j <■ I In . n. der Zuname, Familicnname, cog- 
nomen, cf. prezime. Rj. vidi i poreklo. isp. pridjevak, 
nadimak. — (Jdjekoji (spabije) jo$ imaju stara Srpska 
podrijetla. n. p. Ljubovici, Vidaidi . . . Rj. 702a, 
( »svjetljujin''i pleme kraljeva hrvatskih narodnoga pod- 
rietla pokaza red, u kom su vladali. Rad 21. 193 
(u ovom primjeru rijec podrijetlo kao da znaci loza 
3, koljeno, « kakvom se znacenju upotrebljavn u 
Zagrebaekib knjizevnika). 

I'odrTiiilje, n. mjesto oko Drima. Rj. Po-drimlje. 
— Te ti ajde u Podrimljc ravno. Npj. 4, 213. 

podriimiiiak, podrinniidca, m. (u Slav.) vidi dre- 
movac. Rj. vidi i dremak, kaeun, kaeunak. Iiiljka. — 
po-drimunak (i po zapad. govoru mjesto u; isp. dre- 
movac istoga znadenja; pred «. osn. u drijem). Osn. 285. 

l'odriiije, n. das Land lungs der Drina, regio cir- 
ritind rifinna, omlitdrinana: Da bi posl'o Cupica Sto- 
iana, I upic'- Suva Maevu i Podrinje. Rj. Po-drinje. 
kraj /Hired Drine. 

pinlriii. podrijeni, v. pf. unterwiihlen, suffodio. Rj. 
pod-riti. v. impf. podrivati. — Neniala baba bijesa, 
DegO kupjla prase (da je podrije). Posl. 203. 

podriTaojo, n. das Unterwiihlen, suffossio. Rj. verb. 
od podrivati. radnja kojom n. p, svinjee podriva sto. 






podrirati 



— 71 — 



podsiriti 



podrivati, podrivam, v. impf. unterwiihlen, suffodio. 
Kj. pod-rivati. v. impf. prosti riti. v. pf. podriti. 

podrljati, podfljam, v. pf. eggen, occo. Rj. po-drljati 
orunje. vidi pozubati, pozubiti, pobranati. v. impf. 
drljati 1. — Svinja rede: Ja du svojoni surloin uzo- 
raii . Megjed rece: »Ja du posijatU. A liaica re6e: 
»Ja cu svojim repom podrljati*. Npr. 175. 

podrobae, podropca, m. — 1) das Eingebrockte, 
inirita: ostavio podrobae u eauku. Rj. (kad ko ne 
pojede sve jelo sto je usuo ili sto mu je usuto). Rj. 3 
— Kako sam postao, nije mi podrobae ostao. (Bekao 
nekakav gost grebudi zgjelu). Posl. 127. — 2) (u 
Bianu) vidi podrobak. Rj. po-drobae (drugoj poli osn. 
u drob). 

podrobak, p&dropka, in. (u Risnu). Rj. vidi po- 
drobae 2. — 1) kuvan drob, zatopljen lojem [vidi 
zatop. Rj. 3 cf. prior. Rj. — 2) crijeva ili drugo sto 
kad se sitno isijede pa metne i zasije u bravde kad 
se pede. Rj. — po-drobak (drugoj poli osu. u drob). 

podrobiti, podrobim, v. pf. einbrocken, intero, cf. 
udrobiti. Rj. po-drobiti. v. impf. drobiti. 

podroniti. podromrn, v. pf. untertauehen, urinor: 
lade Ivan vodu podronio. Rj. pod-roniti. v. impf. 
roniti. 

podrub, in. in C. G.) vidi porub. Rj. pod-rub, der 
Sawn, limbus. vidi i skut 1. 

podriu-je, n. das Land und Leute, xcoruber man 
zu befehlen hat, quod sub potestate est: u njegovu 
podrucju. »Za svega podrucja tvoga« (kad napijaju 
kome u zdravlje). Rj. pod-rucje (drugoj poli osn. u 
ruka), sto je kome pod rukom, pod vlaseu, zemlja i 
ljudi. — Podrucje ovakoga kapetana zvalo se srez. 
Rj. 263b. Njegoco se podrucje razdeli razlicnim voj- 
vodaina, tako, da njemu ne ostane pod rukom vise 
od jeilne tredine uahije Rudnieke. Milos 45. Sad opet 
slavi se pobjeda njegova (Hristova) u podrucju pa- 
klenom. DP. 163. 

podriiciii. adj. sto pripada podruqju. — ( Vlastela) . . . 
ne samo sto su se oni razlikovali od svega njima 
podrucnogu naroda, nego su . . . Kov. 11. Vicuei na 
svoju podrucnu bracu. 14. Ovi su poslanici iskali od 
Turskoga cara, preko Celebi-efendije i njemu podruene 
komisije, ovo: . . . MiloS, 3<t. 

pddrucnica, /'. die Untergebene, subjecta. Rj. po- 
druena zena. 

poilriic'nik. in. der Untergebene, subjectus. Rj. po- 
driii iii covjek. — Milenko . . . vrlo je malo govorio, 
i svi njegovi podrucniei morali su ga se bojati kao 
zive vatre. Sovj. 74. 

pt'idni!!. in. anderthalb Mann gross, sesquihomo 
(tarn magnus, ut sesquidlterum aeguet; so audi podrug 
oka, podrug stotina i t. d. Rj. po-drug, pot l)-drug, 
< ovji ■/■• vrlo veliki, t. j. covjek i po. podrug oka, t. j. 
oka i po; ne mijenja se jio padezima. — U vrhu 
biiase (uniivaonicai okrugla kao i stupac, koji bijase 
Od podrug lakta. (Jar. I. 7, 31. Ostanu ondje . . . oko 
podrug godine dana. I'rip. bibl. 69. 

podruga, /'■ za postanje isp. podrugati se. vidi 
poruga, poruganje, rug, ruga, podsmijeh. — Najprvi 
si za rugu ostao, i za grdnu brnku i podrugu. Npj. 
5, 518. 

podragati se, p&drugam se, v. r. pf. verhohnen, 
ierideo. Rj. pod-rugati Be, home ili kirn, cetnu ill i m 
i idi podrugnuti se. isp. pobrukati se. v. impf. podru- 
givati se. 

podruirjvaiijo, u. das Spotten, derisio. Rj. verb, 
od podrugivati se. radnja kojom se tko podruguje 
kome. 

podrugivati no, podrugujem Be, v. r. impf. kim, 
Sim, kome, demu, spotten, cuvillor: Pogleda ga Kra- 
Ijevidu Marko, pa se pore podrugivat' njime. Svatovi 
n podruguju Mirkom. Rj. pod-rugivati se. v. pf. po- 
drugati se, podrugnuti Be, - Kuda si >e, kilo, po- 
dignula? da se s tobom gjeea podruguju! Npj. 3, 



275 (s ?). Prijatelji se moji podruguju mnom. Jov 
16, 20. 

pndrimljiv. adj. hohnisch, cavillans. Rj. ko se rado 
podruguje. vidi podmigljiv. — Bog te saeuvao . . . 
podrugljiva gosta. Kov. 127. S nevaljalijem i po- 
drugljivijem besposlicarima Skrgudu na me zubima 
svojima. Ps. 35, 16. 

podrfigljivnc, podrugljivca, m. (u Grblju)ei« holmi- 
scher Mensch, cavillator. Rj. podrugljiv covjek. 

podrugljiviea, f. die Hohnsprecherin, cavillatrix. 
Rj. 3 podrugljiva zena. 

pmlriiiMiuti so, gnem, se, vidi podrugati se. Rj. 
v. r. pf. pod-rugnuti se. v. impf. podrugivati se. — 
Vidje cara Davida gdje skaee . . . i pi mu se 

u sreu svojem. Sam. II. 6, 16. 

podrugovio, m. der Sohn eines podrug. 
quiviri. Rj. sin podrugov. 

podrinn. in. 1) das Erdgcsclwss, tabulatum infimum 
i<j. d. po drumu? Franc rez de ehausee). Rj. u zgrade, 
koja je gragjena na kale, donji dijel pri zemlji, po 
narodnom govoru : prvi kat. vidi konoba? — < Hide 
u ergelu i nagje o6ina konja, pa ga dovede kudi i 
uvede u podrume. Npr. 28. Pak otide u svoje podrume, 
te izvede vranea bez biljega. Npj. 3. 535. po ocomc 
je podrum i konjusnica, t. j. prvi kat knee, pri zemlji, 
sluei i :a konjusnicu. — 2) der Keller, cella. cf. 
konoba 1. Rj. vidi i pivnica. — Lagum, 2i u brdu 
iskopau podrum za vino. Rj. 320a. Oburvati duboki 
podrumi. Rj. 435b. 

pnil miliar, in. koji ima kljuce od podruma, konobe, 
pivniee. vidi konobar, kljudar. — Kuvar i podrumar 
uvijek se dobro razumijevaju. | Po manastirima ). 
Posl. 162. 

podrmnskT, adj. Keller-, cellarius. Kj. sto pripada 
podrum a. 

podriati, podrZini, v. pf. po-driati. ». impf. po- 
clrzavati. — J) vidi uzdrzati 1, odrzaii 3, erhalten, 
conservo: Mili Boze, podrzi me jos ovako dugo vreme! 
Npj. 1, 510. Koje prijatelje Bog nasemu bratu do- 
niaeiiiu do sada darovao, to mu i podrzao. Here. 349 
( u napijalici). Da bi Bog muogo godina podrzao 
cara. DP. 352. — 2) kaopridriati: Bn&epodree neko 
vrijeme pasu, kao suznja. megju sobom, pa ga onda 
pogube. Danica 3, 144. Reee (Voz Ruti): daj ogrtae 
koji iinas na sebi ; i,drzi ga. I ona ga podrza, a on 
joj izmjeri sest mjerica zita. Rut 3, 15. 

podrMvanje, n. verb, od podrzavati. radnja kojom 
tko podrzava sto. 

podrziU'ati. podrzavam, v. impf. po-drzavati. isp. 
odrzavaii. v. pf. podrLati. — Tim je htio nastaviti po 
smrti matere svoje prijateljstvo a liimom, koje poa/r- 
' 'tease Jelena. DM. 35. U Bosni onako dugo trajala 
trgovina s robljem. Razlika u vjeri i jeres patarenska 
podrzavase je. 249 (s?). 

podrznTk. n. (u C. <J.> koji na tugjoj zemlji 
der Insasse, Miethmann, inquilinus. Rj. isp. ziljer. 

pddsad, m. die Brut, progenies (meist ais Schimpf- 
wort: pasji podsade!). Kj. sto eivotinja koti. govori 
se ponajvise kao poruga. vidi kOt, i syn. ondje. — 
pod-sail (drugoj poli osn. u saditi). 

pddsada, /'. in Srijemu) ostaviti jaja na podsadu, 
cf. nasad. Rj, pod-sada (osn. drugoj poli u saditi). 

pddsedlica, /'. die Deeke wnter dem Sattel, stra- 
gulum, stratum. Kj. pod-sedlica, pod sedlom prostirka. 
vidi posedlica. 

podsijecanje, n. tins Unterhauen, succisio. Kj. verb, 
od podsijecatd. radnja kojom tko podsyeca sto. 

nodsijecati, pbdaijecam, v. impf.unterhaven 
,,,/,,. Kj pod-sijeeati, kao oedo sjeci. v. pf. podsjeci. 
- ■iiirk. koji sisa t. j. podsijeca brkove. Rj. V H' 
Sam pod sobom drvo podsijeca. Posl. 271. 

podsiriti, dm, v. p/*. t. j. mlijeko, laben, cogo (lac). 
Kj. pod-siiiti. c impf. siriti. 



podsjeeanjc 



— 72 — 



podudarati SO 



podsjeciinjo, n. verb, od podsjedati. radnja kojom 
tko ppdsji 6a koga na sin. 

podsjedati. d£m, v. impf. pod-sjecati koga na sto, 

ennnern einen an-, in mentor iam alicui aliquid re- 

. isp. napominjati. v. pf. podsjetiti. — Knjizev- 

je duznost podsecati suvremenike na sve sto je 

od uticaja na napredak naroda. Zlos. XIII. 

podsjeci, podsijerem, v.pf.unten abhauen, succido. 
Rj. pod-sjedi. r. impf. podsijccati. — U onoj rekavici 
imaju tri Sibljike; podseci toi sibljike, pa udri njima 
po korenu. Npr. 4'.». Podsjekose brekinju, od oje prave 
svirale. Npj. 1, 167. 

pddsjcdanje, n. das Belagern, obsessio. Rj. mli. 
od podsjedati. radnja kojom tko podsjeda n. p. grad. 
vidi opsjedanje. 

podsjedati. dSm, v. impf. belagern, obsideo. Rj. 
pod-sjedati, n. p. grad. rah opsjedati. o.pf. podsjesti. 

podsjesti, podajedem (dnSm), v. pf.jemand in seiner 
Maeht haben, beherrschen, obsideo: podsjeo ga (kail 
je ko sve oko koga i navraca ga na kojestai. Podsjeo 
me kao zao komSija fPosl. 251). Rj. ondje se tumaci 
znacenje glagola podsjesti u rijccima: podsjeo ga; 
ali mil je znntenje bez sumnje sire kao i r. impf. 
podsjedati, n. p. podsjesti grad. rirft opsjesti, pod- 
stupiti. 

podsjetiti, tk, v. pf. pod-sjetiti koga na sto, kao 
napomenuti mu sto. v. impf. podsjedati. 

podskok, m. : Cuvaj se aunca marcanoga k'<> pod- 
skoka jedovnoga. DPosl. 13. podskok, a Mikalje i u 
Delabele (aspido), zrnija koja se zove i crnokrug. XV. 
isp. sarunica. — sa oblik isp. odskok. 

podsluniti se, podslonim se, v. r. pf. na ito, sii h 
amehnen, innitor: Na desnu se podslonio ruku. Rj. 
pod-sloniti se. vidi podnimiti se. isp. sloniti. 

podsmijeh, m. das Lachen iiber etiras, risus, de- 
risio. Rj. pod-smijeh, djelo kojim se tko podsmjehne 
kome. vidi posmijeb. isp. podruga, i syn. ondje. — 
Dosao na grusaline, rede se kao podsmijeha radi. Rj. 
105a. Izmetnuo loj kosti (kao podsmijeh mrsavu mar- 
vincetu). Rj. 226a. Majstor pletikotarica. U Srba se 
ovo kaze kome za podsmijeh. Rj. 507a. Pogoditi u 
dinar zemlje. (Kad koga u sali, ili u podsmijeha hvale 
da je dobar puskar . . .). Posl. 250. Rzu mu novci 
po kesi. (Kad se kao s podsmijehom hode za koga 

■ la knzr da nema novaca). 272. Kalngjeri nasi slabo 
izgovaraju gj, z, d . . . Pa je to narod uzeo a pod- 
smijeh i n svima pripovijetkama, gje se kaze da je 
sto kalugjer govorio. Rj. 1 XXIX. Osobito je bio do- 
sjetljiv i na podsmijeh gotov. Sovj. 88. Na podsmijeh 
sam prijatelju svom. Jov 12. 4. Oarevima de se ru- 
gati i l:n< ovi ee im biti podsmijeh, smijade se svakom 
gradu. Avak. 1, 10. 

posmijox anje, n. das Auslachen, derisio. Rj. verb, 
od podsmijevati ae. radnja kojom se tko podsmijeva 
komt . 

podsmijevati se, podsmijevam se, v. r. impf. kome, 

■ I'liiu. ina n uusha-lirn, lenrulnr larlan. ih rideo, rideo. 
Rj. pod-smijevati se. vidi posmijevati se. v. pf. pod- 

anuti se. — Svi su se Celi podsmevali govoredi: 
Sad de . . . Npr. 207. Xe das blaga, sa mnom se 
podsmevas. Npj. 2, 424 (sa?). Kako je mogao drugonu 
iti se za one rijeci kojijem sniisla ne razu- 
Slav. Bibl. 1, 95. Podsmijt mo se Jakovu sto 
ko bojao Kara-Gjorgjija. Sovj, 47. 
podsmjohnuti se, hncm se, o. r. pf. auslachen, 
derideo. Rj. pod-smjebnnti se, kome, num. vidi po- 
smijaii Be. ''. impf. podsmijevati se. — Kad Filistejin 
da i vidje Davida, podsmjehnu mu se, sto bjeSe 
mlad, mm. j i lijepa lira. Sam. I. 17, 42. 
podsmjrvae. podsmjevada, m. koji se podsmijeva 
— Jer poasmjevaHma <>n Be (Gospod) podsmi- 
jeva, a krotkima .1 milost Prid ■';. Bi. 
podsmJerdSer, pripada podsmjevaSu, — 



Stid je popao lice moje od rijeci podsmjevacevih i 
rugadevib. Ps. 44, 16. 

podsinjevai'k?. adj. sto pripada podsmjevacima. — 
Xe sjedim u rija'-u podsmjevackom niti se s njima 
veselim. Jer. 15, 17. 

podstaei, podstiikruiti. pbdstaknem, v. pf. pod- 
9-tadi, pod-s-taknatL v. impf. podsticati. unterschiiren, 

aii, n, lin rem. a pn in si mini smisln: piuljarili koga 
na sto, ili a koga sto. isp. potadi, potaknuti. — ■ Pod- 
stakao je a mladiea ponositost, da se duvaju i od dela 
i od redi koje lii ih prljale megju bradom. Zlos. 328. 

podstaviti, vim, v. pf. utiterhgen, suppono, cf. 
podmelnnti: podstavi dvoje madida (u pripovijeci). 
Rj. pod-staviti. v. impf. podstavljati. — U tome ona 
rodi dva sina i tredu gjevojku... kad joj svekrva to 
vidi, podstavi troje macadi, a ono troje gjece zatvori 
u jedau sanduk. Npr. 229. 

podstavi jaiije, n. das Unterlegen, supposiiio. Rj. 
verb, od podstavljati. radnja kojom tko podstarlju sto. 

podstavljati, vljam, v. impf. (u (_'. G.) unterlegen, 
suppono: If podstavlja pod ovce jaganjee. Rj. pod- 
stavljati, vidi jiodmetati 1. v. pf. podstaviti. 

p6dsticanje, n. verb, od podsticati. radnja kojom 
tko podstice koga na sto, ili sto u koga. 

podsi iial i. dem, v. impf. pod-s-ticati. v. pf. pod- 
stadi, poilstaknuti, i znaienje ondje. isp. poticati. — 
Ja ne mogu pristajati na sastanke koji bi podsticati 
nade koje se ne mogu navrsiti. Megj. 73. Niko ne 
treba da go podstice na rad. Zim. 332. Podsticaoje 
ljubav k nauci. Zlos. 335. 

pddstresje. n. mjesto 5to je pod strehom: Da ne 
plade ti podstresja tugja. Rj. pod-stresje (drugoj poli 
ii osnova u strehu). vidi kapnica 3. 

pod si rici. podstrizem, v. pf. unterschneiden, ver- 
scheren, forficibus suliius reseco. Rj. pod-atridi. v. impf. 
podstrizati. 

pftdstrisei, podstrizaka, m. pi. u vuue ono pramenje 
osim runa. Rj. 3 za postanje isp. podstridi. 

podstrizanje, n. verb, od podstrizati. radnja kojom 
tko podstriza sto. 

podstrizati, pbdstrTzam, v. impf. pod-strizati, prosti 
stridi; v. pf. podstridi. — Od perdina podstriza solufe, 
na nj udara bakam i bjelilo. Here. 13. 

podsttipiti, podstuptm, v. pf. pod-stupiti. — Pod- 
stupljenijcm i misi su slatki. DPosl. 97. podstupiti, 
opkoliti grad kad se udara na nj. XV. vidi opsjesti, 
podsjesti. 

pddsunac, p&ds&nca, in. lu Dubr.) die Sonnen- 
wende (Pfiamee), heliotropium, cf. suncokret. Rj. biljka. 
vidi i sundanik 2. — pod-sunac (od osnove koja je 
od sunce, ali bez krajnjega nastavka). Osu. 342. 

pods ii iu*-:'i ink. podsundanika, »i. in Dalm.) zapadni 
vjetar. Rj. 8 za postanje isp. podsunac. 

podsav, podiva, m. vidi naglavak 1. u baniji. P. 
Leber, pod-sav. za obliije isp. posav (posva). vidi i 
podsiv. 

podsiti, p'odsijem, v. pf. podsiti n. p. cizme. vidi 
naglaviti. v. impf. podSivati. u lire. 

podsiv, in. riili podSav, naglavak 1. u cizama. die 
Vorschuhung, der Stiefelvorsehtib. u tjev. lire, pod-aiv, 
drugoj poli osu. u siti. isp. podsiti. Ivekovid. 

podsivaiije. n. verb, od podsivati. radnja kojom 
tko podsiva n. p. cizme. 

podsivati, podsivam, v. impf. pod-sivati n. p. cizme. 
n Hire. v. pf. podsiti. 

poduhok, ]i'oduboka, adj. akc. Kj. 3 XXX. po-dnbok, 
isp. po ^hr.iiin s adj.) i (Inlink. — Pala. poduboha 
lopata kojom se baca voda na povrde. Rj. 4S5a. 

podi'idaranje, n. das Uebereinstimmen, consensus. 
Rj, verb, od podudarati Be. stanje koje biva tad se 
i hi podudara. 

podudarati se, ram se. v. r. imp)', nln reinslimmcn, 
convenii mini emu aliquo de re. Kj. pod-u-darati ae, 
kao slagati se. v. pf. podudariti se. — Da je (Zeta) 



podadariti se 



73 - 



poduzeti 



toliko cijenila prava srpskih vladalaea koliko se podu- 
daralo s njezinijem mislima o zajednici sviju srpskih 
zemalja. DM. 95. Koje sc i s iinsim pismima podu- 
dara. 203. Cetiri posta Hris^anske crkve podudarajuci 
se sa fetiri doba godine. DP. 324. Sa iim sc podu- 
dara i to sto su Jurjevici bili od hurnske zemlje. 
DRj. 3, 415. Sa sayjescu se Sveticevom podudara 
da... Sv. O. 12. 

I h > 1 1 ii < [ ; i r i 1 1 se, rim se, r. v. pf. iibereinko rumen, 
COnvenit mihi cum aliquo de re: ne moze cud da nam 
,se podudari. Rj. pod-u-dariti sc. vidi udariti sc 2, 
gudariti se. v. impf. podudarati se. 

poiiiilatiti sc, tun se, v. r. pf. vidi pothvatiti se : 
Pak se jadau podufati Vido, da iskoel na pendzer 
od kule. Rj. pod-u-fatiti se. (isp. f). v. impf. pothva- 
caii sc. sich unterfangen, audco. 

podugacak, fika, adj. ake. Rj. 3 XXX ; po-dugacak. 
isp. po (slozcno s adj.) i duga6ak. — Zezelj je kao 
podugacak i podebeo stup. Rj. 156b. 

poduhati, podfiham, v. pf. ein wenig blasen, suffio. 
Rj. po-duhati. vidi poduhnuti. v. impf. duhati. 

poili'ihiiuti, poduhnSm, v. pf. po-duhnuti. vidi po- 
dunuti, poduhati. v. pf.jei prosti du(h)nuti. v. impf. 
prosti duhati. — Daj mi, Boze, vijore vetrove, da 
podunu otnd od sirine, da podignu duvak na devojci. 
Npj. 1. 584. _ 

jiniliiliv acatiji'. n. das Anfassen von unten, subter- 
prehensio. Rj. verb, od poduhvac'ati. radnja kojoin tko 
poduhvaca sto. vidi poduhvatanje. 

podiihvacal i, cam. v. impf. von unten anfassen, 
suhterprehenso, cf. poduhvatati. Rj. pod-u-hvacati. 
kao odozdo prihvacati. v. pf. poduhvatiti. 

podulivatiinje, n. (Ins Grevfen von unten, appre- 
hensio a parte inferiori. Rj. verb, od poduhvatati. 
radnja kojoni tko poduhvata. vidi poduhvadanje. 

poduhvatati, tarn, v. impf. con unten angreifen, 
prehendo a parte inferiori. Rj. pod-u-hvatati, kao 
odozdo prihvatiti. vidi poduhvac'ati. v. pf. poduhvatiti. 

poduhvatiti, tun, v. pf. von unten anfassen, subter- 
prehendo. Rj. pod-u-hvatiti, kao odozdo prihvatiti. 
■ v. impf. poduhvatati, poduhvatati. 

podukrajiio, malo ne puno (t. j. do pod kraj) bei- 
imhc coll, paene plenum. Rj. pod-u-krajno. 

podunienta, /'. in Boci) podumijenta, f. (po ju£. 
kraj.) vidi temelj : B'jelu knlu, cuduu gragjevinu: 
podumcntu od gvozgja zestoka, do pokriva od mermer- 
kamena. Rj. — rijec postala od Tal. fondamento 
promjenom tugjega glasa f na p. 

I'odunavae, Podunavca, »(. Einer von podunavlje, 
cvrcumistranus. Rj. covjek iz Podunavlja. vidi Podu- 
iiavljanin. 

l'oduiisivku, /'. liine von podunavlje, circumda- 
nnliiana. Rj. zena iz Podunavlja. ciih Dunavka. 

I'oduuavljaiiiii, m. vidi I'odunavae. Rj. 

I'odnnavljc, n. das Land langs der Donau, regio 
circitinistrana. Rj. kraj pared Dunava. — U desnom 
podunavlju od vi§e Osijeka do Sentandrije. Kov. 1. 

I'ii<li'uia\>ki, adj. von podunavlje, circumistranus. 
Rj. sto pripada Podunavlju. 

podupirai"-, podupir&ca, m. — 1) der Unterstiitzer, 
fultor. Rj. covjek koji podupire. — '£) vidi podu- 
poxanj. Rj. villi i potporanj, potpiraca. ono iim se 
sto podupire; die Stiitzc fulcrum. 

podupiranje, n. das Unterstutzen, fultwra, suffultio. 
Rj. verb, od podupirati. radnja kojom tko podupire 
sto. — Podupiranje vrijednib knjizevnika. Had 9, l' 1 . 

poilupiruti. rem, v. impf. unterstutzen. suffulcio, 
Rj. pod-u-pirati. v. pf. poduprijeti. — To se »h« 
protege preko Zete do Kosova, gje ga odonud opel 
Bngari sa svojim izgovorom podupiru. Posl. XXII 
(suY). I'ascc koji podupiru Misir. Jezek. 30, 6. 'I'u 
je misao najbolje podupirao pokojni oafarik . . . Tu 
tnisao podupiru joS i iingvistifiki razlozi. Dioba I. 

poduplala. /'. vidi potplata. Rj. vidi i podoplata, 



poramak, ramenjaca, potkrpa 1. n kosulje ono po 
ramenu od kolijera do rukava. — pod-u-plata. zna- 
cenje korijena vidi kod oaplatak. 

poduplatiti, podiiplatim, vidi potplatiti 1. Rj. pod- 
u-platiti, n. p. kosulju. V. im])/. i««t|ilacivati 1. JSp. 
poduplata. 

|mmIu |n>r;i n j . podupomja, m. die Stiitze, fulcrum, 
cf. podupirao' 2. Rj. vidi i potporanj, potpiraca. ono 
vim se sto podupire. — Ostroga, pod lozom podu- 
poranj. Rj. 174a. Urovanj, poduporanj urovljen u 
zemlju. Rj. 787a. pod-u-poranj, osn. a podwprijeti 
(isp. potporanj, zaporanj). rijeci s takoim nasi, kod 
bacanj. 

podiiprijcli. poduprSm (pMupr'o, pBdupfla) v.pf. 

— J) unterstutzen, suffulcio. Rj. pod-u-prijeti. kao 
glagol prost ne dolazi. isp. prijeti. v. impf. podu- 
pirati. — Podupr'o dusom kao duskijom. (Kad se ko 
za 5to kuue i uzima na dusu). Poal. "ib'l. Uciui mn 
gpasenje misica njegova, i pravda njegova poduprije 
ga. Is. 59, 16. Znam koliko bib ovu misao svoju po- 
aupro kad bib mogao pokazati takove osuovc i u 
drugim slovenskim jezicima. Rad 20, 62. — 2) sa 
se, refleks. sich stutzen, innitor. Rj. isp. podnimiti 
se, podsloniti se. 

podurati, poduram, v. pf. po-durali. isp. potrajati, 
3 postajati (postojnni. v. impf. durati. — Pravo sudi, 
a ne sudi krivo, tako tvoja podurala glava!... Dok 
ti traje na ramenu glava. Npj. 5, 441. 

podustajaiijc. n. das Vntciiaufcn, suffusio. Rj. 
rcrli. od podustajati. stanjc u kojem podustaje n. j>. kn: 

podilstajati, jc, v. impf. miterluufen, suffundi. Rj. 
pod-u-stajati, ka:e sc n. p. za Ire. v. pf. podustati. 

podustati, podustane, v. pf. n. p. podustala krv 
(kail covjek otetSe na zdravu mjestul, unterlaufen, 
suffundi. Rj. pod-u-stati. r. impf. podustajati. 

podusiti, p6du3im, v. pf. Rj. po-duSiti. v. impf. 
dusiti. — 1) vidi podiiviti, poguSiti. Rj. — 2) u 
Risnu) ilampfen, in olla clausa coquere, n. p. oriz 
maslom podusen, uspe se vru<5a masla u nj pa se 
zaklopi. Rj. 

podfisjis n. Gabe um der Seele willen, Leichen- 
geld, quod datur pro animue salute: DadoSe mi Sarca 
oil podusja. Rj. po-dusje (osn. drugoj poli u dusa), 
sto se da kome sa ciju dusu, za ispokoj duse. — 
1 ja fijega jesam sa(h)ranio po zakonu i po obicaju, 
dadoSe mi konja od podusja. Npj. 2, 371. Na ti i to, 
crni kalugjere, od podusja Kraljevicu Marku. 2, 372. 

podfisni, adj. sto pripada podusju: Nije svud sve 
jednako na ovim dadama, ali je gotovo svuda obifiaj 
da se u podusije mora zaklati »duSni brav , ili po- 
dusni brav. M. Gj. Milicevic. ARj. II. 902a. 

pddusnice, /'. pi. (u Risnu) otok ispod vilica, vidi 
zauSnice. Rj. pod-usniee (osn. drugoj poli u usi, alio), 
vidi i zausnici, zauSnjaci; die Ohrdrusen, glandulae 
parotides. 

pudiivai- . . . vidi poduhvac . . . Rj. 

poihival . . . vidi podubvat . . . Rj. 

podi'ivati, poduvam, vidi poduhati. Rj. v. pf- po- 
duvati. v. impf. duvati. u krajevima gdge se mjesto 
glasa h a govoru cuje alas v. 

podiu irfiMJc. «. das Heraufstossen, sublevatio. Rj. 
verb, od poduvirati. radnja kojom tko poduvin sto 

poduvirati, rSm, v. impf. von unten heraufstossen, 
sublevo. Rj. pod-u-virati. kad tko dike Ito polugom. 
v. impf. prosti vrijtii Be. v. pf. poduvrijeti. 

podu\ rijcli. p6duvr§m ipV..lnvr'o, pSduvfla) v.pf. 
n. p. kad se ato dize polugom, von unten herauf 
stossen, sublevo. Rj. pod u-vrijeti. v. impf. poduvirati; 

— On povicc na snahe: Dajdete, gjeco, cue moje 

zubne 6a6kalice, neSI Eulja a onome mome pokvare- 

iioiu zubu. Snahe donean dva relika gvozdena raiEnja, 
pa poSto on zine, pod/won jedna sjednt druga s druge 
sir, me dok Megjedovii! iskofii iz zuba. Npr. 6. 

poduzeti, p6duzmem, v.pf. poduzela me zima, t. j. 



podir/.iiiiaiijc 



74 - 



podvlacenje 



zimii mi jc iznutra; tako i : poduzela me vatra, djeca, 
ergreifen, corripio. Rj. pod-uzeti. vidi potpasti 2. v. 
impf. poduziraati. — 1) Poduzeo me nekakav nadatu. 
Rj. 384a. Strah poduze me i drhat. Jov 4, 14. Groza 
me. I'm. 55, 5. Damasak klonu, obrati ae da 
bjezi, drhal iju obuze. Jer. 4!), 24. — 2) sa se, re- 
fleks.: Pak <m pita Kraljevida Marka, bi 1' se mogo 
junak poduzeti pogubiti Musu Arbanasn? HNpj. 2, 
172. isp. potbvatiti se. 

IMiiliV/.iiiianjc. a. das Ergreifen, correptio. Rj. verb, 
od poduzimati, koje ridi. 

podu/iinati. mam (mljem), v. impf. ergreifen, cor- 
ripio. Rj. pod-uzimati. ». pf. poduzeti. — Ja kad 
pomislim, strah me jc i grozu poduzima tijelo moje. 
Jov 21, 6. 'I'aknva groza od ovijeh glasova poduzima 
bojazno srce. DP. (>(>. 

podii/o, adr. po-duze, isp. po (sloz. sa adv.) i 
duze. - Mislim . . . poduze Be tu zabaviti. straz. 
1886, GO. 

pdduzice, /'. pi. kleine Schulden, pecwniola debita. 
Rj. po-duzlce (osn. drugoj poli u <?«<;_/. maW dugovi. 
isp. Osn. 328. 

podaziti, p&dQzim, u. p^. po-duziti. fc«o prosi 
glagol ne dolazi u ovom znucenju. isji. duziti vidi 
produziti. v. impf. isji. duljiti, produzivati. — « nsom 
drugom, ljubavi dugom, da Bog poduzi zivot izdravlje, 
-in ii i napredak u svako dobro. Rj. 400b. 

podvueunjo, n. vidi potbvadanje. Rj. 

podvacati so, cam ae, vidi potbvadati se. Rj. pod- 
(b)vadati se, it krajevima i/djc sc tjlas b it gOVOru 
hi- ft.jc. 

podvala, /'. — 1) unterschobene Saehe, res sup- 
posita. Rj. stvar podvaljena. isp. podvaliti 2. — 
2) vidi prijevara. Rj. isp. podvaliti 3. 

podvuluk. pbdvalka, m. die Unterlage, subiculum, 
z. J!, beim Fasse. Rj. ono sto se podvali n. p. pud 
bure. vidi prekret l. isp. podvaliti 1. 

podvaliti, podvalim, v. pf. Rj. pod-valiti. kao prost 
glagol nc nahodi se. isj>. valiti. v. impf. podvaljivati. 
— 1) unterlcgen (z. B. einen Pfahl unter das Fass), 
subterjicio. Rj. podvaliti sto poda sto, n. p. drvo 
pud bure. isp. podvalak. — 2) unterschieben, sup- 
pono. Rj. — Zivkovid kaze mti (Gusancu), da su 
iskali Djega za vezira, i da su im ga iznajprije bili 
obrekli dati, pa poslc Alis-pasini prijatelji podcalc 
noece, i postave Afis-pasu. Danica 5, 42. — 3) vidi 
prevariti: podvalio mu. Rj. 

podvaljlvaiijc. n. das lUilvrlciiin. snhterjectio. Rj. 
verb, od podvaljivati. radnja kojom tko podvaljuje 
sto poda sin. 

podvaljivati, podvaljujem, v. impf. wnterlegen, 
mihiii fit .i a. subterjicio, subtervolvo. Rj. pod-valjivati, 
sto poda sin. a. p. drvo pud bure. v. pf. podvaliti 1. 

podvariti, podvarim, v. pf. n. p. mlijeko: daj diva, 
da podvarimo, kochen, coquo. Rj. pod-variti. v. impf. 
podvarivati. 

podvarivanjo, n. das Kochen, coctio. Rj. verb, od 
podvarivati. radnja kojom tko pod/varuje n. p. mlijeko. 

podvarivati, podvarujem, v. impf. kochen, coquo. 
Rj. pod-varivati, n. p. mlijeko. v. impf. prosti variti. 

V. pf. podvaliti. 

1. podvosti, podvedem, v. pf. Rj. pod-vesti. kao 
prost glagol m dola i. isp. vesti (vedenV). v. impf. 
podvoditi. --- I) unterfUhren (z. B. Pferd zum lie- 
ii, subterduco. Rj. n. )i. konja da ipt tko uz- 
jase. - ?) kuppeln, lenocinor. Rj. n. p. zensko. isp. 
i 3. 
'■J. podvosti, podvezSm, v. pf. unterfiihren ( Wagen, 
Schiff), subterveho. I!j. pod-vfesti, ». /'. kola, lagju. 
- in niibi.i se. isp, \ ;, sii (vezem). e 
impf. podvoziti. 
3. podvosti, podv^zem, v. pf. untersticken, sub- 
'■ i. Rj. pod vesti, kao odoedo navesti. v. 
impf. 



pddvo/.a, /'. das Stntmpf- oder Hosenbund, vin- 
culum tibiale, periscelis. Rj. ono dim se podvezuju 
bjecve ill hlace. dem. podvezica 1. isp. podvezaea. — 
Punica daruje zetu bjecve i podveze sa eetiri zlatne 
kite. Kov. 45. Tada 6e Gospod skinuti nakit a obude... 
ukosnike i podveze i pojase. Is. 3, 20. 

podv&zaca, /'. vidi podvezica 2. — Prive/ac, bijela 
krpa, Sto se metne preko tindelja, pa ae odozdo pri- 
veze pod grlom podvezacom. Rj. 586a. pod-vezaca 
(osn. u podvezati). rijeH s takim mist. l;od ejepaca. 

podvezati, podvezem, v. pf. tmterbinden (Strwmpfe, 
Hosen), subligo. Rj. pod-vezati, bje&ve, hlace, fiiidclj. 
v. impf. podvezivati. — Hodes li udicom i/vuci kro- 
kodila ili uzeui podvezati mu jezik? Jov 40, 20. 

pddvezica, /. — 1) dem. od podveza: Kite kiti, 
podeezice plete. Rj. — ■ 2) (oko Sinja) dim ae podve- 
zuje findelj ispod prla. Bj. vidi podvezaca. 

podvezfvanje, n. das Unterbinden, subligatio. Rj. 
verb, od podvezivati. radnja kojom tko podvezuje 
n. p. findelj ispod grla. 

podvezivati, podvezujem, v. impf. unterbinden, 
subligo. Rj. pod-vezivati. v. pf. podvezati. — sa ae, 
puss.: Podvezica, 2) dim se podvezuje findelj ispod 
grla. Rj. 519b. 

podvijiiiije, n. das Unterwickeln. subterplicatio. 
Rj. verb, od podvijati. radnja kojom tko podriju n. p. 
jezikom. ■* 

podvijati, podvijam, t'. impf. unterwinden, subter- 
phco: podvija jezikom. Rj. pod-vijati. v. pf. podvili, 
podaviu. — »Th« nikakav rogjeni Srbljin ne moze 
izgovoriti makar koliko namjeStao uata i podvijao 
jezik. Spisi 1, 12. 

podvikiviinjo, n. das Jauchzen, jubilatio. Kj. verb. 
oil podvikivati. radnja kojom tko podcikuje. 

podvikirati, podvikujem, v. impf. aufjauchzen, 
jubilo. Rj. pod-vikivati (ne samo od radosti, kao sto 
bi se moglo misliti po tumaienju Njemackom i Ltt- 
tiitskom, nego i uopce vikati). v. pf. podviknuti. — 
Na gradu devojka vikom podvikuje: »A vaj! duge 
nodi! a babom spavajudi. Npr. 1, 207. Tad Ilija grlom 
podvikuje: »Brado moja, kideni avatovi!... 3, 485. 
Pripovijeda se da je u kolu podvikivala nekaka zlo- 
prelja. Posh 37. Podignu ae bramini opet na put, 
podvikujuci jedun drugome: Ja 8am moju parnicu 
dobio! I ja sam ! I ja sam! Danica 2, 142. Podvi- 
kuju uz bubanj i uz guale, veaele se uza sviralu. 
Jov 21, 12. 

podviknuti, podviknem, v. pf. aufjauchzen, in- 
clamo. Rj. pod-viknuti (za znacenje isp. biljesku kod 
podvikivati). r. impf. podvikivati. — Pa podviknu 
tanko glasovito. Rj. 88b. Muskijem ga opasala pasom, 
junadkijem podviknula glasom. Rj.5S;ia. Pa pod riknuh 
dva brata od majke: »Vidite li, moja brado draga! . . . 
Npj. 4. 40. Kade Zeko na njih (ua Tiirkcl podvik- 
nuo. 4, 284. A Srbinjski u glas podviknite, ne bi 1' 
kako Turke poplasili. 4, 305. Plamenito grlom poil- 
rikinisc. 4, 308. Pa podviknu ognjene cause: »A 
dauai po carevoj vojsci ! . . . 4, 347. 

podvirivanje, n. verb, od podvirivati. radnja kojom 
tko pudriruje. 

podvirivati, podvirujem, v. impf. pod-virivati. v. 
impf. prosti viriti. — Una podne obttkovati gade, a 
on piidrinij ne de li joj biljegu vigjeti. Npr. 102. 

pinhiii. podvijem, c. pf. vidi podaviti. Rj. pod- 
vili. v. impf. podvijati. — Pode nam davati jednom, 
iijcniu Bog dao objema! p>a nam primade po dvije, 
da mu Bog d iisni, i in- podvije! Kov. 68. 

podvlaeak, podvlacka, m. die Unterschindcl (bei 
den Dachdeckern), scindula supposita duabus aliis. 
Rj. pod-vladak (osn. koja je u podvlaciti, podvuO), 
sindrika koja se podmetne (podvuie) pod aruge dvije 
sindrike. vidi podvladka 

pod\ liidoiijo. n. das Vnterziehen, subtertractio. 
Rj. verb, od podvladiti. radnja kojom tkopod/vlaci sto. 



podvlaciti 



75 — 



podiaveljati .sc 



podvlaciti. podvlanm, v. impf. Rj. pod-vlaciti. v. 
pf. podvuci. — 1) unterziehen, subtertraho. Rj. sto 
poda sto. — 2) sa se, refleks. sich water etwas lielien, 
subtertrahor. Rj. n. p. pod stol. 

pddvlacka, /'. vidi podvlacak. -- Strehe su pod- 
Hvene tankim belim dalfiicama, podvlackama. '/Am. 21. 

pddvodan, podvodna, adj. der Uebersehwemmung 
ausgesetzt, dbnoxius inundationi. Kj. jiodrodno je 
mjesto, kuda dolazi povodanj. vidi vodoplavan. — 
Bokvica mala, bokvica podvodna, bokvica sreduja. 
Kj. 36b. PloStina, podvodna ravnina. Kj. 508b. Reka, 
podvodna knezina u nahiji Gjakovickoj. Rj. (347b. 

podvdditi, p&dvodim, o. imp}'. Rj. pod-voditi. v. pf. 
podvesti (podvedemj. — J) wnterfuhren, subterduco. 
Kj. a. p. konja, da ga tko wzjase. — 2) kuppeln, 
lenocinor. Rj. n. p. zenskinje. isp. svoditi 4. 

pddvodnica, /'. — 1) die Kupplerin, lena. Rj. 
eenska glava koja podvodi a', vidi podlozara, svod- 
oica. — 2) vidi odvodnica. Rj. vidi i odvoda, otoka 2. 
grana koja iz dcbla izraste kroz druge grane sama 
upravo. 

podvdgjeqje, n. Rj. verb, od podvoditi. — 1) radnja 
kojom tko podvodi re. p. konja da ga iko uzjase (das 
[Jnterfilhren, subterductio. Rj.). — 2) radnja kojom 
tko podvodi ienskinje (das Kuppeln, lenocinium. Rj.). 

podvoljak, podvoljka, m. das untere Kinn, regio 
sub mento: uhvatiti za podvoljak, beim Kinn nehmen, 
ilas Kinn streicheln. Rj. (pomilovati ga [rukom]). 
augni. podvoljcina. — pod-voljak (osn. u volja gut- 
tur). Osn. 291. vidi podbradak. 

|ni(h olji-iun, /'. augm. od podvoljak. - Ja kakva 
je, ubili je jadi! Podvoljcina bas ko misecina, da ti 
lipa rujno pije vince, vid'lo bi se vince kroz gr'oce. 
HNpj. 3, 220. Bijnu IiSce bas ko sunce zarko, pod- 
voljcina lias ko uijesecina. •'!, 411. 

pddvorak, pddvSrka, m. mali i/.vor pod obalorn 
ukraj vece vode. Rj. pod-coc(ak), od osnove koja je 
it i/.-vor. Osn. 287. 

podvore, /". pi. dva koca Sto sc na njima nose 
naviljei (u Srbiji kazu sijensko kolje). Rj. — pod- 
vore, od osnove koja je u pod(u)-vrijeti. 

poih I'u'ii i. rim. v. pf. bedienen, ministro. Rj. po- 
dvoriti, vidi posluziti 1. v. impf. dvoriti. — Skide 
s glave samur i felenke, paje dasao knesu podvorio. 
Npj. 2, 200. 

pod vomica. /'. — 1) (u Dalm.) vidi potkutnjica. 
Kj. po(d)-dvornica, zemlju pod dvorom, pod kucom. 
vidi i polkucniea. — Pa prodala svoje b'jele ovce, 
b'jele ovce, a i podvornice. HNpj. 2, 245. — 2) (u 
Dubr.) vidi slak. Rj. biljka. vidi i pusti-baba-konju- 
krv, troskot. 

podvoz, to. Fuhre, vectura. Kj. pod-voz. isp. for- 
span, vorspan. 

podvn/.iii, jioilvozlm. v. impf. wnterfuhren (mil 
don Wagen, Schiff), subterveho. Kj. pod-voziti, n.p. 
kola, lagju. v. pf. podvesti (podvezem). 

podvoienje, re. das Vhterfahren, subtervectio. Kj. 
verb, od podvoziti. radnja kojom tko podvozi re, p. 
kola, lagju. 

podvratnTk, m. u marve ono debelo pod vratom, 
die Wartime, palear. Kj. pod-vratnik. vidi mahramica 
3, pefiica 2, plahtica 3. 

pddvrci, p6dvrgn§m, vidi podmenuti 1. Kj. v. pf. 
i i'li podvrgnuti. pod-vrdi. v. impf. podvrgavati. - 
1) Onda nui ona rede da sjede ajojzi na skut, a on 
jedva dodeka i sjede, a ona mu podvr e glavti da je 
pobiste. Npr. 123. A poll Mnjit potlrr'i aiala. Il^pj. 
•'!. 189. Jos mislite podvrii sinove Judine da vain 
liii'lu mliovi i robin je. Dnev. II. 28, 10 (subjieere, 
unterjochen). Bto Srbiju podvrze papi. DM. L16. Je- 
lena podvrze Srbiju pud papinu vlast. 117. Samo 
ostrvo podvrgao Ditbrovniku pod vrhovnu vlast. 203. 
— 2) sa se, refleks.: Nama je osobito drago, Sto te 
G. podvrgao pravilima. Nov. Srb. isi7, 640. Dal- 



macija pogje razlifinim dr£avnim zivotom . . . dokle 
se if podvr • i gai koj. DM. 231. Da lii se (du§a) 
izbaviln od ispitivanja kojemu treba da se podvrgne 
prvijeh dana svojega odlaska. DP. 361. One (rijefii) 
sm se reeeuom zakonu vet podvrgle. Bad 26, 60. 

podvrjjavanje, n. verb, od I) podvrgavati, 2) pod- 
vrgavati se. — 1) radnja kojom tko podvrgava sto 
nil in ill iiiiil.i sto. — 2) radnja kojom sc tko pod- 
vrgava cemu. 

podvrga.va.ti, podvrgavSm, v. impf. pod-vrgavati. 
v. pf. podvrci, podvrgnuti. — t) Citlucjti, obrtati 
selo u citluk i seljake podvrgavati pod terete koji su 
u Citluku. Danieitf, ARj. II. 49a. — 2) sa se, refleks.: 
Kail tko hot'e da kaze komu da se samo u Boga i 
u njega uzda: refie rnu: Bozji i tvoj, priznajuei tijem 
da mu je a vlasti, podvrgavaju \ovoj vlasti. 

Dani€id, ARj. 571a. Gradovi podvrgavajuct se Mle- 
cima ugovaraju da imaju pravo . . . DM. 239. Vod- 
vrgavajuci se pomenutom sakonn. Rad 26, 60. 

pddvrgnuti, gnem, vidi podvrdi. Kj. 

podvriskivanje, /(. rcrh. od podvriskivati. radnja 
kojom tko podvrisknje. 

podvriskivati, podvrlskujem, v. impf. pod-vriski- 
vati. jimsti v. impf. vristati, v. pf. vrisnnti. — ( tj za 
gorom za zelenom aeSto jasno podvriskuje, bas k'o 
grlo gjevojacko. Npj. 1, 213. 

pnih rmiti. podvfnem, v. pf. n. p. konj samar, rcr- 
riicken, perverto, e loco justo moveo. Rj. pod-vr(tinuti. 
v. impf. podvrtati. 

podvrtaiijc, n. das Verriicken der Saumlast, per- 
versio sarcinae. Kj. verb, od podvrtati. radnja kojom 
n. p. konj podvrce samar. 

podvrtati, p&dvrdem, v. impf. verriicken, perverto. 
Rj. pod-vrtati, n. p. konj podvrce samar (sa mjesta). 
v. pf. podvrnuti. 

podvdei, podviicem, v. pf. Rj. pod-vudi. v. impf. 
podvlaeiti. — 1) unterziehen, subtertrdho. Rj. 
Podvuci pod koga meku postelju. (Oblaskati ga). Posl. 
251. sa se, pass.: Dva dugacka koca podvuku se 
odo do pod naviljak. Rj. 380a. — 2) sa se, refleks.: 
Pa se podimie pod krevet i onde se pritaji. Npr. 10. 

pod/em ii i. adj. pod-zetuni, sto je pod zemljom; 
nnli mills, li. subterraneus. isp. tako slos. rijeci sre- 
dozemni (vidi i sredozemski). — Nekakim podzemnim 
jazom, kud se pomije sipaju, ugju no(5u u grad. Da- 
nica 3, 143. iVulkani), oni su kao dimnjaci (odiaci) 
one podzemne vatrustine. Priprava 102. 

podzidati, podzidam (podzigjeml. v. pf. unter- 
mauern , substruo nntritm. Rj. pod-zidali. v. impf. 
podzigjivati. — (Km'e) mnoge su podzidane kamenom. 
Kj. 676a. Po mnogijem su mjestima preko kamenitijeb 
strana podzidane megje sve jedna iznad druge. Kc\ 33. 

podzigjivanje, ». das Untermauem, substructio. 
Rj. veri'. ml podzigjivati. radnja kojom tko podzigjuje 
n. p. kucv, kamenom. 

podzigjivati. podzlgjujem, v. impf. untermauem, 
substruo. Kj. pod-zigjivati n. p. kuiu kamenom v. 
pf. podzidati. 

poil/.imak . p5dzlmka, in. (na Grobniku izmegju 
Rijeke i Harlovca) dcr Herbst, auctumnus, cf. jesen. 
Rj, pod-zimak, ono doba godine koj( je pod zimu. 

piid/.Yt'kmili. poilzvekiu'in, v. pf. erhallen, / 
Kako jeknu, vas cardak podzveknu. Rj. pod-zveknuti. 
prosti v. impf. zvedati, v. pf. zveknuti. 

pod'zoei, n, r. pf. nut, r iiiiiIcii. succendo. 

Rj. pod-zeei. v. impf. \>oiY 

p6d'2izanje, ». das Unter linden, tuccensio. Rj. 
verb, ml [loil/.i/ati. radnja kojom tko podzize sin. 

pod'/.i/aii. pbd'ziiem, v. impf. wnterziinden, sue- 
censo. Rj. pod-iizati, v. pf. pod'zeci. 

pnil/,a\ eljali SO) Ijnu sc, o. r. pf. kao svaditi se 
main ili pokarati se - kime, vidi sporijediti se: mi 
smo se malo podzaveljali. Kj. po-diaveljati se, vidi i 



poeta 



— 7(5 — 



poganjas 



pokoskati Be, sporeckati Be. po-d£aveljati Be, reciprocno. 
drukcijt s< ne nalazi ovaj glagol. 

poeta, m. Lai. poeta. vidi pjesnik, pjesmotvorac. 
Nadam Be, da de mi naSe poete rado oprostiti. Npj. 1 
1, I. III. Ruskoga poetu. Strai. 1886, 1767. 

pocticki, adj. sto pripada upravo poetici, pa poe- 
tama. vidi poetski. — Opisuju ("isle dogagjaje isto- 
ridki, a druge obudene u Icrasno ruhu poeticko. Pri- 
prava L92. Kau Sto mi se i samo ono poeticko pore- 
ijjenje dini da je bez korisli. Bad 2, 192. 

poetski, adj. sto pripada poetama Hi poeti kojetnu 

god I'ulr.j: Sto se ovdji vori poetski u slikama, 

oni uzimase od slova do slova. Priprava L93. isp. 
poetidki. riili piesnidki. 

polal . . . vidi pohval ... Rj. 

pofermati, mam, v. pf. gutheissen,probo: Svemu 
age rijrr pofermase. Rj. po-fermati, kao potvrditi, 
oaobriti. Tat. coa-fermare. 

polilali. tam, ». pf. (po jugozap. kraj.) vidi pohi- 
tati: Tide du li pofitati. Rj. po-fitati. vidi i pohvatati. 
v. impf. tiiati. -- f mjesto h. vidi f. 

polriuali. gam, v. pf. vidi poprigati. v. impf. frigati. 

pdgaca, f, (ital. fogaecia?). — 1) ungesduertes 
Weizenbrot, panis non fermentatus. Kj. dem. pogadica. 
vidi batnjada, belija, brazdionica, masonica, oparuSa, 
postupada, postupaonica. — Rede materi, da mu umesi 
jiiliui pogacu i ispede jedno pile. Npr. 256. U ratara 
erne ruke, a b'jela pogaca. Npj. 1, 380. Te umesi 
prebelu pogacu. 1, 620. Brze zamijesi tri kopanje 
bijeloga braSna i ispeci pogace. Mojs. I. 18, 6. — 
2) (u Boci) okruglo mjesto na dno tijesta, ua koje se 
mei'u kosi s maslinama samljevenijem, zove se donja 
pogaca, a gornja onako drvo okruglo koje se mede 
odozgo vrh koSa ispod kobile. Rj. 

pdgacica, /'. dem. od pogada. Rj. — Wjesila mu 
pogacicu, iaprigala prosuljicu, natodila bokaricu. Rj. 
238a. I>a mu umesi pogacicu triput sejanu. Npj. 
1, 512. 

pogagjiic, pogagj&da, m. der Errather, conjector, 
if. yradar: Ako nije vrad, a on je pogagjac (Posl. 7). 
Rj. koji pogagja. 

pogagjai-iea, /'. die Erratherin, conjectrix. Rj. koja 
pogagja. 

pogagjiick?, adj. Wahrsagcr-, vaticinatorum. Rj. 
Ho ]>ripada pogiiiijm una. 

pogngjfinjc, n. Kj. verb, od 1) pogagjati, 2) po- 
gagjati se. — I. 1) radnja kojom tko pogagja n. p. 
sto ce biti (das Errathen, conjectatio, divinatio. Rj.): 
I tako se poslije dugoga pogagjanja naSlo da je zla 
end najvede zlo. Posl. 91. Znanje i razum za kazi- 
vanje sanova i pogagjanje zagonetaka nagje se,u 
Danila. Dan. 5, 12. — 2) radnja kojom tko pogagja 
ii puske, slikujuci (das Treffen [mit dei Flinte, Pinsel], 
collineatio, expressio ad vivnin. Rj.). — 3) radnja 
kojom tko pogagja sto (s kim) (das Ausmachen, Akkor- 
diren, Vergleichen, pactio. Rj.). — 11. radnja kojom 
se tko pogagja s Jcim: Po mnogom cenjkanju i po- 
gagjanju ugovore, da . . . Danica 5, 35. 

pogagjati, pogagjam, v. impf. Rj. po-gagjati. v. 
pf. pogoditi. — /. /) errathen, conjectura assequor. 
Rj. vidi nagagjati. — Kako podnu ljudi mnogo umi- 
rati po selu inula podnu govoriti da je vukodlak u 

iblju, i sIiiiih pogagjati ko se povampirio. Rj. 7!ia. 
on dogagja da 6e tako biti, t. j. nagagja, pogagja. 
Rj. i Yi i. Metnu bjelance od jajeta u daSu vode . . . 
/id njniiii nekako pogagjuju hoie li se skoio adati. 
Rj. 216a. [dem, da i ja pogagjam carevoj devojei 6i lege, 
ne bi li Bog dao da pogodim! Npr. 257. Za tebe dujem 
da Bvaki tgjas. Prip. bibl. 29. — 2) treffen, 

ferio, ad - into. Rj. dim Sto Hi u sto (vidt 

li] ujm i ( > 1 1 pogagja svim 
stapovima redom u tvoj 5tap. Rj. I la. Jedan baci 
svoj 5tap ii visinu a drugi ga ivojim stapom pogagja. 
Rj. 81a. Pogagjaju kopljem " haiku. Kj. 801b. I >obro i 



gagja, al' lose pogagja. Npj. 4, 387. — 3) vergleichen 
paciscor. Kj. pogagjati sto (s kim). vidi pogoditi -1. isp. 
pogagjati se. — 11. sa se, reciproc. s kim, eins werden, 
is ausmachen, sich vergleichen, paciscor. Rj. — Go- 
iliti se, 2) u pjesmi, kao pogagjati se. Rj. 92a. Ci- 
ganski se valja pogagjati, a gospodarski pladati. Posl. 
344. Knjizar de spisatelja moliti, i s njim ce se po- 
gagjati. Pis. 74. Uzalud se pogagjavsi s Turcima, 
naiimi oleli se. od njih. DM. 105. 

1. pdgan, f. der Vhfluth, sterol*: idi po|/a»ijedna! 
Kj. necist. isp. poganStina. — Idi, pogani samoziva! 
Rj. 663b. 

2. p6gan, adj. unrein, pollutus, impurus. Rj. ne- 
dist. vidi peksin. — Voda svaisto opere do pogana 
jezika. Posl. 37. Ljucki coek ljncki i govori, a pogan 
poganski. 17:!. Poganijeh usta in. p. doek, zena). (Kad 
i;n rado govori zlo za drugima). 256. Manje je sin 
ujede neg Sto knee pogane zube ukaza. DPosl. 59. 
Pogana je noktu, duvaj ga se. 97. Od Klobuka i brda 
Bojana i pogane Korjenicke tupe. Npj. 4, 150. Znam 
i uvjeren sain u Hristn Isusu da niSta nije pogano 
po silii, osini kad ko misli da je sto pogano, onome 
je pogano. Rim. 14, 14. Ne lakomi na dobitak pogan. 
Tim. I. 3, 8. 

pog&nac, pogdnca, m. (u C. G.) /.li eir, einebSsar- 
tige Beule, tumoris mali genus: poganac ga Jinuo! 
ilCaci mala kletva koju najviSe govore zene. Gledaj: 
Zmija ga siuula! Posl. 250) cf. zlir, prist. Rj. 

pogilllf'ina, /'. in Srijemu, a u Srbiji erveni vjetar) 
liothiauf, erysipelas. Rj. bolest. vidi i brnka, plamenik. 

pogaiiiea, /'. — 1) (u C. G.) Euphemismus fur die 
Schlange: ujela mi ovcu poganica. Rj. t. j. ziiiiju. — 
H) (u Dubr.) prilt na prstu, Art Beule, tumoris genus, 
cf. metaljka. Rj. vidi i metalje. na oku kao Hbuljica 
(u Sarajevu). 

pogiVnija, /'. coll. das unreine Gesindel, impuri. 
Rj. pogana celjad. jedan od poganije: poganovid. 

poganiti, nim, v. impf. Rj. v. pf. sloz. ispoganiti, 
opoganiti. — 1. verunreiniijeu, polluo. Rj. ciniti da 
bude sto pogano. vidi maganjiti. — Nemam o sto 
sablje poganiti, kad na tebe ni haljina nema. Npj. 
2, 146. Pod tokama od zlata kosulja . . . ta nemoj je 
krvlju poganiti! 4, 22. Da erkvu krvlju poganimo. 
Danica 3, 182. Ne pogani covjeka sto idazi u usta. 
Mat. 15, 11. Sanjajudi tijelo pogane. Jud. 8. — 
//. sa se, refleks. — 1) sich verunremigen, polluor. 
Rj.: Za to ib predade Bog u zeljama njibovijeh srea 
u nedistotu, da se pogane tjelesa njihova megju njima 
samima. Rim. 1, 24. Nemojte se poganiti niiim Sto 
gamiZe. Mojs. III. 11, 43. — 2) vom Kinde, das sich 
besudelt, concacare se. Rj. pogani se dijete nccisti 
svojom. — Nemoj se poganiti ni maganjiti. Rj. 340a. 

pogauluk* (poganluk), m. vidi poganStina. Kj. 3 
pogan-luk, nasoj rijeci presao Turski nasi. isj>. bezo- 
brazluk. 

pogdnovie, m. tu C. G.i Schimpfwort fur einen 
Menschen, nebulo. Rj. poruga covjeku. coll. poganija. 

poganski. adj. ruchlos, nefarius: No ok' jedne 
poganske rabote. Rj. kao bezakon. — Ljucki doek 
ljucki i govori, a pogan poganski. Posl. 173. 

pogtlnstina, /'. die Unreinigkeit, sordes; cf. pogan- 
luk. Rj. 3 n<li i nedistota. — Prije nego naeinim ha- 
ljine, operem po obieaju oba komada, da bi ill oeistio 
od poganUine, koja je za njih prionula od ruku tka- 
eevih i trgovadkih. Danica 2. 128. Zena imaSe daSu 
n nici Bvojoj punu mrzosti i poganstine kurvarstva 
Bvojega. Otkriv. 17, 4. za nast. isj>- gospoStina. 

pogJlnjaS, poganjiSa, m. vo koji vozi na pogoni. 
id> pogonaS. Ovaj vo vozi na Sestinji, i. j. naprijed 
kad je Sest upregnuto (prva se dva zovu potkonjaci, 
drnga dva pogonasi i poganjasit. Kj. 8371). — po- 
L'anjas (drugoj poli osn. n gunjati, goniti. isp. po- 
gona, pogonja). rijeii s takivi nast. kod brada-. 



posanjenjp 



polled 



poganjPnjo, n. das Verunreinigen, pollutio. Rj. 
nrh. od I) poganiti, 2) poganiti ae. — 1) radnja 
kojom tko pogani Ho. — 2) radnja kojom se tko 
pogani. 

pogdsiti, p&gasim, v.pf. nach einander ausloschen, 
exstinguo aliud ex alio. Rj. po-«-;isiti, kao ugasiti 
n. p. svijece jednu za drugom. r. impf. gasiti. — 
Svaki svoje svijece zapali . . . Po torn zagju gjaci, 
te srije, : e pogase i pokupe. Bj. 174a. Zatvorise vrata 
od trijema, i pogasise ziske, i kailom ne kadise. Dnev. 
II. 29, 7. Treba pogasiti sva kandila osim inaloaja u 
oltaru. DP. 44. 

pogaziti, /.Tra, r. pf. mil Fiissen treten, conculco: 
Kralj Vukasin vjeru pogazia. Rj. po-gaziti. v. impf. 
gaziti. isp. bastisati, pokvariti, poprstiti, potrti. po- 
tladiti. — Maeva je bila do 1804 godine najbogatija 
knezevina, nego je po torn do godine 1816 pogazena 
i oplijenjena. Ej. 349a. Brze li me, brate, zaboravi, 
i hleb i so pod noge pogazi. Npj. 2, 568. Nego im i 
r: (obras ili zensko postenje) i zakon pogasise. Da- 
nica 3, 152. Ako pogaze uredbe moje, i zapovijesti 
uiojih ne saduvaju, onda du ih pokarati prutoin. Px. 
89, 31. Za sto pogazi rijec Gospodnju i tako zlo 
ndini? Prip. bibl. 72. 

pogcrgftiti, tim. v. pf. povezati. Rj. po-gergetiti. 
isp. zgergetiti (koga svezati). drukcije se ne nalazi. 

pdgibao, pogibli, f. der Untergang, die Gefahr des 
Untergangs, discrimen: ne znas koja mn je pogibao? 
Rj. vidi pogibija, i syn. ondje. — Novci tvoji s tobom 
da budu u pogibao. Djel. Ap. 8, 20 (in perditionem, 
ewrn Verderben). Bog podnese s velikijem trpljenjem 
sudove gnjeva koji su pripravljeni za pogibao. Rim. 
9, 22 (interitus, Verdamniss). Poslade Gospod na 
tebe kletvu, rasap i pogibao. Mojs. V. 28, 20. Plaka 
aarod 5to ga Gospod udari velikom pogiblju. Bam. I. 
6, 19. Ljndi, koji padnu u zlo, uvaljuju se jos u 
goru pogibao. DP. 80. U ovoj se knjizi na nekoliko 
rnjesta vtdwrila prava na&a sreda sa nesredom nasom, 
pravi napredak ruts sa nasom pogibli. VLazid 2, 15. 
pogibao, osnova koja je u pogibati, poginuti. rijeci 
s takim mint, kod iznikao. 

pogitx-ljan, pogibeljna, adj. vidi pogibjelan, jeziv 

1, opasan ; gefiihrlieb. jnricuhisus. govori sen Hrv. ; 
i I'. Budmuni upotrebljava je tumaceci jeziv: pogi- 
beljan, opasan. ARj. IV. 647a. 

pdsibija. /'. in C. G.) Untergang, interitus, cf. 
pogibao: Luda pamet pogibija gotova (Posl. 171). Tu 
je Turska pogibija bila. Rj. vidi i izgibija, propast 

2. — Staru coeku mlada zena godunenat, a mladu 
doeku stara zena pogibija. Poal. 294. Vjeruj, pobre, 
sami ka/.u za njihovu grdwu pogibiju, da aijesu tako 
izginuli, kako kad je Mahmut poginuo. Npj. 5, 423. 
pogibija, osn. koja je n pogibati, poginuti. rijeci 
8 takim nast. kod letija. 

pogibio, pcgibjeli, /'. vidi jezivost, opasnost, napast 

1, (u tri posljednjn jirim jura): die (icfahr, periculum. 

- Tko se na pogibio ne atavi, nevolje se ne izbavi. 

DPosl. 132. isp. pogibao. — stara: pogibio (norilKMb) 

bide od osnove glagolske trede vrste, od koje glago) 
nije a obidaju. i Isn. 12H. 

pogibjelan, pogibjelna, adj. prema supstantivu 
pogibio. isp. kako Uauivie, l)AI!j. 248b, Stullijir 
adj. bezpngibilan pise bcspogibjelan. vidi pogibeljan, 
i situ, ondje. 

po&inuti, nem (poginuh i pogiboh) v. pf. wnter 
gehen, fallen, intereo, wnnatiirlichen Tod sin-inn. i 
o .lino od ljudi. Rj. po-gidnniiti. r impf. ginuti. 

— 1) nenaravnom smrcu umrijeti. vidi zaglaviti '■'•. 

— Ve6 ja zalim gje eu poginuti, poginuti danas h . 
eamjene. Rj. 184:i. Leze krv, t. j. paile krv, /»>./('-. 

ml,,,, Rj. 326b. Njega pritiskoSe i zamalo ne adaviSe, 
a on zavika: Pobratimel pobratime! pogiimh! Npr. 
96. Kati<- poginuo od puSke koja nije vrijedila Seael 
para. Posl. 194. Danas de ti Damljan poginuti sa 



tvojega lica bijelo<ra. Npj. 1, 406. Suti, duzde, oka- 
menio se! Palo ti je na una poginuti? % 335. Novce 
posljite zeni i deei poginuloga Jevrejina. Mil. 208. 

— 2) kao propasti, nestati ravt: line ti poginulo! 
Posl. 104. Poginulo je vrtanje, ali nije zajain. 250. 
Tvoja jabuka ne de poginuti. 312. Tad je iSrpsko 
poginulo carstvo. Npj. 4, 134. Pogibe mi jagluk iz 
sandnka. Here. 221 1. 

p6ginjanje, n. verb, od poginjati (i se). — 1) radnja 
kojom tko poginje n. p. glavu. ~2) radnja kojom 
se poginje n. p. onaj koji jase. 

pdginjati se, njem se. v. r. impf. sich vorwarts 
neigen, promineo. Rj. po-ginjati se, ; e n. p. 

koji jase. bice i bez se, prelazan glagol. isj>. pognuti 
i pognuti se. 

pdgladiti, dim, v. pf. Rj. po-gladiti. v. impf. gla- 
diti. — 1) streicheln, demulceo. Rj. — Po^a^oljiti 
koga, t. j. lijepim rijecima kao malo pogladiti ga. 
Rj. 562a. sa se, refleks.: Ako si gladan, pogladi se 
po trbuhu. Posl. 8. — 2) poeistiti, fegen, verro: 
Mlada Mare rano podranila, te je perom dvore po- 
gladila, i gospodu svate docekala. Rj. vidi i pomesti 1. 

poii'Iasje, n. ist.) die Nachricht, nuncius, cf. glas: 
Nema od njih glasa ni poglasja. Rj. po-glasje, drugoj 
poli osnova u glas. 

pi'iit'lali. poglam, vidi pogledati. Rj. v. pf. po-glati. 
v. impf. glati (gledati). — Poglajte na polje siroko. 
Npj. 2, 605. Da je koine sjesti, te poglati, da on 
vidi duda velikoga. 3, 128. Sve dahije nikom poni- 
kose, i preda se u zemlju poglase. 4, 136. 

pogliivar, poglavara, in. das Oberhaupt, caput, 
ductor, cf. poglavica. Rj. vidi i glavar, i syn. ondje. 

— Koji znade pogubiti Meba, svim Turcima hrabrog 
poglavara. Npj. 4, 237. Da su Turci poglavari nad 
iirim Setama. Danica 3, l< s < s . Skupi poglavare od 
vojske. Minos' 107. Kara-Gjorgjija su starjesine iza- 
brale za glavnoga poglavara. Sovj. 12. Pa ih postavi 
nad njima za poglavare. Mojs. II. 18, 21. 

poglaviirev, adj. vidi poglavarov. Rj. 

poslavarica. /'. die Fran, eines Hauptlings, mulier 
ductoris, capitis. Rj. poglavareva zena. 

poglavarov, adj. des Oberhauptes, capitis, ductoris 
Bj. sto pripada poglavaru. vidi poglavarev. 

poglavarski, adj. Oberhaupter-, ductorum. Rj. sto 
pripada poglavarima. vidi poglavidki. 

poglavdrstvo, n. die Obrigkeit, magistratus. Bj. 
vidi vlast 2. — Znam jamadno da ni smrt, ni zivot. 
ni angjeli, ni poglavarstva ... ni druga kakva tvar 
moie nas razdvojiti od ljubavi Bozije. Rim. \ 38. 
Poglavarstva se odride. Jud. 8 (die Obrigkeit verachten). 

pdglavica, m. vidi poglavar. Rj. vidi i glavar. 
syn. ondje. — Harambasa, poglavica hajducki. Bj. 
802b. i-'.n' atede gradska poglavica. Npj. -1. 255. Pa- 
sini su momci delije, kojijeh ae poglavica zove deli- 
ba§a. Danica 2, .si. V, Boci je bio najveci poglavica 
aopra providur. Kov. .'!7. 

pdglavieki, adj vidi poglavarski. Rj. sto pripada 
poglavicama. 

poglavit, adj. vornehm, hauptsachlich, principalis. 

Rj. vidi odlidan. A Brgjani umorili ruke, sijekudi 

ite Turke. Npj. 4, 374. Knjigu Salje Crnogorski 

knjaze u Trijesde mjestu poglavitu, na Srbina Kve- 

kii'a Jovana. 5, 2ti7. 

p&gled, in. dor. poglddu) 1) der Blick, aspectus 
strasna pogleda Rj. Neobidna oka i pmjleda. Kj. 
117b. Upitah joj kit u ev'jeda, ona incur ni )ni,i/- 
Npj. 1. 123. '/An pogleda a dobra junakal 3. 121. 
Milan i dubob uni . . . bistar pogled na vrijeme u 
koje iivljaSe. DM. 53. Istorijski pogled njegov tako 
je kratak da ne obuzima ni njega sainoga. •> 8v. O. 
21. Kak.> ae na prvi pogled rxroglo misliti. Pom. 93. 
Jagid ae trudi istumaditi gragju glagola u slovenskih 
jezicib 9 osobitim pogledom na je/ik bxvatski. Bad 
IT. L66. — 2) der Anblick, conspectus; im Angi 



Polled 



— 78 — 



pogoditi 



sichte, in conspectri: Na pogledu selu Nevesinjn. Rj. 

Cad -ii do§li dvoru na pogledc. Npj. 1,622. Knjigu 
rann otkuda je s puta na pogledu. 
2, 443 fw». pogledan). Doklen tice na Orkvice dose 
«a pogledu od Kotora grada. 4, ij. Pak sagjose niz 
planum na pogledu mora velikoga. 5, 289. 
Nastavade na pogledu svoj braci svojoj. Mojs. I. 16, 
12. — •>) a prenesenom smislu. i*/>. misao, misljenje. 
dit {.nsieht. — Ti des imati da se boriS... s pogle- 
dima raznih avojih Btrudnih vogja. Zlos. 197. 

I'oglf'd. m. (hie Pogledu i brdo viSe namastira 
Arilja. s kojega kazu da je kralj Simeun razgledao 
gdje fie Arilju postaviti temelj. Rj. 

poirli-dnn, pogledna. adj. sto je na pogledu, da se 

lulco spazi. isp. Jcod pogled 2 primjer iz Npj. 2, 443. 

- I' nodi mi- Stanc dobavio, ljubio je i orailovao, nn 

pogle<hi it hiikIii ugrizao, dva joj zuba u grlo ugnao. 

Here. 226. 

polled an jo, n. tln-i Sehen nach einem, tier kommen 
sou, expeetatio adventantis nut venturi. Rj. verb, od 
poglddati. — 1) radnja I;ojo»t iko pogledu leoga. — 
2) radnja hojom iko pogleda u sto. 

1. poglddnli, pogledam, v. impf. — 1) nach einem 
seheil, tier kommen soil, ihn critartcn, e.rprcto: Po- 
gleda kao seka svatove (Posl. 250). Rj. po-gledati, 
in tin jin'i koga kao ieglidati dolazi li ved, ocekivati. 
— Pogleda kao ozebao sunca. Posl. 250. Niti ide 
Kulin-kapelane. niti ide, niti de ti dodi, nit' se nadaj, 
a ih ga pogledaj. Npj. 4, 206. Ja ved pogledam, had 
dete mi jednu ditavu gomilu oda poslati. Straz. 188(5, 
1733. llije sjegjaSe na stolici ukraj puta jiogledajuci ; 
jer sree ujegovo bijase u strab.ii za kovdeg Bozji. 
Sam. 1.4. l.">. .la 6it Hospmln pogledati, dekadu Boga 
spasenja svojega. Mih. 7, 7. — 2) vidi pogledivati. 
v. pf. pbgledati. — Zmija krilatdca u sunce pogleda, 
i doklen sunee dobro koplje ne oskodi, slijepa stoji. 
Npr. 263. Kail govori, gromovi pucaju, kad pogleda, 
milDJe sijevaju. Npj. 1, 552. Kad se smije ka' da 
biser sije, kad pogleda, kako soko sivi. 3, 516. K tebi, 
(lospode, vii'vm . . . I zvijerje poljsko pogleda za 
(nli, in,. .Toil. 1, 20. 

2. pogli'dnti, pogledam, v. pf. eincn Blick werfen, 
conjicio oculos aliquo. Rj. po-gledati, praes. i po- 
glddim. vidi poglati, poglejati, poglenuti. v. impf. 
pogledivati, pogledati 2. — 1) Pogledi zalosnu i placnu 
devojeieu, pa joj rede. Npr. 140. Kad izagje u vrh 
drvela, pogleda mi sve strane ne bi 1' stogogj vigjeti 
inogao. L89. Glae do neba, a kad dobro pogledis, a 

ii i mudak. Posl. 42. Pogledaj mu na obucu, pa ga 
pustaj ii kudu. 250. Pogledaj me, Umo, crnijem oiima. 
Npj. I, 44(5. Jedva deka, dok mu nodea dogje, pak 
pogledu put sarkoga sunca, pak se s' suncem Ramo 
razgovara. 1. 160. I oiima k zemlji pogledase. 1, 571. 
06i metnu, pogleda nada se, te ugleda dva dzelata 
mlada. 2, li>2. Turcin Srbina nije ami jo pogledati 
poprijeko. Danica 3, L39. Gospod fiu glas nas, i po- 
gleda tut muku na§u. Mojs. V. 26, 7. — 2) sa se, 
reciproc.: Konjaniei svi se pogledaju . . . pa rekose 
izmegju sebe . . . Npr. 104. Pogleda se junak na ju- 
naka. Npj. 4, 456. 

pogleaivaqje, ». vidi poglddanje. Rj. 

puirlcdivati, pogledujem, r. impf. rtili poglddati: 
Pogleduje devet svojih sura. A na cara krivo pogle- 
duje. Rj. vidi pogledati 2. v. pf. pbgledati. — Na se 
pogleduje, stoji li joj lepo ruho sakrojeno. Npj. 1, 
L08. Sama sjedi, pogleduje, gje se munja a groiuom 
igra. 1, 152. Siari sjedi na oranje, pogleduje »u gje- 
1. 435. • lospoda sve pogleduju jedtm na dru- 
goga, 5 164. 

pitglediistii, u pripovijeci: Qlava glavusta, popa 

'tisi't Rj sale naiinjena po govorupo- 

om, l.nji it tinriiilin jr ii: mijesaju 

start Slo 'it. fin ili knjiga. isp. letuSti. 

pdglejati, jam, ( u C. G.) vidi pbgledati: l>a je 



kome zalost poglejati. Rj. moze se d izmegju e i a 
izbaciti, pa se onda umede j: poglejati. Korijeni 75. 
i glejati mj. gledati (Da ti vidis eudo neglejano. Npj. 
2, 63). — Da je kome stati, pa poglejtW ! Npj. 3, 275. 

pdgleuuti, pbglenem, v. pf. pbgledati : Te u vojsku 
kralj e poglenuo. Rj. po-gle(d)nuti. isp. glednuti. 

pogldhnuti, pogluhnemo, pugli'inuti, pftglunemo, 
v. pf. nach der lieihe taub irerden, obsurdesco alius 
ij alio. Rj. po-glubnu5e ljudi, postase gluhi jedan 
:it drugim. 

pdgnati, pbgnSm (pbzenem) vidi potjerati. Rj. po- 
irnati. vidi i porenuti, pojuriti, 2 povijati, zajmiti, 
prizajmiti. o. impf. pogoniti. — J) Pognaj konju, da 
idemo brze. Npj. 3, 250. — 2) sa se, recipr. vidi 
potjerati se. Rj. — Te s' pognase vatrom po megdanu. 
Npj. 4, 348. Pognase se s njime po megdanu. 4, 351. 

pligiiuti, pognem, v. pf. po-gnuti. — 1): Legja 
njihova da su pognuta. Rim. 11, 10. Gospod ispravlja 
sve pognute. Ps. 145, 14. Panta i Petar pognu glare, 
i kazu ocu svu nesredu koja ib je snasla. Mil. 223. 
— 2) sa se, re/leks. sich vorwdrts bcugen (z. B. der 
Better), promineo. Rj. pogne se n. p. koji jase. v. impf. 
poginjati se. — Znacenje kao u gibati: b otpada: 
ganuti ; nagnuti, pognuti se. Korijeni G7. Pognuce se 
/irnst ctirjtk, i visoki ee se poniziti, i pouosite oOi 
oboride se. Is. 5, 15. 

pogiijei'iti, pbgnjeKm, v. pf. zerknicken, infringo. 
Rj. po-gnjediti. v. impf. gnjeeiti. 

pognjClree, untertauchend, urinans. Rj. adv. po- 
gnjurce, kao zagnjurujuci se, radeci kao gnjurac, 
nun > : i. noreei. — zakvantitet na krajnjem sloguisp. 
ametice. 

pdgodan, pbgodna, adj. vertraglich, tractabilis: 
Vala tebe, gospodsko koljeno, kad si vigjen i kad si 
pogodan. Rj. s kojim se jc lako pogoditi. — Drugu 
kitu niira i pogodbe, da ste vazda mirni i pogodni. 
Eere. 336. 

pogodha, /'. — 1) der Vertrag, pactio. Rj. ri<li 
nagodba 2, ugovor 2. — Pribije se u nekakva bogata 
doveka da sluzi beg pogodbe . . . zaiste da mu plati 
Sto misli da je zasluiio. Npr. 40. Bolja je mrsarti 
pogodba nego pretila pravda. (Pravda ovgje znadi 
raspra i deranje po sudu). Posl. 21. Hi su mu po po- 
godbi ilavali sto u novcu, ili po koju junjgu masla. 
Slav, liibl. 1, 87. Valja nam kazati da su se pogodbe 
izmegju Dubrovnika i srpskih zemalja nidi trgovine 
svrsile za srpskih kralj eva i careva. DM. 257. — 
2) (u pjesmi) Yertrttgliclike.it, mores commodi: Koja 
kita mira i pogodbe, metnite je u selu vasemu, da 
s' u selu mirui i pogodni. Rj. stanje ono kad su 
eel j ad pogodna. — U dvore je sredu donijela ... a 
u sreu mira i pogodbe. Kov. 81. — 3) die Bedingung, 
das Bedingniss, conditio, exceptio. isp. pogodben. — 
Prem da pisma vrlo slabo govore s kakvim su po- 
godbama davane zemlje, i jos kazu da su darovane, 
opet su . . . DM. 209. Ne moie se . . . doznati je li 
Dubrovnik sve novce uzimao s pogodbom da ih vrati 
s interesom. 252. 

poaodlu'ii. adj. sto pripada pogodbi 3, condiotio- 
nalis, conditionabilis, bedingt, mit Bedingung rer- 
bunden. — Vremena imaju tri . . . a vremena sloJSenih 
ima vise : budude . . . i pogodbeno. Obi. 2. 

po godinc, vidi polugodiSnjiea. — akc. Rj. 3 XXX. 

po»odili. pogodim, v. pf. Rj. po-goditi. v. impf. 
pogagjati. — /. 1) errathen, conjeetura asset/nor, di- 
vino. Rj. vidi nagoditi 1, uisc'iliti. — Koji se mladid 
uagje da pogodi kakav biljeg ima ova gjevojka, da 
de je dati njemu za zeuu, a koji ne pogodi da de se 
provi-ei u jagnje. Npr. 100. (Dositije) je gotovo poslije 
trideset godina popravio svoju jeilnu iiogrjcsku, pa 
jos tiijv pogodio kako bi trebalo. V. Nije svuds pra- 
voga smtsla pogodio. Npj.' 4, XXXIX. Podeli su skra- 
divati ovakove rijtii, koje desto dolaze, i koje svaki 
lasuo moze pogoditi. Rj. 1 XXXIV. 2 a) treffen 



pogolein 



79 



posrovoriti 



1 1 in Schusse), ferio. Rj. isp. aagoditi 1. — Prave ruke, 
koji moze pogoditi n. p. kamenom u sto. Rj. 563a. 
Pogoditi a dinar zemljc. (Kad koga u Sali, ili u pod- 
smijehu hvalc da jc dobar puskar; jer niko ne po- 
godi u vise zemlje, nego u onoliko koliki je dinar). 
Posl. 250. Te Turcina dobro pogodila (puska) po nje- 
guvom svilenu pojasu. Npj. 4, 329. Na lose ga mjesto 
pogodio, gje spucava toke na prsiuia. 4, 358. — b) n.p. 
put. kuda i t. d. — Uputi se u nekaku pustinju gje 
<n strasna jezera, ali ne pogodi pitta. Npr. 95. Ne- 
madke lagje s vojskorn ne pogode u Btograd, nego 
otidu ispod Beograda niz Dunav. Danica 4, 11. — 
c) na koga, naicinanj: Sestra njihova.. . sjutradan 
n samu zoru ustaue te tragom za njinia, pogodi na 
onoga istog starca, i on joj sve kaze, kako je i Sto je. 
Npr. 231. — 3) treffen (im Gemdlde), ad viviim ex- 
primo. Rj. slikur n. p. slikitjiiei koga pogodi ga. — 
4) akkordiren, verabreden, bereden, paciscor. Rj. — 
Kad izigraju onoliko puta, do koliko sit pogoditi da 
zene trlju, onda ga zene, t. j. stanu svi u red ... a 
oni ga svaki udari po jednom sakom ili drvetom (kako 
su pogodili) po zadnjici. Rj. 14b. Nasluziti godinu 
(ili pogogjeno i-rijeme). Rj. 40(>b. Cijeniti, pogoditi, 
n. p. jesi li cijenjen (kad ko sluzi u koga). Rj. 811. 
is. sam tebe sluzio posteno, sad nii daj sto smu po- 
godilit . . . .sto je pogogjeno ono valja da hude-. 
Npr. 25. Na ovo car pristane, a ni mladicu ne bi zao, 
te stvar pogogjeno: vjencaju se po zakonu. 117. Mloge 
spahije pogode su seljacima, te im placaju na godinu. 
Danica 2, 79. sa se, refleks, : Neuia kola bez Kokana. 
(. . . kako se nekakav Kokan celebija pogodio a zle 
dane, u godine gladtie, za ilea grosa i eakslre sukna, 
da on cuva hiljadu ovaca . . .). Posl. 203 (isp. naj- 
miti se). — II. sa se, reciproc. sich vergleichen, 
akkordiren, eins icerden, paciscor. Rj. — Ne mogudi 
se it tome izmegju sebe drukdije pogoditi ugovore... 
Rj. 79a. Kad vec izigraju onoliko konja u koliko su 
se pogodili dn igraju, onda . . . Rj. 275b. PogodivM 
se s njome, ona skine s ruke svoju pletivadu. Npr. 
6. »Lasno ccmo sc pogoditi .. . . Onda se oni pogodi 
za cijenu i ona plati koliko se pogodise. 102. Oko 
svega se pogode i uamire, same ostane jedna sablja. 
171. Pogodirsi se s poslenicima po gros na dan posla 
ib u vinograd svoj. Mat. 20, 2. 

pfigoleni, adj. ziemlich gross, sat magnus. Rj.pri- 
liino golem, po-golem. isp. po (slozeno s adj.) i golem. 

pogon, »«. (u ('. G.i das Wcgticilicii, abactio: Nijesu 
ti ovce Xiksk'-ima nu jiogon (n. p. da ne moz.es podi 
kudi. Rj. po-gon. djiio kojim se sto pozene. isp. po- 
gnati, pogoniti. 

pogona, f. (u Srijemu) kad Be Best volova upregnu 
u plug, onda dva dogju pod koledke, dva na pogonu, 
a dva naprijed. Rj. vidi pogonja. isp. pognati, pogoniti. 

pogdniis, pogonaSa, m. vo koji vozi na pogoni. Rj. 
vidi poganjas. isp. pogona, pogonja. — rijeci s takim 
nast. kod bradas. 

pogdnic, pogonida, m. lioji pogoni, nagoni, hajka 
zvjerad u lovu. govori se it sjev. Hrv. vidi hajkac 2. 

pogoniti, p&gonlm, v. impf. versuchen :u treiben, 
coepi agere. Rj. po-goniti, kao poevnjati gnati. vidi 
potjerrvati. v. pf. pognati. — 1) Otolen mi konja 
pogonjase, cera konja ka Udbinji gradu. N j > j . :;. .:.">_'. 
— 2) sa se, recipr.: Pogone se rojskc po megdanu, 
dokle bilo dnevi po po podne. Npj. 4, 76. Zivijem se 
ognjem pogonjahu po megdanu tamo i ovamo. 4, 82. 

pogonja, f. — 1) vidi pogona. Rj. — 2) vidi po- 
tjera. Rj. vidi i potoc, potraga. 

pog6iijenje. a. das Antreiben, der Versuch u 
treiben, excitatio. Rj. verb, od 1) pogoniti, 2) pogoniti 
se. — 1) radnja kojom (ko pogoni n. p. konja. 
2) radnja kojom se pogone n. p. dvije vojske. 

pii^ori'liic, jiogoreoca, in. (a mo2e se cuti i pogo 
I'tnr, pogordlca) kome je ktida izgorela, der Abge- 



brannte, qui meendio omnia sua amisit. Rj. isp. 
pogorjeti. — rijeci s takvim nast. kod duvalae. 

pogdreliea, /'. izgorelica, pozeglica, t. j. ona kapa, 
ili Carapa, u koju so prsten sakrije dvaput zasopce 
kad se igra prstena. Rj. vidi pogorjelica. u igranju 
prstt mi. — Pod koju se kapu jedan put sakrije pi 
ona se drugi put zove pogoreliea (izgorelica. Rj. 3 ) ili 
pozeglica, i za to nije sloboduo dva put zasopce pod 
jednu kapu sakriti; jer pogore svi konji sto su dotle 
bili izigrani. Rj. 617b. 

pogorjelica. /'. i-idi pogoreliea. -- Izgorjelica, f. 
vidi pogorjelica. Rj. 221b. 

pogdrjelina, /'. ono ato je izgorjelo: otisli na svoje 
pogorjeline. Rj. a 

pog-6rjeti, pogbrim, v. pf. ganzlicli abbrennen, de- 
flagro. Rj. po-gorjeti. v. impf. gorjeti. — 1) nepre- 
lazno: Domadin pokupi sve one svijece u jednu ru- 
kovet i usadi u zito, te onda malo pogore, pa ib ugasi 
onim zitom. Rj. 341>. Prigrijala vrucina, voljaui Boze! 
da pogore zeteoci. Npr. 162. Tako nasi indzijeli kazu. 
da de vase knee pogoreti, vi dahije glave pogubiti. 
Npj. 4, 135. — 2) prelazno: Sarajevo, sto si potav- 
njelo? Ili te je vatru pogorela? . . . Da je mene vatra 
pogorela, b'jele bi mi dvore ponovila. Npj. 1, 493. 

pogoropariiti se, pogoropadim se, v. r.pf. mibdndig, 
iibermiithig werden, fio ferox, cf. zgranuti se, drnuti 
se. Rj. po-goropaditi se, goropadan postati. 
pridrnuti se, pomamiti se. v. impf. goropaditi se. 

pogospoditi se, pogospodim se, v. r. pf. cin Herr 
werden, fio dominus: pogospodio se, pa ne de da radi. 
Rj. po-gospoditi se, postati gospodin; uciniti se go- 
spodin. v. impf. gospoditi se. — Kad se tikva po- 
kondiri. (Kad se pogospodi onaj kome ne prilikuje . . .). 
Posl. 121. Prvih. godina moze biti da je bio bolji junak, 
a posle se bio vrlo pogospodio, i tako se bio poneo, 
da . . . Danica 4, "_'('>. Stanu vikati na Mojsija i na 
Arona koreci ib da s« se pogospodili te hode samo 
da vladaju nad drugima. Prip. bibl. 52. 

pojsovilranje, n. das Verlauten-lassen, ostensio (pro- 
positi alicnjns). Rj. rerb. oil pogovarati. — 1) radnja 
kojom ii. p. svijt t pogovara da 6e sto biti. — 2J radnja 
kojom tko pogovara, kad je drugi tko sto govorio. 

pogovarati, pogovaram, v. impf. — 1) sich ver- 
j lauten lassen, significare verbis propositum. Rj. po- 
govarati. sa se, passiv.: Bududi da se je pogovaralo 
da de ih svu trojicu iz Biograda poslati nekuda unutra 
u zemlju, za to se Jugovid poplasi. Sovj. 83. — 2) kao 
i, a in, ,-1} govoriti, dodavati sto rijecima cijim: Poslije 
mojih rijedi nitko ne pogovarase, tako ih natapaSe 
besjeda moja. Jov 29, 22 (verbis mcis uddere, beizu- 
n meinen Worten). v. pf. pogovoriti 2. 

piiKovor, m. — 1) wiederholte Rede, sermo iteratus: 
Ni u mrtva progovora, ni u mudra pngororu iPosl. 
224). Rj. po-govor, djelo kojim se sto pogovori, na 
novo reee. isp. pogovoriti 2. — V mlagjega pogovara 
mum. Posl. 333. Stogod uzmes tamo od poreza. pri- 
mide ti aga Smail-aga, i ciniti pogovoru ne ce. Npj. 
1. 496. Svaka deta ima svoga harambasti, koga dru- 
zina slusa bez pogovora. Zim. 183. — 2) u knjizev- 
nikti: epilogus, Nachrede. — Predgovor ili upravo 
pogovor i spisak upotrebljenijeh izvora izac'i de s po- 
sljednjim dijelom. Danidid, ARj. 1, II. Sto je pre- 
5tampao zanemareni pogovor DuSanov k zdkoniku. 
Mad L5, 17s. (' rukopisu dubrovadkom 309 (57) ima 
na krajii pogovor. Star. pis. hrv. 1. VII. 

pogovdriti, pogbvorlm, v. pf. Rj. po-govoriti. v. 
impf. govoriti. — 1) ein wenig reden, proloquor. Rj. 
kao malo sto re6i. — Tako ostaje samo »j«, za koji' 
se moze redi, da nije Slovensko; zato o ujunii valja 
main vise pogovoriti. Danica 1. 99. Da mi dopuf 
jos iimln pogoruriti •• inojijem mislima, koje sam ono- 
I madne iniao dast i piameno predati. 1'is. 24. — 2) wu 
diiimlt sagen, iterum dico. Rj. kao nanovo red* Ho. 
isp. pogovor 1. v. impf. pogovarati 2. 



pograbiti 



- 80 



pog-ubiti 



poirrabili, linn. v. pf. raffen, rapio. Rj. po-grahiti. 
v. impf. grabiti. Uciniti grabus ; a oni onda grabus I 
t. j. pograbise, razgrabiSe. Rj. !i7b. Navuhodonosor 
C,e odvt-sii aarod i odnijeti plijen i pograbiti grabez. 
Jezek 29, 19. 

p6grabljati, pograbljam, v. pf. po-grabljati, gra- 
bljajuei pokupiti n. p. siji no. govori se u lire, r. 
impf. prosti grabljati. 

|inii i-:'i (I i f i. pbgradun, v. pf. — 1) ausbessem, re- 
pariren, reparo, n. p. crkvu, namastir. Rj. po-graditi, 
vidi popraviti. v. impf. pogragjivati. — 2) nach ei- 
nander machen (z. 11. lumen), facto, aedifico nlind 
ex alio. Rj. kao naciniti jedno za drugim, pociniti 1. 
v. impf. graditi. — Gradi kudu u svakom mjestu. 
(. . . sin bio se zabrinuo kako ce on toliho kuca po- 
graditi}. Posl. 45. Bijele im rnke isjecene, a po t'jelu 
rune pogragjene. Npj. 3, 497. I tu (Turci) tezdk zulum 
pogradili. 4, 471. Da ti vidiS jade od Turaka, kako 
cemo ml njih pograditi. 5, 128. I od vas ce bruku 
pograditi. 5, 507. Ako Turci zapale namastir, aarod 
<?e ga opet oafiiniti; ali mi kad izginemo oko tijeh 
zidina, nas ne moie niko povratiti i pograditi. ©anica 
3, 181. Oko namastira da pograde busije. 3. 182. Ra- 
njeuima pograde nosila. MiloS 102. Na nekoliko mjesta 
bili sn pogradili sanceve. Sovj. 40. sa se, pass.: Po- 
grade se barutane na nekoliko niesta. MiloS 12. 

pogragjivfmje, n. das Repariren, reparatio. Rj. 
verb, oil pogragjivati. radnja Tcojom tko pogragjuje sto. 

pogragjivati, pogragjujem, v. impf. repariren, re- 
paro. Rj. po-gragjivati, vidi popravljati. v. pf. po- 
graditi 1. 

potfranicni, adj. po-granieni, sto graniri sa rim. 
kao obliinji; angrenzend, finitimus, adjacens alicui 
iii -riii . vidi granifini. — Da se vrate za pregjaSuje 
granice, pa neka ill ("iivajii poijrunicnc uahije kao 
i prije, a ostala sva vojska da pohita na Moravu. 
Sovj. 30. 

p5grda, f. (u Srijemu) der Schimpf, contumelia. 
Rj. po-grda, djelo kojim se tko pogrdi. isp. grdnja, 
psovka. 

pogrditi, pbgfdim, v. pf. schanden, entehren, dede- 
coro, cf. osramotiti : Starca Petra pogrditi ne fiu. Rj. 
po-grditi. v. impf. pogrgjivati. — Ne 6e ga oprati ni 
Sava ni Drava. (Tako fie biti pogrgjen). Posl. 210. 

pftgreb, /'. das Begrdbniss, das Leichenbegrabniss, 
exequiae, cf. ukop. Rj. po-greb. isp. pogrepsii. vidi i 
pokop, pokopanje. — SaturStina, novei sto se dajn 
sveSteniku za opijelo i pogreb mrtvaea. Rj. 664. Koji 
na pogreb idu. Kov. U.S. l'ogrebom magarefiiin ji<>- 
grepsce se. Jer. 22, 19. 

pogrobavanje. n. verb, od pogrebavati. radnja 
kojom tko pogrebava mrtvaea. — Ne fie biti mjesta 
za pogrebavanje. Jer. 19, 11. 

pogrebavati, pogrebSvam, v. impf. po-grebavati 
mrtvaea. vidi sahranjivati 1, ukopayati. v. pf. pogrepsti. 
— Misirci jiogreburahn prrence koje pobi Gospod 
inegjn njiina. Mojs. IV. 33, 4. sa se, 2»'ss.: Kad se 
jingrebaruJH svestenici. DP. 366. 

pogreluu, adj. Leichen-, funebris. Rj. sto pripada 
pogrelm. vidi ukopni. — Na sred crkve pjevafii pojn 
pogrebnu pjesmu. DP. 143. Tada se pofine kanon 
pogreb)) i, koji opet prekidaju molitve za pokoj mr- 
tvorae. 363 

pogrepsti, pogrebem, v. pf. begrdben, sepelio, cf. 
ukopati: 'J'e Kraljira |h>li ifiiosc Marka. Rj. po-grepsti. 
zakopati 1. sahraniti I. isp. pokopati 1. ». impf. 
bavati. — Zemtfa&e otisne i viSe ib od stotine 
pritisne i iiw pogrebe, MiloS 102. Bices pogreben a 
dobroj starosti, Mojs. 1. 15, 15. Pa fiu onda pogrepsti 
mrtvaea svojega ondje. 23, 13. sase, pass.: Pogrebom 
magarefiim p . Jer. 22, L9. 

pocre/iinli. znem, v. pf. l!j. po-greznuti. v. impf. 
greznutd. I) vidi ogreznuti. Rj. ». p. konjic u krv. 



— ft) u pjesmi : Bacio se vrancu na ramena, u grivu 
mn bio pogreznuo. Rj. isp. ogreznuti 2. 

pogrgjivanje, n. das Schanden, dedecoratio. Kj. 
rirh. od pogrgjivati. radnja kojom tko pogrgjuje koga. 

pogrgjivati, pogrgjujSm, v. impf. schanden, dede- 
coro, cf. sramotiti. Rj. po-grgjivati koga. v. impf. 
prosti grcliti. v. pf. pogrditi. 

pogrijati, jem, v. pf. aufwarmen, recoquo. Rj. po- 
gnjati. vidi podgrijati 1. v. impf. pogrijevati. — Jnha 
je pogrijaim raba povrafiena. D Posl. 40. sase, pass.: 
/atop . . . preko zime kad hofie da se jede, izvadi se 
malo u tavu te se pogrije. Rj. 198a. 

pogrijesiti, pogrijeSim, v. pf. fehlen, labor. Rj. 
po-grijeliti. vidi faliti. v. impf. pogrjeSivati. — Nego 
samo pusku SeiSanu, gje omjeri, da ne pogrijesi. Rj. 
458b. Mislili sn da sam ja pogrijesio u pisanju, ili 
je n stampariji pogrijeseno. Posl. 126. I ovo mu se 
tiiinilo, nego je pogrijesio, sto nije kazao, kao i malo 
pre, »cini mi se«. Nov. Brb. 1818, 389. Kad biste 
pogrijesili, te ne biste ueinili svijeh ovijeh zapovijesti, 
onda prinese . . . Mojs. IV. 15, 22. 

pngriji'vanjp, n. das Aufuarmen recoctio, recal- 
factio. Rj. verb, od pogrijevati. radnja kojom tko 
pogrijeva sto. 

pogrijevati, pogrijevam, v. iin/if. aufwarmen, re- 
coquo, recalfacio. Rj. po-grijevati, vidi podgrijevati 

1. v. pf. pogrijati. — Jnha pogrijevana na pola iste- 
fiena. DPosl. 40. 

pogrijevci, pbgrjevaka, m. pi. Rj. vidi podgri- 
jevei. isp. pogrijati, pogrijevati. — 1) ono Sto se 
pogrijeva, n. p. kakvo jelo, aufgewdrmte Speisc, cibus 
reenetiis. Kj. — 2) posao kakav, koji se po drugi put 
pofiinje: Pogrijevci nigda nijesu dobri. Rj. 

pogrjesan, pogrjeSna, adj. u cega je pogrjeska; 
fehlerhaft, erroneus, mendosus: Jer sn onom prvom 
- pogrjesnom — diobom vei bili razdvojeni. Dioba 
12. Za celo mislim da je pogresno. Glas. 11, 167. 
Gde su one tskole) na pogresnom putu. Zlos. 139. 
ittlr. Prvijenae* ne moie biti drngo nego pogresno 
uaOinjen im. padez. Glas. 8, 40 (im. t. j. nominativ). 

pogrjesivanje, n. das Fehlen, error. Rj. verb, od 
pogrjeSivati. radnja kojom tko pogrjesuje. 

pogrjesivati, pogrjeSnjem, v. impf. fehlen, labor. 
Rj. po-grjeSivati. v. pf. pogrijeSiti. — Tako ih dese- 
torica mogu raditi svaki drukeije, i opet nijedan ne 
pogrjesuje nego svi imaju pravo. Pis. 94. 

p6grjoska, f. der Fehler, lapsus, error. Rj. gen. 
pi. pogrjeSaka i pogrjeSkT. po-grjeSka. vidi grijeSka 

2. — Govori se i za druge bolesti, a kaSto i za mo- 
raine pogrjeske. Posl. 163. Pa cemo onda njegove 
pogrjeskc, protiv njegovih pravila, sastaviti u jedno. 
Nov. Srb. Isi7, 511. Nego je . . . toliko pogrjesdka 
ucinii), da mn je sve djelo od njih Sareno. Odg. na 
sit. 9. Da sn to stamparske ili pisarske pogrjeske. 
Odg. na ut. 18. Popraviti sve njihove pogrjeske . . . 
da spomenemo samo glavne pogrjeske. Pis. 25. Po- 
grjeski peeatanja ovde ima premnogo. Spisi 1, 7. 
Ako se bnde ufiinilo pogrjeskom, da zbor ne zna, 
onda sav zbor neka prinese na zrtvu. Mojs. IV. 15, 
24. Prijepis vjeran, osim nehoticnih pogrjesdka. Star. 
4, 230. 

pogn'ibjoti, pogrnbim, v. pf. grob werden, cras- 
sesco. Rj. po-grnbjeti, grub postati. v. impf. gru- 
bjcti. — HofieS, vilo, kadgod ostarjeti, ostarjeti, oli 
pogrubjeti? HNpj. 2, 73. 

poiiiibiti, pognblm, r. pf. Rj. po-gubiti, v. impf. 
gubiti. — 1) koga. umbringen, interficio. Rj. ridi 
izgubiti 2, sagubiti, zgnbiti, smafii 2, smandrljati 2, 
sprigati. — Drnzijem dobro ufiini, a sam selic poguhi. 
I>l'osl. 20. Ja kako fief, Tore, poginnti, jal' kako fieS 
mene pogubiti. Npj. 3, 108. Stane narod karati, n sto 
su pnstali, da pogube i glare i roblje. MiloS 60. Po- 
bili sn se carevi, i jedan drugoga pogubili. Car. II. 

3. 23. — 2) n. p. sve novee, nach einnndcr niiicrcn 



pugtikati sc 



81 



polilcpili 



innitto allied ex alio. Rj. kao izgubiti (J) pomalo, 
jedno za drugim. — Od kadaje vojsku izgubio Mah- 
iii 1 1 1 vezir od Skadra bijela . . . tn je Mahmut vojsku 
pogubio, pognbio age i begove. Npj. 4, 78. S car- 
stvoui narod Srpski u onim zernljama pogubi i sve 
Stare familije sroje. Danica 2, 76. I takovi su kne- 
*ovi . .. malo pomalo prava svoja pogubili. ~J, 'J7. 
Neki Ustori od rukopisa poderani, neki uprljani, a 
neki sasvim pogubljeni. Opit. VI. Brojevi tri i ce- 
tiri, kako su se i u samoj sintaksi izjednaeili s brojem 
dva. uzeli su i nastavke njeirove pmpiliirsi sroje. 
Obi. 47. 

pogukati se, kara se, v. r. pf. (u C. G.) pobiti se 
grudama, in Schneeballenstreit gerathen, glebulis nivis 
certo. Rj. po-gukati se, pobiti se gukama snijega. v. 
impf. gukati se. 

poguliti, pftgulim, v. pf. Rj. po-guliti. v. impf. gu- 
liii. — 1) abnagen, corrodo. Rj. ridi pozuliti. — 
2) n. p. pogulio svu vodu, hineinsaufen, deglutiit. 
Rj. vidi pocijepati. kao na jedan gutljaj popiti. 

pdguriti so, rim se, v. r. pf. sich krummen (vor 
Alter), incurvor. Rj. po-guriti se (n. p. od starosti). 
r. impf. guriti se. — Posle dugoga bolovanja ostao 
i' malo poguren. Danica 4, 13. Zgrclo sain se i po- 
gtirio se veoma, vas dan idem sjetan. Ps. 38, 6. 

pogusiti, pbguSTm, v. pf. nach einander erstieken, 
suffoeo. Rj. po-gusiti, kao nekolicinu ugusiti jednoga 
za drugim. vidi podusiti, podiiviti. v. impf. gusiti. 

posuzljas, poguzijasa, m. der Schmarotger, para- 
situs. Rj. po-guzijas, drugoj poli osn. u guz. vidi 
nabiguzica, i syn. ondje. — Poguzijasi nijesu mogli 
da ne opaze, da je meso od ubijenog zivinreta, dokle 
je jos vaice, mekSe nego kad se ohladi. Priprava 
166. — rijeci s takvim nast. kod brada§. 

pogazijasica, /'. die Schmarotzerm, parasita. Rj. 
vidi nabiguzica f. isp. poguzijas, 

posfiiziji'lji, m. pi. (u Pastr.) vidi pohogjani. Rj. 
oni sto idu u pohode. isp. poguzijas. — za nasi. isp. 
krpijelj. 

poauziiia, f. koza iznad zadnjice. Rj. po-guzina : 
ko'za iznad guzice. vidi koza 2. 

posjafiti sc, p&gj&cim se, v. r. pf. ein Student 
ioerden, fio discipulus, scholastious. Rj. po-gjaciii se, 
postali gjdk. v. impf. gjaciti se. 

poajciijc, n. verb, od poditi. radnja kojom tko 
podi ii. p. sobu. 

pogjipati, pogjipamo, v. pf. aufspringen (von 
einer Mcnge), prosilio: Pogjipase premudri Latini. 
Rj. po-gjipati, kad nekolicina gjipnu jedan za drugim. 
vidi poskakati. v. impf. gjipati. 

pohabati, bam, v. pf. Rj. po-habati. v. impf. ha- 
bati. — 1) n. p. haljinu, vidi uhabati. Rj. pohabati, 
uhabati novu haljinu, strapaziren, attero. kao /<"- 
bvariti. — 2) (u C. G.) obrljati, ocrniti, be/lecken, 
tnaculo [vidi uprljati. Rj 3 ): Sve junastvo nase /<"- 
babati. Rj. isp. pobabiti. 

Iii'ihaliiii, bim, v. pf. po-babiti. isp. pohabati 2. 
isp. ubabiti se. za impf.prosti: habiti, habim, a) kva- 
riti. isp. babati, sto je od istoga korijena. b) caeare, 
ventrem exonerare (ici radi sebe na polje). tako i sa 
se, rejleks. vidi ARj. III. 544a. — Pohabit' tamnieu. 
DPosl. 97. pohabiti, zaprzniti oneredivSi se. XV. 

pohiVirjanjc, n. das Besuehen, visitatio. Rj. verb, 
od pohagjati. radnja kojom tko pohagja koga. 

pohagjati, piMiagjfun, r. impf. Iiesitrlicn, inriscrc, 
ff. posjedovati. Rj. po-hagjati koga. vidi i obilaziti 
'■'<■ posjeeati, polaziti 2. v. pf. poboditi. — Pohagjati 
erkve i stiti duhovne knjige. Htulli. 

piiliajih'icili, pohajdQc*im, v. pf. Rj. po-hajdvn 
V. impf. hajduclti (sel. — ■ 1) gum Bauben verfiihren, 

firm esse hit roitrm. Kj. koga, mniili ga hajdukom. 

- 2) sa se, re/lcks. ein liajduk (Mauber) werden, 
fni Intra. Kj. /install Inijilnk. — Tako se sad od ovake 
sile i od zuhinia pohajduii desetiua naroda. Danica 



:;, L51. Kako de ga pogubiti, da ne opazi. i da se 
opet ne pohajduii. 3, 206. 

poliapsiti, pstm, v. pf. nach einander verhaften, 
in carcerem com m ex alio. Kj. po-hapsiti 

nekolicinu jednoga ga drugim. v. impf. bapsiti. 

piiliara, f. vidi poara. Rj. po-hara, sto »e po(h)a- 
rano, die Verhet i ung, depopulatio. Rj. 510a. isj>. opuS- 
(Jenje. — Pohara KolaSina. Npj. 5, 373 (natpis pjesmi). 
Jedne no(-i pokrade se u kasarni kasa. Kasa je bila 
obijena . . . Ja sam jo§ ono jutro, kako mi je jav- 
ljeno za poharu, dozvao upravitelja. Megj 294. 

poliarati. ram. v. pf. auspliindern, expilo: Kad su 
Turci Novi poharali. Rj. po-harati. v. impf. harati. 

— Hajduk, koji coijeka na kuc^i ili gdje u poljupo- 
hara. Rj. 334a. Poplata, proSnja u koju ide i 

kacl ga ko pohara (stoku mu otjera). Rj. 542b. liaj- 
duci koji su necije dcore bill poharali. Npr. 171. 

pdharciti, fiim, v. pf. Rj. po-harciti. v. impf. har- 
fiti. — 1) aufzehren, absumo. Rj. kao potrositi. — 
Zali Boze tri olee sapuna, sto poharci bula na Arapa. 
Posl. 7!>. A li si mi dukat dao; ja sam njega po- 
harcila sve za svilu i za zlato, dok sam jagluk teb' 
navezla. Npj. 1, 455. Dokle bego isprosi gjevojku i 
dariva svasta i punicu, cijo tovar pohareio blaga. ."i. 
534. Sto mi poharcili u ovi poStenj dom, to namirio 
gospodin Bog samo sedmo. Here. 355 (u napijalici). 
sa se, pass.: Budli ovoliki vial se poharci, kako se 
zaboravi jo§ ovgje malo poharcili i ncsto nabaviti. 
Kov. 60. — 2) sa se, rejleks. sich aufzehren, consum- 
sisse omnem pecuniam. Rj. kao potrositi se. — Kad 
se zeni Budimlija Jova . . . pak se Java mlogo po- 
hareio, bass na pero tri tovara blaga. Npj. 2, 037. 

pohasiti sc,* pobasim se, v. pf. (u C. G.) vidi 
poasiti se, (osiliti. Rj. 3 ) posiliti se, odmetnuti se : Kad 
su mi se Br da pohasila, ne daju mi pare ni dohotke. 
Rj. po-hasiti se. drukcije se ovaj glagol ne nahodi. 
isp. asi, asi se uciniti. — No se Bosna zemlja po- 
hasila, i earn su dave dodijale. Npj. 4, 366. 

pdhitnti, tarn, v. pf. Rj. po-hitati. v. impf. hitati. 

— 1) vidi pohitjeti. Rj. i syn. ondje. — A sad ti. 
zmaje, brie pohitaj. Npr. 203. Sluge moje, Intro po- 
hitajte. Npj. 4, 299. Stan', Turclne, kud si pohitao? 
4, 373. Sva vojska da pohita dan i nod na Moravu, 
Sovj. 30. Da ostave Srbiju i da pohitaju pred Ruse. 
32. S radosY'u pohitam da ih (knjige) pregledam. 79. 
Pohitaj u pomoi meni, Gospode! Ps. 38, 22. — 
2) vidi pohvatati: Tu je Turcm roblje pohitao. Rj. 

jn'iliitili, pohitim, v. pf. iverfen, conjicio: Pa pohiti 
oci uza koplje, al' na koplju dva gavrana vrana. Rj. 
po-hititi. i prosti je hititi v. pf. 

pohitjeti, pohitim, v. pf. eilen, sich in Eile setzen, 
propero. Rj. po-hitjeti. vidi pohitati 1, pohrliti, po- 
pastiti se, pospjesiti, potegnuti 5, poteziti 1, pozuriti 
se, pribr^ati, pripaStiti se, uskoriti. v. impf. hitjeti. 

— Nit' se muza bojim, ni are brojim. (Kad ko kakvoj 
zeni govori da pohiti kuci). Posl. 224, Memed-aga 
l.i, a. tin. pohiti. Npj. 4, 145. Sa svojom vojskoin po- 
hiti oeu u pomoc. Danica 3, 143. 

pohizac, pbhiSca, m. iu Slav.) vidi pokudar. Rj. 
po-hi2aC (drugoj poli osn. u Mza). kao domm'i, kuini, 
n. p. /ins, pijitao. 

poliladan. pfihladna, adj. po-hladan. priliSno Ma- 
dan, isp. po (slogeno t adj.) I hladan. — Vreme 
ruutuo i pohladno. Danica 5, 22. 

I»6hlapan, p^Shlapna, adj. vidi lakom: A Turci su 
pohlapni na blago. Kj. po-hlapan. vidi i pohlepan, 
poklapan; popaSan. isp. poindan, ieljan. 

pohlcpa. /. iu Dubr.) du Begierde, cupido, cf. 
zclj.-i, poiuda. Kj. 

piililcpan. pdnlSpna, tdj, (n Dubr.) begierig, cu- 
pious, cf. pohlapan. Kj. i syn. ondje. po-hlapan. isp. 
blepiti, pohlepiti. 

puhlcpili. i • , > ! 1 1 1 '- 1 > 1 1 n . r. pf. (u Dubr.) vidi zazeljeii. 
Rj. po-hlepiti. vidi i pozudjeti, v. impf. hlepiti. 



pohod 



— 82 — 



pohvala 



pi'iliiid. in. Rj. po-hod. — J) die Abreise, profeetio: 
dosao baS na pohodu, eben als ich gehen wollte. I!j. 
isp. pohoditi 'J. vidi polazak. - - Sunce joj (zeni) od- 
govori da ga (dovjeka) nije danju Digde videlo, i 
posalje je k mesecu. Nu palm/In odande pokloni joj 
sundeva majka zlatnu preslicu. Npr. 57. Da vi dujem 
zdravlje! (U PaStrovidima vikne tako domadin i do- 
madica gostu na pohodu). Posl. 48. Mlada Shine na 
pohodu, hode da pogje. Kov. 65. Na po(h)odu pasinu 
iz Cupriji Srlii opet s iijegovini preponikania posalju 
u Carigrad kneza Aksentiju. MiloS 127. — 2) vidi 
pohodnja, oblazaj, posjed (i si/n. ondje), tier Besuch. 
isp. pohode. — Usjeliti se koga n. p. u bolesti . . . 
darom, ponudom, pohodom. Bj. 788a. Cesti pohodi 
celiv gube. Posl. 346. 

poliddati, pbhSdam, v. pf. tin wenig umhergehen, 
obambulo. I!j. po-hodati. hao malo poci tamo amo. 
v. impf. hodati. — Svrati se o vinograde u jednu 
pudarsku kolibu, i onako bez vatre pohoda initio po 
njtij pa legne i obumre od zime. Rj. 501a. 

pohode, /'. pi. kad otac ill mati, ill drugi ko od 

roda, otide po obidaju da pohodi djevojku prvi put 

po udadbi, onda se kaze: otisli (ili dosli) u pohode, 

ilir Hunch einer Neuvermdhlten von Stite Hirer Ver- 

wandten, suiutatio patris nut consanguineorum ad 

maritam. Rj. po-hode, isp. pohoditi. vidi polioil ■_'. 

— Mala svadba, ona dast kad rod djevojadki dolazi 

zetu u pohode. Rj. 343a. Nekaka zena pogje svojoj 

ndatqj kderi u pohode. Rj. 502b. Ne znam sta si i 

od kuda si . . . pa ne znam ni gje bi isao sestri u 

pohode. Npr. 185. Cesti pohodi celiv gube. Posl. 346. 

I'a otide n pohode majki. Npj. 1, 211. kao sto se vidi 

iz primjera Posl. 346. pohode je ace. pi. od nom. 

jil. pohodi (u pohode); a iz primjera Npj. 1, 211 

vidi se, tin su pohodi ne sqmo kad rod pohodi dje- 

vojku prvi put po tidadbi, nego i uopce had tko koga 

pohodi; /in iz primjera Rj. 788a (hod pohod 2) vidi 

se, iln se rijec pohodi govori i u jednini pohod u 

enaSenju a kojem dolazi pohodnja, oblazaj, posjed. 

poln'iditi, pfthodim, v. pf. Rj. po-hoditi. p. impf. 

polaziti. — la) besuchen (z. B. die Neuvermahlte), 

invisere ad maritam. Rj. koga, otici ili doci mu u 

pohode. vidi obidi 2, posjetiti. v. impf. pohagjati. — 

Moramo bar za ovu najmlagju seslru znati, kad je 

dajemo i za koga je dajemo, da je morerno pohoditi 

kao seslru svoju. Npr. 187. Gje si, Gjoko? nigje te 

ne bilo! /nas, gje si se zarekao lani, da pohodis 

• niljii Sumadiju i bijele u Topoli dvore. Npj. 4, 313. 

Pogje Kara-Gjorgjtfe da pohodi ranjena Luku Laza- 

revida. Sovj. 48. Moze bid da cu vas na proljede 

pohoditi. Strai. L887, 17f>. — b) u smislu biblijshom, 

kao poJcarati; heimsuchen, punire: Bog revnitelj, koji 

pohodim grijehe otafike na sinovima do tredega i do 

detvrtoga koljena. Mojs. II. 20, 5. Pornrijese . . . jer 

si ih li poltodio i istrijebio. Is. 26, 14. Evo, ja cu 

pohoditi ljudstvo u Noji, i Faraona i Misir ... . 1 dadu 

ill ii rukc oniina koji traze dusu njihovu. Jer. 46, 25. 

Ka/i Gospod Avramu da je naumio Sodomljane da 

pohodi u grijesima njihovijem. Prip. bibl. 15. isp. po- 

bogjenje. — 2) fortgehen, abeo, cf. pola/.ili: I'ohodi, 

niili kiime, vrijeme li je. Rj. pohodi! kao: pogji da 

nits, ridi podi, krenuti 4, krenuti se. isp. pohod 1. 

poliodnioa, /'. in C. G.) der Abtritt, latrina, cf. 

zahod, prohod: U sedniu je vojsei poliodnicu. 

tli i djeslro (gjeslro), hala, sernica (gdje se sere). 

pohodnja, f. ritli pohod 2, oblazaj, posjed; der 

Besuch, die Visite. — l>arovi su ludos, a pohodnja 

mahnitos. DPosl. 15. 

piilioKJfini, in. pi. oni sto idu u pohode, der Besuch 

tiif Neuvermahlte besuchen), salutatores. 

Rj. sing. pBhogjanin, koji pohodi koga, (pohagja, ide 

mu a pohode) vidi poguzijelji. Osim ostalijeh darova 

pohogjani nose veliki kolad kruha, i nekuhan prsut. . . 



Na polasku svaki od pohogjana dade nevjesti sto u 
novcu. Kov. 95. za oblicje isp. uglegjani. 

piilumjeiijr. n. verb, od pohoditi lb. djelo kojim 
Bog pohodi (pokara) koga: die Heimsuehung. — Ima 
rijeei 84 koje sam ja nadinio: potvrgjenje, pohogjenja 
prigotovljenje. Nov. /av. VII. Da bi hvalili Boga a 
tltin pohogjenja. Petr. I. 2, L2. Dogje na njih dan 
nesreee njihove, vrijeme pohogjenja njihova. Jer. 46, 
21. ink ni verb, od glagola nesvrsenijeh vidi kod dol 
pustenje. 

piiholili se. poholim se, v. r. pf. (po zap. kraj.) 
sifh lioch tragen, stole werden, superbus I'm, cf. poj 
nijeti se. Rj. po-hoditi se, postati (hoi?) ohol. vidi i 
pokieeljati se. — drukcije se ovaj glagol ne itnlttnli. 

pbiiruiia, /'. (u Grblju) die Verwahrung, custodial 
Rj. po-hrana. isp. pohraniti 2. isp. sahrana: dao nut 
na sahranu. 

poliraiiiti, pohrariim, v. pf. Rj. po-hraniti. v. impfi 
liranili. — 1) tin wenig fiittern, pa/ululum pabuA 
praebeo. Rj. kao hrane poduti. — 2) (u Grblju) ver- 
ttiilirrn. custodio. Rj. kno suit rnniti, sut'itntli. 

pulinhifi. dfini. v. pf. po-hrdati. v. impf. prosti 
hrdali. ritli po'rdati. 

polirgali, gam, v. pf. po-hrgati. v. impf. hrgati. 
vidi po'rgati. 

pohriscaniti, pohrlSdanim, v. pf. (u Dalm.) zum 
hnsdanin machen, facio esse hriseanin. Rj. po-hrisda- 
niti, uciniti da bude tko hriseanin. drukcije se ne 
ntilazi ovaj glagol. 

pohrlili. Inn, v. pf. Stulli. festinare. po-hrliti. vidi 
pohitjeti, i st/n. ondje. v. impf. prosti hrliti. 

puliipi iii.i. /'. vidi polegjina. Rj. po-hrptina, drugoj 
poli osn. ii livhttt. ointj koiiiitil haljine, ko:e, koji je 
na legjima, na lirptn: suprot no potrbusina. 

polirskali, skiim, v. pf. po-hrskati, hrskajuci pojesti. 
v. impf. pvniti hiskati. — l< ntise vrijeme u Lid: 
Dajte mi jos koji ljesnik, sve sam one ved po'rskao. 
J. Bogdanovid. ARj'. III. 868a. 

pohrvtlf iti , pohrvaurn, v. pf.: Pohrvaeen, pohr* 
vaceni, a, o, qui etc. Illyriorum lingvam didicit, vel 
eorum mores induit. Stulli. Stulli Latinskim rijecimd 
kaze, da je pohrvaden koji je naucio Ilivski jezili ili 
ohicaje njihove primio. — 1) pohrvaliti koga, uciniti 
ga Hrvatom. — 2) sa se, refleks. pohrvatiti se, postati 
Hrvat. v. impf. hrvatiti (i se). 

polniiliii. p6hQdim, v. pf. vituperare. Stulli. po- 
huditi. vidi pokuditi, i syn. ondje. v. impf. — sa se, 
refleks. : I >a se mi vania vazda l'alimo i podidimo, a 
vi ititmn itc jniliiitlite. Kov. 72. 

pohukivali, pohukujem, v. impf. po-kuliivati. v. 
impf. prosti hukati. vidi poukivati. 

jinliulili. lim, c. pf. (u ('. G ). — 1) lastern, mtt- 
ledicere : Tako na Hriseansku vjeru ne pohulio ! 
(Posl. 307). Rj. po-huliti, na sto ili sto. vidi pouliti. 
v. impf. huliti. — Nigda ti se ne du poturditi ni od- 
: ei'i oil krsta mojega, ni Hristovu vjeru pohuliti. Npj. 
2, 609. Sto pohuli na svoje jnnaitvo? 5, 156. Psajudi 
. . . pohuli nut' Bozije. Mojs. III. 24, 11. Svaki koji 
hi pohulio na Boga. Dan. 3, 29. — 2) sa se, refleks; 
po-huliti se, postati hula, vidi pouliti se. isp. pou- 
gursuziti se. — Starjesine s' druge pohulise, i Tureima 
pjate polizaSe. Npj. 5, 139. 

pohvala, /'. das Lob, laus: Had' pohvale od Budima 
kralja. l{j. po-hvala, djelo kojim tko polivuli koga; i 
ono Sim se moze tko pohvaliti. — Svijetao ti obrazl 
(Kao blagoslov i pohvala). Posl. 282. Coek od eoeka. 
(I on je (lobar, i stari su mu dobri bill. Veliktt po- 
hvala). 349. Prestavi se Petrovid vladika, Crnogorska 
pohvala i dika. Npj. 5, 1. 'Aa slavu i pohvalu naSega 
zbora. Kov. 123 (u zdravici). Stece pohvalu. Rukv. 19. 
Dusanu na pohvalu valja priznati da je . . . DM. 316. 
Shiva tebi llriste lioze, npostolima pohvalo i niiiee- 
nieima radosti. DP. 348. 1'ohvula knezu Lazaru. DRj. 
1, VIII. 



pohvalan 



— 83 



poizdalcka 



pohvalan, pohvalna, adj. sto pripada pah rail, sto 
], nil pohvalu-; Lob-, Belobungs-. isp. hvalan. — U 
Peterburgu sain ditaoj ednnpoh valnu recenziju. StraiS 
1886, 1766. Da zahvale Bogu u pohralnijem pjesmama. 
DM. 36. 

pohvaliti, pohvfdim, v. pf. po-hvaliti. v. impf. po- 
hvaljivati. — I) beloben, collaudo. Rj. — Ocu bude 
to vrlo milo, i pohvali najmlagjega shut. Npr. 16. — 
2) sa se, refleks. grossthun, sich nil/men, glorior. Rj. 
vidi zahvaliti se, podiditi se. suprotno pohuditi se. 

— Kim se drustvo pohvali, brze klanac zavali. Posl. 
L33. Tugjemu se pohvali, a svojemu pravo kazi 322. 
Mogu se pohvaliti dame lijepo dodekao. Straz. 1886, 
1288. Jer sto sum mu se za ras pohvulio, nijesam se 
posramio. K«>r. II. 7. 14. ( uvsi rijeei ove kletve da 
se tie pohvali u srcu svojem govoreci: bidu miran 
ako . . . Mojs. V. 29, 19. 

poll valji van je, u. oerb. od 1) pohvaljivati, 2) po- 
hvaljivati se. — 1) radnja kojom tko pohvaljuje sto: 
Pokazivanjem radosti pokazuje se i odobravanje, po- 
hvaljivanje, potvrgjivanje. Danicid, ARj. lb. — 
2) radnja kojom se tko pohvaljuje kume (za sto). 

pohvaljivati, pohvaljujem, v. impf. po-hvaljivati, 
prosti bvaliti. v. pf. pohvaliti. — 1) koga, sto: Pa 
kdi njegova pohvaljivala Svetozarove svilene haljine. 
Nov. 8rb. 1817, 486. Jer se bezboznik didi £eIjom 
duse svoje, grabljivca pohvaljuje. Ps. 10, 3. — 2) sa 
se, refleks.: Kogogj earn bjeSe dobodio, svakome se 
Care pofaljuje kakvi su mu dari dopanuli . . . Dogje 
njemu pasa Sokolovid, tali mu se care za darove. 
Npj. 3, 78. 

pohvatati. tam, v. pf. Rj. po-livatati. v. impf. hva- 
tati. — 1) eryreifen , corripio. Rj. kao nekolicinu 
uli nit Hi pomalo, redom. vidi pohitati 2. — Ouda de 
ti svi kouji sami dodi . . . te ces Hi tako pohvatati i 
sa sobom dovesti. Npr. 121. Tu su Turci klance po- 
hvatali, pogradili meterize tvrde. Npj. 4. 338. Vino- 
gradari pohvatavsi ■.•luge njegove jednoga izbise, a 
jednoga ubise, a jednoga zasuSe kamenjem. Mat. 21. 
35. $a se, pass.: Dolijao. (Pohvatule su mu se lazi). 
Posl. 67. Pohvutali mu se krajevi (od lazi). 207. — 
2) sa se, reciproc. sich auffassen (z. B. zum Kolo- 
tanz), se upprehendere invicem. Rj. pohvatati se n. 
p. u kolo. 

poll v i. /'. pi. u Rj. povi, f. pi. (u Lici) na samaru 
ona uziea, sto stoji konju ispod repa (a na sedlu i 
ondje se zove kuskun). Rj. 513b. po(h)ri. Korijehi 
225. Kobili su pohve pukli a kobili i lasnje. DPosl. 
46 (bice ti ovijem rijecima stamparskih Hi pisarskih 
pogrjesaka , maze biti da trcba iitati pohvi pukle). 

poitfrati, p&igrSm, v. pf. Rj. po-igrati. v. impf. 

— 1) ein wenig tanzen, exsulto paululum. Rj. — 
Posto carev sin malo poigra s njom, opet se ona ne- 
kako ukrade. Npr. 225. Kupih konja za hiljadu, po- 
igrah ga niz livadu, doigrah ga do vodioe. Npj. 1, 
305. Je 1' slobodno na veselju tvome poigrati sitno 
kalugjerski? 2, 372. — 2) sa se, reciproc. ein wenig 
spielen, ludo paululum. Rj. vidi posigrati se. — Car 
joj daje zlatnu burmu, da s' s njim poigra. Npj. 1, 
.'113. Te kad bi se igre poigrali, svagda bi me nad- 
igrao Vude. 2, 258. 

poigra vanje, n. das Auftanzen, HUpfen '■">■ Freude, 
exultatio. Rj. verb, od poigravati. radnja kojom tko 
poigrava. 

poiirravati, poigravam, v. impf. hiipfen, aufta 
cxulto, gestio. Rj. po-igravati. v. pf. poigrati. — Sve 
mu doro zecki poigrava. l!j. 209a. I 'a on Musi od- 
Bijede glavu . . . Kail je bad pred cara destitog, car 
je od stra' na noge skodio ... »Ne boj mi se, care 
gospodinel kako bi ga ziva dodekao, kad od mrtve 
glave poigravas? Npj. 2. 110. 

uoigrtlte, n. Tummelplatz , campus: I oko nje 
konjsko poigristc. Tu ti gradu mjesta nije ui konjicu 



•<■ l!j. po-igriite, mjesta gdje maze n. p. konj 
poigrati i<}>. igralisti aast. kod daniite. 

poimaiijc, a. verb. •■<! poimati [i se). 1 i j . : NiSta 
nije gore nego kad neki ziv i zdrav ebvek, krepak 
u vlasti, oneraoda u pojimanju. /.Ins. 129 (pogi 
mj. poimanju). 

pdimati, main imljC'in), v. impf. (u !^rijemu). Rj. 
po-imati. v. pf. poimiti, pojmiti. — 7. 1 a) vidi 
azimati 1: sto ti mene poimal u to. Rj. — b) dokn- 
rivaii 2, umom shvatati, begreifen, mit d, m Verstande 
itmfassen, comprehendere, percipere m noscere, 

intelligere : Mnogi seljaci, ne poim 
dobrih putova, mislili su da to samo od obesti riui 
knez. Zim. 290. Te duznosti i ta prava zna svaki . . . 
i poima sen njihovu vaznost. Zlos. 335. — 2) (kod 
> : ebedzija) izvlaeiti (mjesto predenja) vunu za poui'inu. 
Rj. — 3) poima (bode 'la umre), im Sterben I 
animam ago. Rj. — II. sa se, refleks. wnternehmen, 
suscipio, cf. pothvatati se: poimao se on nekoliko 
puta to da ucini. Rj. 

poimoiicO, numentlicli, nominatim. Rj. adv. po- 
imence, kao po imenu. — Sta nema u carevini! 
(Odgovori se u 5ali kad ko zapita ima li u kudi -in 
poi im nee). Posl. 352. Da ni gospodini Bog pomoze 
naSega vladiku (po imence, koji bude)! Npj. 1, 79 (u 
zdravici). Evo isprosio sam kder (po imenu tu i tu) 
brata nasega (toga i toga) za svoga siua (poimence). 
Kov. 46. Nego je poimence mene postavio pred ove 
druge. Pis. 28. Dvje sta i dvadeset Netineja, koji svi 
biJe imenovani poimence. Jezdr. 8, 20. 

poimiti, p5Tmtm, v. pf. untemehmen , suscipio 
poimih da ga udarim, t. j. pogjoh. Rj. po-imiti. vidi 
podi 2. isp. za postanje dojmiti. iza suglasnoga ostoje 
( : pod(u)imiti se, s(u)imiti; prema tome stoji jednom 
i i iza samoglasnoga : poimiti. Korijeni 11. v. impf. 
poimati. 

1. poi.skati. pfiistem, v. pf. verlangen, pdo: Pa 
poiska da mu potkov plati. Rj. po-iskati. r. impf. 
iskati. 

2. poiskati, potstem, (u Srijemu) v. pf. Rj. po-is- 
kati.^ c. impf. iskati, biskati. — 1) vidi pobiskati. Rj. 
— i erko! da ti legnem glavom na krilo da me malo 
poistes. Npr. 139. Sad me malo poisti. 142. — 2) sa 
se, reciproc. vidi obiskati se. Rj. 

poispadati, dam, v. pf. po-ispadati, ispasi 
ponialo. v. impf. ispadati. — Umadudi je (zuku) u 
slatku vodu trlja se o kamen, te se ono sto je kao 
drvo izlomi i poispada; i ostane samo vlakno kao u 
lana. Rj. 161a. 

poisprekidati, poisprektdam, v. pf. nach einander 
brechen, rumpo aliud ex. alio. Rj. po-isprekidati, is- 
! ili ,<re pomalo. v. impf. prekidati. 

poisprckrstati, poisprekistam. v.pf. nach einander 
ins Kreuz legen. Rj. po-isprekrstati, isprekrsta 
pomalo. r. impf. prekrStati. 

poispreliVmati, poisprelam. r tm. v. pf. nach einander 
brechen. diffringo. Rj. po-isprelamati, isprelamati sve 
pomalo. V. impf. prelamati. 

poispremetati, poispremedem, v.pf. ubereinander 
werfen, pervolro. Rj. po-ispremetati, ispremetati sve 
2iomalo. v. impf. premetati. 

poisprevaljivad, poisprevaljujem. v.pf. nach <m- 
ander umwerfen, cverto aliud ex alio. Rj. po-ispre- 
valjivati. ispn valjivatt svt pomalo. o. impf. prevaljivati. 

poizbaciti, polzbacun, v. pf. po-izbaciti, kao pri~ 
licno, gdjest isp. \"> (slozeno s <il-)ti<>l. a) i 

izbacitt. isp. i poizmari. .-«.• sve pomalo izbaciti ka- 
ialo i'i se poizbacivati. -- Pa se gjeito iz puSaka 
tuku, a kad male puSke poizbace, obojica konje zau- 
stave. Npj. 1. 233. 

piii/.daieka. < po izdaleka, kao prilicno izdaleka, 

isp. [mi (slo eno -< '7r.i i izdaleka. romp, poizdalje. 

Jr. bin dan pobratima opaei poizdaleka gde se 
uputio upravo k ujegovoj kudi. Npr. 170. Car ga 



poizdalje 



84 



pojatak 



pocne ispitivati poizdalelca, Sto mu dolazi ona mla- 
dica. 250. 

poizdalje. adv. kao priliSno iz daljega. i*p. po 
(sib eno ta adv.) i izdalje. posit, poizdaleka. za iz- 
dalje (mj. iz daljega) isp. izblize, kod blize. — Da 
bi se ovo bolje razumjeti moglo, pofiedu raalo poiz- 
dalje. i >dg. Da sit. 13. 

piii/.dcran, adj iemlich zerrissen, sic sai laceratus 
(i poizderat): Bolje zlato i poizderato nego arebro iz 
nova kovato (Posl. 22). Rj. po-lzderan, kao priliino 
i lit i- in. isp. i»> (slozeno sa adj.) i izderan. 

poi/maei. poi/.inakiiuti. poizmaknem. v. pf. po- 
izmaknem, kao prilicno izmaci, izmdknuti. isp. po 
(slozeno sa glaq. a) i izmaci. — Megjedovi<S polakSi 
poizmakne pred Brkom, ali P>rko nikako ne 6e da 
ga se mahue. Npr. 4. 

piii/nalazili . zmi, r. pf. po-iznalaziti, iznalaziti 
sve pomnln. v. imp/', nalaziti. — sa se, pass.: Mloge 
stvari, koje su bile sakrivene, poiznalaze se. Da- 
aica 1. 36. 

poizodgrizati, poizodgrizani, v. /if. po-izodgrizati, 
oagristi sve pomalo. v. impf. odgrizati. — Ne ino- 
zemo ml toga /vcrinja (od miseva i pacova) na mini 
ni rucati ai vecerati. Jos kad spavamo avaki imamo 
svoj sanduk, pa se u sanduk zatvorimo, da nam ne 
In nsi poizodgrizalo. Npr. 42. 

poizodndsiti, po-izbdnosim, v. pf. nach cinandcr 
wegtragen, differo. Rj. po-izodnosiii, odnijeti sve po 
malo. v. impf. odnoaiti. 

poizopijati, poizdptj&m, v. r. pf. po-izopijati, opiti 
3w pomalo. v. impf. opijati. — ■ sa se, refleks.: No 
prije sto 6e udariti, poizopijaju se, pa ndare Blijepo 
apravo u varos. Danica 3, 175. 

poi/.ostavljali, vljfun. v. pf. nach einander ver- 
lassen, omitto aliud ex alio. Rj. po-izostavljati, ostaviti 
sve pomalo. v. impf. ostavljati. — Oni su prezimena 
svoja malo po malo poizostavljali, gdjekoji i poza- 
boravljali. Kj. 571b. 

pni/ra/ltnlijevati se, poizrazbolijevamo se, v. r. 
pf. nach einander erkranken, morbo eorripior alius 
ex alio. Kj. po-izrazbolijevati se, razboljeti se sve 
redom. vidi isporazbolijeyati se, porazbolijevati. v. 
impf. bolovati. 

polzvaditi, dim, v. pf. po-izvaditi, kao prilicno 
izvaditi. isp. po (slozeno sa glag. a) i izvaditi. — sa 
se, refleks.: Pade dorat u zelenu travu i pritiSte aogu 
Ivanovii ... dok se malo poizvadi Ivo, pa poteze pusku 
od pojasa. Npj. 3, 102. 

poiz\ aljivali . poizvaljujem , v. pf. poizvaljivao 
ejetar Sumu, nach einander niederwerfen, prosterno 
iiinuii ex alio. Kj. po-izvaljivati, izvaliti sve redom. 
v. impf. izvaljivati. 

poj (poj), poja, m. Stulli. — 1) u ZlatanYa cantus 

— einic'i'i da ce tvoj mnogo biti slagji glas, i vele 

vi,-i poj. Stulli. popijevka, od pjeti, pojem. — 2) u 

I'almotiea potus, potio. Stulli. pice, od piti, pijem. 

li.'i ipoj. 

pojac, pojca, vi. dcr treffliche Sanger, cantor egret 
gifts, if. pjevafi. Kj. koji l>oje. valjan pjerac. ridi i 

pojac^ 

pitjai*, pojaea, m. (po jugozap. kraj.) dcr Sihit/rr, 
riiiitnr, c/'. pjevac, pojac. Rj. koji poje. — Da poju 
ii erkvi . . . kojima su starjesine bile poboz.ni pojac 
Iditun i L r udae Email. Trip. bibl. 77. 

pojadili se, dim se, v. r. pf. ridi ojaditi se. Kj. 
po-jaditi Be, jadan postati. v. impf. jaditi (se). 

pojagmiti, pojagmimo, v. pf. — t) vidi razgrabiti. 
Kj. po-jagmiti. v. impf. jagmiti. — Sto su bili lavi 
i timari, pojagmili Turci na miraze. Npj. "_', 275. 
pojagn abiti, razgrabiti. Npj.' 2, 305. — 2) sa 

ae, refleks. pojagmiti se o ; i". u Sarajevu. Dr. <;j. 
Surmin. v. impf. jagmiti se (oko 5ta). 

pujaliali, pbiasem, v. pf. konja, aufsitzen (auf's 
Pfera), con n: Kad pojasa vrane konje, 



a pripaSu britke sablje. Rj. po-jabati. vidi pojahnuti. 
p6jata, uzjahati, nzjabnuti, oklopiti 2. poklopiti 2. 
poajedati, posjesti < konja). v. impf. uzjahivati. — Tada 
ustaSe svi sinovi earevi, i pojahase svak svoju mazgu 
i pobjegose. Sam. II. 13, 2i). 

piijalniuli. pojabnem, ». pf. vidi pojabati. Rj. 

"lijain. pdjma, vi. dcr Begriff, die Vorstellung, 
initio, intelligentia, cogitatio, opinio, za postanje isp. 
pojmiti, poimati I 1 b. ea dblicje isp. najam, aajam, 
ujiiTii, z.ijnm. — On (naS je/.iki nejiii.-i rijefii . . . za 
tolike (Inure pnjmore. Mil. 277. J: /injiiiova, mislT, 
pogleda, koji ovlagjuju, stvaia se ono Sto se zovn 
dub vremena, dub drustva. Zlos. XIII. ( >d Hriseanstva 
nasi su scljaei p rimili tek neke i neke pojmove. 295. 

pojameiti, eim. v. pf. nach dcr Beihe zur Burg- 
schafi auffordern, facio essi sponsorem alvum ex alio. 
Rj. po-janieiti, nikolicinu pozvati redom da budu 
juiiici. r. impf. jameiti. 

piijana. /'. (u Kotoru usko platno, Art Lciniiiuid, 
Kntei genus. Rj. Tamne: bagana... pojanu. Osn. 142. 

pojanje, n. das Svngen, cantus: < Jje mi cine senlnk 
i veaelje i reliku igru i pojanje. l»ok ja koke pona- 
mestam k tomu vreme za pojanje. Rj. verb, od po- 
jati. radnja kojom tko poje. - Ako si mi uzeo 
pojanje, ne mozeS plakanje. Posl. 8. 

pojiis, m. (loc. pojasu) — 1) dcr G&rtel, cmgulum, 
zona, c/'. pfis. Rj. vidi i pojaz. dem. pojasid. augm. 
pojasina. isp. demer, kolan, mukadem pojas, paanja£a, 
povijusa, silaj, tkanica. — Zadjesti koga za pojas. 
Kj. 172a. Kvaei se kasto rvu n pojas, t. j. nbvate 
se za pojas, pa onako jedaa dxugoga omabuju i gle- 
daju da obale. Rj. 293a. Oslabio mi pojas. Bj. 471b. 
Po kosulji srilcn jiojas tkanica. :a jiojusmii od bisera 
ihi/ivi. Npj. 1, 281. Kupidu ti kovan pojas od elata. 
1, 343. Zivo mi je cedo pod pojasom. 2. 639. Od po- 
jasa sablje povadiSe. 4, 173. Izvadi noz iza pojasa. 
Danica 4. 33. Najposle su skiduli s ljudi pojaseve, 
sto su im zene gradile. Milos 5H. Megju tropskijem 
pojasima ima veselijeb zemalja. Priprava 124. Jovan 
imase baljinu od dlake kamilje i pojas kozan oko 
sebe. Mat. 3, 4. Nacini kuke na stupove i pojasove 
njibove od srebra. Mojs. II. 48, 12. Nikome se ne re 
raspasati pojas oko njega. Is. 5, 27. Mjesto pojasi vi 
mislim da je bolje pojasovi. Bukvar 27. — 2) ridi 
paa 2, koljeno u rodu, naraStaj. — Ko dade jednom 
pojasu, jednoj vrsti pravo da tako uniStavate na- 
rodne obicaje, koji su tekovina svib proilih vekova; 
koji su nasledstvo svib potonjih pojaiova? Megj. 
178. Zinlnja kojom je obieno zadabuut mlagji pojas, 
da ispred sebe potisne pojas stariji, i da zauzine 
njegovo mesto. 18. r ). 

piijasar. m. zonarius. Stulli. koji pojase pram Hi 
prodaji ; dcr tlitrtler. tndi pasar. 

poj&sast, adj. d. p. koza, Gurtel-gestreift, line, mi 
itlli'im habens. Bj. vidi pasast. sto je bijelo pnko 
srijedc, kao da mm oko sebe bijcl pojas. — Pojasiea, 
pojasasta koza. Rj. 529a. 

pojasiea, /'. pojasasta koza. Rj. 

poj&Sid, m. dem. od pojas. Rj. — Pipavica pipa, 
na kule na vile, na medene kolae-ice, na svilene po- 
jasice, kome red konja pasti? Rj. 500b. 

pojasina, /. augm. od pojas. Rj. 

pojaske, uhvatili se pojaske, t. j. u pojas, kao kad 
se rvu, bet Giirtel, cingulo. Kj. pojas-ke. adv. vidi 
popojaake. 

piijala. /. (po Here. i Bj. dem. pojatica. — 1) der 
Stall, stabulum. Kj. vidi ahar, kotijusnica, podrum, 
staja, Mala. Malog. — 2) gdje sijeno i slama stoji. 
Kj. isp. Supa. — :i) die Kaminer, conclave: Da od 
njega bijel dvor mirise, i pojata gje ' Imer-beg spava, 
Kj. isp. pojatak. Ako i ziviino ii pojatii, ne grizemo 
ini mi) slama. Posl. 2. 

pojatak, pojatka, m. u zadruznijem kiieania pre- 
gradak u kojemu mu/. i zeua apavaju, das Schlaf- 



1. pojati 



85 — 



pojnin 



gemach, cubiculum dormitorium, cf. kucar. Rj. isp. 
pojata 3. 

1. pojati, jeoo, v. impf. singen, canto, cf. pjevati. 
Rj. vidi i pjeti. v. pf. sloz. o-pdjati, od-, pro-, za-. 
v. impf. sloe, opojavati. — Budi slava GoBpodu do 
vijeka; pojaeu Bogu inojemu dok me je god. DP. 39. 

2. pojiili, pwjasem, v. pf. vidi pojahati: Poja kouja, 
ode u Krajinu. Rj. po-jahati, u krajevima gdje se u 
govoru ne cuje glas h: pojaati, i sazeto pojati. 

pojatica, /'. </</«. od pojata: A pored njih. jedna 
pojatica. Rj. 

piijava. /'. djelo kojim se pojavi sto i ono sto se 
pojavi; die Erscheinung, visum, ostentum, species, 
phaenomenon. za oblicje isp. lzjava, objava. — Ve- 
liki putovi a radnoj, naprednoj zemlji pojava su 
noma zanimljiva. Zim. 289. Ovakve su me pojave 
u ovim krajevima iznenagjivale. Zlos. 119. 

pojilviti, pojSvim, v. pf. Rj. po-javiti. — 1) nach- 
locken, dnfilhrcn (die Heerde), dueo gregem, praeeo 
gregi: Majka Maru iza gore zvala: Ajde Maro, i po- 
javi stado. A gjevojka pojavila ovce, dok dojavi na 
toriue ovce. Rj. povesti stado, ovce za sobom, poci 
pred njima vodeci ih. v. impf. javiti. — 2j sa se, 
refleks. sich offenbaren, sich zeigen, appareo: poja- 
vila se kuga. Rj. v. impf. pojavljivati se. i prosti je 
javiti se v. pf. — U smi ona ista zena pojavi se vara 
govoreci: Cstaj na noge . . . Npr. 113. Kad bi se 
hajduka mnogo pojavilo, podizali su Turci i narod 
say u potjeru. Kj. 799b. Da budu svagda gotovi, ako 
bi s< oil kud kaki Tuci protiv njih pojavili. Danica 
.".. 220. IspitivaSe kad se pojavila zvijezda. Mat. 2,7. 

pojavljivanjc, n. verb, od pojavljivati se. startje 
u kojem se pojavljuje sto: Buduci da su u pojavlji- 
oanju novih valjaaih sila knjizevnih najoc-itiji znaci 
knjizevnoga napredovanja. Had 17, lii4. 

pojavljivati so. pojavljujgm se, v. r. impf. po- 
javljivati se. v. pf. pojaviti se. — Kosovsko je ili 
lipljaiisko (episkopstvo) osnovano doenije, jer . . . 
istom se za kralja Milutina pojavljuje. DM. 23. Ka- 
zati zakone koji se na konsonantima pojavljuju. Kad 
2, 196. Talijanske rijeci u kojih se pisaea najprije 
pojavljuju. 21, 194. 

pojaz, m. u Konavlju pjeva se mjesto pojas, a u 
govoru se kaze pas.: Prvijencu do pojaza. Rj. — 
1 konja je vrana vazimala, sprezala ga svijelini po- 
jazom. HNpj. 2, 156 (vazimala = uzimala, svijelini 
= svilenim, svionim?). 

pojocati, poj£clm, v. pf. ridi zajeeati: Sad od 
Beca sva zemlja pojeca. Rj. po-jecati v. impf. poje- 
kivati. 

pojodfnac, pojedinca, m. pojedini covjek. — Os- 
tavljajudi da racune a Bogom rasciSdava i poj 
i grupa kako je cijoj dusi ugodno. Zlos. 163. 

pojodim-e, einzeVn, singulutim, cf. uapose. Kj. vidi 
i posamce, i syn. kod aapose. Ne 6a se upuStati 
u ave pojedince sto biva o liturgiji. DP. 12. Gdjekoji 
glagoli pojedince prelaze u sadasnjem vremenu iz 
jedne vrate u drugu. Istor. -Jf>7. Gospoda, vlastela, 
Od posljednje rijeci jo£ se nalazi i mnozina i to onda 
kad se mnogi misle pojedince (kao u. p. cvjetovi) 
a in- skupa (kao n. p. cvijece), u. p. 12 vlasti la. 
Obi. 11. 

pojeiliiu. adj. vidi jedinstveni. kaopojedan 
I. i.ji od mnostvu napose, der einzelne, singuli. isp. 
posebni, — Zitija pojedinih ljudi vrlo su skopCana 
b iatorijom aaroda ajihova. Danica I. 1. Pa se opet 
nagje u njima (u pjesmama) mesta (ne apomijudi.po- 
jedinih reci, koje u zivom jeziku niko Bve znati m- 
koja ne razumem. Npj. 1 4, \l.l. Pojedinijem 
u mnogo je dobra ucmio. Sovj. 37. A drug) 
(Sokci) osim osobilijeh pojedinijeh ryeci u gdjeko- 
jijem rijeCima na drugijem slogovima glas raatezu. 



Srb. i Hrv. 5. Nego je dodao i sud o pojedinim do- 
gagjajima. O Sv. O. 7. 

pojcdiiiust, pojedinosti, f. abstract, osobina onoga 
sto je pojedino, concret. pojedina stvar; die Einzel- 
heit, singula. — SuviSe bi bilo da se dalje upuStam 
a pojedinosti. Rad 15, 191. — 1 kad ne bi bilo tijeh 
drago<yenijeh pojedinosti, vrijedno bi bilo ... Star. 
1, 230. 

pojedljiv. adj. gefrassig, edax. Kj. koji svasta 
rado pojede, koji mnogo jede. vidi proZdrljiv, halav. 

pojt'dljivac. pojfedljivca, m.ein gefrdssiger Mensch, 
homo edax. Rj. pojed% vidi pokusalica. isp. 

prozdor, i syn. ondje. 

pojedriti, drim, v. pf. vidi zajedriti. za ake. isp. 
Rad 6, 107. v. impf. jedriti. 

pojeftiniti, riim, vidi pojevtiniti. Rj. v. pf. po- 
jeftiniti, jeftino Q'eftinye) postati. suprotno podi 
poskupjeti. 

poji'kivanjo, ». verb, od pojekivati. radnja kojom 
pojekuje n. p. gora. 

pojekivati, pojekujem, v. impf. po-jekivati. v. impf. 
prosti jecati 1. v. pf. poje£ati. — Puska puca, nikad 
ne pati§e, stoji erne zemlje gudljevina, sve Bakonja 
gora pojekuje. IIXpj. 1, 438. 

pojenje, n. das Tranken, praebitio potus. Rj. verb. 
od pojiti. radnja kojom tl;<> pqji n. p. stoku. — U 
Crnoj <Jori i okolinama velika je nevolja ljeti za po- 
jenje stoke. Rj. 726a. 

pojesti, pojedem, v. pf. Rj. po-jesti. v. impf. jesti. 
— 1) vidi izjesti. Rj. vidi ogruhati 2, oprcati, opu- 
cati, opuekati, smazati. — Kao Alamani (n. p. na- 
valise, pojedose). Rj. 3b. Greaees sto si poio. Rj. 
105a. Tuzno suze proljevao (ear), Sto mu narod u 
gradu od divqva strada i pojeden bi, pa se sve bojao 
da mo cerka jednom ne bude pojedena. Npr. 191. 
Drki'u mu ruke kao da je tugj amanet pojeo. Posl. 
70. Turei, pojedavsi ono, Sto je koji imao u bisagama, 
ogladne. Danica 3, 171. Ako se bojite, da vara ja u 
sirotinji novce ne pojedem, nagjite . . . Stra£. 1887, 
239. — 2) ein wenig essen. paululum manduco. Rj. 
kao izjesti inalo sto, kao okusiti sto. 

pojevtiniti, m, v. pf. wohlfeil iverden, viliori prctio 
vendi. Rj. po-jevtiniti, postati jevtino (jevtmije). vidi 
pojevftiniti. 

Pdjezda, m. I Pojezda od Golupea grada. Rj. 

pojezditi, zdim, v. pf. 1st.) aufsitzen, daherreiten, 
equos eonscendisse : PojezdiSe hiljada svatova. Rj. po- 
jezditi, konje, kao pojahati ; jezdeci pari. v. impf. 
jezditi. — Kad si pojezdio na konjma svojim i na 
kolinia svojim za spasenje. Avak. 3, 8. 

pojilo, »(. mjesto gdje se stoka poji. die Tranke, 
aquatio, cf. pojiste: Na pojilo, gde ae poji stado. Kj. 
vidi i napojiste, vodopoj. rijeci s takim nast. kod 
bjelilo 1. — a k primjerima koji idu pojilo je korito 
i\ kojeg oka: I br2e izruci krfiag svoj upojilo, 

pa opet otrea na atudenac da nalije. Mojs. I. 21, 20. 
Dae dogjoSe i stadosr zahvatati vodu i naljevali U 

pojila Ma napoje stado oca svojega. II. 2, L6 (candles, 
die Rinnen). 

pojlsle. a. vidi pojilo. Rj. i syn. ondje. — ryeii 
s takim nast. kod daniite. 

pojiti, pojim, v. impf. tranken, praebeo potwn. Rj. 
ciniti da tko pije, davati mu piti. od koryena od 
koga je piti. v. pf. sloz. na pojiti, od-, za-; v. impf. 
sloz. na-pajati, za-. — Ona poji po putu putnike. Rj. 
112a. Pa se jedni a Turcima biju dok drugi za njima 
.i.l.i poje. Rj. 726a. Nit' cu brata pojiU vodicom. 

\[i, i. ':■'.■ -.-. ;.'-'--.: Vodopoj, mjesto gdje Si 

stoka poji. Rj. 69b. Jer si na onom •studencu pojdhu 
stada. Mojs. I. 29, 2. 

-pojiti, -pojim, ne nalazi si toko nego same 

pri pbjiti, raspojiti se, spojiti, sapojiti; ». impf. 
pi ipojavati, pripajati. tsp. pripoj. 

pnjnia, /. in Dubr.) tiaipomnja: imaj pojmu; nosi 



pojmiti 



— 86 — 



pokauriti 



s pojmom. Rj. vidi i pomlja. bice samo rgjav izgovor 
in jest o pomnja. 

pojmiti, pojniini, v. pf. po-jraiti. za postanje isp. 
dojmiti. v. impf. poimati (i se). — 1) vidi dokuciti 
2, umom shvatiti. Njcm. i Lat. Icud poimati I lb. — 
jka koja bi bila u stanju pojmiti i potpomoel 
ovako srecni rad mjesnoga ucitelja. Zlos. 250. — 
2) sa se, refleks. vidi segnuti se. Rj. — Nejak $' Omer 
do pendzera pojmi. HNpj. 4, 412. Kad cu aga, sto 
v.li divojka, a aga sc pojmi na kolino, pa je aga 
Sinn po obrazu. 1, 501. .Muhamedovac pojmi se za 
SeSanu. Zlos. 141. 

pojti, pfijdem, v. pf. (osobito u Bosni) vidi podi: 
Docne pojdoh iz nove mehane. Rj. po-jti, od po-iti. 
isp. k'i. 

pojiiriti, pojiirim, v. pf. in die Flucht treiben, 
fugo, in fugam ago, cf. pognati. Rj. po-juriti. vidi i 
porenuti, potjerati, 2 povijati (v. pf.). v. impf. juriti. 

|i6jiitiirjp. n. prvi dan po krsnoin imenu (drugi 
dau krsnog imena), der zweite Tag des krano ime, 
dies seeunaus festus sancto familiari, cf. okrilje 2. 
Rj. pojutarje, drugoj je poli osnova u jntro. vidi i 
ustavci 2. — Misledi da mogn i sjutra na pojutarje. 
Posl. 264. 

poka, f. saleto od po 6ke. vidi poluoka. — U poise 
nema ni evoke (Posl. 334), mit einer hedben oka ist 
nichts zu machen. Rj. 810a. Opila se i odrla strina 
da oda -ta ne bih ni 2alio, ve<5 od poke vode jabu- 
kove. Ri. 243b. 

pokariiti, pokadim, v. pf. po-kaditi. v. impf. kadiii. 
— Xamjesti oltar zlatni u Satoru . . . i pokadi na 
njemu kadom mirisnijem. Mojs. II. 40, 27. 

]>6kajanjc, n. (u 0. G.) Rj. verb, od 1) pokajati, 
2) pokajati we. — 1 a) djelo kojim tko pokaje (osveti) 
koga ih sto. — b) djelo kojim tko uzme tuziti za 
pokojiiim: I'okajnice idu na pokajati je. Rj. 529b. 
Prijatelji i poznanici . . . idu kudi njegovoj (pokojni- 
kovoj) na pokajanje. Rj. 529b. — 2) djelo kojim sc 
tko pokajt ('/inkoni acini): Rodite dakle rod dostojan 
pokajanja. Mat. 3, 8 (poenitentia, die Busse). Ne zna- 
jm'i da te dobrota Bofcija na pokajanje vodi. Rim. 2, 4. 

pokajati, jem, v. pf. Rj. po-kajati. v. impf. kajati. 
1) koga Hi sto, einen rdchen, ulcisci aliquem ant 
aliquid. Rj. vidi nakajati, osvetiti 2. — Da pokajem 
Kulin-kapetana, da povratim sablju Kulinovu. Npj. 
4, 227. Da ja idem n zemlju Turciju, ne bi Y SV0JU 
polcafo sramotu. 274. Jakov pogje upravo k Sapcu, 
il:i jiokiije lirata barcm na Mus-agi Fofiidu, kad je 
Memed-aga utekao u Bijograd. Daniea 3, 16s. Jer 
8u istiniti i prayi sudovi njegovi (Gospodnji), sto je 
osudio kurvu veliku . . . i pokajao krv slugu svojijeh 
od ruke njezine. Otkriv. 19, 2. sa se, puss.: Ko ubije 
Kajina, sedam < : c se puta to pokajati. Mojs. 1.4, i5 
(septwplum punietur). — 2) sa se, refleks. Busse than. 
bereuen, poenitentiam ago. Rj. kad bade tome hto 
sto je ariniii in i to; iiriiiiii pokoru. — O HriSca- 
nine! pokaj si oil svojijeh grijehora. Npr. 97. Kad 
veC ostari, pokaja se Gospoau Bogu, povrati se svome 
domu. 219. Pokaj se, sto si aa veliku Bozju pravdu 
smakao svoju zenu. 232, Pokajte se, jer se priblizi 
caretvo nebesko. Mat. 3, 2. Svojom drvenosti i nepo- 
kujanijem srecni salmas sebi gnjev. Rim. 2, 5. 

pokajnica, /'. n Rj.: pbkajnice, /'. pi. (u 0. G.) 

eljad koja Sale i naricu za mrtvima . . . pokujniec 

idu na pokajanje. cf. narikaca. Rj. vidi i tuSkinja. 

danaa jedna pokajnica smisli i namjesti, ono 

iboravi. Kov. 99. 

pokaj ii Ik. m. koji se pokaje (c/. pokornik): "Pokaj 
uikn i Bog prima. I!j. a 

pokalati. pbkalam, v. pf. ribu, nach einander auf- 
schneiden (di< Ft che, um sie . a dorren), disseco unum 
ex alio. lij. po-kalati, sve redom. v. impf. kalati. 

pi'ikalilnniti. mini. v. /»/'. pfl astern, sterno (viam). 
Rj. po-kaldrmiti, >i. p. ulicu kamenom vidi posa 



lidiati. v. impf. kaldrmiti, kaldrmisati. — Varos je 
sva pokaldrmljena. Daniea 2, 43. Mermerli, mermcrom 
jiolithlriitljetia (avlija). Npj. 1 4, 350. 

pokaluirjeriti sc, rim se, v. r. pf. po-kalugjeriti 
se, postati kalugjer Hi kalugjerica. vidi zakalugjeriti 
se. suprottio raskalugjeriti se. v. impf. kalugjeriti se. 
— ■ Onda ti se Osman pokrstio, i Moskovske knjige 
izufiio, do sad ti se pokalugjerio. Npj. 5, 566. Piludi 
da je majka njegova pokalugjerivsi se otiSla. l>Kj. 
1, 58. 

nokaniti, p5kanim, v. pf. Rj. po-kaniti. v. impf. 
pokanjivati. — 1) vidi ponuditi. Rj. — 2) sa se, refleks. 
vidi ponuditi se. Rj. 

pokanjivanjo, n. vidi ponugjanje. Rj. 

pokanjivati, pokanjujem, v. impf. vidi ponugjati. 
Rj. po-kanjivati. v. pf. pokaniti. 

p6kapati, pljem, v. pf. Rj. po-kapati. v. impf. ka- 
pati. — 1) antrdufeln, betraufeln, stillatim conspergo. 
Rj. — Roni suze niz bijelo lice, te je bratu. lice po- 
\ kapala. Npj. 2, 461. Koji prinese Srtvu za grijeh . . . 
ako ko pokapa krvlju njezinom haljinu, ono sto po- 
kapa neka opere. Mojs. III. 6, 27. — 2) betraafelt 
werden, conspergi stillatim: pokapala baljina krvi. 
Rj. kao pokapati se. — 3) tropfeln, stillo, cf. pro- 
kapati. Rj. — Kralj dopade na crkvena vrata, po 
direku udari bandzarom, iz direka krvca pokapala. 
Npj. 2, 197. 

pokapljir, adj. n. p. kuca kroz koju kaplje, koja 
prokapljuje, den Regen durchlassend, wo es durch- 
n iinct. perpluens: U zlu kudu pokapljivu. Rj. vidi 
kapljiv. 

pokarati. pokariim, v. pf. Rj. po-karati. v. impf. 
karati. — /. 1) ein wenig ausschelten (ausgreinen), 
objurgarc aliquantnlum. Rj. — Ona kada dogje, sjeti 
se sto je, ali nista muzu ne Me kazivati, nego opet 
zenu mu pokara i sjetuje da posan sega bolji opaz 
ima. Npr. 213. — 2) pokarao ga Bog, Gott hat thu 
gestraft, reprehendit ilium deus, cf. nakaziti. Rj. vidi i 
poboditi lb. — Ide Gospod s hiljadama svetijeb angjela 
svojijeh da ueini sud svima, i da pokara sve bez- 
boznikc za sva njihova bezbozna djela. Jud. 15. Onda 
cu ih pokarati pmtom za nepokornost, i ranama za 
bezakonje njihovo. Ps. 89, 32. — II. sa se, recipr, 
sich ausschelten, sich zertragen, jurgio invicem se 
excipere. Rj. — Podzaveljati se, kao svaditi se malo 
ili pokarati se s kime, vidi sporijeciti se. Rj. 562a. 1 
crijeva se u trbuhu pokaraju. Posl. 106. 

pokarljiv, adj. eankisch, rixosus: U zlu kudu po- 
kapljivu, i na celjad pokarljivu. Rj. koji se rado kara. 
nih karljiv, svadljiv; przni. 

pdkasati, sain, v. pf. ein wenig traben, tolutitn 
coepi incedere. Rj. po-kasati, pokasa n. p. konj, kada 
stane iSi kasom. v. impf. pokasivati. 

pokasivanje. n. verb, od pokasivati. radnja kojom 
konj pokasvje. </<»/. pokaskivanje. 

pokasivati. pokasujSm, v. impf. po-kasuje konj, 
hod iilr kasom prekidajuci. dan. pokaskivati. v. pf. 
pokasati. — Pod njim dobar kulas pokasvje, ditehnu 
travu popasuje. HNpj. t, 6. 

pokaskivanjo, n.das Antraben, incessus cqui. Rj. 
verb, od pokaskivati. radnja kojom it. j>. kunj po- 
kaskuje. item, oil pokasivanje. 

pokaskivati, pokaskujem, v, impf. anfungen zu 
traben, incipio incedere (de cquo). Rj. po-kaakivati. 
pokaskuje konj, kail kaska prekidajuci. dem. od po- 
kasivati. 

pokasljivanje. n. das Husten, tussicula. Rj. verb. 
n,l pokasljivati. radnja kojom tko pokasljuje. 

pokasljivati. pokaSljujSm, /'. impf. husten (dann 
ami niiiin), tussto. Rj. po-kasljivafl. /.•■((/ i kad malo 
kasljati. 

pukaiiriti. rim, v. pf. -'"/» kaui machen, facto -■'•■> 
kaur. Rj. po-kauriti, itciniti koga kawrinom. v. impf. 
kauriti. 



poknzati 



87 - 



poklanjanje 



pokazati, pokazSm, v. pf. Rj. po-kazati. v. impf. 
pokazivati. — 1) zeigen, monstro, ostendo. Rj. vidi 
nkazati. — Naclni pored manastira mehaim, pa ko ti 
eod flo"je, pokazi muprstom u nju. Rj. 396a. I Itvoriti j 
funastvo, i. j. pokazati. Rj. 475a. Onda mu sestra rukom 
pokaze ,la ga udari h fcivot. Npr. S. Pokazao <(:erer. 
(Pokazao se da je saren). Posl. 252. Ako mi sku- 
pitelii i u napredak ovaku ljubao i povjerenost pokazu. 
Danica 3, SX1II. Javno pokaze svoj gnjev na kneza 
Simu Milos 51. Da knjizevnicima pokaze pram put 
a ovome djelu. Pis. 26. Valja zube pokazati, da se 
,,ni Vas uplase. Straz. 1887,14. I>a n« fc/<i pokn:.cm 
riht svoju. Rim. 9, 17. Dade Sto>yi veliku cijenu u 
spoliasnjim posloviraa, pokazavsi je susjedima samo- 
1,1 nu i vaznu drzavu. DM. 53. — 2) sa se, refleks. 
lich blicken lassen, sich zeigen, ostendere se. Rj. wdi 
nkazati se. — On ne seedne ni bjezati, nego ostane 
megju njiina, pa sc pofaiie da je on najmlagji carev 
sin. Npr. 10. Kad to cuje Stojsa odmah joj se pokaze: 
ija sam tvoj brat«. 29. Da se nikome ne pokazes, 
ako bi ko u ovu rnoju kamaru dolazio. 2(50. Pokazao 
dzever. [Pokazao se da je Saren). Posl. 252. Te se 
jeseni Milos na MiSaru pokazao dostojan imena l cina 
svoga. Danica 4, 28. AH su mnogi izginuli junsajuci 
na Turke da bi se pokazali. Sovj. 40. Kad dogje, 
otidi Cu, da ga posjetirn. Ne brinite se, kako vu mu 
ie pokazati, a i ogjeven sam. Straz. 1886, 1287. U 
bojeviraa . . . slarno sv pokazao. Zjtije 21. Ne da se 
mi valjani pokazemo, nego da vi dobro cinite. Kor. 
II. 13, 7. Pokaza se meni Danilu utvara. Dan. 8, 1. 
pokazi vanje, n. das Zeigen, ostensio. Rj. verb, od 
1) pokazivati, 2) pokazivati se. — 1) radnja kojom 
tko pokazuje sto. — 2) stanje u kojem se sto poka- 
juje koine. 

pokazivati. pokazujem, v. impf. Rj. po-kazivati. 
V. pf. pokazati. — 1) zeigen, monstro, ostendo. Rj. 
ritli ukazivati. — Vidis li ono onamo (pokazujuci 
prstom) veliko brdo? Npr. 220. Kurjaku put a sumu 
pokazivati. Posl. L64. Tako mi one zrake uebeske! 
(,„,! sunca pokazujuci). 303. Tata, smrce, na umiee. 
(. . . pokazujuci rukom dijete). 323. « >va su mu dvojica 
u svakoj priliei pokazivati, da on nije veei od njih. 
Danica 3, 218. Jednom ga je (Milosa) pokazivao (Su- 
lejman-pasa) mlogoj gospodi Turskoj, govoreei : » V ldite 
li . . . Milos 56 'Banke je preveo: vorstellen). Tu je 
kii.'u (pokazujuci pistoljem Turske sanceve), tu je 
zena, tu su deca. 106. Jednako teze na samovoljno 
vladanje, i pomalo pokazuju znake toga. 140. Ova 
potonja milost koju mi pokazujes veca je od prvc. 
Rut 3, 10. — 2) sa se, refleks. — Ukazivati se, vidi 
pokazivati se. Rj. 776a. Koliko se god Sulenian-pasa 
pokazivao, da Milosa pazi . . . toliko se od njega bojao. 
MUo§ 68. Hrabro se branili od Srpskih ceta, koje su 
,,„ se gde pokazivale. 103. Videdi da se i on njima 
vrlo prijateljski pokazuje, stanu se s njim dogovarati. 
s,,vj. 25. Ovaj svijel nije ovakovi stvoren, kao sto 
se Bad oiima nasima pokazuje. 80. Spolja se poka- 
ujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja 
i bezakonja. Mat. 23, 28. 

pokiet'ljati se, lj&m se, r. r. pf. vidi ponneti se. 
Rj. po-kifieljati se, kiceljiv postati. vidi pohohta se. 
pokidnti, dam, v. pf. Rj. po-kidati. v. impf. kidati. 
— 7. 1) zerreissen, dvrrumpo. Rj. isp. potrgati 1. — 
Dojke (5e§ svoje pokidati. Jezek. 23, 34 (lacerabis). 
All se na ovaj glas, koji je pokidao Inure paklene, 
ne otvore odmah vrata crkvena. DP. L60. ft) herab- 
n, detraho. Rj. sto sa cega: Posijecite drvo, i 
ite mu grane, pokidajte m« liece i razmetnite 
mu cod. Dan. I, 1 1 (i ceutiti folia < in t, schlagei ab 
, in l.'tuhi. 3) boSaru, ausmisti „. expivrgo (< iecto 
tercoi-e). Rj. pokidati Halu, izbaewsi it nje gjubre. 
isp. pomesti 1, i syn. ondje. — U- s " se, refleks. po- 
kidati se, damo se. v. r. pf. od Bmijeha, vor Lachi 
bersten, rnmpimm Hsu. Rj. vidi popneati, potrgati bi . 



pokikati se, kam se, v. r. pf. poeupati se s kim 
za kiku, sich beim Zopfe nehmen, capillis se invicem 
traJiere. Rj. po-kikati se. reciprocno. v. impf. kikaii se. 
pokilariti, pokilfmm. v. pf. Rj. po-kilaviti. i>. impf. 
kilaviti. — 1) nach der lieihe einen Bruch (Leib- 
schaden) verursachen, hernias concilio. Rj. nekolicmu 
redom uciniti kilavima. — 2) sa se, refleks. pokila- 
viti se, pokilavimo ee, nach der Reihe Brtiche be- 
kommen, hernias sibi conciliate. Rj. v. r. pf. pokUi- 
vise se nekolicma, postasi Ham. 

pokipjeti, pokipun, ». pf. uberlaufen, redwndo 
ilonae i mlijeko). Rj. po-Mpjeti. vidi prebujati, pre- 
vreti 2. v. impf. kipjeti. — Mali lonnr lasuo pokipi. 
Malen loncic brzo pokipi. Posl. 174. 

poltiseliti, Hm, v. pf. einweiehen, eintranken, ma- 
cero. Rj. po-kiseliti, sto, potopiti u vodu. vidi zakisati. 
v. impf. kiseliti. — Nakisati n. p. bob. vidi nakvasiti, 
pokiseliti. Rj. 391b. Posto je (kozju ili oveju kozu) 
ostruzu i pokisele, usucu je na siljku, i po torn njome 
grade opanke. Rj. 466b. sa se, pass. Hi refleks. : Kisati 
se, pokiseliti se, raspasti se u vodi. Rj. 271b. Opanci 
posto se ostruzu i pokisele, najprije se okruze, pa se 
onda nabodu. Rj. 377a. 

pdkisnuti, snem (pftkisao i pokisnuo), y. pf. be- 
ret/net werden, pluvia madefieri. Rj. po-kisnuti (od 
kise). r. impf. kisnuti 2. — Pokisli otkosi; pokislo 
sijeno u otkosima. Rj. 476b, Opuzao kao mis (n. p. 
kad ko pokisne) Posl. 241. Vrh gjevojke sajvan ra- 
zapnite, da gjevojci ne pokisne lice. Here. 184. isp. 
smokriti se, 'pokvasiti se, n. p. od kise. Rj. 696a. 

pokivanje, ». das Beklopfen (z. B. Dengeln det 
Sense), pulsatio. Rj. verb, od pokivati. ra&nja kojom 
tko pokiva n. p. kosu Hi vodenicni kamen. 

pokivati, pokivam, v. impf. n. p. kosu, t. j. otki- 
vati, beklopfen, pulso (compungo). Rj. po-kivati. wp. 
klepati 2. v. pf. pokovati. -- sa Be, pass.: Rumen 
vodenifini bolje melje kad se cesto pokiva. Posl. 128. 
poklace, n. (u C. G.) tins Blutbad, caedes, cf. po- 
kolj. Rj. verb, od poklati. djelo kojim tko pokolje 
ljude. vidi i zakolj, posijek. — AH smo se duzni po- 
starati na nek' naein prekinut' poklaSe. Sc"ep. mal. 61. 
pdkladc, poklada, /'. pi. Rj. vidi pokladi. — 1) n. p. 
Bijele, Mesne, Bozituje, (Mratinske. Rj.'), -Pet rove, 
Gospogjine, Arangjelove i t. d. der Tag vor der Faste 
(dii Fastnacht), bacchanalia? Rj. dan pred post, n 
pravoslavnijeh. — Za to se mnogi o bijeUm i boettnjim 
pokladama namazn bijelim lukom . . . jer ka/n da 
one ivjestice) na poklade najviSe jedu ljude. Rj. bbb. 
Zauzi, poklade mesne i bijele. Rj. 199b. Mratmske 
poklade, bozicne poklade. Rj. 370b. - 2) (u Dubr.) 
vidi mesojegje (a sto su hriscamma poklade, ono 
krsfiani zovu posljednji dan od poklada). Rj. u ka- 
tolika poklade, pokladi ili mesojegje vrijeme je od 
bogojavljenja do pepeljave srijede. — Z'cvrsim po- 
klade, utornik u oei pepeljave srijede. Rj. Lb8b 

ndkliKli. m. pi. vidi poklade. Rj. — ^e znaS kad 
dohode pokladi. DP. 77. TeSko tomu komu jednom 
,di§te pokladi dohode. 126. Tus(t) je kako po- 
kladi. L38. 

pdkladnf, adj. ad bacchanaha pertmens. btuin. 
sto pripada pokladama. 

pokladniea, f. (u C. G.) uz bijelu nedielju djevojke 
se skupe u jednu kudu i donesn pokladniea (sira, 
skorupa itd.) te gotove jelo i caate se. Rj. kao po- 
kladna east. 

pokladovanje, n.das poklade-ifaJteM, actio baccha- 

nalium. Rj. verb, od pokladovati. radnja kojom tko 

pokladuje. . , . ,, , 

»6kladovati, p6kladujem, v. impf. i /'/■ Fostnacfti 

/,„//,„. „;,,,■,• &accfta«a?ta. Rj. protiodtt) i provesti 

poklade. , , . . , , ,, 

pokhinjaiije, n. Kj. r/,<j poklonjanje. verb, od 1) 

poklanjati, 2) poklaniati se. - /> /'«'/»./" fcojotn tto 

,„„ sfo (das Sell, ■liken, donatio. Rj.). »»«! 



pokliinjuti 



— 88 — 



pokloniti 



prikazivanje. — 2) radnja kojom se tko poklanja 
(das Verbeugen, inclinatio. Rj.). 

|»6kliinj;iti. njam, v. impf. Rj. po-klanjati. vidi 
poklonjati. v.pf. pokloniti. — 1) kome Sto, schenken, 
dono. Bj. vidi prikazivati 2, darivati, senkovati. — 
,Ia tchi poklanjam sve tri trpeze. Npr. 82. Jer ti ne 
t'u vise da poklanjam zirot, no cu te na mjestu po- 
gubiti. 201. Marko s'jece Arapske junake, pa sve 
clave pred cara iznoai, a car Marku baksise poklanja. 
Xpj. 2, 365. — 2) sa se, refleks. sich verbeugen, ver- 
. Bj. v. impf. prosti klanjati se. — 
Djever se ondje s nevjestom poklanja pred starjesi- 
lama. Kj. 669a. Poklanjam ti se kao (i) nevjesta 
zadnjijem svatovima. (A svak nioSe znati kakav je 
poklon onima koji su za nevjestom kad se ona u 
napredak poklanja). Posl. 252. Tad se Turfiin natrag 
obazreo, desnu ruku na prsi metnuo, Stojanu se do 
sedla poklanja. Npj. 4, 192. Dva sokola od babova 
dvora . . . sokol'ma se smjerno poklanjase. Kov. 91. 
Nevjesta ide najzadnja iza sviju poklanjajudi se prema 
svakome koga sretnn. 96. Sjutradan vec ne nosi vije- 
oaca i ne poklanja se do zemlje. 98. 

poklapan, poklapna, adj. ridi poblapan. Rj. h se 
gdje gdje drzl, gdje gdje otpada, gdje gdje se mijenja 
na k: pohlapan, poklapan, oblaporan. Korijeni 222. 
poklapan na Ho. vidi i lakom. — Trpija je poklapna 
na dusu. Seep, rual. 160. 

poklapanjc, n. das Zudecken, opertus, opertura. 
Kj. verb, od poklapati. radnja kojom tko poklapa sto. 

poklapati. pokl&pam, v. impf. zudecken, operio. 
Rj. po-klapati, n. p. lonac. v. pf. poklopiti. 

poklaptisa, /'. ridi preglava. Rj. ono drro o komt 
visi jaram. rijeh s takim nast. hod ajgiruSa. 

poklati, pokoljeni, v. pf. Rj. po-klati. v. impf. 
klati. — 1) eusammenschlachten, macto union ex 
alio. Rj. — ridim da si sumao du&u da iz- 

gubiS i da pokoljes onu jadnu svoju gjecicu. Npr. 
122. — 2) sa se, reciproc. raufen, rixor. Rj. isp. 
isklati se, sklati se, saklati se, zaklati se 2. — Luiani, 
koji sm se izmegju sebe poklali i zatrli i raselili: Da 
cemo se poklat' ka' Luzani (Posl. 56). Rj. 335a. 

poklecivanje, n. das Niederknien, prolapsio in 
genua. Rj. verb, od pokleciyati. radnja kojom tko 
poklecuje. 

pokleciyati, poklecujem, v. impf. niederknien, 
procumbo in genua. Rj. kao padati nakoljena. v.pf. 
pokleei, poklcknuti ; kleci, kleknuti. 

poklecke, d. p. idi t. j. na koljenima, knieend, 
aenibus nixus. Rj. adv. po-klecke, kao klececi. za 
kvantitet na krajnjem slogu isp. ametice. 

poklcci, poklcknuti, pbklekneni, v. pf. nieder- 

in genua procumbo. Rj. po-kleei. vidi kleci, 

kleknuti. v. impf. pokleciyati. — Pozna konjic svoje 

frospogjice, pa poklece na svoja koljena, Mara mn se 

baa na ramena, i pobjeze, vesela joj majkal Here. 1 16. 

poklcm, nachdem, quum. Bj. vidi poklen, posto. 

poklen, vidi poklem, poSto. — Poklen se nakucaju, 
ondar ae ragaju. Poal. 252. isp. n (dodatak), / 
' i na in : poklem. 

poklcpak. pdklepka, hi. (u Boci) n. p. bice pokle- 
paka, t.j. boja, die Si-hlnge, nrliern. Kj. isp. poklepati. 

poklepati, poklepljem, v. pf. a. p. sjekiru, motiku, 

gltichend machen und sehdrfen, candefactum acuo. 

Bj. po-Mepati. isp. poyariti. v. impf. klepati 2. — 

loj zemlji [zrailjskoj ae bjeSe kovafia... Za to 

slaiahu svi [zrailjci k Filistejima kad koji Sca$e po- 

raonik ili motikv ili sjekirv <li srp. Sam. 

poklic, /. hi 0. Q.) der i;„f, clamor. Bj. po-klic, 
isp. poklidi, pokliknnti. glas koji s< Suje, kad a po- 
clik isp. vika. — Blago narodu koji zna 
trubnti [>. 15. 

pdklici, pbkliknSm, vidi pokliknuti. Bj. po-klii'-i, 
""/'"/ pf. su i prosti klii'-i. 



kliknuti. vidi i upiti, vapiti, viknuti. v. impf. pokli- 
kivati. — 1) neprclazno: Pak je vila pokliknula i: 
nil tanka b'jela grin. Npj. 1, 150. Ode svaka svojijeni 
sokakom, poklikose tanko glasovito: »0 devojke sade 
| isproiene... 2, 639. Pa poklice grlom bijelijem: Haj 
1 gje si mi Popovic-Ivane ... 4, 9. Svi narodi pokli- 
knite Bogu glasom radosnijem. Ps. 47, 1. — 2) prc- 
lazno: Petar viknu a brata pokliknu: »Ne daj Krsto, 
brate od matere!« Npj. 4, 101. A poklice Vuko do 
dva sina: »A Jovane ,gje si i MuSelje?* 4, 514. cfi 
zovnuti. 

poklikiranjc, n. das Aufrufen, eaxlamatio. Rj. 
verb, od poklikivati. radnja kojom tko poklikuje (kome). 

poklikivati, poklikujem, v. impf. aufrufen. ex- 
clamo. Rj. po-klikivati. v. pf. pokliei, pokliknuti. — 
Radujte se Bogn, koji nam daje krjepost, poklikujte 
Bogu Jakovljevu. Ps. 81, 1. 

pdkliknuti, knem, v. pf. aufrufen, kreischen, ex- 
clamo, cf. pokliei. Rj. i primjere ondje. cf. zovnuti. 

pokliktnti. poklikeem, v. pf. po-kliktati. vidi za- 
kliktati. v. impf. kliktati. klikeu gdjekoje ptice i vila. 
— Jos zorica ne zabijelila, dok poklikta sa Javora 
vila. Npj. 4, 293. 

pokhsiir, poklisara, m. (po jugozap. kraj.) der Ge- 
sandte, legatus: Poklisaru se glava ne sij e^e (Posl. 
252). Rj. vidi poslanik, eleija. — Lisce je od srea 
poklisar. DP. 56. Oko je prvi u ljubavi poklisar. 90. 
Tugja rijec. Osn. 117. od apocrisarius (apocrisiarius), 
odbacivsi sprijed a i promijenivsi srednje r na 1: 
(a)pocri8ar(ius). Grcki iico/.plot; (= odgovor). 

poklizmiti, znem, v. pf. pokliznuti se, znem se, 
v. r. pf. ausgleiten, labi (loco lubrico). Rj. po-kli- 
znuti (* se). v. impf. klizati se, kliziti. — Bolje je 
pokliznuti nogom nego jezikom. Posl. 24. 

poklon. m. — 1) das Geschenk. donum: Poklonu 
se n oi5i ne gleda (Poklonjenoj se kobili u zube 
ne gleda) (Posl. 253). Rj. vidi dar, baksis, jabuka 
4, milost 3, peSkeJ. — Brnjas konj kojega je poslao 
Scepanu na poklon. Rj. 44b. Znas li ti kako se 
prosi^ moja fcer? . . . ako pogoditi, na poklon ti 
ona i polovina carstva mojega. Npr. 102. Serbetasce 
je rec Turska, i znaei poklon na serbet (napojnica). 
Danica 5, 89. Primivsi od Njihove Svetlosti pristojni 
poklon za dojakosnju dangubu. Npj. 1 4, XVII. Nego 
je i novaca davao, i na poklon i u zajam. Sovj. 77. 
Sinoyi njegovi udarise za dobitkom, i primahu po- 
klone, i izvrtahu pravdu. Sam. 1. 8, 3. — 2) die 
Verbevtgung, inclinatio: vala brate, poklon imamo; 
pozdrav i poklon; poklon do erne zemlje: Obrni se, 
pokloni se, poklon doruacmu. Rj. — Od mene mu 
poklon i pozdravlje. Npj. 2, 380. "Poklon vasoj pre- 
cestnostU . . . r>da iz njegovib. usta doznamo, kome 
je od nas cetvorice poklon ucinio. Danica 2, 125. 
Na ovijem rijecima zahvale starome svatu svi poklo- 
nima. Kov. 58. Po torn se i ondje (u crkvi) s poklo- 
nima oevjesta i zaova izljube sa svima zenama. 97. 
Molini da biste moj poklon i pozdiave kazali svim 
mojim dragim prijateljima. Kolo 14 (15). 

poklon ik. poklonika, in. i u Dubr.) der I'dger, jic- 
regrinus religion is ergo, cf. hadzija. Bj. koji ide n. 
p. u Jerusalem, Rim i t. d. da se pokloni svetinji 
kakoj. — Sacuvaj dufiu moju, jer aam tvoj poklomk. 
Spaai alugu svbjega, Boi.c moj, koji se u te uzda. 
Ps. 86, 2. 

poUlonili, pbklonlm, v. pf. Bj. po-kloniti. V. impf. 
poklanjati. poklonjati. — 1) schenken, dono. Kj. vidi 
darovati. diabaisati, podastiti 2 (koga 6im), prikazati 1, 
ili. — Ako hi djevojci ko poklonio sto u 
noren . . . ako li lii joj ko poklonio sto od hnljinu. 
Kj. 70 lb. Izvuci me ua polje, pa me ubij ako 
'»' nt 6es Hvota pokloniti; samo me izbavi oaavde. 
Npr. 115. Poklonjenoj se kobili u zube ne gleda. 
Posl. 253. No ak' bocei da sum prijatelji, pokloni mi 
Npj. 2. 577. Sav 6u vama Hear 






poklon.ski 



pokor 



pokloniti; vama sidar, meni Tursko zdravlje« . . . 
Suze rone (Turci), Stanojlu se mole: »Harambasa, 
pokloni nam edravlje! 4, 834. Sve nm mrtvt po- 
klonio Turke. 4, 445. (t. j. oprostio mu sto ih je 
pobio. Vuk). Za Manojlove z&sluze pokloni mu desar 
Madzarsko plemicstvo. Zitije 5. Crkru sv. arhangjela 
s tri sela . . . pokloni hilandarskoj lavri za spomen 
svojoj dusi. DM. 81. — 2) sa se, refleks. sivh ver- 
beugcn, inclinor. Rj. — Kad ugju u sobu i nameste 
Be, pokloni im se mati njegova kao gospodi. Npr. (54. 
Oboje se poklo>ie pred njim. 107. I cetiri stare pa- 
trijare, smjerno im se care poklonio. Npj. 2, 89. Dru- 
zini se rcdom poklonio. 4, 324. Pa su divno knjigu 
proudili, na knjigu se vrlo poklonili, Sarovitu knjigu 
zagrlili. 4, 162. Kad ib ugleda, ustade te ih srete, i 
pokloni se licem do zemlje. Mojs. I. 19, 1. Ona pade 
nidice i pokloni se do zemlje. Rut 2, 10. 
piikloii>k i. adj. sto pripada poklonu? Geschenk-? 

— Kokotid poklonski. DPosl. 47. 
pdklonjaiijo, n. vidi poklanjanje. Rj. 
pdklonjuti, njam, v. impf. Rj. po-klonjati. v. pf. 

pokloniti. — 1) vidi poklanjati. Rj. — 2) sa se, 
refleks. vidi poklanjati se. Rj. — Ude je (djevojku) 
hoditi, megju djeverima stajati, poklonjati se i t. d. 
Kov. 64. 

poklopno, pbklopca, in. vidi zaklopac. Rj. vidi i 
zaklop 2, pokriv 1. ono dim se poklopi, zaklopi n. p. 
lonac; der Deckel, operculum, isp. poklopiti. 

poklopioa, /'. (n Srijemu po varosima) Art Karten- 
spiel mu Gewinn, lusus paginarum genus : poklopivsi 
po nekoliko karata na gomile, mede odozgo na njili 
ko sto hode, pa kad se izvrnu xi cijoj goinili donja 
karta bude veda onaj dobija. Rj. kartaska igra. 

1. poklopiti, poklopim, v. pf. zudecken, operio. Rj. 
po-klopiti. kao prost glagol ne nalazi se. isp. kldpiti. 
0. impf. poklapati. — 1) vidi zaklopiti, oklopiti 1. 

— Zaklopiti, 1) n. p. lonac, bedecken, contego, cf. 
poklopiti. Rj. 177a. Poklopica: poklopivsi po neko- 
liko karata na gomile . . . kad se izvrnu u fiijoj go- 
mili donja karta bude veda, onaj dobija. Rj. 531a. 
sa se, refleks. : Preko onoga gosposkoga odela obuee 
svoje stare siroinaske haljine i poklopi se sesirom. 
Npr. 04. — 2) poklopiti konja, t. j. oklopiti (2) ga, 
uzjahati na nj. syn. vidi kod pojahati. — A dorata 
svoga poklopio, pa okrenu stauu bijelome. Npj. 4, 324 

3. poklopiti sc, poklopim se, v. r. pf. sich still 
hinducken, conquinisco, remitto membra. Rj. po-klo- 
piti se, kao spustiti se do zemlje, klonuti, vidi posu- 
ujiti se. — kao prost glagol ne nalazi se. vidi klo- 
piti. isp. oklopiti. 

pok lopnii'ii. /'. (st.) — 1) der Deckel, operculum : 
Od koplja ti gradili nosila, a od Stita grobu poklop- 
nice. Rj. ono eim se sto poklopi, n. p. daska kojom 
se poklopi groib. — 2) (u Novoni u Boci) vidi grob- 
nica. Rj. gdje se mrtvac poklopi. vidi i raka. 

pokljuka. /'. vidi lopiza. Stulli. u Slur, znah sto 
i crepulja, Jcoje vidi, i syn. ondje. L. Radidevid. 

pokljiiniti so, pokljunim se, v. r. pf. sinken, con 
sternor, cado: neSto se pokljunio; pokljunilo se zelje 
(od mraza). Rj. po-kljuniti Be, kao kljwn spustiti, 
klonuti, sleci se. vidi skljuniti se: kad sc n. p. skuva 
zelje kakvo, pa se slegne, niedersinken, cadere. Rj. 
687a. kao prost glagol ne naliodi sc. is/>. i pokunjiti so. 

pokujiski. adv. a. p. govoriti, wie cs in den 
Bilchern 1st (d. i. altslavisch), lingua librorum {ec- 
clesiaticorum.). Rj. po-kuji/.-isiki, po knjizi, kao |><> 
knjigama sto se pile. — Svaka opStina ima glavnoga 
kniciu (ili, kan 5to knjizevnici govore i pisu, pred- 
sjcdatclja priiniritolnoga suda) i po nekolika inaiija 
(knji su poknjiskt zovu clanovi priniiriteliio'j sudai. 
Slav. Bibl. 1. 86. 

pokdj, p"bkoja, m. die Ruhe, reguies: Bog di i 

dusi pokoj dal (Kad se kaze za koga da je umr'o, 
ili se onako spomene kakav pokoj nik. Posl. 17). Pokoj 



ti ocu! (Kao zakletva. Posl. 253). Pa Komnenu pokoj 
du.se daje. Rj. — Kad nec'isti dull izigje iz Covjeka, 
ide kroz bezvodna mjesta trazeci pokoja, i ne nagje 
ga. Mat. 12, 43. 

pokojni. adj. der verstorbene, selige, defunetus. Rj. 
lnji se upokojio, mum. vidi rajni. 

pdkojiiica, /'. die Verstorbene, defuncta. l!j. zona 

pokoj li a. 

pokoj iiit-in, adj. der Verstorbenen, defunctae. Rj. 
sto pripada pokojnici. 

pokojiiik, in. ili r Verstorbene, defunetus. Rj. po- 
kojni covjek. — Bog da mu duSu prosti! (Kad sc 

kaze za koga daje iimio, ili sc onako 3j tene kakav 

pokojnik). Posl. 17. 

pAkojnikor, adj. des Verstorbenen, defuncti. Rj. 
sto pripada pokojniku. — Osim kucana i obliznje 
rodbine pokojnikove, pokajnice se oudjc zovu i nje- 
gova dalja rodbina. Kov. 98. 

pokdlcili, pokolcim, v. pf. po-kolOiti, kocice (kol- 
cice) pozabadati ili pozabijati n zemlju, kad u. /». 
mjercin hoce da mjeri. v. impf. kolfiiti. oko Zagreba. 
Ivekovid. 

pokolt'liati, bam, v. pf. — 1) po-kolebati. kao :" 
ljuljati. isp. nepokolebljiv. vidi uskolebati se. r. impf. 
kolebati se. sa se, pass.: Sto Stefan veli da je . . . 
tim sc moze za malo pokolebati ono sto rekoh o diobi. 
DM. 5. — 2) sa se, refleks.: Zatrese se i pokolcba Se 
zemlja. Sam. II. 22, 8. 

pi'iliolj. m. iu ('. (J.l das Blutbad, caedes, cf. po- 
klide : Pokolj kao na Kosovu (n. p. bio, bide. Posl. 
253). Nu mi Stogogj od pokolja pric:ij. Rj. po-kolj. 
isp. poklati. vidi i zakolj 2, posijek. — Car Izrailjev 
mini velik pokolj megju Sircima. Car. I. 2d, 21. 

pokolj i> iioo, adv. n. p. idi, t. j. na koljenima. Rj. 3 
po-koljence. za kvantitet na krujnjem slogu isp. 
ametice. 

pokoljcnik, pokdl.ji'iijak, m. (u Grblju) dugadak 
ubrus koji se svijem gostima oko trpeze metne preko 
koljena, Art Serviette so cine alien Tischgenossen 
i'tber die Knie bebreitet voird, mappae genus. Rj. po- 
koljenik, po koljenu sto se meie. 

pokoljenje, n. die Nachkommen, progenies. Rj. 
vidi natraga, natrazje, potomatvo. isp. podmladak, 
« sijn. ondje. 

pokoudiriti so, pokoudirtm se, v. r. pf. livelier 
werden, fio poculum, in dem Sprichuiorte : Kad se 
tikva pokondiri (Kad se pogospodi onaj kome ne pri- 
likuje. Posl. 121), ivenn der Geringe an liar u ird. 
Rj. po-kondiriti se, postuti kondir (1). 

pokou, vidi uapokon. 

pokonj. cf. napokonj: Na pokonj ti o£enila sina! 
i u z'o das snasicu dobila! Rj. adv. vidi i napokojne, 
napokon, napokojnje, naposlije, naposlijed. 

pokop, m. das Segrabniss, sepultura, cf. pogreb. 
Rj. vidi i pokopauje, ukop, zakop. sprovod 2. 

pokt'tpanjo, n. (u Dubr.) das Begrdbniss, sepultura: 
dajte Sto za pokopanje Boga (govore kalugjeri pred 
uskrs kad prose). Rj. vidi pokop, i syn. ondje. 

pokdpaii. pokopam, v. pf. Rj. po-kopati. Danicii 
misli, da je akc. a sail, rraii. pdkopam. Rail (i, 119. 
v. impf. kopati. — 1) nach der Eeihe begraben, com- 
posui omnes. Rj. nekolicinu sakopati jednoga za 
drugim. — Pokopaj (najprije) one Sto si do aad 
pobio. (Kad ko prijeti kome da de ga idiiti, a misli 
sc da nijc vrijedan to udiniti). Posl. 253. — 2) nach 
der Heine ausgraben, effodio unum en alio, n. p. 
pokopao svu repu, rotkvu. Rj. kao iskopati redom 
svu repu, rotkvu. 3) ein wenig graben, paululum 
fodio. I!j. kao kopajw i malo poraditi. 

pdkopioa, /'. kad sc u jesen ne zagrne vinograd, 
onda sc u proljede prvo kopanjt zove pokopica (ili 
sebica). Rj. - PraSak, praSidba, vinogradska kopnja 
poslije pokopict . Rj. 565a. 

pdkor, in. li der ladil, gerechte Vorwurfe, op- 



pokora 



90 — 



pokratak 



probium: Od Boga je velika grijota, a od ljudi pokor 
i aramota. Rj. isp. zazor, prijekor. — Sta ee kazati 
rod nesretne gjevojke, kad riijc ova j pokor? Danica 
2, 111. Ii\;i sii velika nzroka ovoj nesreri n;.- 
zika, i ovome pokora nasemu. Rj. 1 V. — 2) ein 
Mensch, der gum Vorwurfe gereicht, opprobrium: 
Mufii pokore jedan! Hj. kaee se celjadetu nazornu. 

— pd-kor (kor. koga je i i kar), prijekor, ukor. t ten. 24. 
piikura. f. (u zap. kraj.) rfi'e Busse, piaculum: TeSku 

Savo pokoru cinjaSe. Kj. vidi pokajanje 3. — korijena 
od koga je kar. isp. pokor. 

pokoran, pokorna, adj. gehorsam, obediens: Po- 
kumu glavu sablja ne sijece (Posl. 253) (so hort man 
es, mit dem accus.). Rj. tako se govori, sa akus.). 
vidi poslusan, poslusljiv. suprotno nepokoran. — Nek 
ja znadem, da si mi pokoran. Npj. 3, 391. Prepo- 
korni sluga Yuk Stef. Karadzid. Posl. VI. Svjedoci 
dale Travunija i poflwna bila jednako srpskom knezu. 
DM. 2. — korijena od koga je kar. isp. pokora. 

pokoraranje, ». das Unterwerfen, Unterthanig- 
machen, subjectio. Rj. »er&. o'i 1) pokoravati, 2} po- 
koravati se. — J) radnja kojom tko pokorava koga. 

— 2) radnja kojom s< tko pokorava kome. 
pokoravati, pokoravam, v. impf. Rj. v. pf. poko- 

riii. korijena od koga je kar. isp. pokor. — J) zu 
Paaren treiben, unterwerfen, sub potestatem redigo. 
Rj. — Oni bu druge Ijude sebi pokoravali. Priprava 
67. Bog, koji mi daje osvetu, i pokorava mi narode, 
Sam. II. 22, 48. — 2) sa se, refleks. ZaSto da se oni 
pokoravaju Milosu. AfiloS 174. Lakse pisati po bvojoj 
volji kakogod, nego li narodni jezik ueiti i njegt 
se pravilima i svojstvima pokoravati. Pis. 17. Svaka 
duSa da se pokorava vlastima koje vladaju... Tako 
se valja pokoravati ne samo ori" straha nego i ^>o 
savjesti. Rim. 13, 1. 5. 

pokdrisanje, ». das Schanden, ignominia. Rj. »«•&. 
od li pokorisati, 2) pokorisati se. — jf) radnja kojom 
tko pokorise koga. — .3^ radnja kojom se tko pokorise. 

pokdrisati, pokorisem, v. impf. Rj. pokor-isati. ofa- 

goli s ovakim nasi, ponajvise su b. /«</'/'. //'/'.. adj'e- 

koji i samo r. pf. (n. p. dzabaisati). /*;/. Rad 6, 132. 

mo i M<i da jt i ovaj glagol ne samo v. impf. nego 

i v. pf. isp. 2 pok&riti, pokorim. — 1) koga, Schandt 

o ii m '■'/ ad ". ignominia afficere. Rj. 

fcome pokor, veliku sramotu. — ^) sa se, refleks 

sich schanden (im hohen Grade), se dedecorare. Rj. 

-i sramotiti. 

1. pokiiriti. pbkorlm, v. pf. Rj. v. impf. pokora- 
vati. — 1) unterwerfen, sub potestatem redigo. Rj. 

— 1 ><>k Gfrahovo feta niiuise, t. j. dokle ga pokorise. 
Rj. 79Ub. Ima od i-ara vlast, da zemlju silom pokori. 
BJjIoS L18. Sve si pokorio pod nogi njegove. A kad 
///j; pokori sve, nista ae ostavi njemu nepokoreno. 
Jevr. 2, 8. Neprijatelji biSe pokoreni pod vlasi nji- 
aovu. Ps. L06, l_'. I " <"■ i n i Sto ne bi trebalo dobai car 

i od pokorena naroda. I'rip. bibl. 71. — 3,) sa 
se, refleks.: Pokori se mahnitu, kao i Bvetu. Posl. 253. 
\'rati Be gospogji bvojoj, ipokorijoj se. Mojs. I. L6, 9. 

2. pokdriti, pokdrtm, (ate. prema nk'.riii. uk&rlra) 
v. pf. po-koriti, isp. pokorisati, pohuditi, pohuliti (Sto 
junastvo svoje ponulise. Npj. 5, 137), poknditi, po- 
aramiti. v. impf. koriti. — AT ne daju mladi Crno- 

do Be kolju kak<> mrki vuci, Inane sebe i slo- 
Bodu dragu, <li mi svoje nepokore stare, no boj bijn, 
a sijekru glave. .N'|pj. 5, 215. 

pnki'iri/.iiiii'-. m. ono vrijeme izmegju vaskresenija 
i Gjurgjeva dne : koliko ima idine pokm 

Kj. po-korizmi<5, vrijeme />" korizmi (do Gj\ 
prikorizmid. isp. korizma. 
pdkornica, /'. •■' ■ Busserin, pocnitens. Kj. koja si 

pdkSrniiar, m. poenitentiarius. vox Eccl. Stulli. 
, . , ;. da pokorniki n. p. 

ii si,,!, 



pokornik, m. (po zap. kraj.) koji se kaje, der 
Busser, poenitens. Rj. koji cini pokoru. vidi pokajnik. 

piikoriiosl. pok6rnosti, /'. die Unterwiirfigkeit, da 
Gehorsam, obedientia. Rj. osdbina onoga koji je po- 
koran. villi posluh 2, poslusanje, poslusnost. stiprotno 
nepokoruost. — < )il svakoga svome rliuluocit pokomost 
i vjernost. Pis. 20. Znagjase drzati u pokornosti svoju 
rodbinu. DM. 8. Eto pocetka drzavi i pokornosti sviju 
knezova jednome gospodaru i samodrScu. 18. 

pokoriisiti se, pokbrGslm se, v. r. pf. smr/.nuti se 

malo (kao da se po zemlji uhvati kora), ein wenig 

zufrieren, me mil einer Ttinde iiberzogen werden, 

istari, paulo congelari. Rj. po-koru5iti se. isp. 

skorusiti se. 

pokositi, pokoslm, v. pf. abmahen, demeto. Rj. 
po-kositi. v. impf. kositi. — (Tdare preko Kvade skoro 
pokosenc. Npr. 144. Ako je trava pokosena, ostaloje 
korijenje. Posl. 4. Nogo pnce puska od Turaka, te 
Iliji srce pokosila. Npj. J, 122. 

p6koskati so, pbkoskam se, v. r. pf. vidi sporije- 
eiti se. Rj. po-koskati se, kuo svaditi se malo, poka- 
rati se s kime. vidi i podiaveljati se, spore£kati se. 
v. impf. koSkati se. 

pdkovae, pbkovca, m. m Dalm.) kovacev muste- 
rija. Rj. 3 

pokdrati, p&kujSm, t'. pf. Rj. pokovati. — 1) be- 
klopfen, pulso, compungo, of. pokivati: I'olntj njima 
krive kusijere. Rj. — 2) naeh einander Schmieden, 
cudo all n,l , , olio. Rj. — Ja en njemu blago otimnti, 
mi druzinu toke pokovati, porezati zelene dolame. 
Npj. 3, 313. Tko je vama cohu porezao? Tko li vam 
je pokov'o orwzje? 4. ISO. Naeini sto od drveta sitima. . . 
i pokova ga cistim zlatom. Mojs. II. 37, 11. 

pokm inn. /'. (u Dalm.) 5to se kovaeu daje iponaj- 
vise a zitu) na godinn. Rj. 3 

pokrai-ixanjc. n. dux Abkurzen, decurtatio. Rj. 
verb, od pokraeivati. radnja kojom tkopokracujt sto. 

pokracivati, pokradujem, v. impf. abkiirgen, de- 
curio, brevius reddo. Rj. po-kraeivati, iiniti dn bude 
sto krace. v. pf. pokratili. 

pdkragja, f. Diebstahl, das Gestphlene, fiirtum, cf. 
odora. Rj. ono sto se ukrade, pokrade; stvar ukra- 
dena. isp. derafiina. — Lupez valja da plati oaim po- 
kragje i ostale sve troskove. Rj. 699b. 

pokraj. mit gen. neben, langst, juxta. Kj. praepos. 
sa gen. prijedlog slozen po-kraj. gnacenju prvjedloga 
kraj dodaje prijedlog po svoje znaeenje. vidi pored. 
— Progje pokraj mene; pokraj vode itd. Rj. Kad 
nagje rijeku, on pokraj nje hajde, bajde, dok dogje 
na izvor. Npr. 123. Pi kraj suha drveta i Birovo izgori. 
(Uz kriva coeka propadne kasto i prav). Posl. 253. 
Sadila je cmilje i bosilje, pokraj puta druma care- 
voga. Npj. I, 398. Pade Marku na um topnzina, pak 
zaljulja pokraj sebe ojome. 2, 399. Jesi 1' bio pokraj 
morn, jes' vidio pijavice? Here. "27."i. Sanak snila pre- 
fiista Gospogja. gje joj raste pokraj srea drvee. .'il:.'. 

P6krajac, P6krSjco, »». Mannsname, nomen viri. 
Rj. ime musko. isp. imena Krajisay, Krajfiin. 

pokrajiiia, f. (st) vidi krajina: Cador penje Kra- 
ljevieu Marku na Arapskoj Ijutoi pokrajini. Kj. po- 
krajina. — U to Btasa Brcka pokrajina. Npj. 1. 365. 

pokrasiti, pokrisTm, v. pf. po-krasiti. vidi ukrasiti. 
r. impf. krasiti. — Sve je kolo glavom nadvisila i 
divnijem krasom pokrasila. Npj. 4. 155. 

pdkrasti, pokrfidSm, v. pf. Rj. po-krasti. v. impf. 
krasti. — 1) nach der Reiht stehlen, furor aliudex 
alio. Kj. kao ukrastt sto redom, - Zabunio si- kao 
Ciganin n iuku. i. . . naili gje krade Ink ... a Bto 
iz koje su virila pera od pokradc- 
noga luka...). Posl. 82. Te razbila kamen-vrata gradu, 
i pokrdla konjt Jugovida. Npj. I. 484. On se bvati 
ii dzepove rnkoin, iz ilzepova kljuci pokradeni. .'!. L26. 
:' ) bestehlen, alicui furor: pokrali ga, Kj. 

pokratak. pBkratka, adj. liemUeh Inn:, bri viuscyhu. 



pokratiti 



— 91 — 



pokrop 



Rj. po-kratak, prilicno kratak. isp. po (slozeno s adj.) 
i kratak. — Kruiada se zove oko tri prsta dugadko 
i podebelo drvo (od prilike kao pokratak vvmij). Rj. 
804a. Jednoje (iitije) pokratko... drugoje vrlo dugo. 
Glas. 9, 252. 

pokratiti, pbkratim, v. pf. kurzer machen, ver- 
fairzen, abkiirzen, dccurto. Rj. po-kratiti sto, uciniti 
tin bude kraie. v. impf. pokradivati. — Ne pomaze 
uui koliko zdrebetu kasika. (Mnogi malom zdrebetu 
objese kasiku pokracenoga drska o vratu kao da ga 
ne l>i ko urekao). Posl. 208. 

pokreilmati se, mam se, v. r. pf. kao podupati ae 
s kime, in Streii geraihen, confiigo. Rj. po-krcumali 
se. v. impf. krdumati se. 

pokreeivanje, n. vidi pokretanje Rj. 

pokreeivati, pokredujeru, v. impf. vidi pokretati: 
Nemoj nama pokrecivat' ovce. Rj. po-kredivati. v. pf. 
pokremiti. 

) m > k r <'■ 1 1 1 1 1 i. pokrenem, v. pf. Rj. po-kre(t)nuti. vidi 
krenuti, koji je takogjer v.pf; v. impf. pokretati, po- 
kredivati. — 1) riicken, moveo. Rj. vidi poSenuti 1. — 
Vratise se, svaki kojega podize sree njegovo i kogn god 
iluli pokrete dragovoljno, i donesose prilog Gospodu. 
Slojs. II. 35, 21. Ta je drzavni zivot jako pokrenuo 
i knjizevnost. Vid. d. 1862, 18. — 2) sa se, refleks. 
ili puss.: Pa se bjese vojska opremila. Ondolen se 
Stla pokrenula, dokle dogje Spuzu krvavome. Npj. 
4, 112. (vidi krenuti se). Odruah ce . . . sile nebeske 
fokrenuti se. Mat, 24, 29. Svaka gora i ostrvo s mjesta 
svojijeb pokrenuse se. Otkriv. 6, 14. 

piikrepa, f. recreatio, refectio. Stulli. d/clo kojim 
se tko pokrijepi; i ono sto koga jiokrijepi. 

pokrepljivanje, n. verb, od pokrepljivati. radnja 
kojom tko pokrepljuje sto. 

pokrepljivati, pokrepljujSm, v. impf. po-krepljivati. 

isp. potkrepljivati ; v. impf. prosti krijepiti. v.pf. po- 

krijepiti. — Bozbole. od turskoga »bol , mnogo, i 

bos , koje ne znaci niita nego samo pokrepljujt 

znucenje dnigc rijeci. Danidid, ARj. 564b. 

piikrct, m. djclo kojim se sto pokrene. — knji- 
zcvnom pokreta . . . da sve vise napreduje. Pom. 32. 
Iznesav na vidjelo znameniti point, koji u in vrijeme 
prolazaSe po svemu narodu naSemu. Rail 5. 191. 

p5kretan, pokretna, adj. sto se moze pokrenuti; 
beucglich, mobilis: Djevojkama se dade dijel od po 
kretnoga imanja, a nepokretno ostaje stezeru. Rj. 
714b. Blago . . . dobro, imanje . . . u opde, kakvo god, 
rnoze biti i veliko i malo, pokretno i nepokretno. Da- 
nine, ARj. 399b. Da manastirske vlasti ne diraju u 
nun sto pripada pirgu, bilo pokretno ili nepokretno. 
DM. 35. 

pokretanje, n. das Bcivegen, commotio. Rj. verb. 
od pokretati. radnja kojom tko pokreie sto. 

pokretati, pokredem, v. impf. bewegen, commovco. 
Rj. po-kretati. vidi pokredivati, v. pf. pokrenuti. 

pokrijepiti, pftkrijepTm, v. pf. po-krijepiti. vidi 
potkrijepiti. isp. okrijepiti. v. impf. pokrepljivati. — 
1'iva irerenii-a) moze biti i pnl:eijeplj, nn u torn [iosIm 
DJekim rijeeima . . . prva u redenom poslu nidim ne- 
pokrijepljena. Danidid, ARj. 15b. 

pokrili, p'oki'ijrni. v. pf. I!j. po-kriti. v. impf. po- 
krivati. — 1 a) bedecken, contego: udala sc samo da 
pokrije glavu. Rj. — Nagazi na nekakvu jamu, koja 
je od ozgo bila pokrivena otkosima, i a nju upadne. 
Npr. 111. Dade mu neko gade a neko koSulju, samo 
Sto tijelo pokrije. 252. Bolje je svojit crkvu pokriti 
nego tngju. Posl. _'.">. Pokrij ga, teto, da no trabuni. 
253. Ata pokrivena crvenom lohom do kopita. Danica 
■ t, 85. //; sa so, refleks. sich bedecken, i^ni^r 1 me. 
I!j. — L'krili se, I) pokriti se dobro, n. p. haljinuma. 
Kj. TT^a. Legne malo u hlad da so odmori pokrivsi 
sc po lieu jednom od one tri marame, .Npr. l',^. 
V in until der 1,'iiln versteclcen, abscondo. I!j. sakriti 
• <■ tiiitiiii. Pokrij drustvo po travi zelenoj, ev' 



odovnd trideset Tnraka. Npj. 4, 386. Sto oruzja nisn 
bili Tnrci pokupili, ono su Ijndi pokrili. Milos 63. — 
b) <u so. refleks. sakriti si (sve redom). — Svaki svojii 
pnskn potprasite, pokrijte sc po zelenoj travi . . . Pje- 
Saoi se po travi pokrise. Npj. -I. 

p&krlv, w. — 1) (u Dubr.) vidi zaklopac. Bj. ono 
ciin se n. p. lonac pokrije, laklopi. vidi i zaklop 2, 
poklopac. der Deckel, operculum. — Naila jo lopiza 
pokriv. DPosl. 6'.). — •>, (u Boci) vidi krov. <■/'. po- 
krivac. Rj. vidi i pokrov 2. das Dach, ledum. — 
B'jelu kulu, cudnu gragjevinu: podumentu od gvoigja 
zestoka, do pokriva od mermer-kamena. I!j. .'>L'i'>a. 

pokrivae, pokrivca, m. vidi pokriv i. Rj. i syn. 
ondje. 

pokrivae, pokrivAda, m. die Decke, Bettdecke, stra- 
gulum. Rj. ono cim se sto pokriva, osobito ciin se tko 
pokriva u spavanju. vidi pokrivaoa 1, pokrivalo; 
jorgan, poplun. — Gnber, pokrivae' od vane, kao debe. 
Rj. 105b. Mustulugdzija valja da pazi da ne bi uzeo 
zdraviee bez pokrivaca (bez marame ili peskira na 
njemu). Kov. 63. Jorgan jest pokrivae, ali nije svaki. 
Pis. 42. Kad legne, digni put: rime s nogu njegovijeh, 
te lezi ondje. Rut 3, 4. Poloze i dasno jevangjelje i 
krst i sve pokriju pokrivacem. DP. 343. Krov joj je 
(crkvici) visok i strmen, a. pokrivae — sitna LTanideva 
sindra — nad oltarom i nad zapadnim tremom zao- 
krugljen. Zim. 21. 

pokrivaea, /'. — 1) ponjava, sto se pokriva njome, 
cine Kotzendeeke, stragulum rusticius. Bj. vidi po- 
krivad. — 2) (u Dalm.) vidi povezada. Rj. marama 
Hi krpa, sto se zene povezuju. cult i jadmak, okruga, 
peda 3, rub. — Dumna it pokrivaei gospa je stara 
ii bebiei. DPosl. 21. pokrivaca, rubac -to zone nose 
na glavi; ima i Stulid. XV. rijec s takvim iiast.kotl 
cjepada. 

pokrivalo, n. ono ciin se pokriva sto. n. p. lice, 
vidi pokrivad. — Vila je bila obudena u bijelu zensku 
haljinu . . . na glavi je imala bijelo pokrivalo i vijenae 
od cvijeda. Pis. 32. .Sari rede: evo dao sam tvojemu 
bratu tisiii'u srebrnika; gle, on ii je oeima pokrivalo 
pred svima koji budu s tobom. Mojs. I. 20. 16. I >na 
skide sa sebe udovidko rubo svoje, i uze pokrivalo i 
pokri lice. 38, 14. Tesko onima koji grade pokrivala 
mi glavu avakoga rasta da love duse. Jezek. 13, 18. 
s takvim nast. kod budkalo. 

pokrivanje, n. das Bedecken, contcetio. Rj. verb. 
od 1) pokrivati, 2) pokrivati se. — 1) radnja kojom 
tko pokriva sto: D pokrivanju zgrada daskom operci 
trebaju po krajevima (oko uglova). Rj. — 2) radnja 
koja biva, kad se tko pokriva cim. 

pokrivati, pbkrivam, v. impf. I!j. po-krivati. v. pf. 
pokriti. — J) heili.el.ct). contego. Rj. — Bogatstvo pu~ 
kriva borjatstvo. Posl. 17. Dsta su mu ava brkovi 
pokrivuli. Danica 4. 26. Pokrivalo te je avako drago 
kamenje. Jezek. 28, 13. — 2) sa so. refleks. sit 

tee. Bj. — Skerletom s ostrva Kliskih 
pokrivao si se. Jezek. 27, 7. 

pokrizak, p&kriska, m. (u Jadru) ein Fesl um din 

Spas o. il.iii. das nine line tleni Ynll.c lielnn nl . niilil 

mi Kalender steht, dies festus circa ascensionem do- 
mini. l!j. po-kriiak. apaaovo se » Hrvutskoj u kato- 
lil.n :nec i krizevo; pokrizak bict nekctkuv svetacat 
po kri/i'\ ii. 

pokrklja, /'. (u Bisnu) jelo od bravljijeh crijeva, 
koja se ociSdena ispletu a pletenicn pa ae onda kuhaju 
i j.ilii. Rj. 

pokrojili, p6krojini, v. pf (Kidder) tusclineiden 

iclieit. conficio rishin. Bj, po-krojiti. isp. po- 

rezati '■'>. e. imp/', krojiti. Podekajte, dva ulaka 

mlada, da pokrojim tanane pelene. Npj. 1. 606. Oj 

atarice, moja mila majkol pokroj nn me sve novo 

title/,,. '2, 77. 

pokrop, in. hi PaStrov.) vidi pokrov. Bj. ono Sim 
si pokriva mrtvac. 



pokropitl 



— 92 — 



pokuljati 



pokropiti, pokropim. v. pf. besprengen, conspergo, 
aspergo. Bj. po-kropiti. vidi poskropiti, nakropiti, okro- 
piti. v. impf. kropiti, Ikropiti. — Vodifiar pokropi vo- 

■ kudi Bj. 69a. Neka uzmu krvi od ojega 
a) i pokrope dba dovratka. Mojs. II. 12, 7. 

Pokropii i oas vodom fiistom. Jezek. 36, 25. 

pokrov, hi. — 1 ) die I., ichendecke, das I <• h nt tti h, 

pannus funebris. l!j. oidi pokrov. ono cim se pokriva 

mrtvac. Podnu govoriti da je vukodlak u groblju 

(a gdjekoji podnu kazivati da su ga ^••■Ije nodu vidjeli 

8 pokrovom Da ramenu). lij. 79a. Neki se zavjetuju 

>ste kakom Bvecu (kao d. p. sv. Savi . . . Bogo- 

n pokrovu). Bj. 166b .-.I'.-rm < M povoja do 

■ i. Posl. 235. Skinuo bi a matere Bi 

(Cad ko krade, ili ODako grabi sebi). 288. MetDi mene 

na laka oosila, a pokrij me tananim pokrovom. Npj. 

I. 551. — 2) villi krov, pokriv -. pokrivac; das Dach, 

tectum, u pjesmi: Hode Turci brzo carovati . . . i crkvi 

turiti platna, slij evade ne ate ratove; node crkvi 

pokrov rasturiti, kadunama podnizat' gjerdane. Npj. 

•_'. 201. po-krov. up. pokriti (part. pass, pokriven). 

pokrdvac (pokrova i . pokrovca (p6kr5vca), m. eine 
Pferdedeckt (von Ziegenhaar), stragulwm ad operien 
limn allium. Bj. po-krovac, ono cim se pokrivaju konji. 
rnli cu], fiultan, mutaf. dem. pokrovfiid. augm. po- 
krovfiina. — Begovac je begovac, ako ne de imati 
ni novae; a magarac je magarac, ako de imati i zlatan 
" ae. Posl. 1 1. 
pokrdvcic, m. dem. od pokrovac. Ej. 
pokrovcina, /'. augm. od pokrovac. Kj. — takva 
augm. kod bardafiina. 
pokrdi ilclj. m. tiz brevijara glagoljaikoga) pro- 
Stulli. der Beschutzer, Patron. — U zdravlje 
rovitelja orla desara (poimence, koji bude). 
Npj. 1, 80 (u zdravici). Nemanjaje izabrao za pokro- 

■ ■: i emlji arhangjela Mihaila. DM. 33. Po- 
modnik i pokrovitelj bi mi i izbavi me, pojmo Go- 
apodu. DP. I'll, rijeci s takvim nast. kod boditelj. 

pokrovit61jstvo, n. vlasi i sluzba sto ima pokro- 

Protectorat, patronatus. — Da bi se narod 

i' pol i Ruskom uverio. Milos 9. Eda je g. 

1 1 i i < ■ pod Vusim pokroviteljstvom rasprodao Sto mojib 

knjiga? StraS. L887, 382. 

pdkrpiti, pun, v. pf. Bj. po-krpiti. v. impf. krpiti. 

— 1) flicken, reparo, resarcio. Bj. n. p. poderanu 

haljinu. ■ - 2) m se, refleks. sich zusammenflicken, 

itch behelfen, resarciri. Bj. kao (krpeci) pomoci si 

tko. up. krpei. 

pdkrstica, /'. Art Stickerei, picturae acu factae 
Bj. po krstica. nekakav vez. isp. popletica, 
povojica, ulama. 

pokrstiti, pokrstim, v. pf. Kj. po-krstiti. v. impf. 
krstiti a r. pf.), krsdavati. — J) zum Christen ma- 
chen Christianum reddo: Pokrsti ga u svom oama- 
stiru. Bj. Gjcvojku pokrsti i vjeafia je sebi za 

Benu Npr. 95. Sto zafatiS atudene vodice, ona ce U 
a raj pokrstiti. Here. 309. Mule se iskole u Bei 
umloze, osobito a pokrstenu Twrad. Miloi 12. — 
2) sa Christ werden, fio Christianus. 

Bj. < Ibeda joj da de je vjenfiati, samo ako se po 
u II '.H pol rsti. Npr. 260. 

pukrsiti. p6krs!m, v. pf. zusammeribrechen, con- 
fnngo, cf. polomiti. Bj. po-krsiti. vidi i polupati. o. 
impf. kr-iii. - - □ uditeljskoj sobi videSe kolenike u 
prozoru pokrsene, uditelj Janko, mrtav, le/.i n.-i pa- 
tosn. Mjegj. 205. 

pokrMenii a. f. iim. die iich hut taufen I 

'nam. Kj. I:njn se pokrstila. — < hula 

ni n Beogradu mladom i lej i pokrsl 

Danica ) 

pokr&tcnlk, pokrstenika, jiokrslenjak. pokrSte- 
DJaka, sich hat tauten lussen, pro 

Christianus. Bj. koji •■ irstio, — za >mst. i<ji. 
anatemaik < anatemnjak. 



poknipiiii, adv. po-krupno, kau prilicno krupnei 
up. po (sloieno s adv.) i krnpno. — ZgruM malo 
soli, t. j. istuei makar i pokrupno. Kj. 206a. 

|iul,j\ iii m>, pdkrvimo Be, v. recipr. pf. po-krviti 
se: /iiikn-r se nckolicinu, km! se pobiju (In ten I it. 
isp. iskrviii se, ukrviii se. v. impf. krviti se. — Vise 
puta Imkne ral u zemlji, jer se budale pokrve samo 
za to, hode li Petar ili Pavao vladati. Priprava 71. 

pdkucati, cam, v. pf. Kj. po-kucati. — 1) obrufie, 
die Beife ein wenig fester anschlagen, pulsando firmo. 
Bj. v. impf. pokueivati. — 2) ein wenig klopfen, 
pulso jiiiiilitlitm. Bj. a. ji. a mil, i. r. impf. pokucavati. 

)inkiiea\ finjc, n. das Ainrliliuj, a, Klopfen, pul- 
satio. Kj. verb, od pokucayati. radnja kojom tko po- 
lar int. dem. pokuckivanje. 

pokucavati, pokueavam, r. impf. anschlagen, 
klopfen, pulso. Kj. po-kucavati n.p. it vrata. v. impf. 
prosti kueati. dem. pokuekivati. v. pf. pokucati 2. 

pokucivanje, n. verb, od pokueivati. radnja kojom 
tin pokucuje aibruce. 

pokueivati, pokucujSm, v. impf. po-kucivati obrucd 
v. pf. pokucati 1. — l'otuk, drvo kao klin, sto kafiai 
metne na obrud pa udara u njega maljicom kad po- 
Ini uje obruce. Kj. 557b. 

pnkiukh anje, n. dem. od pokucavauje. Rj. 

pokuekivati, pokiickujem, dem. od pokucavati. Kj. 
po-kuckivati n. p. it vrata. — sa se, refleks.: Pa se 
pasa pokraj Drine Sede, atitra se zlatnim buzdovanom, 
a balcak sv sablji pokuckuje. Npj. 4, 260. 

pdkucast, adj. aduncus — nos pokudast. Stulli. 
po-kudast, kao prilicno kucast. isp. po (sloieno sa 
adj.) i kufiast. — Veljko je bio Sirokin usta i podu- 
gafika, umlfi pokucasta, nosa. Danica 1,88. Boinovid 
je bio golema pokucasta nosa. I, 20. 

pokuciti, pbkufiim, v. pf. in Dubr.) n. p. kome 
dibuk, t. j. pruziti, darreichen, porrigo: Pokudi (pa) 
dokufii (Najprije podaj, pa onda gledaj da ti se da. 
Posl. 253). Bj. po-kuditi. kao prost glagol ne nalazi 
se. isp. km'iii. v. imji/'. pokufiivati. 

pokucivanje, n. (u Dubr.) das Reichen, porrectio. 
Bj. verb, od pokueivati. radnja kojnm tko pokucuje 
kome sto. 

pokueivati, pokufiujem, v. impf. (u Dubr.) dar- 
reichen, porrigo. Kj. po-kueivati. vidi pruzati 2 (koine 
sto). V. pf. pokuciti. 

pokucar, pokudara, m. n. p. pas, pijetao, HaMS- 
(hund), (canis) domesticus. Bj. po-kudar. kao kucni, 
domaii n. p. pas, pijet to i t. d. vidi pohizac. 

pdkure, pdkuestvo, n.dn< Hausgerath, suppellex. 
Kj. vidi namjestaj. ono sin je knn namjesteno po 
kuci. — U kojima je (ili dogje) na kraju c... ja- 
mafino se opominjem, da se govorilo bez s, n. p. 
Trsicka planina; ali pokucstvo ne opominjem se da 
sain cuo bez s (pokuctvo). l'is. 49. Kako moze ko 
in i n kudu jakoga i pokucstvo njegovo oteli. Mat. 
12, 29. Izbacib sve pokucstvo Tovijino ua polje iz 
klijeti. Nem. 13, > s . :n a i. in, inn ,'■ i t kud rijeci 
pokucstvo isp. mogudstvo i Pedki. 

pi'ikiicl mi. a. vidi pokucstvo, pokude, namjestaj; 
das Hausgerath, suppellex. — Pokudstvo ue opo- 
minjem se da sam cuo bez s (pokudtvo), i cini mi 
se, 'la niko nr l>i tako rekao. l'is. 19. 

piikmla. /. po-kuda, djelo kojim se sto pokudi. — 
I >a je cijela ova toboznja kritika aama pokudaipo- 
ruga mene i moje knjige. Odbr. od ruz. L3. DrugO 
djelo, koje je baferik onako pokudio... zasluiuje li 
mmlii pokudu? Ziv. sv. Sim. i sv. S. IX. 

pokudili, dim, v. pf. tadeln, vitupero. Bi. po-ku- 
iliii. vidi okuditi, pohuditi, pohuliti, 2 pokoriti. v. 
impf. kuditi. — Cuvajudi Be toga da nas ko ne po- 
ln,li : i ovo obilje u kome mi Bluzimo. Cor. II. 8, 20. 

pokuljati, Ijani. v. pf. hervorsturgen, se profwn- 
dere: pokuljast fiele iz kosnice; pokulja&e mu crijeya 



pokumiti 



93 



pola 



in. p. na ranu). Bj. po-kuljati. vidi proknljati. v. impf. 
kuljati. kao teci, vrvjeti. 

pokAiniti, pokumim, v. pf. (u Srijemu) n. p. ne 
(■ii makar me pokumio, vidi okumiti. Bj. v. impf. 
kumiti. 

pokiinjali, pokunjam, v.pf. cine Weile sehlummern, 
hrankeln, It new somnum eapio, leritcr aci/rotn. Rj. 
po-kunjati, kao prodrijemati, postati nalos. v. impf. 
kunjati. 

pokiinjiti. pokunjfm, v. pf. po-kunjiti. — 1) Osmo- 
ljio nos n. p. od zalosti, hangen lassen, demitto, cf. 
pokiinjiti. I!j. -172b. Smoljo, koji kao pokunji nos. 
Kj. 696a. kao spustiti (nos) da visi. — 2) sa se, 
refleks. den Kopf hangen lassen, demitto caput, au- 
is. Rj. isp. skunjiti se, pokljnniti se. — Okljusiti 
Be, od sramote pokunjiti se. Kj. 453b. Tako vise puta 
BJedne na prijesto ne najdostojniji, nego najlukaviji, 
oajbogatiji i najslobodniji ; onda se drug/ pokunje. 
zamuknu i aami ne znajn, sta bi. Priprava 74. 

pokupili, pTm, v. pf. Bj. po-kupiti. v. impf. kupiti. 
— I. J) aufsammeln, colligo, legu. Kj. — Posle ve- 
fere dogje redusa te pokupi sve kosti na jednu go- 
niilu pa ih baci za ped. Npr. 74. U sto cu pokupiti 
mcil. 161. Okrenu ga (durbin) kamenu Kotaru, pod 
Kniaroni polje pokupio, i na gradu uf'ati kapiju. Npj. 
:J, 153. Na dukate pokupise vojsku. 4, 143. I od raje 
pokupit' haraee. 1. 204. Pod barjake pokupi junuke. 
1. 356. Pokupe aa pusku po dvije cvancike. 4, 461 
iVnki. Sto oruzja nisn biliTurci pokupili, ono su ljudi 
pokrili. Milos 63. sa se, passiv.: Sijeno se najprije 
po njivi pokupi a naviljke. Bj. 3S0a. — 2) konjn 
dizgen, anziehen, aitraho: On pokupi dizgeue kulasu. 
Bj. — II. sa se, refleks. sich zusammenziehen, con- 
trahi. Rj. pokupi se n. p. koia, coha itd. vidi skupiti 
se 2, zbjeci se 2. (suprotno rastegnuti se). v. impf. 
prosti kupiti se 2. 

pokiipovati. polrilpujem, v. pf. aufkaufen, coSmo. 
Rj. po-kupovati. v. impf. kupovati. — Da ne bi u 
kako podozrenije pali, bill su pokupovali nekoliko 
trnokopa, pa su krdili. MiloS 72. Ovo de dana gle- 
ilnti Kopitar da vam knjige pokupuje. Straz. 1886, 
B35. Tako pokupova Josif Faraonu sve njivi a Misiru. 
Mojs. I. 47, 20. 

pokiirjaeili, pokurjadim, v. pf. po-knrjaciti. - 
J) turn Wolfe machen, facio esse lupum: pokur- 
jacili ga. Bj. ucinili ga kurjakom. — "i) sa se, refleks. 
turn Wolfe a* ah a. \U) lupus. Kj. postati kurjak. 

pnkiisalii-n. f. (u C. G.) koji mnogo jede, der 
lftresser, edo, cf. pojedljivac. Bj. i: koja mnogo jede. 
po-kusalica. drugoj poll osn. u kusati. isp. prozdor, 
i syn. ondje. 

pokusati. sam, v. pf. po-kusati. vidi okusati, i 
bgledati, i iyn. ondje- v. impf. sloe, pokusavati. — 
Da de jost jedanput da ide srecu pokusati i zenn 
ma na koji narin iikrasti. Npr. 203. To pokusajtt 
hod koga od najpametnijih duznika. Straz. 1386, 1765. 
Je li Bog pokusao da dogje te uzme sebi narod iz 
drugoga naroda kusanjem, znacima i dudesima . . . 
kan sto je udinio sve to za vas? Mojs. \*. 4, 34. Za 
in sam in pokusao pokazati kako su se svi jezici 
Blovenski razdijelili. Dioba 13. Prije nego pokusam 
javiti Sto je. Bad 9, 190. 

pokusa\ anje. /(. verb, od pokusavati. radnja kojom 
tko pokusava sin. 

piikiisa vali. pokusavam, v. impf. po-kuSavati. v. 
impf. prosti kusati. vidi ogl^dati, i syn. ondje. v.pf. 
pokusati. Periculum facere, tentare, isp. kuSati, po- 
kuiavati, ogl^dati, obilaziti, obidovati. Damcid, AJBj. 
?22a. sa se, pass.: Sto se ovako ovaj padez (instru- 
mental) izjednadio s dativom, s toga se X\'il rijeka 
piil.iisiirulii da se opet razlikuje vradajuci mu na 
kraju i. [stor, 121 1. 

pokvariti, p5kvarim, v.pf. verderben, beschadigen, 
comimpo, depravo. Rj. po-kvariti. u tjelesnom i u 



illinium smislu. r. impf. kvariti. — 1) Batal, pokvarcno, 
razvaljeno, zapuSteno, n. p. puska, sahat. vinograd 
i, t. d. Bj. 17a. Postetiti, vidi pokvariti. Rj. 562b. 
Curuk, cf'. pokvaren. Bj. 830b. Nefito me zulja n 
ovome mome pokvarenom mbu. Npr. 5. Kesegapobije 
cijenu moruni. (I mala stvar, kad se jevtino daje, po- 
kvari cijenu i velikoj). Posl. 133. Nije Bog dvijt kuct 
pokvario. (Kad je rgjav i Covjek i f.eua.). 213. Preki- 
nuli dlaku. (PokvovriU prijateljstvo). 261. Mom du 
pobni volju pokvariti. Npj. 1, 394. Lepa ti si, seko, 
mlagja bila! al' te, seko, ' i tako, 

seko, osedila? 2, 418. Dobra puska vatru privatila, 
ne pokvari toke na prsitna, yed pokvari sree a Tur- 
cinu. 4, 106. Nesrecni dogagjaj . . . koji pokvari sve 
napretke i po diugim krajevima. Danica 1. 24. Kazu 
im, da s« skele pokvarene. 5, 27. Navale, da tu wedbu 
pokvare. MiloS 23. Dogju, da pokvare onu novu na 
redbu. 46. Dokle narod c'-isto i nepokvareno govori. 
Pis. 90. Pomisli prve ljude da su nepokvarena tijela, 
puni zdravlja i zivota. Priprava 117. Ne mislite da 
sam ja dosao da. pokvarim zakon ili proroke: nijesam 
doSao da pokvarim, nego da ispunim . . . Ko pokvari 
jednu od ovijeh najmanjijeh zapovijesti . . . Mat. 5, 
17. 19 (solvere, aufheben . . . iibertretten). Hajde po- 
kvari ojeru koju imas s Vasom. Car. I. 15, 19. Po- 
kvari ugovor, odbaci gradove, ne mari za Covjeka. 
Is. 33, 8. (vidi raskvariti). Stefan da In pokvario 
brutu posao, trebaSe i sam onako da postupa. DM. 
19. — 2) sa se, refleks. i pass.: Postetiti se, vidi 
pokvariti se. I!j. 562b. Uzblutiti se, kaze se za vino 
kad se pokvari. Bj. 772a. Uzvistalo mlijeko, t. j. uz- 
budalo i pokvarilo se. Rj. 772a. To su gotovi novci 
kao u vosku ( jer se vosak svagda moze lasno pro- 
dati, & pokvariti se ne moze ni oda sta osim ml voire). 
Posl. 319. Zbore mudri i pametni ljudi, ko se fali. 
e se i pokvari. Npj. 5, 551. Jednako su radili, ne bi 
li se ovaj mir kako pokvario. Milos 129. Ovake se 
pjesme spjevavaju . . . osobito kad se zenidba pokvari. 
Npj. 1 1, XXVI. Propade vjera, i pokvari se obecanje. 
Rim. 4, 14. Mudarci Gevalski opravljahu u tebi sto 
hi ti se pokvarilo. Jezek. 27, 9. 

pokvasiti, sun, v. pf. benetzen, humeeto. Rj. po- 
kvasiti. vidi pomocita. v. impf. kvasiti. — Smokriti 
se. pokvasiti se, n. p. od kile. Rj. 696a. Sve marame 
suzom pokvasila, stakaju se ajoaru niz kopita. Rj. 
711b. 

pokrasnira, /'. t. j. pogaca: Dok nastupi novo 
vino i ovnovina i pogaca pokvasnica i medovina. 
Hen-. 232. vidi potkvasnica. 

pol. poli, /'. dimidium. dimidia pars — u pol Bed- 
mine, u pol-. Stulli. vidi pO, ]iola. ( syn. ondje. - 
Da ubije < ijurgjevie-Murata, dan bib. mu mavenu 
dolamu i pol coke od tri stotin' pulja. Npj. 4, 323. 
govori se i u Hrvutskoj. p8 (mjesto n(WT-). Osn. 25. 

pola, /'. (ponajvise indecl.) die Walfte, dimidium: 
pola meni, pola tebi, halli mir, halb dir: Da I' se 

junak potun'-iti, dala bill ti pola Sarajeva. Cad 

je bilo oko pola dana. Bj. vidi pfi, pol, polak, polo- 
vica, polovina, polutica, polutina. aem. p~6]ica. isp. 
popola, popolak, popole. — Zalljati, jmla aaspati. 

Bj. L971i. l'cip s in ovaj prcsiji-r-c p. /. Ann 

polu uzme sebi, a ilritija oslaue dninaeinu. Bj. 306b. 

Pola me je nestalo n. p. od straha. l!j. 419a. l'a- 
sovni sipak, koji je pola kiseo. Bj. 490b. Suturica, 
kau pola Turcin. Bj, 727b. Ali mu se (kovadu) mini 
da je gvozgia mnogo, pa ga sakrije pola. Npr. 2. 
Ne bi ti eeljad ni /'ilia toliko jela. 78. DosavSi u 
ilru/.inu jinln mrtav povide, 172. Potegne sablju i 
carevida na dviji ide. 202. Pa on sjede piti 

mrko vino, pola pije, pola Sarcu daje. Npj. 2, 249. 
Ko-a mu je 'In zemljice erne, pnht stere, polom se 
pokriva. 2, U)3. < ekadu te polu od sahata. 3,98. 
.Main viSe od /"'/<< Srbije. Danica 2, 54. Srba ved 
gotovo pola izginulo. 3, 183. Uzjaiu na konje, pa, 



1. Pola 



94 



polaznik 



km) pola bezeii, dok se niau Turci prisetili da in za- 
. otidu iz Beograda u nahiju. Milos 71. Ti bi 

I to pola ivince. Priprava 44. <»n uze sve 

to, i raaijede na pole, i metnu sve pole jednu prema 
drugoi. Mojs. I. 1">, 10. Obrija im brade do pain. 
Sam. II. 10, 7. Ni jiolu mi nije kazano. Car I. 10, 7. 
Ii au prepisi pola prevodi. Yid. d. 1862, 19. 

1. l'ola, /'. — I) u Bisini velika strmenita ka- 
mena kosa ili greda i u njoj pedina . . . Pod Polom 
i/.vire rijeka Lovnica. Rj, — 2) grad u Istri: l aelu 
Peroju Kod Pole. Kov. 28. 

'I. l'ola, /'. hyp. nil Poleksija. Rj. voc. P61o. 

polfu-, polaca, m. vidi polaca, i syw. ondje. — No 
inu daSe main kamaricu na vrh skala od SVOQCI /m- 

laca. Npj. 5, 1 * "» . 

polaea, /'. in C. <i.i der Pallast, palatium: Bolje 
je ii pojatu fukati, no u polacu hukati. (Posl. 26). 
Rj. riili polac, palaca, palata. — Sijedi za polace, 
mladi za kopjace. DPosl. 1 10. 

polagacicS, </'»/. "'/ polagano. Rj. isp. lagacko. 

polagano, sachte, leniter, paulatim. Rj. owfo. po- 
lagano. vidi polako, popolako, lagano, najlak, ponaj- 
lak, ovlas, tipar, polagigano. dem. polagadice. — U 
diilm podi, t. j. polagano. Rj. 146a. A ja polagano 
bajde aajde, te se privufiem blizu. Npr. 163. 

polaganjo, n. Rj. wer6. o<i I. polagati, II. pola- 
gati sc ■ /. 1) radnja kojom tko polaze sto, (na 
sin i/i ii ito) (daa Legen, positio. Rj.): Crkva izbira 
najdostojnije izmegju njik (ljudi) i polaganjem rulcu 
daje im sedmu tajnu, sveatenstvo. DP. 175. — 
2) radnja kojom tko polaze stoei. (das Vorlegen des 
i, praebitio pabuli. Rj.). — 3) radnja kojom 
tko /< " vinogradu (das Ablegen, Absenken, 

propagatio. Rj.) — II. radnja kojom se tko polaze 
s him (daa Speisen mit eiuem einzigen Loffel, usus 
coinmunia unius tantum coehlearia. Rj.). 

1. polagati) polfizem, v. impf. Rj. po-lagati. v.pf. 
poloziti. — /. 1) niederlegen, ponere in terra. Rj. 
Polagao je egzamene a skoli (ali, kazu. nije sve 
polozio). Straz. 1886, 1668 (egzamene po Njemackom 
izgovoru mj. eksameue). Zidari polagahu temelj crkvi 
Injoj. Jezdl. 3, 10. Da podne uavrsivati one 
nade, koji i> po priiainjih tnidih njegovih u nj po- 
lagala (akademija). Rad 13, 164. Trudom sto ce po- 
lagati oko njega. 15, 179. Polazemo posljednje ispite. 
Megj. 171. — 2) dem Viehe Futter vorlegen, praebeo 
pabulum. Rj. polagati stoei, n. p. sijeno. vidi metati 
2. — 3) lozu n vinogradu, einen Zweig ablegen, ab- 
senken, propago. Rj. isp. poloznica. — II. sa se, 
reciproc. a kim. mit einem Loffel essen, uno tantum 
cochlea ri manducani alius post ulium.Rj. poluzu se 
dvojica, kad it jedne kaiike jedu naiemjenee. 

'I. polacali, pblaiem, v. pf. Rj. po-lagati. v. impf. 
polagivati. 1) ein wenig liii/en, mentior paululum. 
Rj. kao main sliujnti. — 2) nuchliigen, mentior post 
(secundum) aliquem. Rj. la: reci za kim, potvrditi 
im la . 

polairigano, u pripovijeci mjesto polagano. Rj. 

polarivanje, n. (las Nuchliigen, mendacium post 
ndum) iiliiim. Rj. verb, od polagivati. radnja 
kojom tko polaguje. 

polagivati, polagujSm, v. impf. nacMugen, juvo 

entem: jedan laze, drugi polaguje. Rj. po-lagi- 

■ tgatt a I. mi, potwgjivati mu laz. — Naa lagali, 

mi polagujemo.t »Onaj laze, koji meni kaze. onaj 

a j;i polagujem. Npj. 2, 60. 

pol.ik. (ponajviSe u vojv.) vidi pola: Dadu njemn 
ilnka. Rj. vidi pol, i syn. ondje. — Da ib 
metne u zacelje . . . oni ne bi ni ]>(>luk onoga jrli. 
Npr. 77. Bvaki (je) glnh poluk lud. Posl. -'77. 

p&lako, - It polagano. Rj. i syn. ondje. adv. po- 
lako. dem. polagadice. — DoSavSi ved blizu babe .. . 
on polako te babu za koae. Npr. 221. Shiga nosedi 
i /.id pustinjom Cu, gje pladu gjeea, te polako 



otvori zaklop, kad vidi ono dvoje gjediee. 234. Go- 
vore'-i mu polako: Cuti, od Boga nasao! ... \ o| 
mu odgovori zdravo: Zar si oalepio . . .« MiloS 5L 
Ovo je kvarenje jezika u caratvu Austrijskome iSla 
polako. Pis. 18. 

p61akomiti se, nfim se, v. r. pf. na 5to, heftige 
liegierde nach etwns bekommen, habsucktig werdtm 
concupisco (besonders nach Geld). Rj. po-lakomiti se. 
vidi slakomiii ae; postati lakom na sto, osobito na 
nun,, r, impf. lakomiti se. — Kad dogje na arebrnn 
•'hi ni j u polakomi se kao i onaj, te istrgne jednu sic- 
brnii talpu. Npr. 88. 

polaksanje, ». (u Hiv.i die Erleichterung, levamete 
</'. polaatica. Rj. po-laksanje, kad bude kome laksff. 
m 1 1 i olaksanje, i syn. ondje. — takva verb, subsa 
kod dopustenje. 

polaksT, adj. ]io-laksi, kno prilicno luksi. isp. po 
ilo eno s adj.) i lakSi. — Megjedovid polaksi pol 
izmakne pred Brkom. Npr. 4. 

pulamaiije, )(. verb, od polamati. radnja kojom ka 
polama sto. 

polamati, pblamam, v. impf. brechen, frango: Da 
je junak Tcjo Nikdevidu, ne bi sjeka' bradu Slubi- 
dane, ne bi svoja polamao krila. Rj. po-lamati. v. pfl 
polomiti. 

polfipan, polapna, adj. vidi poblapan. Rj. i .<//». 
ondje. 

I'61ap.skl, adj. sto pripada Polablju, kraju pored 
rijeke Labe. — Polapski jezik, koji je ved izumr'o, ali 
mu je gramatiku napiaao pokojui Slajher. Dioba 8. 
Dijelise slovenske jezike u dvije polovine: jedna je 
zapadna . i u njoj jeziei: poljski. eeski, oba srpska 
ii l.uzieania i izumrli polapski. Rad 1, 107. 

p6Iastien, /'. die Erleichterung, levamen, ef. po- 
lak.-anje: to je njemu velika polasticu. Rj. po-laatica, 
kad bude kome lukse. isp. last, vidi i olaksanje, isyni 
nnilje. 

polittiniti, nun, v. pf. (u Boci). — 1) zum Latinin 
machen, facio latinum: Latinin je, polatinire te. Rj. 
po-latiniti koga, uciniti ga Latininom. — 2) sa ae, 
refleks. (u Dubr.) Latinin (d. h. roviisch-kaiholischA 
werden, fio latinus. Rj. postati Latinin. 

polazak, polaska, m. die Abreise, profectio. Rj. 
po-lazak. vidi pobod 1 (na pohodu). — Kad ko na 
polasku rede: »s Bogom oataj!« odgovori mu se: 
»s Bogom posao!« Rj. 125b. Pogje cariea u Setnju, 
a carev sin ostane u dvoru ; cariea mu na polaskM 
da kljudeve od dvanaest podruma. Npr. 19. 

pola/iii. zlm, v. impf. Rj. po-laziti. — J. 1) am 
rrisrn, proficiseor. Rj. vidi kretati 4, primati ae (uz 
brdo). v. pf. podi, poboditi 2, krenuti 4, krenuti se. 
— Ja polazim u ime Boga na hadziluk. Rj. 211b. 
Zdravo joj zao bude sto oca nije nasla kod kude, ali 
polazeii dade i madiji dosta novaea. Npr. 135. ( ivuti 
pola eci na posao nekakuv zapovede materi . . . 1399 
Kad bi god polazila po travu i po vodu, svagdabi... 
177. Kad stara zena poluzi za mlada coeka. Posl. 172. 
Sto sam kazao polazeii spavati, da su zene blebetuSei 
Danica 2, 137. Ja 8utra polazim u Temisvar. Sua/. 
1887, 110. — 2) koga, besuchen, inviso (ponajvise 
na Bozid). Rj. vidi pobagjati, posjedovati, obilazili. 
V. pf. poboditi 1, obidi 2, posjetiti. — Idi, sine, Lju- 
tica Bogdane, te polazi sestricu Jclicu.* »Ja bi lako 
seju polazio, al' 6e Mujo zametnuti kavgu.t Npj. 1, 
541. Drina vodo . . . kada du i ja tebeka predi i de- 
stitu IIiikiih jiidazili. 4, 152. Mislirn, da de i V as po- 
laziti. Snaz. L886, 1476. — II. sa ae, recipr. s kim, 
tiiiiiiiiier besuchen. salutari invicem. Rj. oni se polaze, 
t. j. dolaze v pohodi jnlau drugome. 

pida/.uik. in. riili polazajnik. Rj. koji prvi dogji 
Lome ii pohode mi boiic. — Ovako ti zaaalili volovi] 
(kad polaziiik rcstiiai. Rj. 193b. U l'ozida tri nozira... 

s peceni n pozdravljaie u dom domu domadinaj 

a gjevenicom jiolaznika i birane prijatelje. Here. 339. 






polaznikov 



— 95 



polijegnti 



piilaziiTkox , adj. des pplaznik, salutatoris. Rj. sto 
pripada polcu niku. 

polaza, /'. der Nachlugner, adjutor mendacis: Sa- 
Btala se laza i polaza (Poal. 275). Rj. i muskoga je 
roda. koji (Hi koja) polaguje. nidi polazica, paralaza. 
— Umije, nebore, i Latinsku, te da znas kako (rekao 
polaza kail je laza kazao za nekoga da umije knjigu). 
Rj. 413a. 

piila/aj, in. der Weihnachtsbesuch, salutatio die 
nattili Christi. Kj. prvi obluzaj, pohod, posjed koji st 
iit'iin mi bozic. — lii mu Mare na poluzuj. DPosl. 5. 

pola/ajnik. in. tier crste Besuchcr zu Wtilinachten, 
qui primus ad aliquem invisii die natali Christi. Po- 
lazajnika obieno izbiraju (jer neki gataju da s njega 
mogu liiti srecni ili nesredni one eijele godine) i 
zovnu ( j>rije Boziea na nekoliko dana), ili drze jednoga 
svake godine. cf. polaznik. Rj. koji prvi dogje koine 
a jinlioilc mi boiic. — Prvi dan Boziea niko uikome 
ne ide n kudu, osim polazajnika. Rj. 35a. 

pulazajiiikov, adj. des polazajnik, primi saluta- 
toris. Rj. sto pripada polazajniku. 

polazenje, n. Rj. rerb. od I. polaziti, II. polaziti 
ae. — /. 1) radnja kojom tko polazi kogci. ridi po- 
uagjanje (das Beauchen, visitatio, salutatio doinestiea. 
Rj.). — 2) radnja kojom tko polazi n. p. nit put. ijsp. 
polazak (das Abreisen, profectio. Rj.). — II. radnja 
kojom se tko j'oluzi s kirn. 

polazica, f. vidi polaza. Rj. koji (ili koja) polaguje 
koine, eidi i paralaza. 

polco, pdleela, n. cetiri polceta idn u jedno cijelo 
(dngme). cf. kliza. Rj. isp. i pulija. — polce (pred c 
osn. u po llOAl). Osn. 252. 

pole, m. (u Lici) villi popak. Rj. po-le. hyp. takva 
hod brale. 

poleci, pdlezem (pblegnem), v. pf. Rj. po-lei'i. o.pf. 
je i prosti ledi. isp. polijegati. v. impf. lijegati. r — 

1) poleglo iito, geht zu Lager, sterni, inclinari: Se- 
nic.i mu po doln polegla. Rj. — Nema zita bez po- 
loga. (Ljudi nemaju pravo stosetuze kad zito polegne, 
jer rgjavo slabo kad mo2e poleci). Posl. 202. — 2) u 
pjesmi injesto polijegati: PolegoSe sanak boraviti. Rj. 

polcdica, /'. das Glatteis, glaeies lubrica. Rj. kad 
se poledi, te bude klizavica. isp. razbiguz. — S vedera 
je kisa udarila, u po nodi poledica pala. Npj. 1, 352. 

pulcditi se, poled! se, v. r. pf. glatteisen (eisig) 
tcerden, glacior, fit glades lubrica. Rj. po-lediti se. 
isp. polediea. v. impf. lediti se. 

polcgnske, n. p. vrebati sto, geduckt, capite obstipo. 
Kj. adv. po-leguSke, kao polegavsi, poklopivsi se, po- 
sunjivsi se, preklonivsi glavu. 

polcirjinu, f. das Riickenstuck (vom Kleide, Thier- 
balge, im Gegensatzc des ISuutlistiicks), pars dorsalis. 
Rj. po-legjina, drugoj poli osn. n legja. onaj komad 
Itnljini; koze, koji je na legjima (na hrptu). vidi po- 
hrptina, suprotno potrbusina. — Dzingafa, polegjina 
od lisicje koze (kod durdija). Rj. 831b. 

I'oleksija, f. ime zensko. Rj. vidi Paleksija. Poly- 
xena? hyp. Pola. 

poleskivanjc, n. das nftmaligc Kiederlegen, inter- 
cubatio. Rj. verb, od poleskivati. radnja kojom tko 
poleskuje. 

poleskivati, poleskujem, v. impf. sich oft nieder- 
legen, intercumbo. Rj. po-leskivati, kao leskati, Ic- 
Skariti pa ustajati. 

poletar, poletara, m. — 1) flucker (fluger) Vogel, 
avis nil volaniluni firmala, Jii'iiiititu, if. poletarae. Kj. 
ptii koji hoce vec da poleti, da izleti ii gnijeeda. — 

2) (n Boci) vidi crkvenjak. Kj. vidi i zvonar 2. isp. 
paraklisara. — poletar (osn. u polet). Osn. 115. 

pidelarac. polet&rca, m. vidi poletar 1. Rj. 

poleti.s, poletisa, in. (u ( : . (i.i Art Kinderspiel, 
hi8U8 genus. MetnuvSi ruke na koljena, govori se: 
let, let, u torn starjesina rekne: jmlelje to ili ouo; 
ako rekne da je pulctjelo ono sto mozc leljeti, onda 



valja svi da dignu ruke, a ko pogrijesi, onaj valja 
da da zalogu i t. d. Rj. igra djetinja. — po-letiS, 
osn. u poletjeti. rijeci s takim nast. kod Mutis. 

poI6tjeti, tim, v. pf. fliegen, volo. Rj. po-letjcti. 
ihni. poletnuti. r. impf. polijetati. — Polecesc mu 
blijesnjaci. Rj. 31b, Suze krvave polete joj niz obraze. 
Npr. 141. Te polije dolje svatove. Svatovi polete na 
tavan. 17'J. Kuma riba otolen kao najbrla tiea polete 
i ostani se u sinje more. 214. Kako una (pepeljuga) 
tamo, svi polete pred njn. 225. Poleti s nozem u 
tamnicu, da zakolje zenu i Stenad. 234. Kako ili 
devojka opazi, ostavi vodu, pa polete na njih. 240 
(polete istoeno mi. poletje). Ufiinidu te da vidij zvijezdu 
usred podne. (Udaricu fce da it polete sviei ispred ociju 

— kao da zvijezdu vidis). Posl. 338. No najmlagja 
polecela vila, polecela na bijela krila, ona pade Muju 
vise glave. Npj. 2, 49. To je njima svim (svecima) 
za volju bilo . . . i odose Bogu jedinonie, pa su 
poleceli ruci: Mili Boze, na svemn ti livala . . . HNpj. 
1, L3 (poletjeli run. iln je poljube). Polecese p 

na nognina. 4, 159. Koga god on uzme na vera, da 
mu ne ce ni dlaka s glave poleteti. Milos 62. Agapija 
polecela Teodori n lose. Nov. Srb. 1M7, 485. 

poletnuti, poletnem, v. pf. ilem. od poletjeti : l'o- 
letni mi, doletni mi sivi sokole. Rj. — K njoj dolede 
plahi zmaje; savi mladu pod krilima, i polctim s gje- 
vojeieom u te apilje kamenite. Npj. 1, 189. O tako vi ! 
dva slaviea, poletnite na dvorove dragu Kostu na 
prozore. Kov. 62. 

polezaka, /'. Kukuruzbrot das zu lange im Feuer 
gelegen, panis e zea nimis diu eoetus. Rj. kukuruznica 
(hljeb kukuruzni) sto odrise dugo lezi it vatri. isp. 
upolezaeiti se. — rijeci s takvim nast. kod divljaka. 

polezati, zim, v. pf. cin vcniii liegen, paululum 
ciilio. Rj. po-lezati (mulo). v. impf. lei^ati. 

polibiti so, pWibim se, v. r. pf. vidi zastidjeti se. 
Rj. po-libiti se. v. impf. liliiti se (stidjeti se). 

1. policn, f. die Wandleiste, taenia (in pariete): 
djevojka na polici, t. j. na udaju. Da igramo, da 
pjevamo, doka vojna ne imanio; a kada ga nziinanio, 
vrzi pjesme na policu. Rj. vidi rat. dem. polieica 1. 

— l'oliear, koji s policn krade, n. p. sir, mlijeko itd. 
Rj. 534a. Ja ga meeeni na policn, a on ide pod policu. 
Posl. 107. Metni ti na policu, a ja 6u lako na Btolicu. 
177. Znadenje (korijenu) odvajati: policn. Korijeni 287. 

2. (tolica, /'. — 1) dem. od pola. Rj. — 2) der 
Wechselbrief, der Wechsel, syngrapha. Rj. pblica. u 

znadenju mjenica tugja je. Osn. 316. Franc, police, 
die Polizze. — 3): Da mu budem s desna u policu 
S desne strane njemu u policu do ramena serdao 
Smiljanidu, a s lijeve strane u policu do ramena Man- 
dusidu Vufie. Rj. — Pokupi mi po Lici krvavoj pet 
stotina konja i junaka . . . jera zove od Kotara Janko 
ta Alila na megdan mojega, da mu limits s desna u 
policu. Npj. 3, 110. U tome smislu moze biti da je 
i ovo: Da siimrcii hudes u nevolju. (Npj. 3, 110). 
Danicid, Bint 541. 

polici j a, /'. die Polizei: Kuluk se Turski zove po- 
licija, a kuluclije valja da su Ijutli od. policijc. Npj. 1 
3, 398, 

pi'ilicar. m. (u C. (i.) koji s policu krade. n. p. sir, 
mlijeko itd., mi Hausdieb, der von der Wandleiste 
stiehlt. Rj. 

polieica, /'. — I) dem. od pblica. Rj. — 2) das 

Haspelbretchen, Weifbretchen, asserculus rhombi. Rj. 

Obrtanj, 2J u kola ono na cemu prednji kraj lo- 

tara sloji; pod njini je poli&icu, pa omla osovina. Kj. 

434b. 

polic, in. -- I) em Muss (tin hulbes Seidel haltend), 
hemina. Rj. p5 sattjika. — 2) m Krv.) po oke (bolba, 
dvije mjerice). Rj. polii (osn, a /»< nosi), ()sn. 233. 

polijegati, polije/.emo, v. pf. nach der Eeihe sich 
legen, cubitum eo alms ex alio. Kj. po-lijegati, kao 
leci jedno za drugim. vidi poleei 2. v. impf. lijegati, 



polijolej 



96 - 



polositi*se 



— K:ul aa podne goveda polijezu a plandiStn. Npr. 
125. Pusti kamile da polijezu iza grada kod studenca. 
Mojs. I. 24, 11. ZadrijemaSe tvi>ji pastiri, care Asirski. 
polijegait junaci tvoji, Naum .'!, 18. 

polijolej, m. (noXulXaiov) der Kronleuchter, lychnu- 
chus, polyelaeum. Rj. kandilo sa mnogo ulja i zizaka. 
Tada aastane vrijeme polieleju, kao po due cijele 
sluzlic. jer ova rijec' zoa£i mnogo svjetlosti i pokazuje 
da u ovaj alavni fiaa treba sva crkva da bude oavije- 
tljena kandilima. 1>1'. 48. 

polijetfinjc, n. das Wliegen, volatio, volatus. Kj. 
verb. od polijetati. radnja kojom sto polijeee. 

polijetati, pblijedem, v. impf. fliegen, volito: I ju- 
aai '■!.!■ polijeiu glave. Rj. po-lijetati. p. /</• poletjeti. 

— Vi pjevate, :t nama krvave polijecu suze. Posl. 35. 
Visoko polijeee, al' nisko pada. 35. Bre koliko Novak 
podvikuje, sve sa gore lisde otpadaSe, a sa zemlje 
trava polijeee. Npj. 3, 33. 

polijevfuije. n. verb, od polijevati. radnja kojom 
tko polyt w sto. I'iili polivanje, poljevanje. 

polijevati. p&lijevam, v. impf. po-lijevati. vidi po- 
livati, poljevati. v. pf. politi. 

polijevka, /'. loko Gline) vidi juba. Rj. sidt i £orba. 

— za postanjt isp. polijevati. 

polipsali, polipsSmo, v. pf. nach einander umkommt n 
(von 'I'li'n it a i. intereo unut ex alio. Rj. po-lipsati (zi- 
votvnje lead li/'sn jedna za drugom). vidi pomanjkati, 
pocrkati. r. impf. lipsavati, lipsivati. i prosti je lipsati 
t) pf. — Nalazili sn ii. je su polipsali od gladi. 

N..\. Sili. l.siT, 771. akcenat: pollpsati. Vuk u rjeeniku 
ima polipsati; mislim da je pogrijeSeno uz polipsemo 
i polipsali. Kad <i, 130. 

politati. politSm, v. pf. diinn bescheissen, concuco 
Kj. po-litali, tanku (meku) necist i: 
ustiti. v. impf. litati. — Ko s gjeconi spi, po- 
litan osvide. Posl. 153. 

politi, polijem, v. jif. Rj. po-liti. v. impf. polijevati. 
polivati, poljevati. — 1) begiessen, perfundo. Rj. — 
Nazdravi im (badnjacimaj milojkom vina, i posto se 
sam aapije, napoji i njih (polije ih). Rj. 12a. Onoga 
node da polijvt vodom. Rj. 55a. Obuljiti, politi sin 
nl ji in. Rj. 435b. Izlije so sva voda iz njega te polije 
dolje ariitnrt:. N jir. 17H. sa se, re/lels. : Kako je ona . . . 
polila se suzama. Nov. Brb. 1817, 470. — 2) (u 0. 
(l.i hesrhcisst ii, niiinii'ii. Kj. /■/(// posrati. 

politif-ki, adj. upravo sto pripada politicima ili po- 
liiil.ii kojemu god, pa po tome i politici. vidi political. 

— JSrbi su jut stanju politickome jo5 razlicniji nego 
po zakorm. Kov. 9. Novine (koje bi mo£e biti bile 
korisnije, nego sve troje politiike, 5to imamoi. I Idg. 
na sit. 3. Srbi i Ilrvati jedan narod . . . ta se razlika 
poslije atvrdila politiikim Hvotom. 1 >ioba 6. Clanci . . . 
namijenjeni istoriji politickoj. (• Sv. 0. 3. 

politieiii. adj. sin pripada politici. ;« nasi, isp.: 
Ead se kaie moticno drialo, valja da bi se moglo 
ka/.ati i ijraiiuili, na pogreska. Pis. 49. vidi politieki. 

— ()siiu ovoga politicnoga razdjeljenija jo5 gjekoja 

opominju aa starije oarodno razdjeljenije. Da- 
nica 2, 57. Tako je Hrvatska kraljevina samo poli- 
tiino i geografifiko ime. 8rb. i Hrv. 6. 

ndlitik, covjek koji si bavi oko politike; der Po- 
litiker, h -rikr.v/.6:. ■ — Ostavljajudi pravim politicima, 
neka presude, jesu Ii . . . -Mib>> 43. Pokazao se vjest 
politik i brabar vojnik. DM. 30. 

pnlilika . f. die Politik, to r.okr.v/.i.. — Francnzi 

politikii okrenu sa svim drukfiije. MiloS 28. 

Ali ebog politike nije mvi niSta mogao urinili. 56. 

postupala vizantijska politika u ne- 

volji. DM. 32. 

polituljn, /. (u i '. ii.i politana zena ili djevojka 
(kao psovfca ili poroga). Rj. 3 

pulivaei, adj. ito pripuda polivanju. vidi poljevaCi: 
Svima avatovima poliva da se umiju, a svoj peskir. . . 



koji ae zove „polivaci peskir" drz.i na ramenu. Ziv. 
319. — pridjevi s takvim mist, kod brijadi. 

polivanje, n. (zap.) ridi poljevanje. Rj. vidi i po- 
lijevanje. 

polivati, pblivam, (zap.) vidi poljevati. Rj. ali se 
govori i u jn'imiii i u istocnom govorrt. vidi i polije- 
vati. po-livati. r. pf. politi. — Ti tizmi hladne vode 
pa ga pomalo polivaj . . . Kako svlak stain- goreti . . . 
one ga ave i-mlnm polivaj i tako ostane Jiv. Npr. 54. 
' iianili onda kako ie koga zvati n. p. svekra 

baSoin, djevera zlatom i t. d., onda svima soatovima 
poliva da se nmiju. Ziv. 319. 

poli/ali. pobzem, v. pf. Rj. ]io-lizati. r. impf. lizati. 

— J) ein venig lecken, aliquant um lamho. Kj. (malo). 

— 2) gum ablecken, delambo: jesu li ovce polizale 
so? Kj. (sve). 

polos:, '"• — 1) jaje Sto se ostavlja na gnijezdu, 
da bi kokos opet snijela ondje. Rj. isp. polof.ar, po- 
loz.ara. — 2) kad polegne zito, Lager: sve saxa polog. 
Nema zita bez pologa. iLjudi nemaju pravo sto si' 
tuze kail zito polegne, jer rgjavo slabo kad inofc 
polcei. l'osl. 202 1. amjiii. polozina. — po-loir. isp. 
poledi, poloiiti. 

Polos;, in. (donji i gornji, nekako mjesto, kao kne- 
^ina ili i vi5e u Staroj Srbiji. Kj. 3 ) u pjesmi: <bi 
pokupi Polog Metohiju. Rj. 

poloj, poloja, in. — 1) mjesto plitko u vodi, die 
Untiefe, vadum. Rj. isp. polojito. — 2) mjesto kod 
vode, koje voda plavi (poljeval, der TJeberschwemmung 
ausgesetzter Ort, locus inundationi obnoxius. Rj. — 
po-loj. isp. politi. 

polojito, seicht, vadosus. Rj. n. p. mjesto, t. j. 
poloj 1, mjesto plitko u vodi. 

polokati, p51ocem, v. pf. ausschlurfen, absorbeo 
i nir der II a ml. die Katze). Rj. po-lokati (sve), kao 
n. p. pas. macka. r. impf. lokati. — Ne bi pus 
s iiiaslom polokao. Posl. 194. 

polorn. in. in ( '. (i.t die Niederlage, strages: Pa 
je jueer polom ucinio: posjekao dvadeset hajduka. 
Rj. isp. slom. — Ne bi li polom Filistejski bio jos 
veci? I tako pobiie onaj dan Filisteje. Sam. I. 14, 
30. Pusti na njili zli dan, i dvostrukim polomom po- 
lomi ill. Jer. 17, 18. Smrtan je polom tvoj i rana 
tvoja ljuta. 30, 12. Nema lijeka polomu tvom, ljuta 
je rana tvoja. Naum 3, 19. Bijahn najzrVi aepri- 
jatelji i svaki dan cinjahu polom rimskomu earstvu 
(Romano imperio magnaa quotidie clades inferebant). 
DM. 32. 

poloiriili. pnlouimi, r. pf. Rj. po-lomiti. v. impf. 
polamati. — 1) zerbrechen, sterno, frango: polomio 
vjetar Sitmu, polomili koplja itd. Rj. vidi pokrJiti. — 
Opet neSto sve rasprsa u kuzini, prospe jela zgo- 
tovljena i polomi sudove. Npr. 259. Te pogubi tolike 
vojvode i polomi krila od krajinel Npj. 2, 500. I'o- 
liniiih police jar ma vasega. ^\Iojs. III. 2ii, 13. Polomi 
ih (Filistejei ljuto nogama po bedrima. Sud. 15, 8. 
Polomicu misice Faraonu. Jezek. 30, 24. — V?> ui 
C. G.) eine Niederlage anriehten, stragem facere: Drz' 
llija kultt na krajinu, fiekaj Turke, kad ih polomimo, 
• la in' bjez.e Sirokijem putom. Rj. sa se, pass.: Otale 
se polomili Turci. No se Turaka vojska polomila. Kj. 
Junaci njibovi polomise se i bjeze bez obzira. Jer. 
46, 5. isp. polom. 

polomka, /'. Art Tames, saltationis genus. Rj. 
a, kakva igra, tanai . po-lomka. 

l'oloinljr, n. eine Gegend am rechten Ufer der 
Ihiiiau mi Bulgurien). Koji mi je u PolomJju, Po- 
lomlji ga polomilo. Kj. kraj na di mom bryegu l)unava 
fn Bugarskoj). 

polos, adj. pu-ios, kao prilicno loi. isp. po (sloieno 
i adj.) i ln>. Da ]<■ mene i polosa vina, samo nek 
je kremarica mlada. Posl. 50. 

polosjti so, p61o§im se, v. r. pf. erkranken, morbo 
corripior: Kako sum se poloiUa mlada, neggje su se 



poloSko 



— 97 



poludnovni 



zagubili kljucl Rj. po-lositi se, los, imlos postati, 
razboljeti se. isj). olosati. 

pol6§kc, liegend, ut jaceat. Bj. polo2-ke. za kvanti- 
tii na krajnjem slogu isp. ametice. adv. kao polozeno. 
suprotno uspravo, tumba. — Cobanja je vodeni and 
oil diiira, i stoji poloske kao bure. Rj. 266b. Tikva 
jurgeta, ona je vrlo duguljasla a na zemlji ne moze 
drukiMje stajati do poloske. Rj. 739a. 

polov&ce, polovaeeta, n. ein Fuss von einem halben 
Eimer (polovinu akova), cadus dimidiae amphorae. 
Rj. bure od pola akova. 

polo van, polovna, adj. halb abgetragen, attritus: 
Ni izdvorib konja, ni oruzja, ni dolame nove ni po- 
lovne. Rj. sto je vet pola pohdbano, uhabano. — 
Daeu tebe i tri ogledala: jedno novo, a drugo po- 
lovno, trece tvoje, sto j' u mene bilo. Here. 194. 

polovica, f. vidi polovina: Koni domacmu polovica 
celjadi ne moli Boga za smrt a polovica za zivot, 
nije dobar domacm (Posl. 14(5). Rj. vidi i pola, i syn. 
ondje. — Od svega svoga, sto bi i gda imao, da des 
mi polovicu dati. Npr. 252. U svakoj §ali ima polo- 
vim :hilje. Posl. 335. 

1 1 1 > ! i > \ in. i. /'. die Halfte, dimidium, cf. pola: Prebio 
ga na tri polovine. Rj. vidi syn. hod pola. — Pljusak 
oil jezera udari po vatri i zagasi je polovinu. Npr. 
189. Da 6e mu kad god bi sto imao, od svega polo- 
vinu dati. 254. Pravo se drvo po polovini cijepa. 
(Kad se sto pogagja, t. j. pola od toga sto ti istes). 
Posl. 258. Sjutra prije polovine dana okrenuee skakat' 
Kotarani po Udbinji . . . Npj. 3, 123. Bili su se po- 
tovvnu dana. 4, 292. Uze saru preko polovine, zaskaka 
se Lazo niz planinu. 4, 399. Jost ne bjese noci po- 
InntiH, Uso budi Ajkunu gjevojku. Here. 13. „To 
na Fati e'en dofekala prije danas polovine dana!" 
Cad j<' bilo dana polovina, uzmufii se Fatima gje- 
vojka. 28. U prvoj polovini XIV vijeka. Kov. 9. Oko 
polovine jela pristupe k trpezi mlade i djevojke. 82. 
Wa polovini tabaka — in folio. Straz. 1887, 207. 

1. |Milii\ ili. pMovun, v. impf. (od pola) halbiren, 
in ewei theilen, dimidiare. Rj. na pole dijeliti, sjeei. 
isp. predvajati, razdvajati la. v. pf. sloz. pre-poloviti, 
raz-, u-; u-polova<5iti. 

2. |Kilt>\ ili. p&lovlm, v. pf. zusammenfangen (auf 
der Jagd), ad unum omnes capio. Rj. po-loviti, mnogo 
knjista (u lovu). v. impf. loviti. 

'polovljcnje, n. das Halbiren, dimidiatio. Rj. verb, 
od poloviti. radnja kojom tko polovi sto. 

pol6vnica, f. — 1) die Halbfrwcht (Weizen mit 
Iioggen gemengt), triticum mixtum secali, cf. su'rzica. 
Kj. eito u kojem ima pola rati a pola psenice. vidi 
i suraziea, napolica. — 2) (u Back.) po krajeare, 
osicrr. Halbkreuzerstiick, numi genus. Rj. 

polovnik, polovnika, m. (u Boci) — 1) vidi na- 
policar. Rj. koji radt sto napolice, t. j. na pole, da 
glurno ostaje onome cije je, a dobitak na polak. — 
2) kad se od vinove komine ne pece rakija, nego 
se na nju uspe voda pa se poslije nekoga vremena 
ototi te se u kuft pije, der Nachwein, Tresteruein, 
lorn. Rj. vidi bevanda. 

|kiIi'i\ iijak. polovnjaka, m. — 1) zitna mjera od 
20 oka. Rj. u Hrvatskoj polovnjak je i bure od 5 
akova (pola eetvrtinjaka, koji ima 10 akova). vidi 
petakinja, petorka. — 2) vidi polutak. Rj. zee mlad 
(oko svibnja). 

pliloziij, m. — 1) kao stanje, sluzba, mjesto; die 
Stellung, conditio collocatio, status. — ■ Kako je 
razumijevao sam svoj polozaj u Srbiji. O Sv. O. 9. 
i Svoj sluzlieni polozaj. 11. Da si u zabuni za svoj 
polozaj. Pom. 46. Koji nemaju volje da u svome 
narodu vrse duznosti, koje polozaj stavlja na njih. 
Zlos. 213. — 2): Ako oijesam nevjestom bila, a ono 
Bam iza polozaja gledala. DPobI. ■>. polozaj, a Mikalje 
i Stulica, »atrane od vrata, postis« dakle dovratnik; 
u \'ran6ida osim toga jos i stozer ili fiep od vrata, 



cardo; ovo drugo i u Delabele (ganghero). XV. syn. 
knit dovratak. — po-lozaj. isp. polozlti. rijeci s takim 
nast. km! dogagjaj, 

poluzar, hi. ili r THeb der unterlegten Eicr, ovorum 
supposilunim fur. Bj. pologe. isp. polog I. 

poloziira, /'. die Diebin (z. /.'. Hilndin) unterlegter 
Eier, (canis) qitat furatwr ova mpposita. Bj. koja 
In. j>. kuju) krade pologe. isp. polog 1. 

p61ozinu. /. uitijiii. od polog 2. Rj. — takva augm. 
kod barda6ina. 

polozil i , pMozim , v. pf. Rj. po-loziti. v. impf. 
polagati. — /. 1) niederlegen, pono limni. Rj. 
Svoje mrtve roditelje, koji su oas porodili, 
kriln polozili, i na noge podignuli. Npj. 1 , 1 t5. 
Zgodno su nam nacinili erkvu ; no polo'zi majsto- 
rima blago, majstorima, sto ste pogodili. 2, 210. Za- 
ista se jako prepadose, pa barjake zemlji polo 
339. Polozi pred njim orazje. Danica 4, 7. Pol 
je egzamene a skoli (ali, kazu, nije polor.io). Strai. 
1886, 1668 (egzamene Becki izgovor mj. eksamene). 
Hromijeh, slijepijeh . . . i polozise Hi k nogama Isu- 
sovijem, i iscijeli ih. Mat. 15, 30. Dok polozim ne- 
prijatelje tvoje podnoije nogama tvojima. 22, 44. 
Pozdrayite Priskilu i Akilu, koji za duSu moju svoje 
vratove polozise. Rim. 16, 4. Polozi temelj samodr- 
zavnoj vlasti u Srbiji. DM. 8. U njoj (u Milesevi) 
polozi kosti sv. Save. DRj. 1, 174. Da sam \e£ i 
■Upit uditeljski polo'zio. Zlos. 189. — 2) Fatter vor- 
legen, praeoeo pabulum. Rj. poloziti stoci (n. p. sijeno). 
vidi metuuti 2. — Uvede konja u konjulnicu, pa 
mu polozi travu i konj odmab stane jesti. Npr. 90. 
I mugarcima njihovijem polozi. Mojs. I. 43, 24. sa 
se, pass.: Metalo, ono sijena sto se u jedan put zimi 
polozi govecetu. Rj. 354a. — 3) lozu, einen Zweig 
ablegen, senken, propago. Rj. isp. poloznica. — II. sa 
se, refleks. sich legen, inclinor, n. p. po konju. Rj. 

— Pak se Marko bolan uCinio bez bolesti od mudrosti 
teSke, po dobru se Sarcu polo'zio, na sedlo se sreem 
naslonio, tako ide preko Carigrada. Npj. 2, 357. 

poln/.iiica, f. der Ableger (ron der Bebe), Senker, 
propago. Rj. sto se od loze polozi u vinogradu. isp. 
polagati 3, poloziti 3. 

pdliiboir, p&luboga, m. polu-bog. der Halbgott. — 
Po njegovim rijefiima mitropolit je polubog, a mi 
nijesmo ni ljudi. .Strai. 1887, 62. 

polilbrat, m. — 1) brat samo po ocu ili po materi. 
Rj. — 2) (u Boci) brat pobratimov ili posestrimin. 
Rj. — polu -brat. 

poh'ieuk, poluc^ka, m. (u Dalm.) zitna mjera od 
devet oka (pola retvrt.nl ja). Rj. 

polueiti, polucim, v. pf. erlangen, impetro: Sto 
molila to je polucila. Rj. po-luOiti, kao postici 1. isp. 
uluOiti. 

poladiti, piMudim, v.pf. po-luditi koga, uMniti ga 
ludim. v. impf. isp. h'uliti se, lfidTm se. — Ona se 
(vila) na to rasrdi i sve goste careve poind i .. . jedva 
je kojekako namoli (rail te mu goste povrati od 
ludila. Kov. 31. isp. zaluditi. 

poludivljak, poludivljaka, m. polu-divljak. der 
Halbn-ilde. — U jednom Buhom parCetu drveta obr- 
tali au ovi poludivljaci tanak okrugao stap brzo 
dotle, dokle se ne nzeze. Priprava 163. 

poladjoti, poltidnii, v. pf. narrisch, wahn 
werden, mente capi. Bj. po-ludjeti (I. pridjev poWdio, 
poludjela). lud postati. vidi krenuti glavom, pobu- 
ilaliti', pomahnitati, snialnuiti se, senuti, posenuti, 
posesulati, Stukimti pamedu, zavratati. isp. zaludjeti. 

— Alosan, poludio, uzele mu ale pamet ili zdraylje. 
Bj. 4I>. Gde ste za Boga? ja polwKh za vama. Npr. 
225. 1'tihiilj. ■'■■ I od onoga 5to i^eS gledati avojim oCima. 
Mojs. V. 28, 34. 

poliiiliievni. adj. sto biva u po podne; Mittags-, 
meridianus. (Iraili sebe . . . imlitilncniim ■anuria. 
Nov. Brb. I«l 7. 637. 



poluga 



98 



poljar 



p6Iuga, f. die Stangt (von Iloh oiler Metall), pa- 
langa, recti*. Rj. motka od drveta Hi metala. vidi 
palanga, ozib, dnskija. — Joi da bi poluge gvozdene 
daidjele. DPosl. 40. Prema oplati bijahu bioeu/.i. a 
u DJima poluge. Mojs. II. 37, 14. 

polbgiasan, polhglasna, adj. polu-glasan; halb- 
i, semivocalis. isp. suglasan; samoglasan. — 
Da su jos atari Rimljani delili . . . slova na aema 
istiinime) i poluglasna (halblautende). Nov. Srb. 1M7. 
343. Ongje se jasno duje (>h«) • • • i pred Bamogla- 
snima i pred poluglasnima slovima. Posl. XIII. Slova 
se ova razdjeljuju oa samoglasna i na poluglasna. 
Rj. 1 XXIX. u dva posljednja primjera poluglasno 
/i i slow) isto sto auglaano (consonans). 

poldglavae, poliigliivea, in.: Ko plada pun dauak 
zove se cela glava, ko polovinu — poluglavac, a ko 
ri'tvrtimi — deredar ill annetas. 81. Gj. Milidevid, 
DARj. 943b. — tdko sloe, rijeci kod crnoglavac. 

poliisoilisiijioa. /. das Trauermahl, welches seeks 
Monate nach dem J'odc des Verstorbenen gegeben u ird, 
convivium funebre semiannuum. Rj. polu-godisnjica, 
daia Ho se daje po godine iza cije smrti. — Godil- 
njiea se zove i godina a polugodisnjica i po godine. 
■/as. l'H l. 

poluirospodfir, polugospodara, m. polu-gospodar: 
Pa jos bode, nosili ga gjavli! da me zove: Poluljubi 
moja! a ja njega: Polugospodure] HXpj. 1. 233. 
I.juti zrnaje, polugospodare. 1, 234. 

poliisrosnica, /'. Munze von einem halben Piaster 
monetae genus. Kj. polu-groJnica, novae od 
po grosa. 

polugjakon, m. polu-gjakon. vidi ipogjakon; ino- 
Suxxovo^ subdiaconus. - - Cetiri polugjakona a bijelijem 
haljinama izmijene emu strazu. DP. 156. Najblizi su 
sveStenstvu ipogjakon] ili polugjakoni. 239. Polu- 
djakon, vidi ipodjakon. Stufii. 

pulukav, adj. ein wenig verschmitzt, callidulus: 
A gjeTOJka poVukava bila. Rj. po-lukav, kao prilicno 
lukav. ixji. po (sloe, s adj.) i lukav. 

polukozaii, polukoina, adj. polu-kozan, hulli Leder. 

— Cijena je knjige na pisadoj hartiji u krutoj polu- 
noj svezi 20 for. Spisi 1, 94. 

pi'ilukriiu. m. polu-krug, dcr Halbkreis, iemicir- 
cutus, hemicyeius. — Sva momdad stadoSe u polu- 
krug. Zlos. 318. 

l'oluniir, m. planina u Srbiji u nabiji Kraguje- 
vaekoj. Rj. 

poluniotak, polhinotka, m. pregje, Art Knauel, 
rhonibi genus. Kj. polu-motak. nekakav smotak. 

pnliimrlav. polumhrva, adj. polu-mrtav; halbtodt. 
■ — Kako je tu Burjam uasao Draginju i donio je na 
ramenu polumrtvu. Nov. Srb. 1817, 503. 

polunezavisan, polunezaviana, adj. polu-nezavisan. 
isp. nezaviaan. — Da bi se uredile stvari izniegju 
nezaviane opStine ipolunezavisnijeh vlastela. DM. 275. 

polu iioi'-i. t. j. p6 nodi, vidi ponodi. — Te mi vezi 
polunoct, Bnaho, polunoct, kao u po podne. Npj. 
2, 522. 

puliinocnica, /. polunoena sluzba. isp. svenodnica. 

— Bez jutrenje, koja biva posHi^e polunocnice. DP. 37. 
polunjiti se, polunjim so. v. r. pf. finster vor st'eft 

hinsehen, ixudpo; sum. Kj. po-lunjiti se, kao postati 

lunjav, sumoran. o. impf. lunjati (* se). isp. namr- 

i ae, i sun. ondje. 

poldoka, /. i i„ Mass (eine hulbe oka haltend), 

■kae. Rj. poln-oka, mjcra od po 

oke. vidi poka. 

pnhil julii, /'. polu-ljubi: Pa jos hode, nosili L r n 
gjavlil da me zove: Poljuljubi mnj:i! HNpj. 1. 233. 
Kui'ko Jele, poluljubi moja. 1, 235. 

DOlbOStrvo, a. polii-ostrvo. (/iV llnlhinsil, /ininin- 
Ik, u poluostrvu Ratu. Kj. 761b. Nu 
poluostrru Kntu moie se duti. Posl. XX 1\'. 



puh'ipali. pblQpam, v. pf. Rj. po-lupati. v. impf. 
lupati. — 7. I) aerschlagen, contundo, confringo, 
Rj. (sve ili mnogo). vidi pokrsiti. — Al' mu b'jeli 
dvori potavnili, polupani srcali pendzeri, obaljeni 
visoki dardaei. Npj. 2, 17o. 1'ulnpa sre •unlove zlatne. 
Car. II. 24. 13. — 2) ein wenig schlagen, pulso pau- 
lulum. Rj. (malo). — II. su se, recijiroe. polupali se 
Srbiji s Tnrcima, hdben sich geprugeli (im Gefechte)! 
pulseruni se invicem (in pugna), cf. pobili se. Rj. 

p61upr5svijccen, adj. polu-prosvijeden ; halbye- 
bildet, halbcivilisirt. — Polu prosvijeceni ljudi dajn 
sami s<lii joS vise prosvjete. Priprava 16. 

puluprosavsT, adj. polu-prosavsi ; halbvergangeni 
— Glagoli ne mogu \maX\ poluprosavsega vremena. Rj. 1 
LIV. Vremena dva jirosavsa (1-vo poluprosavse . . .) 
. . . onda demo imati tri prosavJa vremena, t. j. polu 
prosavse. I.Y. 

polnsestra, f. — 1) sestra samo po ocu ili po ma- 
fceri. Kj. — Milutin uze za zenu kder Terterovn, polu- 
sestru Svetosavljevu. DM. 32. — 2) (u Boci) sestra 
pobratimova. Kj. 

polnski. adj. mi ('. G.) run poluzje: Od Zabljaka 
politskoga grada. Rj. sto pripada poluiju. 

polutak. polutaka. m. in Srijemn) zee lnlad (oko 
Maija), Marzhase, lepus reruns. Ej. vidi polovnjak 
2. — polutak (od osn. od koje je polutina). < | sn. 264i 

pitliilan, polutana, m. der nur halb einem Volkai 
stumm ongehort (weil Voter oder Mutter nicht ihiron 
ist), eine Mulatte, putre out matte barbara natusi 
cf. melez. Rj. covjek koji pripada samo pola plementA 
narodu kojemu, jer mu otuc ili mati nijc od istoga 
plemena, naroda. isp. sustrimak. 

polutica, pnliiliiia. f. vidi polovina: Milutinu po- 
lutinu (Posl. 178). Rj. vidi i pola, i syn. ondje. 

puldtkinja. f. in C. G.) mjera od po konate. Kj. 
konata, vinska mjera. 

polinaea. /'. ridi lomada. Kj. vidi i olomada. 
breme trnja ili granja. — poluvada (lomada; tamna 
postanja; moze biti da r stoji mjesto h, i da je u 
svezi s poljeno). Osn. 350. rijeci s takvim nast. kod 
ajgiraea. 

poliiznsiiijo, ft. polu-zuanje, das Halbwissen. — 
Ti ees imati da se boriS s neznanjem, s poluznanjem, 
s pletkama. Zlos. 197. 

polliziti, piMuzlm, v. pf. n. p. kosulje, pregju, hni- 
gen, lixivio laro. Rj. po-luziti. v. impf. luziti (u lugi 
pariti). 

pdliizje, n. in 0. G.) Gegend an einem RohrichS 
rutin adjacens arundineto. Kj. kraj pokraj luga, ritm 

poljili'ina. /'. vidi poljak 2. Kj. Indent nekaka. 

poljak, poljaka, m. — 1) Feldwachter, custoi 
agrorum, cf. poljar. Rj. koji euva polje da stoka ne 

tre Ijetine. vidi i subasa 1. — 2) eine Art Kniul;- 
heit. morbi genus, cf. poljaeina. Kj. bolcst nekaka. 

1'iilj.ilv. Poljftka, m. der Pole, Polonus. Kj. ridi 
Leb. — Pak on ode u zemlju Lehansku, te podi2e 
Leha i l'oljaku. Npj. 3, 48. 

poljana, f. die Ebene, planities. Rj. vidi ravaxg 
ravniea, ravnina. dem. poljanica. — Kad se gjak do- 
hvati poljanc, vikne divljana: >Ne traii me« rede, 
ja Bam ved na polju. Npr. 149. Po poljani ovee 
ostavila. Here. lil. Sjegjahu nu poljani kod vrata 
Samarijskib. Dnev. II. 18, 9 [sedebani in area juxn 
portam; $assen auf dem Platse bei dem Thore. isp. 
Poljana). isp. poljana, 3) piazza, platen. Stulli. 

I'nii.iM.i. /'. nom. pr. u Dubrovniku pijaca gdje se 
sad zelen prodaje. Rj. isporedivsi kod poljana primjer 
it Dnev. II. I s . 9 ctni se, da i Poljana n Dubrov- 
niku ;>mei Huju'i : poljana, t. j. j)ijiic(. carsija. 
Iinljaniea. /. dem. od poljana. Rj. 
'oljiinjice. f. pi. Ort in der Crna Rijeka. Rj. mjesto 
ii Crnoj liijeci. 

poljar, poljara, m. (u Here.) koji euva polje da 
stoka ue tre Ijetine, Feldwachter, custos agrarian. 



poljurinn 



99 



ponuu-i 



( >namo poljara postavlja spahija . . . cf. poljak 1, 
aubasa. Hj. 

poljarina, f. Feldwachterlohn, merees ugrorum cus- 
todis. Rj. jilata poljaru. — Poljara postavlja spahija, 
i to najvile TurcMna, pa niu ljudi daju dvadesetu 
oku od zita poljarine. Rj. 535b. 

plilje, n. — 1) das Feld, campus. Rj. dem. po- 
ljice. — On pobjeze poljem zelenijem. Rj. lN9a. Pa- 
sm'-t polje. Rj. 490a. Gledati u piece (od pecena 
brava) . . . Donji siroki i tanki kraj zove se polje; 
ako je polje cisto kad se plede pogleda prema aebi, 
onda kazu da je mir; ako li je mutno, onda kazu 
da je vojska. Rj. 507b. Poljevita zemlja, t. j. gdje 
ima polja. Rj. 535b. Dogje u jedno polje. Npr. 2. 
Dva hrta Sto mogu zeea u polju stici. 40. Kad dogju 
na jedno polje, a tu golub prekrilio polje. 80. Igrah 
se zlatnom jabukom po polju po mjedenome, po guvnu 
po Brebrnome. Npj. 1, 41. Ajdeuio tarn' dolje u to 
zlatno polje, da znjemo psenicu. 1, 171. Ah! satvori 
ovo more u zcleno ravno polje! Dugo polje, a voda 
daleko. 1, 306. Ukopajte mene u polje siroko. 1,394. 
Na Kosovu, polju krvavome. 4, 321. Momcadma, koja 
rade u polju. Daniea 2, 101. Terminologija je polje 
dugo i siroko. Pis. 14. Dva poslenika na polju istorij- 
skom. Pom. 34. — 2 a) na polje ! hinaus, foras.l&j. 
na pitanje: kuda (kamo)? — Van, 2) hinaus, foras: 
otisao van t. j. na polje. Rj. 53a. Diser*, na polje 
Rj. 121b. Obuku se u kozne haljine izvrnuvsi dlaku 
a 'i polje. Rj. 148b. Zle dlake, u odiuia nekake dlake 
knje valja cupati no polje. Rj. 211b. Vrati se aatrag 
u onu sobu gje je zmaj mrtav lezao, pa ga izvuee 
no polje i bad na zemlju. Npr. 9. Put sirok a vrata 
otvorena. (Na polje!). Posl. 267. Izbrase dobre u su- 
dove, a zle bucise na polje. Mat. 13, 48. Izvedi toga 
psovaca na polje iz okola. Mojs. III. 24, 14. — b) na 
polju, draussen, foris. Rj. no pitanje: gdje? — Van, 
3) draussen, foris, of. vanka: on je van, t. j. na polju. 
Iij. 53a. Kad se gjak dohvati poljane, vikne divljana: 
»Ne trazi me« rede, »ja sam ved na polju. Npr. 
149. Ne idi u kudu njegovu da mu uznieS zalog ; 
nego stoj na polju, a dovjek koji ti je duzan neka 
ti iznese na polje zalog svoj. Mojs. V. 24, 11. — 
r) s polja, von draussen, foris. Rj. na pitanje: odakle? 
- Izvanka, draussen, foris, of. spolja. Rj. 219a. 
Nasim spisateljinia, koji zele jezik nus, ne samo 
g polja, nego i iznutra poznati. Daniea 3, X X ITT. 
( istite spolja easu i zdjelu a iznutra su pune gra- 
beza i nepravde. Mat. 23, 25. Djelima svojini spolja 
i iznutra stajase visoko svrb sviju, koji prije njega 
vladaSe. DM. 8. — 3) tjera me na polje, hinaus nan 
die Nothdurft zu verrichten) ; so auch mitten im II '»/</< 
oder Felde: otisao na polje. Rj. — Zapekao se covjek, 
kad za dugo ne moze na polje da izide. Rj. L88a. 
Ozlotrbio sam se, t. j. tjera me no polje (boli me 
trbuh). Rj. 451b. Trk na polje, Set u kudu. (Kad 
koga eera na polje). Posl. 321. 

polji'lio, n. (u C. G.) podebela cjepaniea ili valjak 
luea, ein S'eheit Kien, taeda. Rj. 

piMjep, m. po-ljep, djelo kojim se sto ulijepi, i ono 
cim se sto ulijepi. vidi 1 lijep. — Bejase rapa u 
kojoj je ugazeno blato s plevom za polep tavana nad 
sobarna. Zim. 32. 

p&ljepsT, adj. po-ljep$i. vidi poljevSi. — Poljcpsa 
je ruia oil vijole. l!j. falb. 

poljovaeina, f. oni novei sto daju svatovi mhuli 
kad im poljeva te se umivaju. Rj. 

pcdjevaeT, adj. n. \>. peSlrir (kad mlada poljeva 
svatovima). Rj. vidi polivaei. sto pripada poljevanju. 
— taken adj. km/ brijaci. 

pAljevanjc, u. das Iiegiessen, perfusio. Rj. verb. 
oil poljcvati. rnihijo Injnni tku poljeva $t0. vidi poli- 
vanje, polijevanje. 

p61j<'\ati, vara, v. imp /'. Iiegiessen, beschutten, per- 
fundo. Rj. po-ljevati. vidi polivati, polijevati. v. pf. 



politi. — Od tih devojaka ima jo§ jedna, koja po- 
leva sav grad sama. Npr. 239. Ona je morala polje- 
vati gostima da ae umiju. Daniea 1, 90. Nevjesta 
null iimivaonicom polji va svatovima. Kov. 84. 

poljevit, adj. n. p. zemlja, t. j. gdje ima polja, 
reich an Feldern, dives campis. Kj. — takva adj. 
kod barovit. 

pdljevsT, -((//. (u prim. I cf. Ijevsi i po: Poljcrsa 
je ruza od vijole. Rj. po-ljev.M. vidi poljepSi. 

Poljiea, n. pi. u Dalmatiuskome primorju izmegju 
rijeke Zrnovniee i Cetine oko kamenite planine Mo- 
sora desetak dvadesetak sela koja su se od starine 
do nasega vremena sama upravljala. Rj. wpravo je 
pi. od poljice. 

poljiee, n. — 1) dem. od polje. Rj. — Daj mi, 
Bo£e, vjetra od planine, da odnese maglu u poljiea, 
da ja vidim dvije silne vojske. Npj. 3, 270. — 2) srijeda 
od pregljaee. Rj. 

I'oljkinja, /'. die Polin, I'olona. Rj. — za nast. 
isp. Arapkinja, Jutkinja, Madzarkinja, Srpkinja. 

l'&ljska, /. adj. J'olcn, Polonia. Rj. t. j. zemlja, 
sto pripada Poljacima. 

poljski, adj. n. p. rad, mi§, Feld-, campestris, ru- 
sticus. Rj. sto pripada polju. — Nado, 1) rupa, gdje 
poljski misi snose zito. Rj. 387a. Poljska metla, f. (u 
Srijemu) die Spreublume, xerauthemum annuum. Rj. 
536a (l)iljka). Radnik, eovjek koji null pnlj<l;i rad. 
Rj. 625b. Raded poljski posuo. Npj.' 4, XXIX. Istoeno 
primorje . . . sada je puno ljudi, sela, lijepijeh polj- 
skijeh kuca. Priprava 23. VogjaJse ga (Gospoil) na 
visine zemaljske da jede rod poljski. Mojs. V. 32, 13. 
Postase kao trava poljska koja se susi prije nego 
sazri. Oar. II. 19, 26. 

1'olj.skT, adj. polnisch, polonieus. Rj. sto pripada 
Poljacima. — C'eski jezik . . . Poljski jezik. Dioba 8. 

poljubac, poljupca, m. der Kuss, osculum, cf. cjeliv. 
Itj. vidi i ljubac, cjelov. — Da me hode poljubiti 
poljiipcem usta svojih! Pjesm. nad pj. 1, 2. 

poljuhiti, pnljubtm, v. pf. Rj. po-ljubiti. dem. lju- 
bnuti. (Ijelinjski paeiti. vidi cjelunuti, cukiti. v. imp/'. 
ljubiti 1. v. pf. i impf. cjeliti, cjelivati, ejelovati. — 
1) koga u ruku, kome ruku, einmal kiissen, osculor, 
cf. cjelivati. Rj. — Da je meni careva devojka da 
me poljubi u celo. Npr. 47. Sto je staro, poljubi a 
ruku, sin je mlado, u secerna usta, a gjevojke pod 
gjerdan u grlo. Npj. 1, 567. Kad to euo Kneieviii 
Ivane, pred Kulinom u zemlju poljubi. I. 198. V b'jelo 
ga lice poljubio. 4, 335. Moled Vas, da Nj. Eksce'len- 
ciji :u im ne ruku, poljubite. Straz. 1886, 60. Da im 
bode poljubiti poljiipcem usta svojih! Pjes. nad pj. 
1, 2. — 2) sa se, reciproc. s kim, sich kiissen, ex- 
osculari se invicem. Iij. — Pritrei bratu svome, te se 
s ujinii poljubi. Npr. 8. Pa .« S lirujnm u ulna: 
poljubi. Npi. 3, 22. Pop zapovjedi mladijeneima da se 
ondje odmari poljube. Kov. 79. 

poljuljivanje, u. das Pewegeu. agitatio. Rj. verb. 
od poljuljivati. radnja kojom Iko poljuljuje inn. 

poljuljivati, poljuljujem, v. impf. bewegen, agito: 
Vijor dolom duje, graaom poljuljuje. Rj. po-ljuljivati. 
V. impf. prOSti liulj:iti; V. pf. Ijuljnuti. 

piiiiiaei. pumaknem, v. pf. ruckcii, moveo, cf. yo- 
maknuti. Rj. po-mai'i. v. pf.je i prosti maei, maknuti 
v. impf. pomicati. — 1) Velika ploca, koju sto ljudi 
ne lii moglo pomiu'i. Npr. 1 48. Odari je [vo u/ obraze, 
• l\:i joj s mjesta pomakao zuba. Here. 99. Svakoga 
Bog pomogao, i /' naprijed pomakao. Kov. 72. Ti 
mene pomakao a ovim cvijetom, a tebe Oospod Rog 
Htkom i napretkom! L25. Koliko je taj udeni Bnglez 
pomakao naprijed nauku. Rad 17, L6*. so se, pass. : 
Kad se badnjak mede na vatru, triput se pomakne u 
napredak. Rj. 12a. Joivac kamen, i. j. koji ie iz zemlje 
kao iznikao, pa s« ne mo e poma&i. Rj L58a. 2)sa 
se, refleks.: umadi ae, vidi poma&i se. Rj. 780b. Po 
itiiilui se s toga mjesta! Posl. 254. Kako dogje, Boz.ju 



pciiiiad/.arili 



— 100 — 



pnuiamljivanje 



pomod dade; pom'kose se jedan do drugoga, kod 
kralja mu mjesto udinise. Npj. 3, 95. 

pomadz&riti, pomadzarim, v. pf. Rj. po-madzariti. 

v. impf. mad£ariti. — 1) zum Unger machen, facto 

ngarum. Rj. pomadzariti koga, uciniti ga Ma- 

dzarom. — 2) sa ae, refleks. ein Unger iverden, fio 

Ungarus. Rj. postati Madzar. 

pom&gac, pomagada, m. der Gehidfe, Heifer, adjutor. 
Ej. koji pomaze. vidi poniodnik, pomotnjik. — Oni 
-ii najveci pomagaci i Mecenati knjiieatva nasega. 
Danica 3, XXHI (knjizestvo I!, mj. knjizevnost). Moj 
stari prijatelj i u ovakijem poslorima pomagac. Npj. 
4, IX. Da budenio pomagaH istini. Jov. III. 8. 

pomaua jtc, (mjesto pomtfzlte!) ruf) man, wenn 
grosse Noth ist, z. B. Hauler, Feucr. Ueberschwem- 
mung, vox implorantis auxilium. Rj. prizivlju se 
Ijmii u pomoi it kukoj velikoj nevolji, n. p. od haj- 
duka, pozara, pormhija. i it jednini: A drugi dotrde 
k Milosu pomaZudi : ^Pomagaj, gospodaru, zaBoga! 
-in se to cini sad?« MiloS 90. Pade nidiee na zeinlju 
i pokloni se, i rede: pomagaj, care! Sam. II. 14, 4. 
Pomagaj, Gospode! izgiboamol Prip. bibl. 124. — 
hako se samo u imperative govori isp. brzaj ! brzajte! 

pnmagaiija, f. das Mufen urn Hiilfe, auxilii im- 
ploratio: stoji ga pomaganja. Rj. vika, kad tko po- 
muie: pomagajte! pomagaj! vidi pomaganje 2. 

pomaganje, n. Rj. verb, od pomagati. — 1) radnja 
kojom tko pomaze home (das Helfen, adjumentiim. 
Rj.). sujtrotno odmaganje. — ■ 2) radnja kojom tko 
puma i. vice: pomagajte! pomagaj! (das Bufen um 
Hiilfe, das Hiilfsgesehrei, auxilii imploratio. Rj.). vidi 
pomaganja. 

[►<> in :'i ii ;i l i . poma/.em (u 0. (4. p6magaui), v. impf. 

— la) helfen, auxilium ferre. Rj. v. pf. pomodi. — 
On (vukodlak) se moze provudi i kroz najmanju ru- 
picu, za to ne pomaze od Djega vrata zaivorati. Rj. 
79b. I'n ga atane buditi i grliti: » Ustaj hrano! ustaj 
sreel ustaj duso! Ali nista ne pomaze: on spava 
kao mrtav. Npr. 18. Kome Bog pomaze, niko mu 
nauditi ne nio2e. 60. Ja sve radim a ti ni u cemu 
ne pomazes. 71. Da gleda ko to njoj pomaze presti 
i motati. 126. Em a popu dobri Bog pomaga, nijedna 
ga puaka ne pogagja. Npj. 4, 400. Haj pomagaj, 
dragi gospodaru! na Jakova i na Grahovljane. 4, 435 
(protiv Jakova i t. d.). Oni su . . . Grcima pomagali 
protiv Avara. Danica 2, 74. Mlogo je njegorom ju- 
naStvu pomagalo, sto je sve pomisljao na Milosa 
Obilida. 4, 30. Vi ste meni milostivo pomagali u 
skupljanju ovih pjesama. Npj. 1 3, V. Tu sad nema 
milosti, niti pomaze moljenje i laskanje. Strai. 1887, 
14. Radoslav, koji... obrice pomagati na Urosa. DM. 
29 [isp. povise Npj. 4, 435). Da mi oko ovoga posla 
vee dvije godine dana pomaze udenik. DRj. 1, XI. 

— b) na ae, refleks.: Po sebi se razumije da sum se 
postavljajudi korijene pomagao kako sam znao djelima 
drugili Ijudi. Korijeni III. isp. pomodi se. — 2) um 
Hiilfe rufen (pomagajte rufen), auxilium imploro. Rj. 
vikati: pomagaj! pomagajte! v. pf. zapomagati. — A 
drugi dotrde k MiloSu pomazuci: »Pomagaj, gospo- 
daru za Boga! sta se to dini sad? MiloS 90. 

pomahnitati, pomahmtam, v. pf. (u Perastu) vidi 
poludjeti. Rj. i syn. ondje. po-mabnitati. v. impf. 
imiliiiitati. 

pi'iniajka. f. die Wahlmutter, quae mutris loco ha- 
Rj. po-niajka, zena koja se pomateri, uzme se 
ito majke. vidi pomati. 
pomajkati, ka, v. pf. (po zap. kraj.) vidi pomanj- 
kati: Jes' n dosta paridala dara, da ti ne bi pomaj- 
kalo dara, pomajkalo dara sa svatove. Rj. po-majkati, 
- pomanjkati; i sa j mjesto nj : pomajkati. Korijeni 
IM. v. impf. manjkati, mankati. 
I'onifik, m. vidi Jurui (?). Rj.» 
pnmaknuli. pdmaknSm, v. pf. vidi pomadi. Rj. t 
primjere ondje. 



pc'unalo. aUmalig, einzeln, ?tuckweise, paulatim. Rj. 
adv. po-malo. — 1) undo pomalo, <> vremenu: Oze- 
nivsi se gtane ziveli. i malo po ninlo izigje on nnj- 
bogatiji dovek. Npr. 12. Divljan primidudi se malo 
po malo da bi ga uhvatio . . . 150. — 2) pomalo, 
kao od cesti: Od deati, n. p. zna, t. j. ponudo. Rj. 
823a. Vise ne pij vode, nego pij po malo vina. Tim. 
I. 5, 23. Dajite mu po malo bljeba i po malo vode. 
Dnev. II. 18, 26. Mo£e biti da ti se ved i doaadHq 
eitajudi po malo i u mrtvoj besjedi ono Jto zlvo mozeS 
gledati a erkvi kad se sva braca mole. DP. 319. 

p<nii:iljaiijr, n. das Hervorstreckcn, Hervorzeigen, 
protensio exsertio. Rj. verb, od 1) pomaljati, 2) po- 
maljati se. — 1) radnja kojom tko pomalja sto. — 
2) stanje koje biva, kad se sto pomalja. vidi pomi- 
lanje. 

poimUjati, pomaljam, v. impf. Rj. po-maljati. vidi 
pomilati. isp. puljiti. r. pf. pomoliti. — 1) hervor- 
streckcn, hervorzeigen, protendo, exsero. Rj. — Podiuje 
pomaljati lice danica. DP. 156. — 2) sa se, refleks. 
sirh ]n rrarzcigcH, hcrrorragen, promineo. Rj. pomalja 
se n. p. sunce iza planine. 

pomnniii, /'. die Wuth, furia, furor: Sinod ago iz 
Novoga dogje, kada dogje, pomama ga nagje, vjernoj 
ljubi jade zadavaSe. Rj. po-mama, kad se tko pomami. 
vidi pomamilo, mama. — Tako me pomama ne na- 
pala! Posl. 299. Kam', djevojko, mama i pomama? 
Dok bijase u mile majdiee, sve bijaJe mamom po- 
mamila. Npj. 1, 301. Ne dade joj silnovito blago, no 
joj dade trace od pomame, kojom mami momke ne- 
zenjene. Here. 197. Mamio se, te se pomamio, u po- 
mami dudo podinio. 226. 

pnmaiiian. pVuiiamiKi. adj. toll, wiitliend, furiosus: 
Uzja MiloS pomamna kulasa. Rj. vidi mameni. isp. 
liijesan. — ^to je hudo i odrpano to je bijesno i 
pnmamno. Posl. 357. Dobvati se pomamna gjogata. 
Npj. 3, 8. adv. : Hod kao da je hod Jujev, jer ide 
pomamno. Oar II. 9, 20. (isj>. pomamiee). 

piiiiiainice. n. p. ode pomamiee, t. j. kao da se 
pomami, iciithend, fiiribundus. Rj. adr. vidi pomamno 
(kod pomaman). 

pomauiilo, n. vidi pomama. Rj. vidi i mama. — 
rijeci s takvim nast. kod bjesnilo. 

poniaiuiti, pomamlm, v. pf. Rj. po-mamiti. v. impf, 
pomamljivati. — I. J) wiithend, toll machen, in fu- 
roretn ago, furiosum reddo: Tu mi vuc"e gjogata po- 
mami. Rj. pomamiti koga, uciniti da se pomami, da 
bude pomaman. — Tako me ne smeli i ne pomamili 
zauzi Hristovi! Rj. 199b. Oarev sin odmab brze za 
njom u goru da je trazl, kao pomamljen. Npr. 112. 
— 2) nachlocken, allicio ad sequendum. Rj. pomami 
tko koga, da pogje za njim. — Dok bijase u mile 
majdiee, sve bijase mamom pomarnila, i zenjeno i 
neozenjeno. Npj. 1, 301. Ja kakve an Fodanke dje- 
vojke, mamile bi sa neba oblake, kamo 1' ne bi aa 
zemlje junake! 3, 568 (t. j. domamile bi? Hi poma- 
mile bi? Vuk). — II. sa ae, refleks. toll, wiithend 
werden, coepi furere. Rj. postati pomaman. vidi drnuti 
se, i syn. ondje. — A konj da se pomami pod njim: 
sve mu varnice iz nozdrva sevaju. Npr. 206. Pomami 
se Jordan voda ledna, e ne hode voda potopiti (ne 
= nas). Npj. 1, 123. Jadna mi se pomarnila, Rrunko! 
za Ijepotom Karabude Nika. 1, 495. Skodi Pavle, kan' 
da se pomami. 2, 16. Koji su se pomamili na me, 
mnom se nklinju. Ps. 102, 8. 

l'oiiiaiiiljenira. /'. muski nadimak u pjesmi, za koju 
bice ga nacinio pjevac: Dokjejunak druzbu sakupio: 
Bojca Vuka, rogjena nedaka, I #eravca njegova ne- 
daka . . . Zeravicu i Pomamljen it u, i Vidoja ljutu fce- 
ravicu. Npj. 3, 432. 

poinamljivanjc, n. das Tollwerden, furiae. Rj. 
verb, od h pomamljivati, 2) pomamljivati se. — 

1) radnja kojom tko pomamljuje koga Hi Ho. — 

2) stanje u kojem se tko pomamljuje. 






pomamljivnti 



101 



2. pomesti 



pummuljivati, pomamljujem, v.impf. Rj. po-rnani- 
Ijivati. v. pf. pomamiti. — 1) toll machen, in furorem 
uiju. Rj. kotja, ciniti da sepomami, da bude pomaman. 

— 2) sa se, refleks. toll icerden, in furorem agor. Rj. 
postajati pomaman. vidi raspomamljivati se. 

pomamniea, /'. koja je pomamna: Na jezeru bro- 
darica vila . . . XV priskodi pomamniea gorska, hvata 
Marka po 3vilenu pasu. HNpj. 2, 6. 

)><> in ;i ii . pomna, adj. attentus, diligens. Stulli. vidi 
pomnjiv, poinljiv. — 1'omnn vazda sto god ostaje. 
DPosl. 98. adv. i Da ti znades, dije li je trsje, tko li 
ga je pomno obragjivo. HNpj. 2, 191. 

pomanitati, pomauitam, v. pf. vidi pomahnitati. Rj. 

pi'uiiaiiji. adj. po-manji, kao prilicno manji. isp. 
po (sloieno s adj.) i manji. — Pa ti moze redora 
kazevati i glavnije i pomanje stvari. Npj. 5, 547. 
(kazevati dijalekt. mj. kazivati). 

poinaiijiti. njim, v. pf. po-manjiti vinograd, t. j. 
pootkidati lozi zaperke. v. impf. manjiti. u baniji. M. 
Krkljus. 

pomanjkati, ponianjkamo, v. pf. Rj. po-nianjkati. 

— 1) vidi polipsati. Rj. vidi i pocrkati. v. impf. 
manjkavati. — 2) vidi nestati: Speugje su mn po- 
manjkale. Rj. vidi i pomajkati. v. impf. manjkati, 
mankati. 

piiiiiiisi. /'. unguentum. Stulli. ono cim se ko Hi 
sto pomazuje. vidi mast 2, mazanje 2. isp. pomaz. — 
U gubavca pomasti pita. DPosl. 140. 

pomasiti, sim, v. pf. gebaren, pario: Skodi mlada 
sa konja viteza, ut'ati se za jelove grane, vikom vrisnn 
a pomasi dijete. Rj. po-masiti, roditi. vidi pobacili 
(dijete), izbiti, iznebiti, izvrdi, izjaloviti se, pometnuti ; 
pobaciti se, pobaditi se (roditi se, okotiti se). 

pi'iinateriti, rim, v. pf. po-materiti, zenu nazvati 
materom, uzeti je namjesto matere. r. impf. materiti. 
isp. pomati, pomajka. — sa se, pass.: Kakogod sto 
se dovjek u sim ili na javi pobrati, tako se moze 
i zena posestriti i pomateriti. Rj. 512a. 

1 1 1 1 ■ i ■ .- 1 1 i . pomaterc, /'. po-mati, zena koja se pomateri, 
nzme sc na vijisto matere. vidi pomajka. — Idi na- 
trag, carev tatarine! idi kazi mojoj pomateri. Npj. 
2, 391. 

pomaz, m. Rj. po-maz. isp. pomazati. — 1) senidno 
brasno razniudeno u hladnoj vodi, kojim se pomazuje 
kukuruzan hljeb kad hode da se metne u ped. Rj. 

— 2) (u Baranji) vidi skrob 2. Rj. od brasna i od 
masti, cime se skrobi pregja, da se bolje tka. vidi i 
skrob. 

pomaznnik, pomazanika, m. koji je pomazati ; der 
Gesalbte, unctus: Knezovi se skupljaju na Gospoda 
i an pomazanika njegova. Ps. 2, 2. Ovako govori 
Gospod pomazaniku svojemu Kiru. Is. 45, 1. 

pomazanje, n. pomazanje, unetio, unetura. Stulli. 
djelo kojim se sto pomaze: Ima rijedi *4 koje sam 
ja nadinio . . . pokajanje, pomazanje. Nov. Zav. VII. 
Vi imate pomazanje od svetoga, i znate sve. .Tov. I. 
2. 20. Uzmi Arona i sinove ojegove s njim i odijelo 
i i'h' pomazanja. Mojs. III. 8, 2. Da posalje Duha 
Bvetoga na miro da bi bilo pomazanji auhovno. DP. 
.'i.">7. isp. pomazivanje. 

pomazati, pornazem, v. pf. salben, ungo. Rj. po- 
mazati. v. impf. pomazivati. — Glavu svaku poma H 
njome (krvlju) po donjoj usni. Npr. L03. Pomazirune 
sinu. 113. Masti odinjom pomazi oci avoje da vidis. 
Otkriv. 3, 18. Gospod me je poslao da te port 

ra aad narodom Djegovijem. Sam. I. 15, 1. Sa- 
miiilo isto ui'iuio na Saulu i na Davidu poma avh 
ili na carstvo. DP. 353. 

pomazivanje, n. das Salben, unetio. Uj. rub. od 
pomazivati. radnja kojom tko poma aji sto, isp. po- 
mazanje. 

pomazivati, pomazujem, v. impf. sail, in. ungo. Rj. 
po-mazivati. i?. impf. prosti mazati. v. pf. pomazati. 

pomcgjns, pomegjaSa, m. der Angrenzer, Grenz- 



nachbar, finitimus, vicinus, cf. porednik. Rj. vidi i 
sporednlk. koji je s kim na pomegju. isp. megjaS. — 
Porednik, koji je sa stokom pored koga. Rj. 544b. 

pomegjaSki, adj. dem pomegjaS gehorig. Rj. sto 
pripada pomegjasima Hi pomegjasu kojemu god. 

poiiiegje, n. po-megje. kao megja, sumegja. — No 
je kula za boj ufiinjena, na pomegju vazda od Turaka. 
Npj. 5, 141. moze biti da je hum. sing, pomegja, pa 
na pomegju u akus. mjesto luk. na pomegji po dija- 
lektu Crnogorskom. 

pomeljar, pomeljara, pomeljarac, pomeljarea, m. 
(u Srijemu) vidi pomilar. Rj. vidi i pomlinar. koji 



koji 



(u Srijemu) vidi pomilar. Rj. 
ide u mlin da melje. 

pumi'ljaviti. pomeljavim, v. pf. zerkauen, mandere: 
kasto kad bode djeca da zabrane jedno drugome go- 
voriti, onda jedno rede: >Pun ko5 zaba, pun kos crvi, 
pun kos guja (itd.): ko se javi, sve da jiomeljavi,* pa 
ved onda ne srnije nijedno progovoriti. Rj. po-melja- 
viti, kao samljeti zubima, zgristi sve redom. v. impf. 
meljaviti. — Jedan ko§ mravi a drugi crvi, tko se 
prije javi da pomeljari. DPosl. 38. 

ponien, m. Rj. dem. pomenak. — 1) die Erwan- 
nung, mentio. Rj. djelo kojim se sto pomene. — 2) die 
Ahnung, cogitatus, cf. spoinen : A od dana ni pomena 
nema. Rj. — S kime demo Mitra odijelit', kad on 
nema ni sestre, ni majke, za ljubu mu ni pomena 
nije? Npj. 2, 630. 

pomeuak, pomenka, m. dem. od pomen. Rj. isp. 
spomdnak. 

pomoiiik, m. catalogus, series, index — toga u 
pomenik svetih pripisa, cum Sanctorum catalogo in- 
scripsit. Stulli. 

ponidnuti,p5menem, v.pf. kome sto, vor einem etnas 
erwahnen, mentionem facio. Rj. po-menuti. isp. spo- 
menuti. V. impf. pomeujivati. pominjati; spomenjivati, 
spominjati. — Kad u jutro bio danak dogje, jedinoga 
Ilnija pomenuse, su detiri strane udarise. Npj. 4, 399. 
Niko mu vise ne smije pomenuti za ono, sto je kome 
oteo. Danica2, 94. U pomcniitim gore primerima morao 
bi pisati ili e . . . 5, 74. No Srbi o torn nisu smeli 
ni reel pomenuti. Milos 140. Nemoj zaboraviti mene 
kad billies' u dobru, pomeni za me Faraonu. Mojs. 
I. 4(), 14. Pomeni me Boze na dobro za sve sto sam 
dinio ovomu narodu. Nem. 5, 19 (gedenke meiner zum 
Besten). sa se, pass.: Vuk mu put presjekao! (Kad 
se ko pomene za koga ne bi radi ongje da dogje, n. p. 
vjedogonja). Posl. 40. 

pomenjiviinje, n. verb, od pomenjivati. radnja 
kojom tko pomenjuje sto. 

pomenjivati, pomfenjujem, v. impf. tu C. G.) vidi 
pominjati: Ko ti rede pomenjivat' bega. Rj. po-menji- 
vati. vidi i spomenjivati, spominjati. v. pf. pomenuti. 

1. puniest i. pometem, v.pf. Rj. po-mesti. v. impf. 
mfesti. — 1) kehren, verro. Rj. vidi podistiti 1. - 
Osvijetliti 2, n. p. kamaru, abkehren, verro, ef. po- 
mesti. Rj. 469b. Pomesti kuiu. Straz. 1886, 1580. — 
2 a) pomeo ga snijeg. verwehen, obriere. Rj. isp. 
pomet. — Ne budi medava <la pon}etes, ni oganj da 
popali§. DPosl. 70. — b) sa se, refleks. tu ('. G.) 
imali smo se pomesti, t. j. malo uas nije snijeg za- 
meo, verwehi vcerden (mil Sehnee), nivibus conturoari, 
obrui. Rj. NeStxD ae naobladi pa okrene anijeg sa 
sjeverom da se pometemo i mi i konji. Npr. ii. 

'I. pomesti. pninrtriii, v. pf. l!j. po-mesti. v. impf. 
mdsti, ni'irin. — 1) verwirren, confumdo. Rj. — Tako 
,, , run si, la n, ' Posl. 304. C reseto 

idraljevil (Govore oni koji bi Sdeli da pometu lira- 
335. Da iin pometemo jezik. Mnjs. 1. 11, 7. — 
:• i se, refleks. sich verirren, (z. l'>. im Zahlen), 
erro. Rj. a. p. u brojenju. vidi pobrkati se. — Je- 
guba . . . tko moze vise puta zasopce brzo izgovoriti 
da se hi Rj. 249b. Qie, zdralel (< rovor 

kad si pometu dralovi, kao da l>i se npravili 
za drugim kao uze kad se otegne?). Posl. 329. 



I I 



102 — 



pomilovati 



pdniet, m. (u 0. G.) kad na velikoj zimi ide zdravo 
snijeg s vjetrom, da putnik ne vidi putovati, das 
Schneegestober, vis airis creberrimae. Rj. po-met. isp. 
pomesti 2. vidi medava, salaukovina, sniuta, dorava 
Angjelija. 

pomelanjc, n. Rj. verb, od I. pometati. II. po- 
metati se. — I. 1) radnja kojom tko pomece sto 
(das Wegwerfen, Fahren-lassen, abjectio. Rj.). — 
2) radnja kojom n. p. Lena pomete dijete (das Miss- 
gi baxen, abortio. Kj.). — II. radnja lead se iko po- 
i 'in, ft. p. cetrunom. 

1. pomclati, pomedem, p. impf. Rj. po-nietati. ». 
p/". pometnuti. — I. 1) weglegen, abjicio, dimitto. 
Rj. vidi pobaeivati 1, poturati i. — 2) missgebaren, 
aborior. Rj. vidi pobaeivati 2, i syn. ondje. isp. po- 
metkinja, pometljiv. — II. sa se. u pjesmi mjesto 

' se. Rj. Tuda Seta nilada neve, Zulu dunju niiri- 
sala, cetrunom se pometala. Npj. 1, 67. 

2. pometati, pbrnedem, v. pf. nach der Seihe hin- 
legen, pono uliud c.r alio. Rj. po-metati, sto redom; 
kao postaviti. v. impf. metati 5 (postavljati). — A 
Milan-beg pometa busije, Dragutina metnu nabusiju, 
otkuda ce arslan udariti. Npj. 2,47. Po svim selitna 

oje subase. Daniea 3, 147. Mnogi od slat- 
kisa s trpeze pomecu i u svoje cpagove. Kov. 69. sa 
se, pass, Sitnice, koje se u istoriju ne mogu pometati, 
a opet joj veliku svetlost daju. Daniea 4, 1. 

l'oinett'iiTk, Pometenika, m. planina u Dalmaciji 
blizn Vrljike na lijevoj strani Cetine. Rj. 

pometiljati so, pometiljajQ se, v. r. pf. t. j. ovce, 
metilj bekommen, morbo metilj dicto corrvpi: Ovce 
ti se sve pometiljale. Rj. po-metiljaju se ovce, postanu 
metiljave. r. impf. metiljati se. 

pdmetina, /'. die Nachgebwrt, secundae partus, ef. 
loza, plodva. Rj. ridi i plodnica (ponajvise u iivo- 
tinje). u zene posteljica. Mutterkuchen, placenta. 

poiiielkinja, /'. iena koja pomece, lako pometne 
(dijete): Ne de biti pometkinje ni nerotkinje u zemlji 
tvojoj. Mojs. II. 23, 26. 

pometljiv, adj.: Podaj im utrobu pmiieiljirii i 
dojke usable. Ps. 9, 14. — koja lako pometne (dijete). 

pi'imi'iiMi li i'j miio. re. ni o tin, ni o grm, ved na 
pometno gumno (Posl. 221). Rj. — VjeStice . . . naj- 
viSe se skupljaju na gumnu. Rj. 66b. pometno (osn. u 
jniniet). Osn. 179. 

pometmiti, tnC'iii, v. pf. Rj. po-nietnuti. r. impf. 
pometati. — I) liinlegen, pono, dimitto. Rj. — 2)miss- 
gebdren, aborior. Rj. vidi pomasiti, i syn. ondje. isp. 
pometljiv. — 3) wegwerfen, projicio: SiromaSko ruho 
pometnuo. Rj. vidi povrci, povrgnuti. 

pdmicanje, ». das Biicken, promotio. Rj. verb, od 
1 1 pomicati, 2) pomicati se. — 1) radnja kojom tko 
pain n i sto. — 2) stanje koje bira, kad se sto pomice. 

pdmicati, pomidem, v. impf. Rj. po-micati. v. pf. 
pomadi, pomaknuti. — /. riickcti, jinniioreo. Rj. — 
PodnoZnici, pod nitima one dvije da-dire, gdje Bene 
dizr noge te pomiSu njima niti kad cu. Rj. . r >L'.'il>. 
Nt pomiSi megjt bltf.ujega svojega koju postave stari. 
.Mojs. V. 19, 11. — //. sa se, refleks. — J) sich 
na l.i a, moveor. Rj. — Trmizati, pomicati se s mjesta: 
ne tnni/.e, t. j. ne krede se s mjesta. Rj. 749b. Svaki 
nosi dzldu na ramenu, do po dzide opSiveno vukom, 
: i ' junahu ne pmiiirii nikc. Npj. 4, 224. — 2) n. p. 
je se pomice do maloga Bozica, dauern, duro. 
Rj. kao durati, trajati. 

pdmican, pbmidna, adj. mobilis. Stnlli. sto Si mo i 
pomaknuti; beweglich. isp. pokretan. sn- 
protno aepomicao. 

pomljara, /'. Spiilfass, labrum iimni-um. I!j. kaca 
a kojoj si drie jmmije. rijeii s lakim nasi, kod 
badnjara. 

piiinije, /. j, i. ,i, splafiine. l!j. voda kojom s< 
splafa oplafina, spirine: das Spulicht, 

iiimis. po-minje. isp. pomiti, pomijem. — Snaha 



opere sudove, pa odnese pomije u valov svinjama... 
svinje ne 6e da piju pomija. Npr. 83. 

pniiiiji'iijai i. pdmijenjSm, v. pf. po-mijenjati, kao 
sve redom izmijenjati: Od haljina sto bude u Turaka 
bolje, ono pomijenjaju za svoje gore. Daniea 1, 74. 

poiuijcraiijo, n. vidi ponijeslanje. Rj. — Srbi su 
mogli katkad iskati svoje zaloge natrag bez otkupa 
osobito u zemljama otetim; ali videdi naprijed od 
kolike stete moie biti tako pomijeranje uzajmicne 
vjere, Dusan postavi pravilo, da se zalozi otkiipliniu. 
DM. 304. 

pomijerali. pomijeram, v. impf. Rj. po-mijerati. 
v. pf. pomjeriti. — I) vidi pomjestati. Rj. kretati 
sto s mjesta. — 2) sa se, refleks. sich von der Stelle 
bewegen, moveri loco. Rj. — Svaki njemu Bozu pomod 
prima, al' ne prima Arnaut-Osmane, nit' se kurva od 
mesta pomera. Npj. 3, 212. Te se glasovi g, k, h, 
rastavljeni od onijeb glasom t, pomijeraju. Rad 1, 114. 
VokaK se jedan nz drugi lako pomijeraju. 6, 51. 

pornijesaii, pomijesam, v. pf. Rj. po-mijesati. v. 
impf. mijesati. — 1) vermischen, commisceo. Rj. — 
Pri vederi pomijesa mu u vino rakiju i neka mirisna 
bilja. Npr. 107. Pomijesavsi s brasnom podosta si- 
cana, nmijesi lijepu malu pogadicu. Posl. 354. Niti 
je i kake druge velike trgovine mogao ko voditi da 
oni u njoj nisu bili pomesani. Daniea 4, 22. On je 
mene u Rusiji preporudio i pomijesao u drustvo gro- 
fova i knezova. Straz. 1886, 1766. Tijem je dodatkom 
skinno svu odgovornost s kuce krivdeve, samo ako 
nije pomijesana u krivicu. DM. 303. — 2) sa se, 
refleks.: Kad se siromah megju bogate pomijesa, valja 
da i za njega sto prione. Posl. 121. Ko se s tricama 
pomijesa, valja da ga svinje izjedu. 155. NiJta se sa 
zdravljem pomijesalo nije. 225. Samo se duvaj. da se 
ne pomesas s kojim kraljem. Milos 117 (sich mit keiner 
fremden Macht evnlassen), Petal je ogledao nekoliko 
puta da bi se opet pomijesao u Srpske poslooe. Sovj. 
75. Da se ne pomijesate u grijehe njezine. Otkriv. 18, 
4 (dass ihr nicht theilhaftig werdet ihrer Siinden). 

pcniiil.iiije. n. das llervorzeigen, protensio (at quid 
prominent). Rj. verb, od 1) pomilati, 2) pomilati se. 
— 1) radnja kojom tko pom.Ua sto. — 2) stanje 
koje biva, kad se sto pomila. vidi pomaljanje. 

poniiliir, pomilara, jh. (u Srijemu) der zur Miihle 
hringi. qui molendum adfert frumentum, cf. pomeljar, 
pomlinar. Rj. koji ide u mlin da melje. vidi i po- 
meljarac. 

pomilati, p&mllam, v. impf. Rj. po-milati. vidi 
pomaljati. v. pf. pomoliti. — 1) hervorzeigen, pro- 
h iido, facio ut quid cmineat. Rj. — 2) sa se, refleks. 
In nurragen, protendi, promincre. Rj. — Uzmu dvo- 
jica desnicu, pa je okreeu megju sobom i pita jedan 
drugoga: Milam li se<- (t. j. pomila li se iza cesnice)? 
Rj. 356b. 

pomiloranjc, n. Stulli. verb, od pomilovati 2. djilu 
kojim se tko pomiluje. — Ima 47 rijedi koje su od 
Slavenskijeh posrbljene . . . pomiloranjc, poucenje, 
Nov. Zav. VI. Ne htjeSe da vjeruju rasega radi 
pomilovanja. Rim. 11, 31. takva verb, subst. kod 
dopustenje. 

pomilovati, pomilujem, v. pf. Rj. po-milovati. v. 
impf. miloyatL — I) liebkosen, hlandior, dcmulceo. 
Rj. koga Inikom), kao pogladiti. — Podutiti, 2) po- 
milovati (rukom), liebkosen, demulceo, blandior. Rj. 
558a. — 2) Gospodi pomiluj! Hcrr, erbarme dich! 
I A irrlu itslariscli im delate). Rj. vidi suiilovati se. 

- Kao L'jojM da se sam pokorio i car ga pomilovao. 
Daniea .'!, 141. Da biulu od lioga pomilovuiii i ponje- 
govani. Kov. 70. lilago milostiviina, jer re hiti jiomi- 
lovani. Mat. 5, 7. Igjabu dva slijepea vidudi i govo- 
redi: pomiluj mis, sine Davidoyl 9, 27. U malom 
gnjevu sakrih za das lice svoje od telle, ali CU Ir 
i- in ni'iii milosiu pomilovati, veli izliavitelj tvoj (iospod. 
Is. 54, 8. 



pomiljeti 



10.3 — 



pomlatiti 



pomiljcti, pomiliin, v. pf. kriechen, coepi repere. 
po-miljeti (malo). r. impf. miljeti. 

I > • > in i ti j A 11 j <■ . ». das Erwahnen, mentio. Rj. verb. 
od pominjati. radnja lecjom tko pominje sto. 

pominjati, njem, v. impf. erwahnen, gedenken, 
nentionem facio. Rj. po-minjati. vidi pomenjivati, i 
sun. ondje. v. pf. pomenuti. — Ne gudi, ni gudala 
vadi. (Ne pominji nista za to). Posl. 213. Crna ce 
te Gorst pominjati. Xpj. 4, 337. U pominjatome Bijo- 
gradskome Srpskom bukvaru. Pis. 36. A'' pominji 
pakosti koju je ueinio sluga tvoj. Sam. II. lit, 19. 
Za Stonski dohodak pominje i Ostoja. DM. 211. 

poniiranjc n. call umiranie. 

|pniuii';ii i. rem, vidi umirali. Rj. y. impf. po-mirati. 
isp. v. pf. pomrijeti. 

pniiiirt'-iiji' , n. pacificatio, animorum conciliatio. 
Stulli. verb, od pomiriti, i pomiriti se. — djclo kojim 
tko pomvri koga s kim, Hi se tko poiniri s kirn, vidi po- 
prava 2. isp. pomiriste. — Iina rijeci 84 koje earn ja 
pacinio . . . pomirenje, ponizenje. Nov. Zav. VII. Od- 
bacujuc'i sve rnoje pozdrave i poruke o poinirenju. 
Danica, 132. Isusa Hrista, kroz kojega sad primismo 
pomirenje. Rim. 5, 11. 

pomirisuti, poniirisem, v. pf. po-mirisati sto. vidi 
omirisati, priniirisati, povonjati. v. impf. mirisati. — 
Neka dragi rumen cvijet nagje, i da rece, kad go 
pomirise: Ovgje mi je dolazila draga. Here. 211. 

pdmiriste, n. (u Pastr.) die Versbhnung, reconci- 
liatio, in dan Spriclurorte: U ognjiste posvadiste, u 
odriste pomirisU [Posl. 334). Rj. kao pomirenje. — 
za nast. i znacenje. isp. godiste. 

pomiriti, pomirim, v. pf. Rj. po-miriti. v. impf. 
niiriti. — 1) aussShnen, reconeilio. Rj. — Utrkmiti 
koga s kim. n. p. kad se svade, cf. pomiriti. Rj. 793a. 
Tesko je pseto s mackom i kurjaka s ovcom pomiriti. 
Posl. 314. Te mu kazu, oko sta an se svadili, i za- 
mole ga, da ik on poiniri. Danica 2. 125. — 2) sa 
se, reciproc. sick versohnen, reconeiliari. Rj. — ^ / Hodi, 
Meho, da .se pomirimo. Npj. 4, 518. Svadi se Curcija 
s .lakovom ... on se "pet pomiri S Jakovom. Danica 
3, 190. Kad smo se pomirili s Bogorn. Rim. 5, 10. 

pomisao, pomisli, /'. der Gedanke, cogitatio: znani 
Djegovu pomisao. Rj. po-misao. vidi pomiiljaj, po- 
misljenje. isp. pomisliti. — Sva fietiri jesu . . . jedne 
ciidi a jednc pomisli. -Npj. 4, 167. Ovo su visoke po- 
nif.li. Priprava 91. Mogu se molovati . . . jos manje 
osjecanja i dusevni pomisli. 177. Yideci Isus pomisli 
njihovt refie: za sto zlo mislite u srcima svojijem? 
Mat. 9, 4. Zli dub, koji iiiruii pomisli i muti niisli. 
DP. 188. 

pomisliti, slim. r. pf. nuf den Gedanken kommen, 
Venit unlit in nicntcm. Rj. po-misliti. vidi poumiti {i 
se). v. impf. pomisljati. — Sumati, bcschlics 
cf. pomisliti, smisliti. Rj. 725a. DoSavsi ongje pomisle 
da if ce u onome cardaku biti ojihova sestra. Npr. 
7. l'a kad vigje, niSta ne rece, nego sum u sebi po 
misli: blago mini jutros i do vijeka! 102. Ona jn>- 
misli ue ce li to srecon] biti kakva kuca. 133. To- 
mislise mi stan junake, kako valja mrijet' na mi 
Npj. I. 231. Kad sam god na sunt morao pomisliti, 
prva ii 1 1 je briga i zalost bila . . . Npj. 1, XIII. 

pomisljaj, m. der Gedanke, cogitatio, cf. pomisao. 

Rj, vidt < pomisljenje. — I koliko se ovo na prvi 

Ijaj cini lasno, opel ja sumnjam, da li bi se . . . 

Pis. .">7. po-misljaj. isp. pomisliti. rijeci s takim nast. 

kod dogagjaj. 

pomisljanjc, n. das Bedenken, perpensio. Bj. verb. 
ml ponrisljati. radnja kojom tko pomislja sto >lt >i'< sto. 

pomisljati, p6rnisljam, v. impf. bedenken, anfanger, 
.a ihnliu. mil ilea (,, ihiul.rn Icnminiii, mihi venU in 

m. Elj. po-misljati. vidi \ lisljavati. v. pf. po 

misliti. — Ne i'u. kado, zivota mimoga! A 

ini,,, pomisljase, da 6e, kakn u druiinu dogje. Npj. I, 

bio. Jllogo jc njegovom jimastvu pomagalo, 5to je Bve 



pomisljao ini Milosa Obilica. Danica 4, 30. Xego^o- 
misljas li. o {ovjefie . . . da ecs pobjeci od suda Bo- 
zijega? Rim. 2, 3. Svaki stade pomisljati za se. DM. 85. 

poniiiljavanje, *'. vidi pomisljanje. 

pomisljiivati, pomlsljSvam, v. impf. po-miSljavati. 
vidi pomi§ljati. r. pf. pomisliti. — A ompomisljava.hu 
a sebi govoreii : ako recemo: s neba, reci ce nam: 
/.a Sto mu dakle ne vjerovaste? Mat. 21, 25. 

pomiiljenjc, n. der Gedanke, cogitatio: Ako ti je 
mi srcu pomisljenje kao Mo je govorenje. Rj. verb. 
od pomisliti. iljelo kojim se sto pomisli (takva verb, 
stibst. kod dopuStenje). vidi pomisao, pomisljaj. 

pomizati, zam, v. pf. (u ('. (i.i vidi popisati. Rj. 
i syn. ondje. po-mizati. v. impf. mizati. — I ova ne 
bi pomizana, rece Kotoranin. DPosl. 30. 

poinjciliii, p6mjedim, v. pf. verkupfern, cupro ob- 
duco. Kj. 8 dkc. Rj. 3 XXX. po-mjediti sto, mjed udariti 
na nj. 

p6nijrriti, rim, v. pf. Rj. po-mjeriti. — 1) nach 
der Eeihe abmessen (oder abxragen), emetior, expendo. 
Rj. kao izmjeriti sve redom. v. impf. mjeriti. — 
2 a) con der Stelle riicken, moveo, cf. pomjestiti: 
Cetiri mu pomjerila zuba. Rj. v. impf. pomijerati. — 
b) sa se, rejleks. sich von der Stelle bewegen, moveri 
loco. Bj. — Tri mu zdrava iskocila zuba, a tfetiri 
s mestu s' pomerila. Npj. 3, 35. Zatrese i pokoleba 
se zemlja, temelji nebesima zadrmase se i pomjerise 
se, jer se on (Gospod) razgnjevi. Sam. II. 22, 8. Licna 
zamjenica tredega lica poznatoga . . . ali s, mm jako 
pomjerila koje u samoj osnovi koje Ho je izgubila 
neke padeze. Obi. 29. 

pi'iinjcsiii . adj. po-mjes(t)ni, osn. drugoj poli u 
mjesto. sto biva i valja samo po gdjekojim mjestima; 
ortlich, localis. — On se zakune da ce fiuvati 
sedam vascljeuskih sabora i devet pomjesnijeh. DP. 248. 

pomjestiti, stim, v. pf. verrucken, loco suo movere, 
pert url a i re. Rj. po-mjestiti. vidi pomjeriti 2. v. impf. 
pomjestati. — Razlicne lazne nanlce, koje jc pravo- 
slavna crkva duzna bila odbiti, jer se valjalo bojati 
tin ne pomjeste temelj vjeri. DP. 106. sa se, refleks. 
ili pass.: Za to se ne <;emo bojati, da bi se zemlja 
pomjestila. Ps. 46, 2. 

pomjestSnje, /(. das Verrucken, perturbatio. Rj. 
verb, oil pomjestati. radnja kojom tko pomjesla sto. 

pomjestati, stam, v. impf. verrucken, loco suo 
mot-ire, pcrturbare. Rj. po-mjestati, kao kretuti sto 
■< mjesta. vidi pomijerati. v. pf. pomjestiti. 

nomlaciti, pomlacim, v. pf. Ian warmen, tepidum 
1 1 (liln. Rj. po-mla<5iti sto, uciniti da bade mini:,,, v. 
impf. mlaciti. 

pomliiditi, pomladim, v. pf. Rj. po-mladiti. v. impf. 
pomlagjivati. — 1) verjimgen, juvenem reddo, i 
Rj. sto, uciniti da buile mlado. — Po mjestima (u 
tekstu) . . . z/i koja bi mogao ko god misliti da su 
pomlagjena. Bad 1."', 182. — 2) sa sc, refleks. sich 
verjungen, jwvenesco. Bj. postati mlml. mlagji. — Bio 
jedan car, i tako jc bio star, da vec" nije ni Sao ni 
video. .. da mu je vode iz onoga atudenca 'la se 
okupa i umije, da bi se pomladio. Npr. 236. Od 
-»/<</,/'. Dau£ite sc pritSi: kad s< »i grane 

pomlade i ulistaju, znate da jc blizu Ijeto. Mat. 24, 
:\-j. Obradovade se sree va5e i kosti ce se vasepomla- 
diti l:mi trava. \-. 66, 14. 

pomlagjivanje, n.das Verjungen, renovatio, resti- 
: ■ , ,■ entutis. Bj. verb, od L) pomlagjivati, 2) po- 
mlagjivati se. — 1) radnja kojom ti • /<■ sto. 
— 2) stanjt koje biva, kad se tko ili sto pomlagjuje. 

pomlagjivati, pomlagjujem, v. impf. Kj. po-mla- 
gjivati. '-. )if. pmiiladiti. — 1) verjungi n. renovo, rni'ln 

m. Bj. StO, if -'li ml-iilii. mlailjc. — 

2) sa se, refleks. sich verjungen, juvenesco. Kj. po- 
stajati mlad, mlagji. 
pomlatiti, pdmlatun v. pi. zerschlagen, co 

pomlatila kisa jaganjee. Kj. po-mlatiti. v. 



poinliiiur 



— 104 — 



pomoci 



impf. mlatiti. — Kao graninom pomlaceno (kad gdje 
boluje mnogo deljadi). Rj. 98b. Kad mi Bog preda 
Zeveja i Salmans u ruku, tada cu pomlatiti tjelesa 
trnjem iz ove pustinjc i draiom. Sud. 8, 7. 

pomlinar, pomlinara, in. koji ide u mlin da melje, 
ir'n pomilar. Rj. villi i poineljar, pomeljaxac. 

p6mlja, f. vidi pomnja. Rj. — poninja, pomnjiv; 
mjesto nj iza m govori ae i Ij : pomlja, pomljiv. Ko- 
rijeni 154. isji. sumnja i sumlja. 

pomljiv. adj. villi pomnjiv. Rj. vidi i poman. 

pomnja. /'. (u Dubr.) die Achtsamkeit, Umsicht, 
Aufmerksamkeit, diligentia : radi s pomnjom. Rj. vidi 
pomlja, pojma; pomnjivost. — Snaga kudu gradi a 
pomnja vinograd aadi. Posl. 291. Ne isti s pomnjom 
sto ne bi htio nadi. DPosl. 73. Pomnja brez voije 
zaludni je trud. 98. Na sto bi pomnja bila obraiena, 
moze biti neizredeno. Danidid, ARj. 217b. 

pi'iniiijiv. adj. achtsam, umsichtig, diligens, cautus. 
Kj. vidi pomljiv, poman. — Vaditi, boditi polako i 
1 1, • in a ji vo. Rj.filb. Vojnikasnazna, straznika pomnjiva. 
DPosl. 151. 

pomnjivfist, pomnjivosti, f. osobina onoga koji je 
pomnjiv. vidi pomnja, i syn. ondje. Da se daje lu- 
dima razboritost, mladidima znanje i pomnjivost. Pri& 

1. 4. Pomnjivost ce paziti na te, razum de te duvati. 

2, 11. 

pomdcati, ram, v. pf. vidi popisati. Rj. i syn. 
ondje. po-modati. v. impf. mofiati. 

poiiii'irili. pumofim, v. pf. (u Lici) vidi pokvasiti. 
Kj. po-moditi. v. impf. moditi. 

pi'imot', pomodi, /'. (loc. pomodi) die Hiilfe, auxi- 
liiim. l!j. vidi potpomod, indat. 

/. J) Rukama pokazujudi kao da je nijem i da 
pomoci. Npr. 123. Kad ti bude kaka nevolja, 
dogji na moj grob i naci ces pomoc. 126. Imam sad 
od njili pomoc. 206. Ne bi li se Srbima pomoc u 
d ebani dala. Danica 3, 149. Da mu posulje pomoc, 
kao i oni njemu Sto su slaliprotiv Bosanskib begova. 
•"•. His. Pred noi'- Turei/ma pridogje pomoc iz Janje. 
.">. 183. l>a bi dao raji mku pomoci. 3, 187. To je 
nesreca, protiv koje bi se dovjek mogao pomoci na- 
dati. Pis. 53. Od poluglasnoga ni jednog slova ne 
moze biti slog ni rijec - bez pomoci samoglasnoga. Rj. 1 
XXIX. — 2) s nekim prijedlozima osobito. — a) na 
sa akus.: Sunce ua istok, a jaki Bog na pomoci 
Npr. 99. Probudi se meni na pomoc. Ps. 7, ti. na 

8 lokat. bide u mum primjeru stiha radi: Mili Boze, 
na svemu ti fala, koji si mi bio na pomoci! Npj. 
'-'. 36. — b) oi (pomoci biti komu cetnu): Dasetrudi, 
ne bi li u staroal roditeljima svojijema od pomoci 
hin. Npr, 247. Krompii-i . . . vrlo se malo siju, prem da 
bi mogli biti od vclike pomoci. Danica 2, 103. 
Imena . . . koja mogu biti od koristi i pomoci ne 
samo za danaSnji na§ jezik, nego i za staru istoriju 
naroda naSega. Pis. 80. Zeta se otimala da bude sa 
mostalna, cemu su od pomoci bili neredi u Bamoj 
Brbiji. 1 >M. — r) sa so. instrum.: Dusmanima oruzjem 
iz ruka, oStrom sabljom ... a sve s pomocu Bozjom 
(kail se napija). Rj. 361a. Namastiri su se u Srijemu 

9 pomo6u svojijeh spahiluka odrzali do sad prilii?no. Rj. 
; '":i Na obrtaljku se nasloni pa se onako * pomocu 

M. Rj. 434b. Palije, kao velike lotre, s po- 

kojih se burad na kola tovare i s kola skidaju. 

Rj. 485b. PoSalju Leontija, ne bi li ib on kakospo- 

akona nvjerio o... Danica 3, L62. I>a 6e tek 

ovoga prijevoda modi uprayo razumjeti 

mnoga mjesta u Novome zavjetu. Nov. Zav. III. Bu- 

rrijeme sastavi Be 8 pomocu glagola cu. Rj. 1 

■ km a topa ii/ri je Polarevac. Soyj. 

f-3. Da bi se i oni s pomocu nasih molitava udosto- 

jili blagodati. DP. 280. u tnkim dogagjajima stoji 

>'i" i m, ' bet prijedloga sa; Preslica, 



2) u vodenice ka5i<5are ona gredica . . . te se pomo6A 
nje vodenica spusta i podize. Rj. 581a. Od samoga 
r moze biti slog, i pomocu njega (r) mo£e se zapisati 
rijetf bez samoglasnoga slova. Rj.' XXIX. Dobrinjac 
pomocu Bodofinikove svjedodzbe i preporuke nacini 
se narodnijem poslanikom. Sovj. 35. Fariseji govo- 
rahu: pomocu kneza gjavolskog izgoni gjavole. Mat. 
9, 34. Kaze samo da se nada pomocu bozjom postati 
gospodar nad Srbima. DM. 116. Ozivi ga blagodadu 
Hiista svojega, molitvama presvete Bogorodice i po- 
mocu svetih. DP. 230. — <l a) u sa ukus. kao na 
pitanje kudo, (kamo)?: Da ljudi izdaleka mogu vi- ' 
djeti i da tree u pomoc. Rj. 64a. Prekrsti se put 
istoka i kliknu jakoga Boga u pomoc. Npr. 94. Onda 
da idu njemu u pomoc. 156. I ovdje se moraju uzeti 
u pomoc razlike izmegju staroga i danaSnjega Sla- 
venskog jezika. Pis. 52. Koji je u pomoc Srpskome 
rjeiniku poklonio pet stotina forinti. Rj. 1 XV. Vojska 
koju je Rusija bila duzna Francuzima dati u pomoc. 
Zitije 16. Milutin oheea Karlu u pomoc vojske. DM. 
36. prijedlog za mjesto prijedloga u u orom primjeru : 
On mu posalje za pomoc Srbima grafa Orurka. Sovj. 
42. — (;) u sa lok. kao na pitanje gdje?: Budi Srpstvu 
danas u pomoci. Npj. 4, 344. Preporutaijem vam pak 
Fivu sestru na§u ... da joj budete u pomoci u svakoj 
stvari. Rim. 16, 2. Narod od sto hiljada dusa imajuci 
prirodu u pomoci moie sacuvati svoju samostalnost. 
DM. 104. 

II. u pozdravljanju. Bog-pomod, u pjesmi mjesto: 
Bozja pomod: Kapu skida, Bog-pomoc naziva. Rj. 
34a. Bozju mu je pomoc naviknuo. Rj. 380a. »Po- 
mozi Bog, nas svijetli kraljuU A kralj mu pomoc 
prihvati: »Bog vam dobro dao, gjeco!« Npr. 165. 
Devojka je kraj gore stajala, tud prolazi sva careva 
vojska, sva joj vojska Bozju pomoc daje. Npj. 1, 436. 
Pa joj Imbro Bozju pomoc zvase ... a ona mu pomoc 
prifatase. 1, 472. I kraljici Bozju pomoc daje, kraljiea 
mu Bozju pomoc prima. 2, 67. Tade njima Bozu 
pomoc vice, a svi su mu pomoc prihvatili. 4, 45. A 
kad pope ka druzini dogje, pomoc dade, niz dorata 
spade, ongje njemu pomoc prifatise, lijepo se s njime 
pozdravise. 4, 396. 

pouim-i. p6mo^em (pfuuognem), p6mogao, pomogla) 
v. pf. helfen, adjuvo, auxilior. Rj. vidi fajdisati, vaj- 
disati. isp. hasniti. po-modi. v. impf. pomagati. — 
7. 1) pomoci kome: Pomoz Bog, pombzi Bog . . . 
ovaj mu odgovori: Bog ti pomogao! Ni rod, ni po- 
mozi Bog, t. j. niti znam ko je, ni od kuda je. Rj. 
538a. Da ram pomognem, eda bismo ga kako satrfi. 
Npr. 34. Sad neka ti pomoze pravda kad si bez odi. 
85. On se okupa i nista mu ne pomoze. 242. Ako 
mi ne mozes pomoci, nemoj mi odmodi. Posl. 5. Po- 
mozi mi reci. (Kad se ko kakvoga imena ili drugoga 
dega u govoru ne moze da sjeti). Posl. 254. Kad bi 
nama od nevolje bilo, da ni hoces pomoc' od Turaka. 
Npj. 5, 64 {ni = nam). Kojigod u slavu Bozju us- 
tajao . . . njemu i pomogla dusi i tijelu. Kov. L19. 
( >n re mi u torn pomoci. Milos 174. Pomozi sam 
sebi. Mat. 27, 40. Da bi mi kad Bozija yolja po- 
mogla da dogjem k vama. Rim. 1, 10. Sta dc mi 
dakle pomodi s/o sam mudar? Prop. 2, 15. Gnjevim 
se vrlo na narode bezbrizne, jer se malo razgnjevih 
a oni pomogole na elo. Zah. 1. 15 (adjuveruni m 
milium i. Pomogose Deiunskome protiv Milutiua. DM. 
62. su se, pass.: Da bi Rusi doznali u demu se Sr- 
bima mo e pomoci a ralu protiv Turaka. Sovj. 18. 
— 2) pom or i koga: Neko od nas, a ko, togaj re 
Bog i sirda ilanas pomoci. Npr. 104 (togaj mj. toga. 
isp. j suff.). Siromaha je lasno pomoci, al' je tesko 
onoga koji je (.bio bogat, pa) propao. Posl. 285. Da 
ni pomozi Bog i Bvi sveti nasega brata domadina. 
Npj. 1, 78 in zdravici). Pomog'o Bog ku&u i njegot 
dmi).' l, 85. .Icsu li i Srbi sto pomogli u opStemu 
Evropskom ralu protiv Napoleona. >lilo5 43. — 



pomocni 



— 105 — 



pomirati 



II. sa se, refleks.: Hasniti se, cf. pomoci se. Rj. 803a 
[a pomoci se nema u Rj. na mjestu svojem). vidi i 
fajdisati se. — Kazadu ti kako ces se pomoci. Npr. 
7ii. Istrgne jednu srebrnu talpu govorecl: »Mogu se 
pomoci. 88. Bog govori: I'omozi se sam, ponioc' du 
ti i ja. Posl. 17. Kad kuda gori, barem da se doek 
ogrije. (Da se coek i od stete svoje pomogne koliko 
se moze). 118. Pa da se barem zuao mojijein poslom 
pomoci. Odg. na sit. 9. Ja bi voljeo, da se vi pomog- 
nete, nego ja. Straz. 188G, 1223. 

|M>inot in. adj. auxiliaris, anxiliarius — poinocne 
dete. Stulli. sto pripuda pomoci. 

pomdcnica, /'. — 1) die Heifer in, adjutrix, cf. 
pomotnjica: sveta Trojica da bude pomocnica (Kad 
napijaju). Rj. koja pomaze. — 2) motka kojom se 
voz sijena odozgo pritisne pa se sveze. Rj. 

pomoi'-iiik, poniodnika, m. der Heifer, adjutor, cf. 
pomotnjik. Rj. vidi i pomagad. koji pomaze. — Po- 
zdravite pomocnike moje u Hristu. Rim. 16, 3. Siroti 
ti si pomocnik. Ps. 10, 14. 

pomddriti, drim, v. pf. blaulich tcerden, livesco. 
Rj. po-modriti. modur postati. v. impf. modriti se. 

pomol, m. cf. napomol. Rj. postanje rijeci i pri- 
mjere vidi kod napomol. vidi pomolak. 

p6moIac, pbmolca, to. das zum Geben hervorge- 
zogen icird, quod protenditur: Pomolac babi teoce 
vrada (Valja da ono sto pomoli, da da gjetetu Ito de 
joj teoee vratiti. Posl. 255). Rj. 

[loiinilak. pomolka, m. der Vorschein, das Angesicht, 
conspectus, cf. pomol : Kad su bill Mletku na pomolku. 
Itj. — pomolak, postanja kojega i pomoliti, dolnzi 
8amo s prijedlogom na (loc): Mletku na pomolku: 
knil sc pomoli Mletak, blieu Mletka. isp. na domak. 

1. | inlii i. pbmolim, v. pf. Rj. po-moliti. v. impf. 

pomaljati, pomiljati. — 1) hervorstrecken, hervorzeigen, 
protendo, exsero. Rj. isp. ispuljiti. — Jedan nzme 
prsten i natakne na jedan rogalj od marame, pa onda 
pomoli iz ruke sva cetiri roglju. Rj. 617b. Ne da mu 
hijela zuba pomoliti. (Ne da mu rijetri reci). Posl. 197. 
Jo§ zorica ne zabijeljela, ni danica lica pomolila. Npj. 
3, 286. Prisluskuje, od kuda vjetar duva, i pomolio 
na pendzer glavu. Npj. 5, 495. — 2) sa se, refleks. 
sirh hervorzeigen, hervorragen, promineo. Rj. vidi iz- 
moliti se, namoliti se 2. — Car namesti dzelata te 
kako se pomoli iz galije, odsece mu glavu. Npr. 70. 
Kad se suncc pomoli iza planina. 263. Kad se Turci 
8 plijenom pomole. Npj. 4, 185. Al' se Turci poljem 
pomolise. 4, 186. 

2. pomoliti se, pomolim se, v. r. pf. ein wenig 
beten, paululum precari Deum. Rj. po-moliti se (Bogu). 
V. impf. moliti se (Bogu), moliti (Boga). — Pastirka 
umrla... otiSla na grob i pomolila se za nju Bogu. 
Nov. Srb. 1817, 472. Nego se vi pomolite svetome 
Stevanu Stiljanovidu, neka se on zamoli Bogu, da... 
Straz. 1886, 1766. Za to sluga tvoj nagje u srcu 
svojem da ti sc pomoli orom molitrom. Tako, Go- 
s|iodc, < kispode, ti si ling. Sam. II. 7, 27. Pomoli se 
za ostatak koji se nalazi. Is. 37, 4. Vladika pomo- 
Ihsi se za oprostenje svojih grijeha pristupi k pri- 
desdivanju. DP. 33. 

pomor, f. die Seuche, lues, pestis. Rj. po-mor. isp. 
pomrijeti. — Pomrijele ljudi ametice (kad jc kakav 
pomor u sclu). Rj. 5. Neko zapitao popa: mru li ljudi ; 
a on odgovorio: smirucaju < (premda su mnogi mrli 
kao od pomora nekog). Rj. 359b. Dpadak, kao Steta 
ili pomor, n. p. ove je godine vcliki apadak od bo- 
:-inj:i (t. j. iiiniru mnoga deljad od ujib). Rj. 783b. 
Bice gladi i pomori. Mat. 24, 7. Da ae poslji na nas 
pomor ili mac. Mojs. II. 5, 3. iMogab i tebe i narod 
tvoj udariti pomorom. 9, 15. Tada du pustiti pomor 
ha vas. 111. 26, 25. Udari pomor u njih. Prip. bibl. 51. 

pomorac, pbmorca, m. covjek koji ide po morn, 
8eemcmn, maritimus: Da dekamo pomorce trgovce. 



Rj. — Zna vjcst pomorac kad de more uzavret'. 
DPosl. 159. 

Pomorilvac, Pomor&vca, m. der Anuohner der Mo- 
rava, accola Moravae fluminis. Rj. covjek iz Pomo- 
ravlja. vidi Pomoravljanin. 

Ponidravka, f. die Anwoherin der Morava, circum- 
moravana. Rj. zena it Pomoravlja. 

Pomoravljanin (PomoraVljanin), to. (pi. Pomorav- 
ljani, Pomordvljani) vidi Pomoravac. Rj. 

I'omorSvlje, n. die Gegend a/n der Morava, regio 
circa Moravam flu men. Rj. kraj pored rude Morave. 

I'omoravskT, adj. an der Morava gelegen, circum- 
moravanus. Rj. sto pripada Pomorac 

Pomorisae, Pomoriica, to. Einer nun Gebiete der 
Marosch, circummarisinus. Rj. covjek iz Pomorisja. 

Pomdrtsje, to. die Gegend an der Marosch. Rj. 
kraj pored vode Morisa (u Ugarskoj). 

Pomoriska, PomorTskinja, f. ein Frauenzimmer 
vom Marosch gebiete, circummarisina. Rj. zena iz Po- 
morisja. 

pomoriti, pimorim, v. pf. Rj. po-moriti. v. impf. 
moriti. — I. 1) umbringen (nach der Iieihe), inter- 
ficio: pomori tolike ljude. Rj. kao umoriti redom. — 
Nije ono zee, nego je ono azdaja. Toliki svet pomori 
i zatorni. Npr. 44. Ono roblje, sto ste kupovali, nernojte 
ga gladi pomoriti. Npj. 4, 202. Zlocince ce zlom smrti 
pomoriti. Mat. 21, 41. Da nas i stoku nasu pomoris 
segju. Mojs. II. 17, 3. Glagju i pomorom pomoricu 
ih. Jer. 14, 12. Angjeo pruzl ruku svoju na Jerusalim 
da ga pomori. Prip. bibl. 7. — 2) dediinraffen, abripio: 
pomorila kuga. Rj. — Sarajevo, sto si potavnjelo? 
Ili te je kuga pomorila? Npj. 1, 494. — 3) ermuden, 
fatigo: pomorismo konje. Rj. — ^to si tolike svate 
potrudio i tolike konje pomorio ? Npj. 1, 552. — 11. sa 
se. — 1) refleks. (im Menge) milde werden^ fatigati 
sumus. I!j. ljudi n. p. tesko radeci pomorise se, /»>- 
morise se, postadose pomalo umorni. — 2) reciproi.: 
Carevi se otimlju o earstvo, megju se se hocc da i»>- 
more, zlacenima da pobodu nozi. Npj. 2, li"). 

pom6rljiv, adj. pomorljiva godina, kad puno ljudi 
umre. u Sarajevu. Dr. Gj. Surmin. 

pdmorskT, adj. See-, maritimus: I gjeveri^o?ttorstt 
trgovci. Rj. po-morski. isp. morski. 

piiiiiiiisl \ ii. «. marinaresca, ars nautica. Stulli. 
pomorsko umjestvo. 

pomoskdviti, pomoskovim, v. pf. Rj. po-moskoviti. 
vidi porusiti. v. impf. nioskoviti. — 1) zum Eussen 
(Moskaucr) machen, reddo Mosqunnum. Rj. uiiniti 
kogu Moskoconi (Busom). — 2) sa se, rc/'i/.^'. Russi 
werden, fio Mosquanus. Rj. postati Moskov, Bus. 

pomotnjica, f. vidi pomocniea. Rj. za nastavke is/>. 
bozitnji i bozicni. — Dovijarka, planincina pomot- 
njica. Rj. 126b. Zivonadelna Bogorodica... ona noma 
najbolju pomotnjica bila. Rj. 400b. 

pomotnjik, pomotnjika, m. vidi pomocnik. Rj. vidi 
i pomaga^. 

pomotriti, pomotrtm, v.pf. po-motriti, kaopomnjivo 
pogledati. v. impf. motriti. — Blago tome, ko je ilo- 
iivio, da to vidi i da to pomotri. Npj. ■>, 511. 

piiinracili, pbmraclm, o. pf. po-mraditi. v. pf. po- 
mraditi. v. imp/', mrafiiti. — 1) sto, uciniti da budt 
mracno: Zastrijedu ncbo, i zvijezdc en na njemu jm- 
mraciti... Sva ■'« svijetla oidjela na nebu pomraciti 
za tobom. Jezek. .'12, 7. 8. Pomracicu zemlju zh bijela 
ilana. Amos 8, '.I. — 2) SO ■>■. refleks. D. p. siiiht, 

verfinsteri werden, <l, : pomr&ti. Rj. vidi i 

pomrknuti 2. 

pomrcati, fit, v. pf. I!j. po-mrcati. riili pomraditi 
se, pomrknuti 2. — 1) n. p. mjesec, suncc, verfinsteri 
werden, deficio. Kad sunce pomrei, narod na£ kaie: 
izjelo se sunce I Rj. Uhvati se mjesec, suncefkad 
pomrei). Rj. 794a. '.') pomrfiao mjesec, scheini nielit 
(wird erst nach Mitternachi aufgehen). Rj. pomrei 
mjesec, /. "' m <n'j<tli, nego ieigje n. p. istom po 



|iiiiiiri'lii:i 



km; 



ponavljanje 



ponoci. ovamo idu i ovahi primjeri: Vis' njih jarko 
%lo sunce od puscanoga praha i olova. Npj. 
4. L88. 

pomri-ina, /'. — 1) die Finstemiss, tenebrae. Rj. 
vidi mr:ik, i syn. ondje; tama. — S vojskom . . . 
poSao ii tamni vilaet, gdje se nikad niSta ne villi... 
da bi ih kobile is one pomrcine izvele. Rj. 730b. 
( >pazi gde se nesto l;roz pomrcinu u sumi belasa. 
Npr. 133. Lupa kao pseto upomrcini (kadje u kakoj 
zgradi). Posl. 171. Pomrcina kao tijesto. 255. Sveje 
in mradno kao nujgusca pomrcina. Priprava 172. — 
2) ktal sunce Hi mjesec pomrca. — Pomrcine sunca 
i mjeseca. Danica 1, XX1I1. U Bedu ce se poceti ova 
pomrcina u 11 sati a svrsice se u 1 sat. 1, XXIV. 

poiiirc'-ili, (5m, v. pf. Rj. po-mrciti. v. impf. mrditi. 
— 1) einschwarzen, nigro colore inficio: Na sebi je 
svilu pomrdila. Rj. sto, uciniti da bude mrko. — 
2) n. p. sve sam pisnio pomrdio, durchstreichen, in- 
duco. Rj. 

ponmjeti, pomramo, (pomrli) v. pf. dahin sterben, 
emorior. Rj. po-mrijeti, kao umrijeti jedno za drugim. 
vidi saiiirijrli. v. impf. mrijeti. — Pomrijese ljudi ame- 
tici i Kail je kakav poinor u aelu). Rj. 5a. Da su moja 
sva brada i sestre pa i sam otac na precuc pomrli. 
Npr. 215. Tako mi sve pasjom glagju ne pomrlo! 
Posl. 304. Mi nijesmo jedne zenske glave, pod za- 
tvorom ienski da pomremo. Npj. 4, 170. Koji su od 
bolesti pomrli. Hovj. 66. Neka pomru bez djece. Mojs. 
111. 20, 20 I.jiihini i'r smrcu pomrijeti. Jezek. 16, 4. 

poairkivanjo, n. das verbietende Winken mii Augen, 
niiiiis interdicens. Rj. verb, od pomrkivati. radnja 
kojom iI.ii pomrkuje na koga. 

pomrkivati, pomrkiijem, v. impf. rcrbictoid mit 
Augen winken, nutu interdicere. Rj. po-mrkivati na 
koga, kao prijete6i mrsteci se namigivati na nj da 
sin in (in/, i. pf. pomrknuti 1. 

poilirkinili, knein, v. pf. Rj. po-mrknuti. — 1) na 
koga, kao prijetedi i mrfitedi se namiguuti na koga 
da sto in- ' ini. verbietend mit den Augen winken, 
until interdicere. Rj. i\ impf. pomrkivati. — 2) vidi 
pomrcati. Rj. vidi i pomrafiiti se. — Opominji se 
tvorca svojega prije nego pomrkne sunce i vidjelo i 
mjesee i zoijezde. Prop. 12, 2. 

pomrljati, pomfljam, v. pf. po-mrljati. v. impf. 
mrljati. - - Pobrljati, cf. pomrljati. Rj. 512b. vidi i 
uprljati. 

pomfsiti, pomfs'im, v. pf. l!j. po-misiti. ». impf. 
mrsiti. - 1) rah zamrsiti : Snujudi je pomrsila 
platno. Hj. Lasno ti je poznat' ozeDJena: mrki su 
mu pomrseni brci. Here. 103. Kako mene okarati m- 
de, kail mi vidi kose pomriene. 131. — 2) n. p. bi- 
IjeSku, verrucken, turbo. Rj. kao pomjeriti. 

poiiir/.ao, p'l'iiiif/li, f. ruli smrzao. Rj. po-mrzao, 
kaa se pomrzne; der Frost, gelu. — rijeci s takim 

mist, kod i/nikao. 

pomrziti, zim, v.pf. Rj. po-mrziti. vidi pomrzjeti. 
kao zamrsiti. r. impf. nirziti. — I) hassen, odi: Sto 
je ran- Ijiilm pomrzio. Rj. — Tako me brada ne 
pomrzjela! Posl. 298. Nemoj mene, striko, pomrzjem 
Npj. ."), in. Brada oe podnosedi tolike promjene u 
porodidnom redu pomrzise i na onoga koji je udini. 
I'M. ii. — 2) su Be, reciproi.: I ako se grdno pomr- 
zismo, ma bra! brata na jamu vogjaSe, u jamu ga 
bai it in- hodase. Npj. 5, 1 W). 

pomfzjoti, pomfzim, (u C. G.) vidi pomrziti. Rj. 
i primjere ontlje. 

piimr/.miti se, znT- se, v. r. pf. gefrieren, congelari: 

pomrzio se malo. Rj. po-mrznuti se. v. impf. mrznuti 

>r. isp. pomrzao. Okisnuse kideni avatovi, okisnuse, 

osta jadna na konju gjevojka . . . 

Ode Osman da skine gjevojku, kad se cura ziva 

saiinviiiila. 1 1. re. 13. 

pDniuean. p'omuCna, adj. po-mucan, knn prilii no 
iiiurun. isp no ra adj.) i mucan. — Dobro 



ti je Hajdaru u hladu! nit' ga kolju muhe ni obadi, 
nego mu je pomucno od gladi. Posl. 61. 

pi'uiiiisii. ponnizem, v. pf. melkcn, mulgeo. Rj. po- 
musti. v. impf. musti. — Ti pomuzi razbludnicu nn-n. 
Rj. 181a. sa se, pass.: Krava sc ne da pomusti, dok 
ne odoji tele. Rj. 446b. 

piiiiini ili. pomufim, v. pf. Rj. po-mutiti. v. impf. 
mutiti. — 1. 1) triiben, turbo: Svu su vodu utve 
pomutUe. Rj. sa se, pass.: C'istac, jaje pod kvodkom . .. 
pa niti se iz njega sto izleze, niti se pomuti, nego 
ostane eisto. Rj. 825b. — 2) (u C. G.) vcru-irren, 
conturbo, cf. smutiti, pobuniti. Rj. — .'{) oOi, rcr- 
dunkeln (das Gcsicht), visum hebetare. Rj. — Kako 
mene okarati ne de, kad mi vidi oci pomucene. Here. 
131. — II. sa se, refleks. — 1) sich triiben (vom 
Wetter), obscuror. Rj. pomuti se vrijeme. — 2) po- 
mutili se ljudi, t. j. uzbunili se, pozavagjali se, sich 
entzweien, discordia orta est. Rj. 

ponabijari, ponabijam, v. pf. po-nabijati, kao na- 
Uiti sve redom. v. impf. nabijati. — Uhvate Turci 
iezdeset frajkora, i odvedu ih na Tekiju te ih ondje 
ponabijaju na kulje. Rj. 205b. 

ponaeiniti SO, ponaeimm se, v. r. pf. vidi opo- 
raviti se: Dok se Milos malo ponacini. Rj. po-na- 
diniti se. 

ponajlak (ponajlak), adv. sachte, leniter, sensim, 
cf. polako. Rj. i syn. ondje. po-najlak. isp. najlak. 

poiiajmaiijT, adj. po-najmanji. iyj. po (sloseno sa 
adj.) i najmanji. — Zeko uze ponajmanje druitva, 
ponajmanje trideset golada. Npj. 4, 282. 

pi'uiajpotle, adv. po-najpotle. isp. po (slozeno sa 
adj.) i najpotle. — Ponajpotlt ostavi Zlatiju. Here. 14. 

p6najstarijT, adj. po-najstariji. isp. po (slozeno sa 
adj.) i najstariji. — Jedan iziuegju njili, osobito koji 
je ponajstariji, rede da ue de. Posl. (i. 

poiiajljfsnjT, adj. po-najtjesnji. isp. po (slozeno 
sa adj.) i najtjesnji. — Od kuda su klanci ponaj- 
tjesnji. Rj. 272a. 

ponajviso, iiieistcuthcils, grtisstcnthcils, maximum 
partem. Rj. adv. po-najviSe. isp. po (slozeno sa adv.) 
i aajvise. — No to niisle pnnujrise oni ljudi, koji 
niti znadu . . . Rj. 1 XIV. Oni (pridjevi) ponajvise 
imaju dvojak akcenat. Obi. 41. adj. AT je na sv'jet 
ponajvise' gr'ota omraziti brata i sestricu. Here. 310. 

ponAkvasiti, slm, v. pf. ein wenig einweichen, 
paulwm macero, n. p. kad se brije. Rj. po-nakvasiti, 
malo nakvasiti. 

ponamjeitati, stSm, v. p/. wnterbrvngen, colloco: 
Dok ja koke ponumestum, k tomu vreme za pojanje. 
Rj. po-namjestati, kuu namjestiti malo po malo. v. 
impf. nam] est a ti. 

ponupiti SC, ponapijem se, v. r. pf. sich einen 
l.li mi ii Rausch antrinken, paululum inebriuri. Rj. 
po-napiti se. vidi podnapiti se. kao malo opiti se. — 
Pise vino tri bijela dana, dok se rujua ponapise rina, 
doke vince uljeze u liee. Npj. 2, 54. 

poiiiiprijed, voran, prae: Bre koji de ponaprijed 
podi. Rj. po-naprijed, kao malo naprijed. — No je 
popu loSa sreda bila: kad je malo ponaprijed bilo, 
ua ljutu je uujii nagazio. Npj. 1, 404. 

ponasiili SO, ponaspem se, (ponasuo Be, pi'inasula 
se) v. r. pf. po-nasuti se Sega, kao dosta se nasutt 
eii/u. — .liiiia<-i se ponasuse blaga, belib grosa i 
ziitih dukata. Npj. 3, 133. 

ponaticati, ponatidem, v. pf. nach der Reihe un- 
spiessen, figo alium ea alio. Rj. po-naticati, sve redom 
nata&i. r. impf. naticati. 

poiiaili'ili. piiiiaiirnn. r. pf. Rj. po-nauditi. — J) ein 

wenig erlemen, paululum addisco. llj. nuuetti (se) 
undo. 2) ini wenig unterrichten, addoceo paulu- 
lum. Rj. nauciti koga malo. 

poiiavljaiije, n. Rj. verb, od ponavljati. — J) rad- 
nja Lnjom tko ponavlja, opravlja, popravlja Sto, u. /i. 
manastir [das Erneuern [eines Gebftudes], renovatio. 






ponarljati 



107 



ponistavanjc 



Rj.). — 2) radnja kojom tko ponavlja, cini na novo, 
opet sto: U oei Spasova dne jo^ se jeduom otpjevaju 
svc pjesme o uskrau . . . i ovo je ponavljanje kao 
ntjeha vjernima. DP. 276. 

pinuiv lj;iii, ponavljiim, v. impf. Rj. po-navljati. v. 
pf. ponoviti. — 1) erneuern, renovo. Rj. kao opra- 
rljati, popravljah. — Kad je trebalo namastir po- 
navljati ili kod njega Sto graditi. Rj. 395a. PoSljeS 
duh svoj, postaju, i ponavljas lice zemlji. Ps. 104, 30. 
Gospod tvorac, koji je od iskona voljan bio ponavljati 
evoje stvorenje. PI*. 351. — 2) emiti sto nanovo, 
Opet; uiiederholen, repeterc, iterare. — Ona (lisiea) 
otegne pjevati: »Bolan zdravu nosi, bolan zdravu 
nosi.« I kad je ona ovo jednako ponavljala, zapita 
je vuk: »Sta ti, teto, govoris?« Npr. 179. Ponavljatf 
rane. DPosl. 98. Ko pokriva prijestup, trazi ljubav; j 
a ko ponavlja stvar, rastavlja glavne prijatelje. Pric. 
17, 9. Sta svi Srpski ljetopisci misle o rijecl »prvo- 
vjendani«, koju misao i Raji<5 ponavlja. DM. '24. sa 
se, pass.: Ne zeledi da se ponavlja svagja. Vid. d. 
1862, 2. 

I'oneije, m. Pontier, Pontius, u poslovici: Od 
Poneija do Pilata (Posl. 235). Rj. 

poneari. (es ist) vorbei, zu spat, non (est) integrum. 
Rj. upravo: po nehdri, dockan (je). — Udri Cigande 
dokle Dije tikvu razbilo, a kad razbije, po nehari. 
Posl. 329. 

ponedioniear , m. covjek koji posti ponedionik, 
der (aus Andacht oder der Busse wegen) am Montag 
fustet, qui jejunal die lunae. Rj. 

ponedionik, pnnedjHjak, ponedijeljka, ponodjelj- 
nik, in. der Montag, dies lunae. Rj. (prvi) dan po 
nedjelji. — Na cisti ponedjeljnik obiice se kakav 
mornak u zenske haljine i nacini se kao gjedova 
baba. Rj. 9a. Vazmenac, vazmeni ponedjeljnik, svi- 
jetli ponedjeljnik. Rj. 51b. Druzidalo, ruzicalo, po- 
buseni ponedjeljnik. Rj. 142a. Zadusni ponedjeljnik. 
Rj. 173b. I ti, majko, dugo zivovala, od detvrtka do 
ponegjelnika. Here. 20li. 

poiiodjeljuTenT, adj. diei lunae. istulli. sto pripada 
ponedjeljniku. 

poncliari, vidi poneari. 

ponestati, ponestane*, v. r. pf. ein wenig zu Man- 
geln anfangen, coepit paululum deesse, cf. premadi 
se: Ako 1' tebe ponestane blaga. Rj. po-nestati, kad 
pocne nestajati iega. — Ved ujednih ponestalo blaga, 
uzaima jedarj od drugoga. Npj. 2, 437. 

ponesi i, ponesem, v. pf. vidi ponijeti. isp. Obi. 67. 

poneviditi si', ponevidim se, v. r. pf. vidi poni- 
jeti se 2a. Rj. reeiproc. po-neviditi se, kao posvaditi 
se. v. impf. nenavidjeti se. 

poniei, poniknem, v. pf. Rj. po-nidi. vidi ponikmiti. 
— 1) aufsprossen, progermino. Rj. v. pf. je i jirusti 
nic'i, niknuti. v. impf. nicati. isp. ponikao. — Mazgale 
po njivi (prazna mjesta, kud nista nije poniklo). Rj. 
341b. A iz vode borje poniknulo. Npj. 1, 448. Ali 
takovi dijelovi poslije ponikose >m nan*. DM. 24. — 
'1) (at.) Svi junaci nikom ponikose, t. j. ukodise se kao 
da su iz zemlje izniklitj) ili oborise glave kzemljit?]. 
I!j. suprotno uznidi. — Sve dahije nikom ponikose, 
i preda se u zemlju poglaSe . . . ne /"mire Fodid 
Memed-aga, ne ponice, ved junak poklide: Diser 
more, hodze i vaizi! Npj. 4, 136. 

ponijemciti, p&nijemdim, y. /;/'. Rj. po-nijemditi, 
c. impf. nijemditi. — 1) zum Deutschen machen, 
reddo germanum. Rj. koga, uiiniti ga Nijemcem. — 
2) sa ae, refleks. < in Deutseher werden, fio germunus. 
I!j. postati Nijemuc. 

ponijeli, ponesem, (ponio, ponijela) v. pf. Rj. po- 
nijeti. vidi ponesti. v. impf. ponositi Be. — /. I) tragi n, 
mitnehmen, porto, fern. Rj. v. impf. nositi. Ponesi 
ovo tvojoj s6en i reci joj . . . Npr. LOS. Carica spravi 
Itarocu i ponese cava n kamenu pedinu. In? [isp. 
ii "-iii 3). Ponese na vasar da proda, 168. K > 



pusku ponijeti, neka ide u cetu. Danica 3, 159. 
Osjekao svetome Savi u divotu ruku i ponio je sa 
sobom. Kot. 125. Koliko mogu ponijeti dvije mazge. 
Car. II. 5, 17. sa se, pass.: Nije mada sto se pod 
pazubom ne moze ponijeti (kao novei). Posl. 215. — 
2) (u C. 0.) davon tragen, aufero, cf. odnijeti: l'n- 
nese mu konja i oruzje. Rj. v. impf. odnositi. — 
Hajt' otole, Boz'ji prokletniei! gjavoli vi ponijeli 
dusu! Npj. 2, 127 (vi — num. Pade Turfiin u vodu 
studenu, i njega je voda ponijela. 1. 66. Tako ni ova 
puska sree ne ponijela! Posl. 302. — 3) ponijela 
godina, ponijeli vinogradi, ponijele tresnje, gut stehen. 
Rj. — Dobro jc ponijelo ako godina ne omahne, t. 
j. prevari. Rj. 458a. — 4) ponijela zena, t. j. zatrud- 
njela. Rj. postala noseca. — 5) u pjesmi, vidi doli- 
kovati. Odjelo ga ponijelo lepo. Rj. vidi podnijeti 6. 
v. imjif. podnositi 5. — 11. sa se. — 1) refleks. sich 
hoch tragen, stolz icerden, superbus fio. Rj. postati 
ponosit. vidi podnijeti se, poholiti se, pokiceljati se, 
posiliti se, zapeti 3. isp. dicl glavu (od koga I. r. impf. 
ponositi se. — a) ponijeli se, ponijeti se cim, kim: 
Kako je digao rep kao da ga je obad ubo. (Kad se 
kakav coek ponese ili raskomada). Posl. 125. Ni se 
u dobru ponesi, ni u zlu ponisti. 223. Cim si mi se 
tako ponesao: ili snahom, ili svatovima. Npj. 2, 5(52. 
Uz to se jo5 osobito bio ponio i posilio, sto je prvu 
dzebanu i prve topove iz Njemacke dobio. Danica 
3, 218. Tako se bio poneo, da niko nije mogao s njime 
ljucki govoriti. 4, 2(5. Uzroci, za koje se Jakov ovako 
bio jinnio i osilio, nijesu bili mali. Sovj. 13. Nemoj 
da se ponese sree tvoje. Mojs. V. 8, 14. — b) ponijeti 
se od koga: Prosi, Ture, gje je tebe drago, od tebe 
se nitko ponest' ne ce, svak oe dati za tebe gjevojku. 
Npj. 4, 94. Mala kraljeva kci povjeruje to i ponese 
se od sviju drugijeh ljudi. Priprava 57. Agara kad 
vidje da je trudna, ponese se od gospogje svoje. Mojs. 
I. 16, 4. — 2 <i) reciproc. ponijeli se (ponijeti se 
s kim), sieh zertnegen. Humid, Processe bekommen, 
discordia nata est inter illos. Rj. vidi poneviditi se. 
kao posvaditi se. — b) u rraiijx: Tc se uhvate u 
kostac pa se ponesi. Npr. 30. Ubvati se s njim po- 
pojaske, pa se ponesi letni dan do podne. 4G. v. impf. 
nositi se 1. 

|iiiiiiI>;h>. pBnikli, das Hervorgesprossene, quod pro- 
germvnavit. Rj. po-nikao, ono sto ponikne. isj>. ponici 
1. — vidi iznikao. 

pi'inikiinii. knem, v. pf. po-niknuti. vidi ponici, i 
primjere ondje. — Ponici, cf. poniknuti. Rj. 540a. 

1'onikva, f. voda u Hrv. kod manastira Gomirja. 
Rj. — Po-nikva (kor. koga je n'lk i poniknuti). Osn. 
41. rijeci s takvim nasi, kod bafiva. 

PdnikvCi Ponikava, /'. pi. — 1) polje u Uziekoj 
nahiji: Ponikve su duge i Siroke, Sarajlije silne i 
bijesne. Rj. — 2) selo u Hrvatakoj. Rj. — 3) selo 
u poluostrvu Ratu nize Dubrovnika. Rj. 

pdnikvica, /. u planini megju Sumom polje (u 
Bjelopavlidkoj planini imaju fietiri ponikviee: Velja, 
Srednja, Suva (nema vode) i Vraiegrmadka). cf. pro- 
planak. Rj. — postanje vidi kod Ponikva. 

poniranje, u. das VersMien (des Wlusses) unter 
die J'Jrite. fluminis sub terrain elapsus. Rj. verb, od 
ponirati. radnja kojom voda ponire. 

pouirali. ponirO, r. impf. i. j. voda, sich unter die 
Erde verlieren, sub terram abeo <<l< flu-mine): Bvi 
gledaju od kud izvire, s niko ne gleda kud ponin 
(novae) il'osl. 282). Rj. po-nirati. vidi uvirati 2, uni- 
rati. suprotno izvirati. isp. ponor. r. pf. is/i. poro- 
nuti. — Banica, voda a l.iri, koja izvire iza Gospida 
k jugu oko in sahata i kud Gradca ponire. Rj. L5a. 
Gastica, voda koja se razdjeljuje na troje, pa dvije 
lijeve otoke poniru i ispod zemlje idu u more. Rj. 84a. 

ponisiiHanje. n. verb od poniStavati. rad/nja kojom 
il.ii ponistava sto. 



poniStavati 



— 108 — 



ponoscnjc 



ponistavnli. ponlStavam, v. impf. po-nistavati sto, 
kao poni ivati sasvijem da bude kao nista. isp. uni- 
Stavati. v. pf. ponistiti. v. impf. prosti niStiti se. — 
Posvetite onoga koji jionistaru dusu troju, na koga 
mr/e slu<re knezova neznabozadkih. DP. 116. 

ponistiti, atim, v. pf. — ]) po-ni§titi sto, kao 
iti sasvijem da bude kao nista. v. impf. poni- 
'tavati. — On (Gospod) ponisti srce njihovo strada- 
njem. Ps. 107, 12. Ponistcn Bam veoma, Gospode, 
ozivi me po rijedi svojoj. 119, 107. Gospod . . . da 
ponisti sue slavne na zemlji. Is. 23, 9. — 2) sa ae, 
rejleks. den Math sinken lassen, sich dcmiithigen, 
herabwdrdigen, se abjicere, cadere annuo: U dobru 
se ne ponesi, a u zlu se ne ponisti. Rj. v. impf. 
ni.Miti se. 

p5nizuk, poniska, adj. po-nizak, kao prilieno nizak. 
isp. po (slozeno sa adj.) i nizak. — Zdepast dovjek, 
ponuaik a knit. Rj. 206b. adv. Uprtivsi vredu po- 
begne . . . vreda mu se niz legja ponisko obesi. 
Npr. 170. 

pdiiTzan (pbnizan), zna, adj. unterthanig, humilis. 

Rj. isp. amjeran. — Nijedna ponizna glava ne da se 

<5i. Posl. 214. — po-nizan (od osnove koja je 

proata u zenskom niz, locus depreasua, od koje je i 

nisak). <>sn. 179. 

poniziti, pouizim, v. pf. Rj. po-niziti. v. impf. po- 
nizivati, ponizivati, ponizavati. isp. sniziti. — Jjponiziti 
koga, kan ucinitiga niskim, potistenim ; demi'tthigen. — 
Jer je bolje da ti se kaze: hodi gore, nego da teponize 
pred knezoni. Prit*. 25, 7. Srbija niti bi oslabljena ni 
ponizena. DM. 27. sa ae, pass.: Koji ae podize, po- 
se, a koji se ponizuje, podignude se. Mai. 2.'!, 
12. — 2) sa se, rejleks. sich herablassen, se demittere. 
Rj. postati ponizan. — Dokle <5eS se protiviti da se 
in ponieii preda mnom? Moja. II. 10, 3. 

ponizi \ anjc. n. das Dcmiithigen, demissio. Rj. verb. 
od 1 1 ponizivati, 2) ponizivati se. — 1) radnja kojom 
ll.ii ponii nji' koga. — 2) radnja kojom se tko ponizuje. 

ponizivati, ponizujem, v. impf. po-nizivati. vidi 
ponizivati, ponizavati. v. pf. poniziti. — 1) koga, sto. 
rait primjere kod ponizivati, ponizavati. — 2) sa se, 
re/Ieks. sich dcmiithigen, se demittere. Rj. postajati 
ponizan. 

ponizno.st iponiziiost), znosti, f. die Demuth, humi- 
litas. Rj. osobina onoga kojije ponizan. isp. smjernost. 

poni/.avfuiji', n. verb, od 1) ponizavati, 2) poniza- 
vati Be. — 1) radnja kojom tku ponizava koga. — 
2) radnja kojom se tko ponizava. 

poni/.n villi, ponlzavam, v. impf. po-nizavati. vidi 
ponizivati, ponizivati. v. pf. poniziti. — 1) koga, sto: 
Ti pomazeS ljudima nevoljnini, a oei ponosite poni- 
zavas. Ps. lb, 27. l'ribvata amjerne Gospod, a bez- 
ponx ava do zemlje. 1-17, 6. — 2) sa se, refleks. 
postajati ponizan: Kako se spasitelj iz ijubavi svoje 
k ljudima ponizuvao prema grjesnicima. DP. 211. 

piuii/r. ailr. po-nize. isp. po (slozeno sa adv.) i 
nizr. Poponiie, t j. pontic. Rj. 543b. 

ponizenjc. a. die Erniedrigung, humilitas. IJj. vi rb. 
ml poniziti se. djelo kojim si '/,'<• ponizi.isp. potiite- 
ii"-i. — [ma rijedi 84 koje sam ja nacinio . . . pomi- 
renje, ponizenje, posvedenje. Nov. Zav. VII. Obradova 
se duh moj liojru spasn iiiojcinii, sto pofrleda nit po- 
ut enje eluskinje svoje. Luk. 1, 48. Hriste . . . an- 
gjelake se vojske prepadose slavedi ponizenjc ttoje. 
DP. 11;".. 

poni/ i \ anjc. n. verb, od li ponizivati, 2i ponizi- 
vati Be. 1) rati nia kojom tko ponizuje koga. — 
'.*/ , idi , i kojom se tko ponizuje. 

ponizivati. ponizujem, v. impf. po-niiivati. vidi 
ponizivati, ponizavati. v. pf. poniziti. — l)koga sto: 
Gospod pom uj( i uzvifiuje. Sam. I. 2, 7. Oholost 
I'rir. 29, 23. — 2) sa se, refleks. 
postajati /"tin a,,. Jer koji Be podize, ponizide se, a 
koji si . podignuce se. Mat. 23, 12. 



ponoi'a, Mittemacht, media nox, cf. ponodi : Od 
ponoca naobladilo se. Rj. pdnoda gen. je pi. koje je 
Vuk uzco iz primjcra. Od ponodii, ne cuvsi nom. 
ponode; kao sto je Vuk xicinio i kod poboja. — To 
je bilo nodi na ponoce. Npj. 5, 437. ponoce. Pogrjeska 
de biti u Vukovu rjerniku pdnocd. Osn. 83. 

piiiiix'-i, t. j. po nodi, Mittemacht, media nox. Rj. 
fiili jionode. — Do ponoci pod evedrom predu. Rj. 
152a. Kad je bilo oko ponoci, ali knrjaci zaurlaju. 
Npr. 13. U ponoci Btade vika. Mat. 25, 6. 

pi'iiiiir. m. Ort wo sich ein Fluss nntcr die Erde 
verliert, locus ubi (lumen sub terrain absconditur: Od 
izvora vodi do ponora. I od crkve oltar odnijela i 
sve zlatne kiste i ikone, u ponore krste unijela. Rj. 
mjesto gdje ponire voda. vidi poron, propast, dzombos. 
- Ponor od jeae, jaz od piJe. DPosl. 98. po-nor, od 
korijena od koga je ponirati. 

piimis. m. — l) der (edle, erlaubte) Stolz, supcrbia 
quaesita merit is. Rj. po-nos, isp. ponijeti ae, ponoaiti 
ae. vidi ponoaitost; dika 1, oholoat, zapon. — Bto si 
mi ae ti ponio? moj ponose! Kov. 107. S ponosom 
bih mogao kazati. Odg. na at. 29. — 2) (u Dubr.) 
Tragerldhn, merces geruli. Rj. plata nosiocu. 

ponosmi, ponosna, adj. vidi ponoait. Rj. koji se 
ponosi. vidi i ponosljiv, uznoSljiv, obol. 

ponosnti, p&noaam, v. pf. (das Kind) ein wenig 
auf dem Arme tragen, ulmis gesture infantem. Rj. 
po-noaati (dijete). v. impf. nosati. 

ponosit, adj. stolz. superbus, cf. ponosan. Rj. i syn. 
ondje. koji se ponosi. — Golo a olo. (Kad je ko ai- 
romaSan a ponosit; olo je mjesto oholo). Posl. 43. 
i Te je (knjigu) salje u zemlju Srbiju u Topolti, selo 
ponosito. Npj. 4, 295. Kolikogod sto je Jugovid bio 
naucen i pametan, toliko je bio ponosit i bijeaan. 
Sovj. 91. Govore ponosite rijeci. Jud. 16. adr. Ne 
dajte mu na plot! (Kad ko trdi besposlen na konju, 
ili kad ponosito ide dignuvsi glavu u nebo). Posl. 197. 

1. ponOMti, p6nosim, v. pf. ein wenig tragen (ein 
Kleid), gesto paululum. Rj. po-nositi (malo) haljinu. 
— sa se, pass.: U slabe colte vide se reci odmah 
kako .se malo ponosi. Rj. 647a. u Hrvatskoj ponositi 
haljinu znaci: noseci. pohabati je. 

2. |iiipnisiii so, pbuoalm se, v. r. impf. Rj. po-no- 
siti se. — la) kim, dim, stolz sein auf eincn, ettr as, 
jure gloriari aliquo. Rj. vidi diditi se, dikati se, hva- 
liti se, kokotiti se, kopuniti ae, razbacivati se, raz- 
metati se, tiditi se, velidati se, vrkoditi se, zapinjati 
3. suprotno nistiti se. v. pf. ponijeti se. — Ide ni 
po zemlji ni po nebu. (Kad se ko trio ponosi). Posl. 
96. Ponosi se kao madka ogorelom sapom. 255. Smrdi 
gospodstvom. (Kad se ko ponosi preko mjere). 290. 
U devel hvala, a jednom hrana. (Mati se obidno 
mnogim sinovima hvali i ponosi, a i jedan je mo£e 
onako hraniti kao i devetorica). 327. Rim se osobito 
lij, in ponosio, slo . . . Danica5, 86. Privilegije, kojima 
se i ilanas dice i ponose. Kov. 38. — b) ponosi si> 
od njega, tutirn einen. Rj. — Nijesam s tobom svinje 
riivau. (Odgovori se onome koji bi sdeo da se druzi 
i poredi s onijem koji si od njega ponosi). Posl. 222. 
Primorri su mogli itnati uzroka i panoiiti se od nic 
(ml brade Bvoje preko brda). Kov. 5. 1 ibrezanje Hristovo, 
od kojega se Sristoa mjc ponosio nego ga je primio. 
1M'. 304. — 2) kako sr ponosi? sicli auffuhren, sc 
gerere, ef. podnositi sr. Rj. vidi vladati se. 

p6nositost, pbnositosti, /'. osobina onoga koji je 

ponosit. riili polios. - Ja mr/.im na ponoSitOSt i na 

oholost. I'rir. 8, 13. Tada de se ponositost ljudska 
ugnuti i visina so ljudska poniziti. Is. 2, 17. Pono- 
sitost srrn tvojega prevari tebe. .ler. 19, 16. 

piiiiosciije. n. das Stolzieren, superbia. Kj. verb, 
od ponositi sr. I) radnja kad se tko ponosi (hvali 
sc). — 2) radnja kojom st Ho ponosi (vlada se). vidi 
podnoSenje 2, vladanje; the Auffiihrung, mores. 



ponosljiv 



— 109 



poor I ill 



pdnoSljiv, adj. vidi ponosit: AT m' u tebe kazu 
majku presrditu, bradu ognjevitu, sestre ponosljive. 
Rj. koji se ponosi. vidi i ponosan, i syn. ondje. 

pdnovac, p&novca, m. snijeg koji nanovo padne 
Da drugi, te ga ponovi, der Neuling (con frischgefal- 
lenem Schnee), nives denuo cudentes. Rj. 

pondviti, ponovlni, v. pf. Rj. po-noviti. r. impf. 
ponavljati. — /. 1) erneuem, rcnovo. Rj. kao opra- 
riti, popraviti. — Donio ispravu iz Carigrada da po- 
novi (ili da nadini iznova) namastir. Rj. 237a. E su 
njeniu dvori opanuli, ue bi 1' svoje drore ponovio. 
jN | > j . i, 379. (u prenesenom smislu): Koji nas je po- 
iiurio preko sina svojega. DP. 351. su se, puss.: Dra- 
govid, manastir . . . zapalili Turci, pa se poslije s do- 
pustenjem Mletadkijem ponovio. Rj. 137b. — 2)uciniti 
tto nanovo, optt; wiederholen, repetere, iterare: Da ne 
vidi Ivanova majka, da u srcu ne ponovi rana. Npj. 
3, 514. Peta knjiga Mojsijeva koja se zove zukoni 
ponovi jeni. Mojs. V (natpis). Hajde da idemo u Galgal, 
da ondje ponorimo carstvo. i^am. I. 11. 14. Tako je i 
Milutin ponovio naredbu oca svojega. DM. 263. Pismo 
Dusanovo, koje je ponovio Uros V. 268. — II. su 
se. — I) re/leks. sich erneuem (d. i. neue Klcider 
unziehen), renovor, i. e. novas vestcs induo. Rj. obuci 
se u nove haljine. — 2) reciprocno. opet, nanovo 
uciniti sto izmegju se: Takovi se pobratiini i druge 
po torn paze onu svu godinu kao brada i sestre . . . 
Kad opet dogje druzicalo, onda se gdjekoji ponove, 
a gdjekoji ostave. Rj. 142a. Asan-aga, stari prijatelju: 
i do sad smo prijatelji bili, sad velimo, da se pono- 
vimo: daj mi Ajku za vjernu ljubovcu. Npj. 1, 576. 

ponuda, /'. — 1) kad tko ponudi kogu cim. Hi 
kad. se tko ponudi kome; Anerbietung, Anbot. vidi 
ponugjaj. — Sto ju je vlada ponudila . . . i tuponudu 
akademija primilu . . . duzna podekati da se ponuda 
isvrsi. Rad 5, 200. Osim sto je nadanja, koje je vi- 
soka vlada zemaljska podigla bila ponudom da se 
akademija smjesti u zemaljskoj kudi, nestalo tijem 
Sto je ponuda nutrug uzetu. 9, 200. — 2) ponude, 
f. pi. was einem Kranken zum Essen angeboten wird, 
quod uegroto comedendum offertur. Rj. jelu kojimu 
se bolesnik ponugju. — Ja du tebi ponude dsneti: 
s jablan' drva jablanskih jabuka. Rj. 243a. Sto ne 
inoze bolan Rajko, to de zalosnica majka. (Kad se 
sto pripravi bolesniku za ponude, pa pojedu zdravi). 
Post. 358. Razbole se prosena devojka, deveri joj 
ponude nosili: zute gunje u medu kuvane. Npj. 1, 
284. Zgotoeilu gospodskc ponude. I, 569. » >n de majku 
za ponude pitut' : *Bi li, majko, kakvijeh ponuda?* 
2, 31. 

ponuditi, dim. v. pf. Rj. po-nuditi. vidi ponut- 
kati, pokaniti. v. impf. ponugjati, ponngjavati. — 
1) koga dim, einem etwas anbieten, offero cui quid. 
Hj. -- Ponude staru zenu hoce li piti rakije. Rj. 
627a. Pa gu Turci ponude da se poturdi. Rj. 800a. 
Ako ne de Bo?.id kase, a ono de gjeea. (Kad ko 
vise ljudi ponudi kukrom casti . . .). Posl. 6. Sto je 
na stolu to je ponugjeno. 356. Ponudi ga da sjedne. 
Kov. S3. Ako bi kaki Turci iz Beograda posli preko 
Morave, da ih ponude na lepo, nek. se mate. Milos 
17s. Kazu mu, da su naumili podidi bunu, i ponude 
ga, da i, on a njima pristane. 180. Kad dogjeS pod 
koji grad da ga bijeS, prvo ga ponudi mvrom. Mojs. 
V, 20, 10. su se, pass.: Ako ne deS, a ti poljubi pa 
ostavi. (Ko se ko cim ponudi, pa odgovori da ae de). 
Posl. 6. — 2) su se, rcfleks. ponuditi se, koine :'V:u\-a 
se ponudi drugi sin ilu (Suva jabuku. Npr. 15. Otide 
k earn i ponudi mu se da ga primi u slu/.bu. 39. 

!• ii j ; i j . in. kad tko ponudi kogu cim, n. p. 

jetom. vidi ponuda. — Kako ti je u tamnilu, u tam- 
ii il n liez vigjela, bee iestoga ponugjaja, bez promjene 
Siete tvoje. Kov. 111. rijeci s tukim nast. kod do- 
gagjaj. 

IKinugjuiije, n. das Anbieten z. B. von Speisen 



(gegen emeu Kranken), oblatio cibi. Rj. verb, od po- 
ougjati. radnju kad tko ponugja koga Sim. 
ponngjati, p6nQgjam, v. impf. (einem Kranken 

Speiseni uiihietiii, o/fero cibttm aegroto. Rj. po-nu- 
gjati koga cim. vidi ponngjavati. prosti v. impf. nu- 
diti. v. pf. ponuditi. — Da ga pidanijem gunjem 
pokriju da ne l)i zalegjao, pa bi ga poslije morali 
petnaest dana ponugjati. Rj. L80a. sa se, pass.: S eini 
se rugase tijem se ponugjase. (Kad kome dogje ono 
na vrat za Sto se drugome rugao). Posl. l'97. 

ponngjavanje, n. vidi ponugjanje. Rj. 

poiiiigji'ivati, pontigjavam, vidi ponugjati. Rj. 

piinuKa. /'. Stulli. djelo kojiin se tko powttka na 
sto; die Anregung. 

pdniikiilne, pdnukaoca, m. Stulli. vidi nukalac, 
syn. ondje. koji ponuka koga na sto. — Ponukaoea 
glava ne boli. (Db. esortatore, instigatore). DPosl. 
98. za nast. isp. duvalac. 

ponuka (i. kam, e. pf. vidi ponutkati. Rj. po-nu- 
kati. 8. impf. pouukivati. — 1) vidi ponuditi. — Po- 
nutkati, vidi ponuditi. Rj. 540b. — 2) horturi, ex- 
horturi, monere, admonere, incitare. Stulli. ponukati 
koga na sto; nagovoriti ga na sto, podraziti ga, 
podjuriti 2. anregen. 

ponnkivalae, ponukivaoca, m. stimulator, exsti- 
mulntor. Stulli. koji ponukuje koga na sto. vidi nu- 
kalac, i syn. ondje. 

poniikivalit-a, f. stimulutrix, in.stigatrix. Stulli. 
koja ponukuje kogei na sto. 

poniikivaiij(>, n. vidi nutkanje. Rj. verb., od po- 
uukivati, koje vidi. 

ponukivati, ponilkujem. Rj. v. impf. po-nukivati. 
v. pf. ponukati — 1) vidi nutkati. Rj. — 2) vidi 
ponukati 2. Stulli. ponukivati koga na sto, nagova- 
rati ga, podrazivati ga. podruzivati ga; anregen, 
bewegen. 

p6nutkati, tkiim, v. pf. vidi ponuditi. Rj. po-nut- 
kati. vidi i ponukati. v. impf. nutkati. 

ponuzditi se, pdnuzdim se, r, r. pf. po-nuzditi se. 
kao doii u nuzdu, u nevolju; pojaditi se. — Pobra- 
time, Ture Asan-aga! il' ti nije po volji snaJica? il' 
te nlje darom darivala? te si mi se tako ponuzdio? 
Npj. 1, 583. 

ponj, t. j. po njega: Ako ga Bog zna koliko ja, 
zlo ponj. (Kad ko pita za koga ko je, a onaj koji 
se pita ne poznaje ga. Posl. 2). Rj. po uj (ovako 
valja pisati). ridi nj. (cetrrti pud.) 

ponjava, /". (gen. pi. ponjava) eine Kotze (zum In 
terbreiten), gausapa, amphitapa. Rj. vidi bijelj. dem. 
ponjavica. uutjm. ponjavdina, poujavetina. — Jorgani 
su po varosima, a po selima se pokriva guberima i po- 
njavama koje iene same du. Rj. 255b. Krp'ctu, 5a- 
rena ponjava, kao dilim, sto stoji na stolu. Rj. 305b. 
Pokrivaca, ponjava, sto se pokriva njome. Rj. 532a. 
Prostirueu, t. j. ponjava, sto se prostirc. Rj. 613a. 
Cupavac, nekaka sarena ponjava. Rj. 830a. Ne bill 
ga poljubio ni kroz devet ponjava. Posl. 194. Promede 
se kao bodza kroz ponjavu. 264. 

ponj a vara, f. prosta ?.ena ili djevojka koja se ro- 
dila i spava u ponjavama (a ne pod jorganom). Rj 3 . 

ponjaveina, poujavetina, /. augm. od ponjava. Rj. 

ponjavica, f. dem. od ponjava. Rj. 

pdnjavskT, adj. n. p. brdo 2, Kotzen-, gausapinus. 
I!j. sto pripada ponjavi. 

pdnjegovati, p6njegQj§m, b. pf. hegen, begunstigen, 
for co : A od ( iospoda Uoga pomilovaiii i ponjegovani! 
iii zdravici). Rj. po-njegovati. ». impf. njegovati. - 
A oni bili od' ( iospoda Koga umudreni i ponjego- 
vani. Kov. 72. 

p6njTs, ponjiSa, in. u Rj.: ponjisu. in dem Sprich- 
worte: NafiiSn po punisu a tugjiSn po ponjisu, t. j. 
Dasemu punu, n. p. CaSu vina, a tugjinu po rye (Posl. 
193). Rj. — rijeci s takovim nust. kod bluii-. 

pdoi'im, m. der Wahlvuter, quern patrem appello. 



pooeimiti 



— 110 



]»o]iara 



Rj. |« i (iiiiu. covjek koji se poocimi, pooci, uzme se 
to oca. isp. pooeimiti, poociti. — Pa je Lazo 
govorio Vnku: Eto sine, Zmaj-Despote Vude, evo 
tebe nekoliko blaga, a ti dogji poorimu tvome, bide 
blaga koliko li drago. Npj. 2, 261. 

pooc'iinili, mini, v. pf. gum poocim wahlen, appello 
pattern, cf. poociti. Kj. po-ocimiti Jcoga, nazvnii ga 

• ••,ni. iizeti ga nnmjisto ncit. r. imp/', ocimiti. 

pooi-imov. nil]. Rj, sto pripuda pooeimu. 

poociti, dim, r. pf. rnli pooeimiti. Rj. po-ociti 
koga, nazvati ga ocem, uzeti </« namjesto oca. sa se, 
pass.: Kakogod Sto se covjek a snu ili na javi po- 
brati (osim crkve), tnko se moke i posiniti i poociti. 
Rj. 512a. v. imp/', ociti. 

pood . . . i ah pohod . . . Rj. 

poodavno. adv. po-odavno, Jcao prilicno davno. 
isji. po (slozeno sa adv.) i odavno. — Kod nas se 
vim- /in odavno prekinulo nvn nedovjeStvo. Priprava 123. 

poodurijati so, jem se, v. r. pf. po-odgrijati si'. 
malo si odgrijati. i<p. odgrijati. — Odmab naloie 
vatru, pa ga izujti i podnu ga istiha odgrijevati. Kad 
se starae malo jtoodtirijc i doirje k sebi, on povide. 
Rj. 501b. 

poodjutriti S6, tri se, v. r. pf. der Morgen riickt 
vor, provekiticr, procedit matutina hora : dok se malo 
poodjutri. Rj. po-odjutriti se, postati jutro. r. imp/'. 
odjutriti se. — Kad se poodjutri, posto namire stoku, 
onda sjedu za rudak. Rj. 34b. Sjutradan, kako se 
poodjutri, posalju se Milenku i Petru diplome na 
odregjena im mjesta. Sovj. 54. 

puiidlji'ii ili se, poodljuttm se, v. r. pf. po-odlju- 
liti se. undo se odljutiti. isp. odljutiti se. — Da ill 
Relja u tamnicu baci . . . dokle nam se, care, pood- 
ljutis. Npj. 2, 210. 

poodmaci, poodmakem, v. pf. Rj. po-odmadi. isp. 
odmadi. — 1) cin wenig wegriicken, removeo pau- 
lum. Rj. malo oilman stu ud cega. — 2) sich cin 
wenig entfernen, removeri paidulum. Rj. malo od- 
maci, ntii'i pred him. 

|innilr:isl i. poodrastem, v. pf. po-odrasti. malo od- 
rasti. isj>. odrasti. — Odojde, malo prase kojeje po- 
odrnsln da se moze zaklati i ispedi. Rj. 446a. Sipar, 
2) kaze se i poodraslu djetetu muskome. Rj. 840b. 
I'usto ilijilf mali) puodrastc, zena se nekako ukrade 
i utece u selo. Npr. 1. Prvi ljudi morali su vec biti 
jiuotlrasli. Priprava 1 Hi. 

pooduzimati, mam (mljem), v. pf. po-oduzimati, 
pomdlo oduzeti, sve redom odnzeti v. imp/', oduzi- 
mati. — Svi sn nasi vedi namastiri imali od stariue 
sela i zemlje, ali im je to poslije pooduzimano. Rj. 
395b. 

podkretati m v , pookredem se. v. r. pf. po-okretati 
se, pomalo S( okrenuti. v. impf. okretati se. — Vezir 
Skadarski. Pookrece se, i isjmsti bradu iz zubova svu 
izgrizenu. Npj. ;">, -1*7. 

pooprati, pooperem, r. pf. po-oprati, malo oprati. 
isp. oprati. sa se, pus*.: Iz nebesa sitan dazd udari, 
te se moja krila pooprase. Npj. 2, 329. 

poostavljati, vljam, v. pf. po-ostavljati, ostaviti 
malo pomalo. v. impf. ostavljati. — Kad Abdula i 
Dobrinjac vide, da ili narod opkoli sa sviju strana, 
i sami Hi tijiliini miDiii i poostavlju i proliv njih 
pogju . . . Milos L78. 

poothraniti) poftthiaDlm, ». pf. po-othraniti, malo 
othraniti. isp. othratiiti. — Sad pomisli da aijemi 
ovakovo dijcte poothrane, ne bi li . . . Priprava 120. 

pcml imali, mam iniljC'ml, r. pf. po-otimati, malo 
'• ah 1 1. sic redom oteti. o. impf. otimati. — 
Djevojka je odir a kin'-i [tj.sve odnese, pootima od 
kuce). Kj. Il.il>. Pa im Turci pootimali pi> Sto su 
litj'h Slav. Bibl. 1. 88. Pootimaii od onyeft kojiod 
njih otimase. Jezek. 39, 10. 

po6/.dra\ ili, vim, v. pf. po-ozdraviti, malo ozdra- 



riti. isp. uzdraviti. — Posto eoek poozdravi, on nzme 
opet jevaugjelije. Posl. 'J2. 

pop, pupa, m. — 1) der Weltgeistliehe, sacerdos... 
DanaSnji popovi nasi . . . stide se ovoga imena pop, 
i istu da im se mjesto njega rece par oh ili svestenik. 
Rj. vidi i sveeenik, redovnik, misnik, papaz, parob, 
plovan, zupnik. dem. popde. hyp. pdpa, pdpo. augm. 
popina. — U Dalmaciji se glugoljasi zovu krscanski 
popovi koji Slavenski misu govore. Rj. 87b. Izdao je 
zapovijest da ce popa, koji vjenea otetu djevojkn, 
obrijati (raspopiti). Rj. 477b. Pop zapovjedi gjaku, 
a gjak erkvenjaku. (Kad se kome zapovjedi da sto 
ueini, a on opet zapovjedi drugome). Posl. 255. Pop 
knjigom, a Turcin silom (vlada). 255. Reel bobu: bob, 
a popu : pop. (Kazi stvar upravo kao sto jest, a nemoj 
okrajciti). Posl. 271. — 2) bubina. Zlatni pop, pop 
zlatar, vidi gundelj. Rj. 211a. Pop zfik, m. vidi gundelj. 
Rj. 542a. vidi i gundo, kokica, hrusi 2. 

p6pa, to. list.) vidi popo. Rj. hyp. od pop. voc. 
popo. — Tajala, tajala, pa i popi kazala. Posl. 297. 
dem. pdpica. 

p6pai*, pftpca, m. vidi popak. Rj. vidi i p6pid. Inip. 
pole, bubina koja se zove i cvreak, fivrcak, strieak, 
strifiie; die Hausgrille, gryllus domesticus. — popac 
(osn. u pop, isp. popak). Osn. 339. 

popatlaiije, n. verb, od 2 popadati. stanje koje biva, 
kad koga sto popada. 

1. popadati, padamo, v. pf. nach der Beihe fallen, 
cadimus alius ex alio: Na 6ije 6e dvore popadati, 
gje 1' umorne tiee pocinnti. Rj. po-padati, kad svi 
redom padnu, malo pomalo padnu. v. impf. padati. 

— Lisiea odozdo zasvijetli oeima te kokosi odozgo 
popadaju i ona ib pohvata. Rj. 193b. )'ilji ri (Se onamo 
doci da piju . . . pa de se opiti i popadati. Npr. 67. 
Oj druzino, trideset dobana! popadajte po zelenoj 
travi. Npj. 3, 92. Tu je po hladu popadala vojska. 
4, 253, Darovi mu popadaju po zemlji. Kov. 15. Vasa 
tjelesa mrtva ce popadati u ovoj pustinji. Mojs. IV. 
14, 32. Narod kad to vigje sav popada nicice. Car. 
I 18, 39. 

2. popadati, p6padam, v. impf. po-padati. popada 
koga sto; anfallen, anpacken, ergreifen. v. pf. popasti 
2, spopasti. — Sijede kose popadaju. t/a, a on ne zna. 
< Is. 7, 9. Da se oprostis nemara koji te u crkvi po- 
pmln. DP. 371. 

popadija, f. die Popenfrau, sacerdotis uxor. Rj 
popova zena. — Jedno misli pop, a drngo popadija, 
DPosl. 38. Popadija snaho Angjelijo! evo sam se 
Petar razbolio. Npj. 4, 361. 

piipadijin. adj. Rj. sto pripada popadiji. 

pi'ipailmii i. nem, v. pf. Stulli. vidi popanuti, po- 
pasti (popadnem). 

1. popak, popka, n. die Hausgrille, gryllus dome- 
sticus, cf. popac, p&pid. Rj. hyp. pole, vidi syn. i tu- 
macenjt Jcod ]"ipae. 

2. piipak. [ioslije, hernach, postea: malo popak. 
Kj. adv. po-pak. isp. po (praep.) II 8 i pak 3. 

popaliti, pfipfdim, v. pf. sengen, uro, igne deleo. 
Rj. po-paliti. vidi opaliti 2, poiditi. v. imp/', paliti. 

— A sav Dobrid scZo_porobise, porobiSe, vatrom po- 
palise. Npj. 4, 196. Cacak su ti popalili listom. 4, 
355. Gradove popalise ognjem. Bud. 20, 48. Popalicu 
kola tvoja u dim. Naum 2, 13. 

pi'ipaniil i, nem, v. pf. po-panuti. vidi popadcutj, 
popasti (popadnem). — J) neprelazno: I po travi 
i-iidna rosa pala, i po rost stt'jele popamde ... sto 
su strjele po rosi popale. Npj. 1, 463. i\ impf. jiadati. 

— 2) prelazno. vidi i spopasti. v. impf. 2 popadati. 

— I niiga'y 5oga popanula. Rj. 844b. Svu je Mabvu 
1:1111:1 popanula. Npj. I, 166. 

piipara. f. eim Speisi (ultbacken Brot gesotten und 
dawn abgt schmalzi m. • ibi genus. Pitali nekakvo dijete: 

Kako se zove kod vas Itlntliia popara?* A ouo ka- 
zalo: »Mi joj se ne damo nigda ohladiti.« Rj. jelo. 



popariti 



— Ill — 



popni 



po-para. isp. popariti. — Skuhati kome poparu. (l>o- 
aaditi inn). Posl. 289. 

poparili. rim, u. /'/'. absieden, dccoquo. Rj. po-pariti. 
r. impf. pariti. 

popas, »i. (u V. ('•.) vidi popasak: Prije popasu 
dosao je dotna. Rj. — A kad treee jutro osvanulo, i 
an pupii* suuce iskocilo, dok evo ti Stankovica Steva. 
Npj. 4, 144. po-pas. isp. popasti (popasem). 

popasak. popaska, m. otjerao ovce u popasak, Hi 
kad aogju ovce iz popaska, das Ausireiben des Viehs 
mi/' i ine kleine Weide, von wo Me gegen 9 Uhr wieder 
iimli Hause kommen (um gemolken zu werden) und 
tin a a erst wieder bis zum Abend auf die ordentliche 
Tagueide gelien, pustiuneitlu. Rj. po-pasak. vidi popas. 
•.lul.'i ide ii jutru najprije na popasak, odakle oko 
!> sati dolazi daunt, da se muze, pa onda istom ide 
mi pasiste gdje ostaje do noii. 

popasiranjc, n. verb, od popasivati. radnja kojom 
n. ji. knnj popasuje. 

popasivati, popasujem, v. impf. po-pasivati, kao 
2 pasti (pasem) prekidajuci. v. pf. 1 popasti. — Pod 
njim doliar kulas pokasuje, ditelinn travu popasuje. 
lIXpj. 4, (J. 

popaskovfmje, n. das Ausgehen auf den popasak, 
exitus pecorum od popasak. Rj. verb, od po])askovati. 
radnja kojom stoka popaskuje (ide na popasak). 

popaskovati, popaskujem, v. impf. auf den po- 
pasak getrieben werden, ugi in pascua matutina. Rj. 
ovce popaskuju, kad se tjeraju na popasak. glagol 
postao od popasak. 

popasiio <16ba, n. od prilike oko velike rm"-:i ti iic, 
kad stoka dolazi iz popaska da se muze, die Zeit da 
das Vieh nach popasak gemolken wird, lempus j>ost 
popasak. Rj. oko 9 sati. 

1. popasti, popasSm, v. pf. Rj. po-pasti. v. impf. 
popasivati. — 1) ein wenig weiden, paulum pasco: 
]iusti ovce nek malo popasu. Rj. (malo). — 2) ab- 
wciden lassen, depaseo: popasla goveda z.ito. Rj. (see). 

3. popasti, popadnem, v. pf. Rj. po-pasti. oidijto- 
padnuti, popanuti. — 1) neprelazno. — a) popadne 
isto po eemu: n. p. popao prah po stolu, fallen (auf 
der Oberflache), eado. Rj. — Rasla jabuka Ranku 
pred dvorom . . . po njoj popalo sivo golublje. Npj. 
1, 60. Crn obraz po kom je kao popala sramota, na 
wuprot svijetlu obrazu. Danieid, ARj. 838a. A to sva 
(ruka) gubava kao da je snijeg po njoj popao. Prip. 
bibl. 39. — b) popadne sto aim: Rijelijek brada 
dodekasmo, na konjma nam sedla potrunuse, cadori 
nam mahom popadose; ved nas pusti, paso, na vilaet! 
Npj. 3, 88. — 2) prelazno. vidi i spopasti. ti. impf. 
2 popadati. — Rgja ga popala! (Flueh) mbchte ihn 
EU ml befallen'. Popala ih kosa do pojasa. Rj. Velik 
Strah ih popadne da u onoj pustinji od gladi ne 
poskapaju. Npr. 188. Tako me mrtvi znoj ne popao! 
Posl. 299. Iz ognjiSta prouid' ce vam trava, a munare 
popast' paucina. Npj. 4, 135. Svaki je dan sramota 
moja preda mnom, i stid je popao lice moje. Ps. 44, L5. 

popasa, f. plada sto stoka pase, das Weidegeld, 
quod solvitur pro pastu. Rj. 

p&pasan, popfisna, adj. na sto, lilstern, appetens, 
r/'. lakora. Rj. vidi i pohlapan, i syn. ondj( . — po- 
pasan (isp. pasa). Osn. 179. 

popastiti so, stun se, v. r. pf. sich befleissigen, 
operam do: Skodi, kolo, da skocimo, da se doma po- 
pastimo, doma mi je zla svekrva. Rj. po-pastiti se. 
vidi pripastiti Be. isp. pohitjeti, i syn. ondje. v. impf. 
paStiti se. Na sto si se, brate, popasiio. HNpj. 2, 14 
(kao: polakomio). 

popeo, popceta, der junge Pope, junger Priester, 
sacerdos juvenis. Rj. mladi pop. 

pdpeeak, p&pedka, m. t. j. mesa, ein Stuck Wleisch, 
um es '.it brute)!, frustum assandum. Rj. parde mesa 
zn pecenje. — po-pedak, osn. drugoj poll u pedi. isp. 
Osn. 288. 



poptscitelj, in. iz Ruskoga jezika. vidi minister. — 
Popecitelj vojenib djela iMladen Milovanovic). Milos 
22. Popecitelji : inostranijeh poslova... unutrasnjijeh 
poslova... narodne kase... vojnidkijeh ili ratnijeb po- 
slova. Sovj. 50. I'ostavi ga za popecitelja prosvete. 83. 

popteitf'ljstvo, n. sluzba i vlasi popeciteljska. vidi 
ministarstvo. — Popeciteljstvo pravosugja. Sovj. 58. 
Popeciteljstvo prosvete. (41as. 11, 137. 

popdei, popicem, r. pf. Rj. po-pedi. v. impf. pedi. 
— 1) nach der Reihe braten, assure unum i i alio, 
Rj. see rcdom. — 2) (u Dubr.) poprziti, n. p. kruh, 
bahen, am Feuer diirren, frigo. Rj. 

popedati s<>, da se, v. r. pf. popedao se hljeb, kad 
se dobro ne nmijesi pa mu u pedenju izidu pedice 
po kori, weisse Flake bekommen. Rj. po-pedati se. 

popi'riti, iirjierim, v. pf. (n C. G.) upraviti, izdidi, 
aufrichten, erigo: Uz avlijn koplje poperio. Na 
im poperise glare. Tu je mlada sator poperila. I dosta 
je potroseno blaga, dok sam onak kulu poperio. Rj. 
po-periti. ne dolazi kao glagol prost. isp. periti. — 
Valja tada a'rad zatvorit' i na grad barjuk poperiV. 
Kov. 67. 

popf'ti, pdpenjSm (p'opnem), v. pf. Rj. po-peti. v. 
impf. p^'ti (penjem), penjati. — /. 1) liinauf lieben, 
tollo. Rj. i — Popni ludo na visoko, da nogama maha. 
l'osl. 255. — 2) (st.) zuknopfen, claudo: Pa nlmri 
popcte sepete. Rj. — 3) dadore, aufspannen, figo 
tentorium (ef. propeti. Rj."): I popeli bijele eadore. 
Rj. — ISli su Niksidki ovfari i popeli glade na livade. 
Rj. 87b. — II. su se, rejleks. — 1) klimmen, steigen, 
ascendo. Rj. kao uzici. — Naigju na jedan cardak... 
kako bi se u nj popeli. Npr. 7. Najstariji (brat) i 
srednji na Sdednu se peti, nego se popne najmlagji. 
Popevsi se gore, stane ici iz jedne sobe u drugu. 8. 
Ona se popne na jedno drvo da prenodi... ona sigje 
s drveta. 133. Pope se na goru sam da se moli Bogu. 
Mat. 14, 23. Pop m se na vvh ove gore. Mojs. V. 3, 
27. u prenesenoni smislu: Popeo mi se na dusu. 
(Dodijao mi). Posl. 255. — 2) popelo mn se neSto 
za vratom, c.f. ispeti se. Rj. vidi i izasuti se 2. kao 
izaci 2. — Na dobru je mjestu. (Rede se u Sali kad 
se ko potnzi da mu se kaka boljetica gje popelo). 
Posl. 186. 

popica, m. dem. od popa. Rj. 

1. pupie, m. (u C. G.) vidi carid. Rj. pticu; der 
Zuunkbnig, motacilla regains Linn. 

2. popTi'-, popica, m. (n Lici) ridi popak. Rj. i syn. 
ondje. rijeci s talcim nasi, hod bagljid. 

popijevanje, n. dux Sinycu und wieder Singeu, 
per cant atio. Rj. verb, od popijevati. radnja kojom tko 
popijera. dem. popjevkivanje. 

popijorati, p6pijevam, v. impf. immer singen, canto, 
percanto: Vi pijete i popijevate, a moj Gojko lezi u 
tavnici. Rj. po-pijevati. dem. popjevkivati. v. pf. po- 
pjevati. — tijegofrj kokoi popijeva, ongje svasta ima. 
(Megju ljudima se svasta ualazi i dogagja). Posl. 73. 
Ko iinase grlo pouzdano, popijeva svutskc poskneict 
Npj. 2, 544. No se junak titra s buzdobanom, nz 
buzdohan gvozgje popijeva. '■'., .".os. Pojte Bogu, po- 
pijevajte imenu njegovu. Ps. 68, 4. 

pApijevka, f. (u C. G. i u primor.) pjesma koja 
se uz gusle pjeva, das Lied, cantilena. Rj. 

piipik, m. dug, vrabac 2, eine Art Spiels, dem Ball- 
schlag ahnlich, ludi genus. Rj. iifvn nekakva kao 
lopta. — Popik se Stapom pustimicke odbija ili sa- 
L'uni s kergje, drugi koji bu u trlu, kede ga ili trie; 
kad ga ukede, onda oni dogju iz trla te ga odbijaju 
a oni ga drugi kede. Rj. — Tamno: popik. Sipik. 
cilik. cvalik. « >sn. 275. 

popilica, m. der Trinkvr. potator: V peci je tesku 
popilica, a ii kav/.i Ijuia kavgadzija. Rj. u pjesmama 
je i ienskoga roda. vidi pijanac, i syn. ondje. 

popin, adj. des popa, sacerdotis: Pametan kao po- 
pino prase (Posl. 286). Rj. sto pripada popi. — Po- 



popina 



— 112 



poplasiti 



pina kapica, f. nekaka trava. die Akelei, aquilegia 
vulgaris, ."'li'a. Popino guvno. n. (u Srijemu) vidi 
maslacak. Kj. 542a (od groznice trava). Popino prase, 
n. (Wiese-, Lieschgras, phleum pratense L.) tako u 
Srijemu gdjekoji zovu travu pahnlju, i to za to, Sto 
djeca nairovaraju jedno drngo da metne klas od nje 
navrh jezika okrenuvsi ono gdje je odlomljen k resiei 
pa da rekne v popino prase". Koje se dijete prevari 
te to ucini, klas mu odleti odmah dalje u usta i jedva 
ga izrace natrag. Rj. s (iz-race = ishrace). 

popinH, /'. augm. od pop. Rj. 

I'opina (Mala i Yelikal, /'. (najvise se govori pi. 
Pbpme) polje a Hrvatskoj: Na Popini suize Vele- 
bita. Rj. 

pdpipali, pam, v. pf. hetasten, contrecto. Rj. po- 
pipatl. r. imp/', pipati. 

popirara, /'. vidi sudopera 1. Rj. a krpa kojom se 
sudovi peru. vidi i bespara, opirnjaea, pacaura. — 
rijeci s takim nasi, kod tjepaca. 

popirfuije, n. das Bleichen, insolatio (eig. das 
Emtaucheti, ins Wasser). Rj. verb, od popirati. radnja 
kojom tl:o popira n. p. platno. 

popirati, popTraio, v. impf. n. p. platno, eintauchen, 
• ufiun immcrgo, aquae imbuo insolandum. Rj. po-pi- 
rati. v. pf. poprati. popira se platno u bijeljenju. 

popis. in. il/tlo kujim st sto popise; die Lisle, index. 
isp. spisak. — Dakle to je episkopstvo isto koje je 
:i oHijt in popisima naprijed moravicko. DM. 23. Koji 
popis grijeha nasih razredi, Hriste Boze, i spasi nas. 
DP. 59. po-pia. isp. popisati. 

popisati, poplsem, v. pf. beschreiben, describe Rj. 
po-pisati. V. impf. popisivati. — Najvise nasijeh uci- 
telja misli i govori, da je ono sve pokvareno i iz 
neznanja bez i kakvoga pravila popisano, Sto je god 
n Srbuljama drukeije nego u danasnjemu crkvenom 
jeziku ! I'is. "_'"_'. 

popisfvanje, n. verb, oil popisivati. radnja kojom 
tko popisuje sto. 

popisivati, poplsujem, v. impf. popisivati; prosti 
pisati. r. pf. popisati. Uze zapovjednik strazarski pr- 
voga pisara vojnifikoga, koji popisivase narod po 
zemlji u vojsku. Car. II. 25, 19. 

popisanica, f. (die Bettbrunzerin als Schimpf- 
wort), minctrix. Rj. po-pisanica. isp. popisati se. ka'ze 
se s porugom nocnicavu zenskomu, koje nocu mokri 
(pisa) poaa se. vidi popisulja, popisusa. 

popisati, sam, v. pf. Rj. po-pisati. vidi upiSati; 
poburiti, pockati, pomizati, pomocati, posorati (se). 
v. impf. pisati. — J. bepissen, commejo. Rj. popisati 
sto. isp. popisati se (1) na 5to. — BjeSe pasfe, i ved 
nista drugo, dize nogu, popisa mi calmu. Npj. 5, 512. 

— //. so se, refieks. — 1) pissen, mejo. Rj. popisati 
sc isp. popisati. — Kao da se na koprive poprisao. 
iKad je ko srditl. 1'osl. 130. — 2) sich bepissen, se 
i/isiini commejere. Rj. popisati sebe. 

popisko, ib. der Bettpisser, qui in ledum mingit. 
Kj. koji nocu mokri (pisa) poda se. isp. poserko. — 
popi.s-ko, rijeci s takvim mist, kod bapko. 

popismaniti sc, poplsmanim se, v. r. pf. bereuen 
(z. B. den Kauf), poenitet (emisse). Rj. po-pismaniti 
Be, kad budne komi <i<> na sto. v. impf. pismaniti 
se. — Btarcu Boricu zelim sreean put (ako se ne po- 
pihmani). Straz. 1886, 836. 

popisulja, popisusa, f. vidi popisanica, Kj. rijeci 
s takvim nast. kod bakulja i hod ajgirusa. 

popila, f. nkc. Kj. : ' \X\. /V/»/r, 2) u kokoii bolest 
na ieziku u Ijeto, kad ne jedu zeleni, el', popita. Rj. 
499b (a rijeit popita netna u Kj. na ntjestit svome), 

— Tko inia kokoii, ima i popita. Dl'osl. 129. 

1. popili, popijC'in. r. pf. Rj. po-piti. v. impf. piti. 

— 1) austrinken, ebibo, epoto. Kj. vidi okinuti, po- 

I'nliii. b ndrljati, smazati. — Popio oku vina ae 

(jedan) dusak. Kj. 1 46b. Popiti ionic krr, t. j. ubiti 
ga. Rj. 3(K)a. Oblicke popiti sto, t. j. sasuti u usta i 



proj;utati u jedan put. Kj. 4:51b. Daeete joj ovu travi 
da popije ujutro mi stc srea n vodi nenacetoj. Npr. 
L02. Te mi daj jednu mastravu rode da popijem. 195. 
Da nioze popio bi ga u kasiei vode (tako mrzi na nj). 
Posl, 51. Come nije popito, a ono mu je prolito. 147. 
PoSto atari svat casu popije . . . Kov. 69. ovamo ide 
i primjer: Devet lula popio durana. Npj. 3, 221. — 
2) vertrinken, bibendo absummo.. Rj. kao pijuci po- 
trositi. — Kupio hajduk gace za marjas, a popio 
forintu alvaluka. Posl. 164. Neka dinar popije oni 
ki ga dobije. DPosl. 177. Pile su mi vince do tri 
jetrvice. Prva je popila tanan vacov s glave, druga 
je popila zlatan prsten s ruke, tre<ia je popila svoga 
gospodara. Npj. 1, 429. Popio je trista dukat' sve 
za jedan dan, i joS k tome vrana konja, zlatan buz- 
dovan . . . Popio bi ravuu Pestu i sav Budim grad. 
Npj. 1, 456. Pa on propivsi se sve (blago) popio i 
proferdao. Danica 5, 90. — 3) n. p. popila zemljieka 
vodu, einsaugen, imbibo. Rj. ovamo se moze metnuti 
oraj primjer: U drugome ljuta guja spava, koja ce 
mi popiV oci erne. Kov. 104. isp. ispiti, poposati. — 
4) (u (.'. G.) n. p. ne 6a, popio gjavol nema, popio 
gjavo! nije, popio gjavo! <•/'. gjSvolji. Rj. nijedan. 

2. popiti, ptm, v. impf. Rj. v. pf. sloz. raspopiti, 
zapopiti. — 1) zum Popen weihen, consecro sacer- 
dotem. Rj. ciniti koga popom, osvestarati ga za popa. 

— Zapopicu ja tebe ! (Izbidu te, ili upravo, spopase'u 
te za kose kao sto cine vladike kad pope i gjakone). 
Posl. 85. — 2) sa se, refieks. i pass, sich zum Popen 
(Priester) weihen lassen, geweiht tverden, consecror 
sacerdos. Rj. osvestavati se za popa. 

pop jaii il i. mm, v. pf. vidi opojiti : Oni ludu gjecu 
popjanise. Rj. po-pjaniti, uciniti koga pjanim. syn. 
kod opojiti. isp. opjaniti se. 

pdpjevati, vam, v. pf. ein wenig singen, pauhilum 
canto. Rj. po-pjevati (malo). v. impf. popijevati. — 
l'opjiiajte mi ticice, mile moj mile! Rj. 357a. 

popjevkfvanje, ». dem. od popijevanje. 

popjevkivati, popjbvkujem, v. impf. dcm. od po- 
pijevati. u Sarajevu. Dr. Gj. Surmin. 

popliU-ati, pSpladam, v. pf. auszahlen, solvo: Da 
poplacam konje po Udbini. Rj. po-pladati, kao po- 
platiti sve redom. v. impf. plaeati. 

1. pdplakati, poplaeem, v.pf. Rj. po-plakati. v. impf. 
poplakivati 1. — 1) ein wenig weinen, pauhilum fleo. 
Rj. poplakati (malo). — On se trese i poplace, tuzno 
sree gledajudi 1 Here. 285. — 2) poplakati mrtvaca: 
Narika<5e . . . svaka pristupivSi k mrtvacu pocne s tijem : 
da ju je poslao taj i taj, da poplace toga i toga. Npj. 
1, 89 (Vuk). isp. iNplakati 1. — 3) sa se, refieks. po- 
plakati se kome, plaiuci pozaliti mu se: Gjeveru se 
poplakala: »nije za niene, koj' prespava zimnu nodcu, 
ne okrene se«. Here. 241. 

2. poplakati. poplaeem, v. pf. ausscliwemmcn, eluo. 
Rj. po-plakati. vidi oplfikatd, n. p. casu koja nije 
iistn. r. impf. poplakivati 2. 

poplakivaiijc, n. Rj. verb, od poplakivati. — 
/) radnja kojom tko poplakuje, pocinje plakati (das 
Weinen, der Anfang davon. Rj.). — 2) radnja kojom 
tko poplakuje n. p. case (das Ausschwemmen, elutio. 
Rj.). 

poplakivati, poplakujSm, v. impf. Rj. po-plakivati. 

— 1) aiifiiniirii :n iccincn, in jletum sold. Rj. jm- 
iinjati plakati. v. pf. 1 poplakati. — 2) ausspulen, 
duo. Kj. n. p. i-'isc koje nijesu ciste. v. impf. prosti 
plilkati. v. pf. 2 poplakati. 

poplasili. siin, v. pf. Rj. po-plaslti. v. impf. plasiti. 

— /. 1) erschrecken, tcrrefacio. Rj. — Nego dotle mi 
bajde da se plasimo, pa koji koga poplasi, onaj prvo 
da poCne jesfi. Npr. 167. Poplaiio bi buljuk goveda. 
(Kad je ko neoecsljan i eupav). Posl. 255. Danilo 
kazujc poplaSenome earn Navuliodonosoru strasni san 
ojegov. DP. 300. — 2) ahschrcckcn, deterreo. Kj. 
poplaitti koga da ne cini sto: Udariti koga bahom, 



poplat 



113 



popovati 



t. j. poplasiti koga, osobito vikom i prijetnjom, Rj. 
17b. Bedir-pa§a dakle, jedno poplasen od Srba, a 
drugo obradovan, Sto su dahije pobjegle iz Bijograda, 
krene se od Bijelib Voda. Danica, .'), 208. — IJ. aa 
se, rcfleks. — 1) erschrecken, terrefio. Rj. vidi stra- 
viti se. — Brada se upropaste i poplase i stanu ga 
moliti da im oprosti. Npr. 64 VidjevSi ga udenici po 
morn gdje ide, poplasise se govoredi : to je utvara; i 
od straha povikase. Mat. 14, 2G. — 2) sich erschrecken 
. ih terreor. — Ali se carev sin od toga ne po- 
plasi, nego ostane kod babe da sluzi. Npr. 23. Samo 
,'ei se ruva poplasiti, a kanio li kad podvikne Turdiu. 
Npj. 3, 392. Da se Curdija poplasio od Turaka. Da- 
nica 3, 181. < >n se poplasi za zivot svoj i pobjegne. 
Sovj. 38. 

poplat, m. (u Grblju) taban (1) u noge (a taban 
onamo se zove udarac po nasenni tabanu, n. p. sto 
fcabana po tugjem poplatu ne bole [Posl. 295]), die 
Wusssohle, planta. U Risnu kazu da djecu ne valja 
biti po poplatima, jer onda ne de rasti. Rj. — po-plat 
(ri<li oplata). ( )sn. 208. 

piiplata, f. (u C. G.) proSnja u koju ide dovjek 
kad mu se kaka nesreda dogodi, n. p. kad ran kuda 
izgori, kad ga ko pohara (stoku mu otjera), kad plada 
krv. (a Bjelopavfidima) i kad se odijeli: otiiao u 
poplatu, das Betteln, mendicatio. Rj. po-plata. isp. 
pophititi 2. 

po|>l;ltiti, poplatim, v. pf. koga. Rj. po-platiti. — 
1) beeahlen, solvo: Sto si rnuza tak' za malo dala? 
,Ta bih ti ga bolje poplatila. Rj. — 2) (Almosen) 
lichen, reichen, beschenken, praebco, muneror, cf. po- 
plata: Dobro te te sestridi poplatit'. Poplatise snznja 
ni'voljnoga. Rj. 

pi'iplav (pciplav), m. vidi bujiea. Rj. bujna voda u 
potoku. po-plav. vidi poplava. isp. pbplaviti. 

poplava, /'. vidi poplav. » Hrvatskoj poplava maci 
povodanj. — Da bude utodiSte i zaklon od poplave i 
od dazda. Is. 4, 6. Utodisle od poplave, zaklon od 
zege. 25, 4. 

poplavetnjeti, poplavetnini, v. pf. blau icerden, 
livesco, caeruleus fo. Rj. po-plavetnjeti, plav postati. 
nidi |ioplavjeti. 

pftplavica, /'. barice poslije kiSe, die Pfiitzc, pains. 
Rj. po-plaviea. isp. pbplaviti. 

poplaviti, vim, v. pf. iihersclin emmen, inundo. Rj. 
po-plaviti. vidi oplaviti. v. impf. plSviti 1. — Greznula 
porta po polju, t. j. poplavila. Rj. 100b. l'a doslo 
more i sve proso poplavilo i odnijelo. Npr. 162. 

poplavjeti, poplaviin, v. pf. vidi poplavetnjeti. Rj. 
po-plavjeti, plar postati. v. impf. pbiviti. 

poplesti, popletem, v. pf. zuflechten, perplecto,_ ab- 
sotvo plexionem. Rj. po-plesti. v. impf. popletati. sa 
Be, pass.:\J malijem ogradama prosce se podoStrava, 
8 n velikima se uravlja, a odozgo se svagda poplcte 
prueem. Rj. 616b. 

poplet, m. — 1) das Geflechte, Flechtwerk vom 
Zaune, crates. Rj. ono sto se poplete. — 2) darape 
na poplet, geflochtene Strumpfe (die nicht gestricki 
weraen). tibialia nexa, non pingenda acu. Koje da- 
r:i|ic nijesu na poplet, one su na igle. Rj. 

popletfuije, n. das Ueberflechten, plexio. Rj. verb 
ml popletati. radnja kojom tko poplede sto. 

popletati, pdplecem, v. pf. uberflechten, plecto. Bj. 

§c-pletati. v. imp. prosti plesti. 8. pf. poplesti. — A 
aznadem, moj gajtanel aa de tebe star nositi, likoni 
la te opletala, a rogozom popletala, koprivama naki- 
tibi. Npj. 1, 291. 

popletita, /'. Art Stickerei, picturae acu factae 
genus. Rj.nekakav vez. isp. pokrstica, povojica, ulama. 
— popletica (osn. u poplet). < »sn. 323. 

poplijt'iiiti, poplijenim, ». pf. vidi oplijeniti. Rj. 
po-plijeniti. v. impf. plijeniti. 
pupliiiuti, p&plinem, v. pf. n. p. poplinula voda 



po brijegu, ubcrfluten, effundi. Rj. po-plinuti. v. pf. 
je i prosti plinuti. v. impf. pliti. 

pdplivati, vam, v. pf. '.u ichwimmen 

Rj. 3 poceti plivati. po-plivati. — Da je u takome 
boju toliko ljudi izginulo da su po krvi poplivali 
konji i ljudi. Rj. :; t6a. 

p6pluii, popliina, m. Stulli. vidi jorgan. isp. po- 
krivafi, i syn. orn 

p6pljeujo, n. tla< Weihen zum Popen, ordinatio. 
Rj. verb, od popiti. radnja kojom, n. p. vladika popi 
koga. 

popljeskati, skam (popljeStem), v. pf. mit der 
flachen Hand schallend scht a coin pes 

Popljesti bijesna da je bjeSnji (Posl. 255). Rj. po- 
pljeskati (rukama). r. impf. pljeskati. 

pc'ipljcsni\ iti. vim, v. pf. versehimmeln, situ cor- 
rumpi. Rj. po-pljesniviti, pljesniv postati. vidi pobu- 
gjaviti. v. impf. pljesniviti (i se). 

popljiivati, p6pljujSm, v. pf. bespeien, eonspuo. Rj. 
po-pljuvati. vidi upljuvati 2. v. impf. prosti pljuvati. 

— Zapljuni me, t. j. popljuj me, ako to nije istina. 
Rj. 189b. Od duvana kuda popljuvana. Posl. 232. 

pi'ipljiizniiti se, znem se, v. r. pf. ausgleiten, aberro, 
cf. popuznuti se: Noga joj se popljuznula. Rj. po- 
pljuznuti se. vidi pokliznuti (i se). v. impf. popuzivati. 

— popuznuti (i sa I umetnutim . . . koine je jos do- 
dano j, i s njim sastavljeno u jedan glas: poplj ■ 

se). Korijeni 293. 

pupo, to. (juz.) hyp. od pop. Rj. gen. popa, voc. 
popo. vidi popa. — Kao i popo bez rakije. Posl. 131. 
Svaki popo u svojoj knjizi vjest. 277. 

pop6diti, pdpodim, v. pf. Boden legen, parimen- 
tum faccre, eoassare: 1 popodim listom javorovim. 
Rj. po-poditi sto, pod inn naciniti. r. impf. poditi. 

— Podnica, daska kojom je sto popogjeno. Rj. 523b. 
popojaske. vidi pojaske. Rj. adv. po-pojaske, kao 

u pojas. — Kako aidaja izigje, uhvati se (carev sin| 
s njim popojaske, pa se ponesi letni dan do podne. 
Npr. 46. za kvantitet na zadnjem slogu isp. ametice. 

pupola, (govori se i popolak, a i popole) n. p. 
rasjekao popola, entzweischneiden, disscco. Rj. adv. 
po-pola. vidi pola. — Pop somun ovaj presijece po- 
pola, pa jednu polu uzme sebi, a druga ostane do- 
madinu. Rj. 306b. Te tu Vuku odas'jece glavu, Uso 
glavu, a Demir oruzje, udiniSe po pola junaitvo. 
Npj. 4, 432. 

popolak (po polak), adv. vidi popola. 

popnlako, langsam, lente: dudo popolako! Rj. 
po-polako. s'sp. po (slozeno sa adv.) i polako. 

popole (po pole), adv. vidi popola, popolak. — 
Rasplastiti ribu, t. j. rasjedi je niz legja po pule. Rj. 
640b. Odsijede im baljiue po pole, do zadnjice. Sam. 
II. 10, 4. 

pdponae, pftpSnea, m. (u Srijemu) die A 
convolvulus arvensis. Rj. biljka. vidi slatkovina. — 
po-ponac, od osnove od koje je popeti se (popi 

popouize, i, j. ponize (cf. po): Posagni se dolje 
i poponize. Rj. tide, po-poniie, po-po-niie. 

puposali, p6posem, v. pf. po-posati, sve posati 

(posisati). v. impf. sSti (sisati). — Da te mogu ufatiti, 

Fatol bjelo bih ti lice obljubio, erne bih ti oci po- 

Herc. L97. isp. Ljuta gnja, koja ee mi popit' 

0( i rent . Kov. 101 (isp. i is|iili). 

pdpoT, adj. ties Popen, sacerdotis: Sto j' 1 popovo, 
da je gotovo (Posl. 356). l!j. sto pripada popu. 
Popova muda, a. pi. der Spindelbaum, evonymus. 
Rj. 543a (biljka). I tvojega, pope, Milutina ... Te 
pogodi popov- Milutina. Npj. 4, 35. 

pdpovac, pbpovca, f. [u Dubr.) vidi majdina duSica. 
l!j. biljka. vidi i oiajkina dusica, der Quendel, thymus 
serpillutn lAnn. 

popdvaiije.u. der Priesterdienst, sacerdotium. Rj. 
verb, ml popovati, stanjt kojt biva, kad tko popuje. 

popovati, pdpujSm, v. impf. Pope sein. sum sa- 

8 



popovina 



— 114 — 



poprenuti se 



cerdos: sto ti v raeni popujeS (irillst mich belehren, 
moralisiren) (Sto me u&l? Sto mi starjesujes? Posl. 
Kj. Inli pop. sluibu popovsku ievrsivati. — Sta 
popujes kad pop nijesi? ^ad se ko namei!e kome 
za uditelja). Posl. 352. U PaStrovidima imaju samo 
I'ltiri popa, nego im popuju kalugjeri iz 4 manastira. 
Kov. 34. 

popovina, f. das Einkommen vom Priesterthum, 
reditits sacerdotalis. Kj. dohodak po}iovski, plata po- 
povska. 

PdpOVO, n. adj. kao knczina (oko 30 sela i oko 
500 kuda) u uahiji Trebinjskoj). Rj. 

popovski, adj. Popen-, priesterlieh, sacerdotalis. 
Kj. sto pripada popovima Hi popu kojemu god. — 
il' Dubr.) ondje se djak zove sarno onaj koji je 
obuden u popovske haljine. Kj. 121b. Podaj popu 
popovsko, a gospodi gospodsko, pa bjezi (od njih). 
Posl. 250. Popovska svagja gjavolaka svadba. 255. 

popovstvo. n. das Priesterthum (die W&rde), sa- 
cerdotium, dignitas sacerdotis. Kj. sluzba i vlast po- 
povska. - Miloje jc Gjak bio pop, pa posle ostavi 
popovstvo, i postam' ]iis:ir. Milos 182. 

pdprai-auje, ». verb, od popradati. radnja kojom 

tko popraca sto. 

popraeati, darn, v. impf. po-pradati. vidi propradati. 
v. impf. prosti pratiti. v. pf. popratiti. — Nijesmo 
Hi suzne popracali. Rj. 724a. 

poprati, pdperem, v. pf. platuo, in Wasscr tauchen 
(bei der Bleiche), acpja imbuo. cf. popirati. Kj. po- 
prati. popere se platno u bijeljenju. 

popratiti. tim, v. pf. vidi ispratiti: Senjani ih divno 
ukopase a 8enjauke tuibom popratise. Kj. po-pratiti. 
v. impf. popradati. 

p&priiv, adv. po-prav, po pram? upravo? — Sve- 
krva je (nevjestu) podi£e govoreci: »Ne boj se, moj 
sinko, ja nijesam za drugo dosla nego da te darujem 
kao poprav svoje dijete.« Npr. 215. Ja vi hodah i 
prijed kazati. no ne mogah zbor vi prekinuti, red me 
dekat' ka po prav mlagjega. Npj. 5, 484. 

p5prava. /*. — 1) die Aushesserung. rcparatio. Rj. 
djelo l-nj/m sc sto popravi. vidi popravak. isp. po- 
pravka. isp. popraviti 1. — 2) (u Srijemu) die Aus- 
idfmtmg, veconciliatio : otisli u sud na popravu. Rj. 
vidi pomirenje. 

pi'ipra\ ak. popravka, m. djelo kojim se sto popravi 
vidi poprava I. isp. popravka. — Popravci i dodaci. 
• Isn. 370. Te se valja nadati da de to djelo, dim se 
ncki popravci izvrse. pimioi'u one nagrade do skora 
izari na svijet. Kad 13, 169. 

popravdati se, poprfivdam se, v. r. pf. (u Hrv.) 
ml) svaditi se. Rj. recipr. po-pravdati se. t'. impf. 
pravdati se 2. 

popravitelj, m. koji je sto popravio Hi popravlja: 
Mi bvi znamo, da se u Srpskoj ku(h)ini, gdje sredom 
ne dolaze ovakovi spisatelji i popravitelji jezika, tako 
disto i lijepo govori, kao i u sobi. Nov. Srp. 1817, 
518. isp. jezikopopravitelj. — rijeci s takim nasi, kod 
boditelj. 

popraviti, vim, v. pf. Rj. po-praviti. — I. 1) vcr- 

bessern, repariren, reparo. Rj. v. impf. popravljati. 

— Oko kola, ili u vodeniui sto popraviti, za to slabo I 

ko trazi majstora. 1 >aniea 2, 102. Od pojedmijeh Ijudi 

ako jedan i pogrijesi, dnigi re ija popravitx. Pis. 16. 

Pod kakvijeni bill imenom ovdje uzgred popravio jo§ 

"liko rijeci. Pis. 30. sa se, )iass.: Ja sam napo- 

menuo samo njekoliko pogrjesaka, ali ili ima toliko 

igo, da se ovdje ne mogn popraviti. Pis. 24. — 

2) vidi pograditi 2. Rj. kao nactniti malo pomalo. 

•'ipf. praviti. — Rusima je mnogo lakSe uzimati 

■ rijeci nego nama; jer su <mi Slavensh 

najprije popravih prema svome narodnome. Pis. 

21. — //. sa se, refleks. — 1) sich bessern, emen- 

dari. Kj. u iimnom smislu: holji postati. isp. dozvati 

se, usavjetovati se, usvjetovati se, uavijestiti se. — 



Eaka je taka je (zena); a moze biti da ce se n napre- 
dak sto i popraviti. Npr. 144. Karl hi se Zora popra- 
vila, onda bi sc i Zagrebaeke narodne novine morale 
na bolje promijeniti. .Slav. Bibl. 1, 'J4. — 2) u tje- 
lesnom smislu: Potkoziti se, kao ugojiti se, popraviti 
se u tijelu, gutes Aussehen bekommen, instaurari. 
Rj. 554a. vidi oporaviti se, i syn. ondje. 

popravka, f. kad se Ijitili poprave, dozovu se, budu 
bolji; die Besserung, vita emendatior, melior rerum 
conditio. — Kolike su moraine rane bile na ovom 
selu ... ne bi li otud bilo kakve popravke. Zlos. 245. 
Zabranjuju psovke . . . i opet od svega toga slaba 
popravka. 308. 

popravljanjc, n. Rj. verb, od 1) popravljati, 2) 
popravljati se. — 1) radnja kojom tko popravlja sto 
(das Repariren, reparatio. Rj.): Okolni se narod starao 
i za popravljanje namastira. Rj.395a. U ovome njibo- 
vome popravljanju narodnoga jezika . . . svaki zapo- 
vijeda i radi uciteljski. Pis. 94. — 2) radnja ili 
stanje kad se tko popravlja. 

popravljati, vljam, v. impf. Kj. po-pravljati. v. pf. 
popraviti. — J) repariren, reparo. Rj. — Kome 8r- 
binu Srpski jezik ne valja. neka ga popravlja i nnvi 
neka gradi. Npr. 111. Popravljajuci pogrjeske u knjizi ... 
Odg. na sit. 3. Stanu pregjasnji sanac popravljati. 
Sovj. 43. sa se, 2 }a ss.: Da se pocne popravljati ono, 
sto je do sad iskvareno. Pis. 21. u umnom smislu i 
Poklonim sto malim devojcleama, te pocnu pevati, a 
velike ih onda stanu popravljati. Npj. 1 4, XXXII. 
Popravljajie svaki bliznjega. Sol. I. 5, 11. — 2) sa 
se, refleks. sich bessern, emendor. Rj. postajati bolji, 

pupi'd, m. I'liiul, unniitze Dinge, nugae: potrosio 
novce m poprd. Snaha n rod, a svekrva u poprd 
(Posl. 291). Rj. vidi oprdica, i syn. ondje. — Bud 
snaha u rod, tud svekrva u poprd. (Kad ko ostavivsi 
kudu otide kud besposlen). Posl. 30. po-prd, prosta 
osn. u prdjeti. 

poprdan, poprdana, m. vidi prdonja 1. Rj. vidi i 
prdak, prdov, prdizvek, prdozvek. grab onaj sto je 
krupan kao bob. — po-prdan. prosta osn. u prdjeti. 

pi'iprdica, /'. (u Dubr.l D pregji onaj vavoljak, gdje 
je pregja deblja: opredeno na poprdiee. Rj. vidi upo- 
dak. — po-prdica. prosta osn. u prdjeti. 

poprdivanjc, n. das abgebrochene Farzen, inter- 
crepitatio. Rj. verb, od poprdivati. radnja kojom tko 
poprduje. 

poprdivati, poprd uj em, v. impf. abgebrochen farzen, 
intcrpedo: Pozvekuju toke na < ijilasu, poprduje adnagj 
u vuruni. Rj. po-prdivati, prdjeti prekidajuci. 

pophlljiv. adj. immer (oft) farzend, qui semper 
pedit. Rj. koji cesto prdi. — PoprduSa, poprdljivd 
zensko. Rj. 593b. Miti ga kao mati poprdljivu derku. 
Posl. 179. 

poprdtiuti, p6prdnem, v. pf. prde i poprde, noch 
einmal farzen, gleiehsam :um Beschlusse, repedo. Rj. 
po-prdnuti, kao jos jednom prdnuH. 

poprdusa, /'. poprdljivo zensko. Rj. — rijeci s tukvim 
nast. kod ajgirusa. 

poprocke, (u C. G.) vidi poprijeko. Rj. adv. po- 
predke. 

poprdei, p6prSgnem, v. pf. vidi popregnuti. Rj. 
po-predi, n. p. konju kolan. r. impf. poprezati. 

poprecivanje, n. das halblaute Drohen, das Be- 
ilri'hiii. mbminatio. Kj. verb, od popredivati. radnja 
kojom tko poprecuje. 

popredivati, popredujem, v. impf. bedrohen, minor 
leviter. subminor. Rj. po-predivati, kao prijetiti iMiha, 
malo. r. pf. poprijetiti. 

poprdgiuili, p6pregnem, v. pf. anziehen, anspannen, 
intendo, adduco, cf. popredi. Rj. po-preguuti, n. />. 
ko)ijn kolan. v. inijif. poprezati. 

pnprctiuti so, pfiprenemo se, v. r. pf. po-prenu 
se nekolicina jedan za drugim. isp. prenuti se. t>. 
impf. isp. predati. — Zetvu iele tri jetrve, legoSe 



popret 



115 



popmiiti 



in ■ poapavati; bad se one poprenuse, ali sunce na 
jahodu. Npj. 1, I 70. 

popret, m. mil Asche bedeckte gliihende Kohlen, 
cincres igni impositi: ima vatre u popretu. Rj. po- 
pret. popretana vatra, zerava. vidi supret, upret, za- 
pret. — Gdjekoji u popret metnn kakav rog, jer 
kazu da vjestica osobito bjezi od smrada ovoga. Rj. 
67a. (Jeka ziuiu u popretu. DPosl. 12. 

popretati, p5pred§m, vidi zapretati. Rj. v. pf. po- 
pretati, na vatru, zeravicu nugrnuti pepela. vidi i 
upretati. v. impf. pretati. 

popreti, poprern (popreo, po jugozap. kraj. i popr'o), 
v. pf. vernichten, perdo: Tako me ne poprlo sto si 
mi iz tvoje ruke dao! (Prijatelju. Posl. 299). Rj. po- 
preti. kao unistiti. upropastiti. isp. poraziti. v. impf. 
preti. — Tako Hie bratska ne poprla! Posl. 298. 

popr<>zauje, n. das Anziehen (s. B. des Sattel- 
gurts), intensio, adductio. Rj. verb, od poprezati. 
radnja kojom tko popreze n. p. konju kolau. 

poprezati, pftprezem, v. impf. n. p. konju kolan, 
anziehen, adduco. Rj. po-prezati. v. pf. popredi, po- 
pregnuti. 

poprii-ati. pftprldSm, v. pf. wenig crzdhlen, pau- 
lum narro. Rj. po-prieati (malo). v. impf. pridati. 

poprigati, gam, t'. pf. rosten, frigo. Rj. po-prigati. 
vidi pofrigati; oprigati, uprigati, isp. poprziti, i syn. 
ondje. v. impf. prigati. 

pbprijeko, quer, von der Seite, e transverso. Rj. po- 
prijeko. vidi popredke. isp. uprijeko. — Uzduz i po- 
prijeko. Rj. 773a. Dokle Tale zahogjase, zdravo doma 
dohogjase; a kad pogje u prijeko, donese ga popri- 
jeko. Posl. 65. Pogleda ga Milos poprijeko, ndari ga 
rukom uz obraze. Npj. 2, 143. A na Twice popri- 
jeko glede kao vuei u bjele jaganjee. 4, 228. Od toga 
dana Saul gledase poprijeko Duvida. Sam. I. 18, 9 
asp. prijedati se na koga). 

pdprijeti, poprSm, (v. pf.) (u C. G.) vidi potis- 
nuti. Rj. po-prijeti. kao prost glagol ne dolazi. isp. 
prijeti. 

poprijetiti, poprijetim, v. pf. bedrohen, minor. Rj. 
po-prijetiti, kao istiha, malo priprijetiti. v. impf. po- 
predivati. 

poprikui-iti so, poprlkudTm se, v. r. pf. po-prikuciti 
se, kao malo prikuciti se. vidi prikuditi se. v. impf. 
prikudivati se. — Kazu da ga (blora) na atu nije 
smio Sdekati, nego kad mu se poprikuci, opali na nj 
dvije puske male. Rj. 31b. 

poprimati, popnmam, v. pf. po-primati, sve redom 
pnmiti. v. impf. primati. — Mloge je obicaje od njih 
fad 1,'nsa) poprimao, n. p. s astala jesti, kosu stridi. 
Danica 1, 90. Navale sve besposlice . . . u Bijograd; 
i dahije ih sve rado poprimuju. 3, 146. Ostaii svi 
narodi, koji su poalije primali nauke jedan od dru- 
goga, poprimali sit i njesto od oboga toga. Tis. 31. 

popritdirnilti, popritegnem, v. pf. fester anziehen, 
all mho: Begu bolje popriteze ruke. Rj. po-priteg- 
nuti, kao malo jace pritegnuti. isp. pritegnuti. v. impf. 
popritezati. 

pii|irili''/.aiije. n. verb, od popritezati. radnja kojom 
tin popriteze sto. 

popritezati, poprltezem, v. impf. po-pritezati, kao 
sve malo priteeati. isp. pritezati. v. pf. priti 

Sto ti biser tako glavom krede? a dukati k zemlji 
fopriteiu? Here. 28. 

poprljiti, popfljim, v. pf. absengen, aduro. Rj. 
po-prljiti. v. impf. prljiti. 

poproci, p6progjem, v. pf. ein wenig vorbeigehen, 
piuiluliaii praetereo. Rj. po-prodi, kao malo pro < 
Up, ''. impf. prolaziti. 

poprositi, poprosim, v. pf. bettcln, mendico: Da 
poprosim i hljeba i vina. Rj. po-proaim. i*p. r. imp/. 
prositi 2. 

1. poprskati, pdpfskam, v. pf. bespritzen, aspergo. 
Rj. po-prakati, glagol prdazan. vidi poprsnuti. /-. impf. 



prskati. — Projahao mimo njib na svome konju . . . 
pa ga okrive da ih je poprskao. Sovj. 21. Krv nji- 
hova poprska mi haljinu. Is. 63, 3. 

2. poprskati, p&prskam, v. pf. po-prakati, kao 
redom isprskati. glagol neprelazan. isp. prsnuti. prsak. 
— Napuni se kamena pedina od crnoga dima zeato- 
koga, junaeima oei poprskase. Npj. 5, 133. A na 
njih je lagje navalio, te su lagje na legji(h) uosili, 
tu Risransko roblje poprskalo. 5, 165. 

poprsnuti, p5pfsn§m, vidi 1 poprskati: D ruku je 
vode dofatila, te poprsnu Boicica Ajku. Rj. pn-prs- 
nuti. v. impf. prskati. 

poprsati, popfSam, v. pf. (u C. G.) poprSao anijeg, 
t. j. oprasio; poprsati kakvo jelo dime, n. p. sederom, 
t. j. potruniti, bestrewn, conspergo. Rj. po-praati. 
kao glagol prost nc nahodi sc. isp. prSati. 

popish i, poprSim, v. pf. kao malo prlinuti. vidi 
1 prlinuti. v. impf. prhati. — 1'oprsio je, nu nije 
poletio. DPosl. 98. sa se, refleks.: Nije kokosi da se 
ne poprsi. 82. poprsiti, krilima potreati. XV. 

poprstiti, sfim, v. pf. zertreten, conculco, n. p. jaja, 
ljude: Poprstise Tursku sirotinju. Rj. po-pr5titi, kao 
pogaziti. v. impf. prStiti. 

poprnu. m. — 1) (u Lici) ono dim se samar veze 
za konja (a na sedlu i ondje se zove kolan), Saum- 
sattelgurt, cingulum clitellarum. Rj. Na staroj oslici 
zut poprug. DPosl. 66. — 2) (u C. G.) vidi potprug, 
kolan: Bog t' ubio, moja koao rusa! ito sam tebe 
gojila zaludu, za popruge konja Mirkovoga. Rj. po- 
prug. — Znacenje (korijenu) tegliti, natezati, otezati, 
stezuti: prug, poprug, prugao, pruglo, prugla, pruga, 
pruzalo, supruga, pruziti, pruzati. Korijeni 224. 

poprziti, zim, v. pf. rosten (im Sehmalz), frigo. 
Rj. po-prziti. vidi uprziti, popeei. isp. pofrigati, po- 
prigati. v. impf. prziti. — Neka prineae na ^rtvu 
zahvalnu bijeloga brasna poprzena s tijein koladima. 
Jlojs. III. 7, 12. sa se, pass.: Zatop, kuhan i sitno 
iajeean drob od kakva zivindeta, koji se poslije po- 
przi. l!j. 198a. Cufteta se poprze na maslu. Rj. 763b. 

popiieati. pbpueanio, v. pf. Rj. po-pucati. v. impf. 
pucati. — 1) nach der Eeihe bersten, rumpor, n. p. 
od smijeha. Rj. svi redom. isp. pokidati se, potrgati 
se. — 2) kao sve ispucati: Evo, Gospod zapovijeda 
i udaride dom veliki da se razvali i mali dom da 
popuca-. Amos 6, 11. 

popueivanje, n. Rj. verb, od popueivati. — 1) stanje 
koje biva, kad sto popucuje, poiinje pucati (daa 
Springen, Zerapringen, diruptio. Rj.). — 2) stanje 
koje biva, kad puske popucuju (das Halleu der Flin- 
ten, sonitus telorum emiaaorum. Rj.). 

popueivati, popticuje, v. impf. Rj. po-pucivati. — 
1) niifangen zu zerspringen, rumpi: Dojke rastu, 
toke popucuju. Rj. pocinjati pucati 1. — 2) hailen, 
erschallen (von din Flinten), sono: ZapoceSe puske 
popucivat'. NeSto puske popucuju desto. Rj. vidi pu- 
cati 2. 

poputlliina, f. po-put-bina. vidi poputnina 1, put- 
nina; der Botcnlohn. — Ja ti jutroa ni dinara nejmam, 
da li, brate, popudbinu platim. lIXpj. 3, 489. Pri- 
dade knjigu, popudbinu plati, husar uze, dobro za- 
faljuje. 4, 108. 

popnlarau, popularna, adj. papillaris, popular, sto 
pripada puku, prostomu narodu. vidi pudki. — Ima 
mnogo Btvari vrlo popularnih (i oradkih i bopadkih 
i primaljakih rijefii i redenica). Kolo 14 (15). 

popiilarisaujc ». verb, od popularisati. radnja 
kojom tko popularise sto. 

popularisati, populariSem, o. impf. ipf. sto. cvniti, 
ucimti ga, da bude popularno; popttlarisiren. za 
obliije isp. yarakleisatd, r. impf. i pf. — Ne bi imao 
prilike da popularise, Pestalocija. Megj. 9. 

popuniti. nliii. v. pf. n n*l alien, expleo. Rj. po- 
puniti. r. impf. popunjatd, popunjavati. — 1 imade 
divan-kabauiea, kojano je a Divnu krojena, a su- 



popuno 



— 116 — 



poradi 



vijem ilatom popwnjena. Npj. •"•, 434. — Turci su i 
•ili odredili komiaiju, da protolkuje i popuni 
move Bukreskoga mini. Miloi 141. Primi 
svoju, Bad vei- popunjenu regementu. Zitije 21. Pa 
mn u/.e jedno rebro, i mjesto popuni mesom. Mojs. 
1. 2, 21. 

popiino, adv. po-puno, kao prilicno puno. isp. po 
no sa adv.) i puno. — Ko popuno io, popu 
nije mio. Posl. L51. 

poprinjaiije. a. das Ausfullen, expletio. Rj. verb. 
ml popunjati. radnja kojom tho popunja sto. 

popunjati. p&pOnjam, v. impf. ausfullen, cxpleo: 
lii gjevojke tri jagluka vezle . . . popunjaju zlatom 
i biserom. Popunjati dragijem kameniem. Rj. po- 
punjati. vidi popunjavati. v. pf. popumti. 

popanjavanje, ». verb, od popunjavati. wdipopu- 
Qjanje. 

popunjavati, popunjayam, v. impf. po-punjayati. 
• uli popunjati. v. pf. popuniti. — Vezak vezla C'en- 
eijtSa laiiiua a na bezu syilom podatkanu, popunjava 
ii in slatom. Here. 118. 

popurili, rim, b. /)/'. n. p. kukuruz, am Feuerbraten, 
rosten, torreo. Rj. po-puriti. v. impf. puriti. 

pupiistit i. popustim, v. pf. Rj. po-pustiti. vidi popu- 
stiti. v. impf. popustati, popuStavati. — I. 1 a) nach- 
lassen, remitto: popustila zima. Rj. neprelazno. Icao 
malo prejenjati, malo prestati. — Sad je mrzost ova 
popustila. Kov. 6. Ova je budalastina sada nesto 
malo popustila. Priprava 40. — b) preluzno: Kad ga 
popusti vrucina i prene se od sna, on oseti smrad. 
Npr. 54. Malo ga je popustilo pirn. Npj. 1. f)44. Po- 
pusti mi moje b'jele ruke, da ja Bkinem odijelo divno. 
I. 21. — 2) lassen, concedo: ne popusti, Gospode, 
Boze, oblasti necastivome i nekrstenome, heisst es in 
■ nnn, Volksgebete. Rj. (lead se mole Bogu). popustiti 
home Ho: Tako se malo pomalo svadimo zdravo, i 
M-i- -i poi nemo psovati, dok berberin popustirsi main 
reee . . . Danica 2, 131. Zakljucujudi (Srbi) iz toga, 
da (Turci) ne enisle nista popustiti . . . Turci ni sad 
ne popusti niSta od onoga, sto su pre kazali. Milo~ 
33. Da je on popustio i meni dao za pravo. Odg. na 
ut. 21. sa se, pass.: Idite sami i kupite sebi pljevu 
gdje oagjete, a odposla vam se ne ce popustiti nista. 
.Mojs. II. 5, 11. — II. sa se, refleks. sich nicht mehr 
wehren, der ZudrvngUchkeii nachgeben, concedo. Rj. 
Icao ne branedi se rise dati se, podati se. 

popusiti, Mia, v. )if. Rj. po-pu5iti. v. impf. pusiti. 

— 1) cm wenig mm In n i Tabak), paululum nicotianae 
dueo. Rj. (malo). — 2) n. p. lulu duvana, cine Pfeife 
ausrauchen, t ihamire fistulam, cf. ispuiiti. Rj. (sve). 

popi'istanjo, n. — 1) das Nachlassen, remissio. Rj. 

— 2) das Ueberlassen, concessio. Rj. verb, od popustati 
i popustati se, koje vidi. 

1. popustati. pbpQStam, v. impf. Rj. po-puStati. vidi 
popuStavati. v. pf. popustiti, popustiti. — /. lj naeh- 

remitto. Rj. — Zima popusta i yreme se fiisti. 
Danica 5, 21. isp. popustiti la. — 2) uberlassen, 
lassen, relinguo, concedo. Rj. popustati home. isp. po- 
pustiti 2. — ,'{) in pjesmi) kosu, wachsen lassen, 
promitto: Za koga je dika lice ubelila? Za k. 
dika kosu popustala? Bj. kao pustati. ovamo idu i 
ovakiprimjeri. I mene je soko nenau<5en: sto ulivaii. 
riSe ne popusta. .Npj. 1, 570. Lukavi su Hercegovci 
Turci: silnu vojsku popustaie na se. Npj. 1. 1."p7. 
/ /. sa se, refleks. sich uberlassen, nicht wehren, 
strduben, dedere se. Rj. kao ne branedi s< v&i 
se. 

2. popustati, pbpuSt&m, v. pf.allenach der ReOtt 
entlassen, dimitto minus (e carceribus). Rj. po-| 

kao sn redom ispustiti, n. p. iz tamnice. — Kad 
tamo, a to u podrmnu svet Bozij. Onda carev sin 
zapovedi da svi izlaze jedan po jedan . . . Kad vei 



sav narod izigje, zahvale mu sto ih je popustao i 
izbavio i otidu svaki avojoj kudi. Npr. 50. 

popuslaviiiiji', a. vidi popustanje. Rj. 

popuslavati, popustavSm, v. impf. vidi 1 popustati. 
Rj. po-pustavati. r. pf. popustiti, popustiti. 

popiistcnik, popuBtenika, m. — 1) konj koji se 
dobro ne ujalovi. Bj. vidi nutrak. — 2) vo koji se 
pusti te se ne hvata u plug, da bi se utovio radj 
bolje prodaje. Rj. 

(topiistiti, popuMnn, v. pf. po-puStiti. vidi popustiti. 
isp. pustiti i 1'iistiti. v. impf. popustati, popustavati. 

— Jabueilo krila popustio, popustio krila do kopita, 
Npj. 2, 109. Na doratu dizgin popustio, pravo drumom 
nac'era dorina. 4, 403. 

popiit, (u Dalm.) koga. t. j. nalik, ahnlich, similis: 
poput onoga feljadeta. Rj. po-put. — prijedlog put 
uzima preda se po, i onda se misli, da ono, sto je 
obniuto eemti, i oblicje njegovo uzima : Poput onoga 
celjadeta (t. j. na nj). isp. Sint. 2 l J2. 

populati. poputam, /■. pf. Fussfessel anlegen (einer 
Menge), compede vinevre alium ex alio. Rj. po-putati, 
n. p. Ijiaie. t. j. metnuti ih sve redom u puta, n bu- 
kagije. 

popfitiiina, /'. der Botenlohn, die Wegzehrung, via- 
ticum. Rj. po-putnina, 1) ono sto se plati putniku, 
glasniku \ridi putnina, popudbina), i 2) ono sto se 
da kome na put (isp. brasnjenica). — ^akov dobije 
dopustenje, da ide s vojskom, da ga (C'uriijul ubije, 
onaj kraj da uniiri i uredi . . . Jakov naplativsi doliro 
svoju poputninu, kako od JIaevana, tako i od Sa- 
liaekib Turaka. vrati se s vojskom k Bijogradu. Da- 
nica 3, 207. 

popuzivanjc, ». das Weichen, recessio. Rj. rerb. 
od popnzivati. stanje koje biva, kad tko Hi sto po- 
puzuje. 

popuzivati, popuzujSm, v. impf. von der StelU 
weichen, cedo loco. Rj. po-puzivati. popusuje n. p. tka 
flu i. ili mu noga popusuje. r. impf. prosti puziti 2. 
v. pf. popuzuuti. 

popiV/.ljiv. nilj. schlupfrig, labidus: Bog te safiuvaq 
Osmana dizdara, i kriva kantara, popuzljiva mosta, 
podrugljiva gosta, prtene vrede i zle srece lu sali kad 
se napija). Rj. po-puzljiv, na cemu je lasno popuznuti. 

— u pridjeva s takmm nasi, pred lj samo se glasovi 
z i s mijenjaju u i i £ iprelazljiv, kosljiv) (( i oni 
ne svagda (popazljiv). isp. t »sn. 95. 

popuznuti, znem v. pf. von der sidle weichen 
recedo, loco cedo. Rj. — 1) po-puznuti. vidi i po- 
kliznuti. v. impf. popnzivati. — Jezik popuzne, a 
istina iskrsne. DP. 40. U svoje vrijeme popuznuii 
noga njihova, jer je blizu dan propasti njibove. Mojs. 
V. 32, 35. Za to ce put njihov biti kao klizavica jio 
tami, gdje 6e popuznuti i pasti. Jer. 23, 12. — 2) sa 
se, refleks. vidi popljuznuti se, opuznuti se, pokliznuti 
se. znacenje kao pod 1. — Popljuznuti se, cf. po- 
puznuti se. Bj. 543a (a ove rijeci nema u Rj. na 
mjestu svoji in i. 

pBr, m. lu Dubr. i u Srijemui vidi pras. Rj. vidi 
i capljan, capljani luk. isp. purjan. nekakav iiil:. 

poralia, /'. in Hrv.) der Gebrauch, usus: za koju 
poralm trebas to'.' Rj. isp. upotrebljavanje, upotrsj 
bljivanje. po-iaba, drugoj je poll osnova u rabiti, koji 
glarol >/ cakavaca znaci kao sluzbu ciniti, n. />. ova 
meni rahi za to i za to, t. j. ja ovo upotrebljavam za 
to i za to. 

piirad. prijedlog s gen. vidi poradi, porasta (porad 
stai. 

poraila. /'. (u Mostaru) od konopljanijeb konacfl 
kao vr3a, te se riba u nju hxata. Art Fischergam, 
n hs genus. Rj. - Tugje : kurada . . . porada. Osn. 256. 

poradi, vidi radi. Rj. vidi i porad, zaradi, zarad. 

prijedlog radi risto uzima preda se za i po, koji ma 

\ je znacenje cesto jednako s njegoiim. isp. Sint. 294. 

1 — Porasta (t. j. poradi Ha). Rj. 544a. Umanika, trava, 



poraditi 



117 



Porecanin 



koja se daje kravania poradi mlijeka. Rj. 780b. Gla- 
dila se popadija porad gjaka? (Nije to za tebe pri- 
pravljt Mm. Posl. 11. Podarujte, obradujte, porad Hogu 
velikoga, i rad dasa umrloga. Npj. 1, ll.'i. 

ponidili, poradim, v. pf. nonnihil laborare, facere. 
Stul li. po-raditi, prilicno uraditi. r. impf. raditi. — 
Poradivsi Bog ee dati. Posl. 255. 

porasjanje, n. das Kreissen (das Gebaren), par- 
turitio. Rj. verb. o<l poragjati se. stanje koje biva, 
kad se poragja iena. isp. prinosi, trudovi. 

poraujali .so, poragjam se, v. r. impf. kreissen 
(gebaren), parturio, Rj. po-ragjati so. oidi truditi se 
2. r. pf. poroditi se. — Ali du sada vikati kao iena 
fcad se poragja. Is. 42, 14. Jer dujeni glas kao poro- 
diljin, cviljenje kao iene koja se prvi put poragja. 
Jer. 4, 31. 

poralija, f. vidi bljuda. Rj. zemljan sud za jelo. 
viai i bljudo, dinija, kalenica. isp. danak. 

poraniak, pbramka, m. u kosulje ono po ramenu 
od kolijera do rukava, cf. poduplata. Rj. vidi i po- 
doplata, potplata, potkrpa 1. ramenjaca. 

pdrnmenice, f. pi. (u Dubr.) "Hosentrager, fasciae 
bract's sustinendis. Rj. ono u caksira, u lilacn sto 
se metne po ramenima, te drzi caksire, hlace da ne 
spadnu. — Nacmiie opledak . . . Poramenice mu na- 
ciriiSe da sc sastavljaju. Mojs. II. 3i», 4. po-ramenica, 
po ramenima. 

poran . . . vidi pobran . . . Rj. 

pur.'initi, nlm, v. pf. friih aufbrechen, main moved. 
V Srbiji gdjeMo kad nazove Srbin Srbinn dobrojutro, 
a on ga onda zapita: Jesi V poranio? cf. podraniti, 
araniti. Rj. po-raniti. v. impf. raniti. — »Ako si rada 
znati, porani pobolje pa des videti*. Drugo jutro ca- 
reva kdi urani vrlo rauo. Npr. 205. 

pdrano, adv. po-rano, kao prilicno runo. isp. po 
alozeno sa adv.) i rano. — Najposlije dogju porano 
opet kod jednog velikog jezera. Npr. 188. 

porast, m. (u pjesmi i /'.) dcr Wuehs, habitus, cf. 
rast: Mali porast, pledi Mrokijek. t'rne masti a tinge 
horasti. Rj. vidi i podrast, uzrast; stas, strnk. po-rast. 
isji. porasti. 

porasti, porastem, v.pf. wachsen, suecresco, excresco, 
cf. uzrasti. Rj. po-rasti. v. impf. rasti. — Kad joj bilo 
Bedamnaest ljeta, do udaje porasla gjevojka, mlogi su 
je prosci zaprosili. Npj. 3, 130. Jaoli porastao zelen 
bore u Jokice pred bijele dvore. Kov. 106. Grad, po 
iotni je sad vec suma porasla. Danica 2, 50. Glavnica 
porasla za 22.300 for. Rad 5, 200. 

porastrije/.iiili se, porastrijeznim se, v. r. pf. po- 
rastrijezniti se, kao malo rastrijezniti se. isp. ras- 
trijeziiiti se. v. impf. trijezniti se. — Ivan beg Crno- 
jr\ir. Porastrijezni se i slusa, Sto duhovi zbore. Npj. 
5, 551. 

porasanje, n. das Thaueln, roratio. Rj. verb, od 
porasati. radnja kojom n. p. Lisa porasa zcmlju. 

porasaij, pbraSam, v. impf. thaueln, in zarten 
Fropfen regnen, roro: porasa kisa. Rj. po-ra§ati. v.pf. 
porositi. v. impf. prosti rositi. — Sidi de kao da£d 
na pokosenu livadu, kao kaplje koje porasaju emlju. 
Ps. 72, 6. 

porasla. (t. j. poradi Mai wesswegen, cv/r: A niko 
Be jadu ne dosjeti porasta je konja povratio. Rj. 

U p ran,: porad Ma. kal.a i Valja /lisnli. 

pbral, porta, m. (u prim.) der Hafen, portus, cf. 
pnstaniste. Rj. vidi i pristan, luka 2. Uportuse 
razbit'. DPosl. III. Tal. porto. 

poravnati, vnam, v. pf. Rj. po-ravnati. v. impf. 
ravnati. — t) vergleichen, concilia, compono. Rj. vidi 
posuliti, namiriti, n. />. zavagjene. — 2) sa sc reciproS. 
kim, ?ic7i vergleichen, componor, concuior. Rj, Bamo 
kad je on izbacio iz svoje azbuke baprimioj, lasno 
■'i mu se mi poravnati za du... Nov. Brb. L818, 400. 
Ne nahodim dovoljno razloga da pristanem da se na 
taj nai'-in poravna prvi razdio s pi inn. Kad l'u, 231. 



poravniti, p&ravnlm, v. pf. ebnen, exaequo, com- 
plano. Rj. po-ravuiti sto, uciniti da bude ravno. vidi 
sravniti. v. impf. poravnjivati. — I sve ih je s tlima 
poravnio. I!j. 742a. Ni ja tebe ne bi pogubio, volio 
bi Hlivno poravniti. HNpj. 3, 407. Radi neprijatelja 
mojih poravni preda mnom put svoj. Ps. 5, 8.' (irail 
Jerusalim i crkvu oplijene i sve sa zemliom pm 
Prip. bibl. 95. 

poravnjivaiijo, n. das Ebnen, complanatio. Rj. 
verb, od poravnjivati. radnja kojom tko poravnjujt 
sto, n. p. sa zendjom. 

poravnjivati, poravnjujem, v. impf. ebnen, com- 
plano. Rj. po-ravnjivati sto n. p. sa zemljom. prosti 
ravniti. v. pf. poravniti. 

poraz, >«. cversio, excisio, demolitio — grijeh i 
poraz da zagrle. iz Palmotida. Stulli. po-raz, djelo 
kojiin se sto porazi. 

porazan, porazna, adj. exitialis, perniciosus — bu- 
dudi se uzegla porazno kuga po Proveuzi. Stulli. sto 
pripada porazu; verderblich, schadtich, vemichtend. 

porazbolijdvati sc, porazbblijevamo se, v. r. pf. 
po-razbolijevati se, kad se nekolicina redom razbolc. 
vidi isporazbolijevati se. isp. v. impf. razbaljati se. 
— Koji «« se putem porazbolijevali, one su nosili na 
konjma. Sovj. 66. 

porazgovoriti se, porazgbvorim se, v. r. pf. po- 
razgovoriti se, kao malo razgovoriti se. isp. kod pre- 
metnuti se rijedima: Da se malo lafa premetnemo. 
v. impf. razgovarati se. — Sastalo se zlo i gore, da 
se malo porazgovore. (Kad se sastanu muz i zena 
oboje nevaljali). Posl. 275. 

poraziti, pbra/.Tm, v.pf. dovjeka, zu Grunde richten, 
st ra fen, perao: porazila ga mati liozja. Rj. po-raziti. 
isp. pbpreti. kao unistiti, upropastiti. drukcije sc oraj 
glagol ne nahodi. — Tako me Turska sablja ne po- 
razila! Posl. 3no. Ali de ih Bog poraziti; udarideih 
strijela iz nenada, Ps. 64, 7. 

poraz ink. m. Stulli. koji porazi koga Hi sto. 

pdrcija, /'. (u vojv.) die Steuer (als der einzelnen 
auferlegte Theil, portio), tributum. cf. poreza. Rj. 
vidi i porez; dacija, danak, mirija. — rijec Latin ska 
portio dosla k nama preko Njemacke Portion. 

porcijas, poreijasa, m. (u vojv.) der Steuerpflichtige, 
tributarius. Rj. koji je duzan davati porciju, | 
vidi veigijaS. ■ — rijeii s takim nast. kod bradas. 

poreijitsica, /'. (u vojv.J — J) das Steuerbucli, 
libri censuales. Rj. poreska knjiga. — 2) die Steuer- 
pflichtige, tributaria. Rj. koja je duzna davati por- 
ciju, jiarezu. 

Pbn'-a nil AvalS), m. (st.) nom. popr. eines Hitters. 
Rj. ime nekakvomu vitezu. — Vino piju do dva po- 
bratima u Avali vise Bijograda: jedno bjese / 
od Arale. Npj. 2, 587. Pa je drugu knjigu nakitio 
te je Salje od Arale Porci. 3, 148. 

pd'rdati, dam, po'rgati. gam, v. pf. durch den 
Gebrauch abnutzen, usu deterere. po-rdati, vidi po- 
nrdati. po-rgati, vidi pohrgati. stvar se upotreblja- 
rmiji in po'rda, po'rga. isp. pohabati, poderati, pono- 
siii, Badzgati. v. impf. rgati (brgati). 

porcharac. porebarca, m. Scherzwoti in einem s /"i/. 
vox joei eaiisn efficta: moj ot&c porebarac, mojamati 
porebrnSa, porebri se pored vatre. Rj. po-rebarac, 
ilrugoj poli osn. ii rebro. rijec sale radi nacinjena. 

porebiirke, n. p. ledi, seitwarts, in latus. Rj. adv. 
po-rebarke, kao na rebra. isp. nalegjaske, potrbuike. 

porebri se, cf. porebarac. Rj. 

port'briisa. /'. Scherzwort in einem Spiel, vox \o 
i as, i. cf. porebarac. Rj. po-rebru8a. rijec' nacinjena 
;:a nekaku igru. — rijeii s takim nast. kod ajgiruSa. 

I'oret". in. Intel in ih r Italian. :n Sertiien gehia-n). 

insula Danubii. Rj. ostrvo u Vunavu, Ho pripada 
Si in ji. vidi Pon 

Pbrceaiiin, m. (jil. Pbredani) Knur run \',<we. Rj. 
i ovj( k sa ostrva Foi 1 1 a. 



Porecanka 



118 



porogjenje 



Pdrefanka, f. vidi Poredkinja. Rj. 

Pdrefe, n. vidi Pored. Rj. 

Pdredka Kijeka. /'. notn. prop, eines Flusses und 
Gegenil in Serbien, nomen fluminis et regionis. Rj. 
voda i l;raj a Srbiji. 

PoreekT, adj. von Pored. Rj. Ho pripada Porecu. 

P6rei'kinja, /'. cine von Pored. Rj. iena sa ostrva 
Poreca. vidi Porecanka. — rijeci s takim mist. Oajed- 
kinja, Poz.eskinja, i t. d. 

poreci, poredem (poreknem), v. pf. Rj. po-reci. vidi 
poreknuti; razredi. v. impf. poricati. — J) wider- 
rufen, revoco. Rj. — Rasnditi, poreci prvi sud. Rj. 
644a. Stogogj n-koh, porekmdi ne cu. Npj. 3, 175. 
Ali on valja da Otpjeva, t. j. da porece ono. Kov. 16. 
Kad zena udini zavjet . . . Ako li muz onaj dan po- 
rece, ukida se zavjet. Mojs. IV. 30, 6. sa se, pass. : 
Ako je ugodno earn, neka Be piSe da se poreku knjige. 
Jt-stir. 8/5. — 2) sa se, refleks. (u C. G.) sich ver- 
biirgen, fidem inter ponere, cf. podjeniditi se: Svak bi 
reka' i bi se porcka'. Rj. vidi i podjaniditi se. 

pored. Rj. 

/. praepos. mit gen. neben, penes. Rj. po-red. vidi 
spored. — S ovini prijedlogom rijed u drugoni padezu 
znadi, da je — 1) mjesto po kome se sto mice u redu 
s onim Sto sama znaci (na pitanje: kudu?), po deniu 
je za stvari tjelesne prijedlog ovaj jednak s prijedlogoni 
pokraj: Onu nod udare ouuda nekaki hajduci i kad 
budu pored crkve, reknu megju sobom: »Hajdemo u 
ovu crkvu. Npr. 171. Pa me nosi pored dvora njena, 
ne bi 1' vid'la cm'oka djevojka. Npj. 1, 239. Progji, 
luce! kud te srce vude, — »Srce vuce pored tvoje 
kuce*. 1, 634. — 2) mjesto micanja po takom mji istu 
moze biti i samo bavljenje na njemu (na pitanje: 
qdje?). — a) u pravom smislu: Pored vatre sedi 
domaein. Npr. 73. 1 1 tragi kamen), pored log se vidi 
vederati u po nodi, kao u po dana. Npj. 2, 392. Te 
onoga Turdina pored Bulotc ubije. Danica 4, 7. Kao 
Sto je ka/.ato u gramatici pored Srpskoga recnika. 
Opit XIV. — b) u prencsenom smislu: O MiloSu, 
moja vjerna slugo! ... da te drzim pored svoje glave, 
da t<- hinniiu medom i Sederom. Npj. 2, 209. Neka 
stidi, kao ja Sto sudim, pored mene u Stambolu gradu. 
3, 65. — 3) sto je ovako pored dega ruoie biti i 
Zajedno s njim: Madija na nju (na devojku) mrzila 
da je odima ne vidi. Pored macije omrzne na nju 
i njezin otac. Npr. 133. Uzeh vraga pored blaga; 
blago propade, a vrag ostade. (Kad se ko £eni samo 
DOvaca radii. Posl. 330. Kad se ved dovek otpadi od 
obidnoga ilm'tva ljuekoga, on poslije, jedan pored 
drugoga, podne Bva zla diniti. Danica 2, 92. — d) pri- 
jedlog pokazuje, da jest ono Sto znace rijeci koje stoje 
uza nj, ali biva neSto kao nenadano, neocekivano, ili 
tie biva Sto se misli da bi trebalo da biva. vidi kod 
2, pri 2b. — Pri ovolikoj mnozini pjesama i pored 
bolesti moje glave i ociju za sad se drukdije nije 
moglo m'iuiti. Npj. 1, XIII. Pored svijeh nedostataka 
knjiga je ova puna dragocjenib stvari. Rad 2, 204. 
— isp. Sint. 274 — 276. 

//. adv. u pjesmi: Pored raala ruia i viojla, poviSa 
je ruza od viojle, nasa snasa ljepSa od gjevera. Npj. 
1. i'ii'. mil porede, poredo, napored, naporedo, napo- 
ii'du, naspored, uporedo, usporedo. 

poredak, pbretka, m.ordo. StulH. vidi ted, Ordnung, 
or do: Vojvoda . . . gledi da je poredak a svatovima. 
Ziv. 318. To je temelj svakome driavnom poretku 
DM. II. 

poredan, poredna, adj. (u Grblju) gering, spdrlich, 
karglich, tenuis, parens: Pop popu nije kriv e mu 
je poredan bir (Posl. 255), Rj. cega mm malo. 
Ciganska torbica prijekorna vedera a poredni rulak. 
Posl. .'ill. adv. poredno, koje vidi. 

porede, vidi poredo (?): Pasla ovce Suidkinja Mara 
ii Suici povr(h) Malovana, Snjora porede dva dobana 
mlaiia. Rj. adv. po-rede. vidi pored 11. < syn. ondje. 



pdrediti, dim, v. impf. Rj. po-rediti. v. pf. sloz. 
iz-porediti, u-. — 1) koga s kim, an die Seite stellen, 
romjiaro. Rj. — Ja je dela, ja je brus, ja od motike 
stene. (Sad se rede kad ko dvije vrlo razlicne stvari 
poredi jednu s drugom). Posl. 108. Konja s magareem 
ne valja porediti. 150. — 2) sa se, refleks. s kim, 
sich in Heihe stellen mit einem, comparo me. Rj. vidi 
barabariti se, jednaditi se. — Nijesam s tobom svinje 
duvao. (Odgovori se ononie koji bi Sdeo da se druzi 
i poredi s onijem koji se od njega ponosi). Posl. 222. 
Neka Musicki leti za Pindarom i za Horacijem, neka 
se druzi i poredi s Ramlerom, s Klopstokom. Npr. III. 

porednici, poreduika, m. pi. kad se uvodedi u niti 
dvije ?.ice uvedu u jedan kotalae. cf. blizni. Rj. — 
osn. u pored, isp. porednik. 

porednik, porednika, m. (u C. G.) koji je sa stokom 
pored koga, Weidegenoss, vicinus: Od Rovina ovee 
najavio, a bez druga i bez porednika. Rj. vidi spo- 
rednik , pomegjaS. — Ovce duva Petre BoSkovidu, 
druga nema, porednika nema. Npj. 4, 361. 

pored ne. (u Grblju) kao malo, ivenig, parum: ne 
namjeri se nego poredno nesto vederi. Rj. adv. prema 
I adj. poredan. 

poredo, (at.) vidi naporedo: Poredo nam rake ras- 
kopajte. Rj. adv. po-redo. vidi pored II, i syn. ondje. 

— AT eto ti sa KladuSe Muja, snjim poredo njegova 
Alila. Npj. 3, 151. PoSto je (nevjestu) ovako obuku, 
upute se po dvije poredo pred Ieturgjiju u crkvu. 
Kov. 97. 

poredom, nach der Eeihe, reihum, ex ordine (vidi 
naizred. Rj. 3 ): Poredom se i u vodenici melje (Posl. 
255). Poredom se i goveda lizu (Posl. 255 1. Rj. adv. 
po-redom. kao po redu. — Angjelija . . . ona bira 
poredom junake; izabrala vojevodu Pavla. Npj. 1, 467. 

pored6vati, porfedujem, v. pf. po-redovati, kao po- 
• redom postarati se oko kucenja ? v. impf. redovati. 

— Da zajedno ovce popasemo, i uspored da porcdu- 
jemo. Npj. 4, 519. 

pored&vnTekT, adj. n. p. vodenica, Reihe-, sociorum, 
socictatis mola. Rj. sto pripada poredovnicima. 

poredovnTk, poredovnika, m. der abwechsclnd das 
Iteclit hat zu maiden (in einer gememschaftlichen 
Muhle), qui ex ordine molae jus habet, Rj. po-re- 
dovnik, koji ima pravo poredom mljeti u vodenici 
(zajednickoj). 

porea'iviiiije, n. das Brummen des Hundes, immur- 
muratio. Rj. verb, od poregivati. radnja kojom n. p. 
pas poreguje. 

poregivati, poregujem, v. impf. von Zeit zu Zeit 
brummen (vom Hunde), immurmuro, admurmuro. Rj. 
po-regivati (govori se za psa), rezati prekidajuci. vidi 
porezivati. v. pf. regnuti. 

poregjati. poregjam, v. pf. Rj. po-regjati, kao n 
red postaviti. v. impf. regjati. — 1) reihen, in lieihe 
aufstellen, dispono: Po bedemu poregja barjake. Rj, 

— Gjipila je lijepa djevojka, redom ona stole pore- 
gjala. Npj. 1, 11. VodiS li mi zamjenicu, sine, koja 
de . . . poregjati gospodske stolove? 3, 522. SluSaj 
rijeci mudrijeh ljudi . . . Jer de ti biti miliua, ako 
sve budu poregjane na usnama tvojim. Pric. 22, IS. 
sa se, pass.: Sto je god ko donosio, poregjalo bi se 
po stolovima. Rj. 704b. — 2) sa se, refleks.: Kad 
idu muikarci na pokajanje, oni se poregjaju jedan 
;.a drugijem zametnuvSi poSku naopako. Rj. 529b. 
8ve s' konjici /><> dva poregjase, a pjeSaci po dva 
zagrliie. Npj. 4. 252. A osiali Tun-i ustailose, usla- 
ilosc, pa si poregjase. 4, 306. 

poregjenje, n. das Vergleichen, comparatio. Rj. 
verb, ml li porediti, 2i porediti se. — J) radnja 
kojom tko poredi sto Urn. — 2) radnja kojom se il:<> 
poredi s kim. — Koji se bave poregjenjem jezika 
indoevropakih. Korijeni III. Pridjevi >< poregjenju do- 
bijaju na s\ . >j.- osnove uasiavak koji pokazuje /I'lit- 
gjenje, ObL l'-> (gram, comparatio). Kod rijeci koje 



poreklo 



119 



porobiti 



ne bi bile tako poznate, dodade se poregjenje s drugim 
eim i isticanje razlika. Ogled VI. Poregjenje tijeh 
dvaju rukopisa jednoga s drugim. Star. 3, 1. 

poreklo. n. (u vojv.i vidi podrijetlo. Kj. prezime. 
tumacenje kod podrijetlo. 

pnri'kiiiili. poreknem, vidi poredi. Rj. v. pf. po- 
reknuti. r. impf. poricati. primjere vidi hod poredi. 

poremetiti, fim. v. pf. Rj. po-remetiti. v. impf. 
gemetiti. — 1) verriicken, in I nordnung bringen, 
perturbo. Rj. — On je dakle po pravu, koje ima 
jadi, poremetio obicni red u porodici. DM. 3. U po- 
znijim pismima dolaze uporemecenom znacenju rijeci 
perpera i dinar. 255. — 2) sa se, refleks. in Unordnung 
■til, perturbor. Rj. vidi porogobatiti se. 

porenuti. nem, v. pf. vidi pognati. Rj. pognati, 
pognam, i' pozenern, porenem. Danicie drzi da je 
prema ovome sadasnjem vrcmenu (porenem) naeinjen 
infinitiv porenuti, ali da se ne govori. isp. Korijeni 71. 

p6renje, n. das Aufschneiden, discissio. Rj. verb. 
| od poriti. radnja kojom tko pari sto. 

porepiti, porepim, v. pf. Rj. po-repiti. — 1) vom 
Glauben ub fallen machen, abduco a fide. Rj. otpaditi 
koga od vjere. — 2) sa se, refleks. vom Glauben 

fallen, a fide descisco, fio canis (valja da se misli: 
postati repat kao pseto). Rj. otpaditi se od vjere. 

poreski, adj. sto pripada porezu Hi porezi. — 
Davali su mu (citluk-sahibiji) na poresku glavu po 
pet oka graha. Rj. 826a. 

porescija, m. der Einsammler der poreza, vecti- 
galium collector, exactor. Rj. koji k'iipi porezu. — 
Otidu na Lazarevu subotu, te u po podne ubiju po- 
resciju n KonjuM. MiloS 74. — porez-dija, od osn. 
pure:, poreza, sa nast. Turskim cija. isp. djeladzija. 

porevati, vem, v. pf. (u Grabovu) heivorbrechen, 
prorumpo, cf. navaliti: Gje je hladna voda porevala, 
iz planine iz brda Bojana. Rj. po-revati. vidi prore- 
vati. v. impf. porijevati. — Kucne ujim (Stapom) u 
k:im govoredi: Sve zuti cekini da buduU 1 cekini 
iz kamena porevase tako da njega pritiskose. Npr. 
96. A otolen voda porevala sirokijem drumom niz 
Grahovo. Npj. 4, 448. 

porevi'iiiti se, porevenim se, v.r.pf. sich zusam- 
menthun, cine Kollekte machen, contribuimus singuli. 
Kj. po-reveniti se. isp. revfena. porevene se, kad dadnu 
svaki po sto god za trosak zajednicki. 

porez, in. pdrcza, /'. die Steuer, Abgabe, vectigal. 
Poreze se u Srbiji obit-no daju dvije : Gjurgjevaka i 
Mitrovska hi proljede i u jesen). Kj. vidi i dacija, 
danak, mirija, porcija, vergija, vergjija. adj. poreski. 
— Izmiriti porezu, t. j. isplatiti sve do kraja. Rj. 
326b. * 'n je kupio i porezu i ostale danke od na- 
roda . . . Poreze je paSa udarao na nabije, pa su ih 
knezovi izmegju sebe razrezivali na knezine. Rj. 
279a. Bav je Solun pore: izredio, redak dogje dvoru 
Dojdinovu. Npj. 2, 461. Ti ne imas brata nikakvoga, 
da sastavlja porez Arapinu, mi smo jadne same sa- 
stavljale, i mi jesmo porez sastavile, al' ga oiko 
odnijeti neina. 2, 463. Ne iznos'te globa ui porezu, 
in- iznos'te Da raju bijeda. 4, 134. 1 pokupit' porei 
i barade. I. 370. Iskuplja ti porez od Tusimnje. 4. 
193. Raja daje Tureima jn- carev barad i , 
Danica 2, 81. Oni da pliu'-aja Kapetan-pasi harad i 
porezu. 3, 215. Knez u porezu oe sme nista prirt 
Miln- 201. Na glave svoje ne placaju poreze. Slav. 
Bibl. 1. 86. Carevi zemaljskj od koga uzimaju poreze 
i harade? Mat. 17, 25. / iinisi dragovoljno neku po- 
rezu .a siromahe. Rim. 15. 26. 

porezati, p6rezem, v. pf. Rj. po-ri zati. v. impf. 
porezivati. — J. ]) schneiden, scindo, a. p. 
me po pratu. Rj. — 2) porezu, die Steuer unter sich 
ertheilen, vectigal impositum inter se distribute 
(quantum quisqut det ex proportions). Rj. isp. raz- 
rezati porezu. - ,'i) baljine, uschru i ido wni 

et alii 1 1 ii ordine. Rj. — Pazi Sima, kako svoga 



sina; poreza mu sv'jetlo odijelo. Npj. 2, 66. Dok 
postavi prsten i jabuku, i poreza ruho na gjevojku, 
dade Marko tri tovara blaga. 2, 332. Ja 6u njeniu 
blago otimati, na druzinu toke pokovati, porezati 
zelene dolame. 3, 313. — 11. sa se, refleks. s,. 
den Finger) schneiden, cultro vulnerare se. Rj. po- 
rezati se n. p. no 

porezivanje, ». das Schneiden, set ctio. Kj. 

verb, od porezivati. radnja. kojom tko porezuje sto. 

porezivati, porfezujem, v. impf. vidi rezati. Kj. jio- 
rezivati. a. pf. porezati. 

porezivanjts n. verb, od porezivati. radnja kojom 
n. p. pets porezuje. 

porezivati, poreiujein, v. impf. po-rezivati (govori 
'i sa psa), rezati prekidajuci. ridi poregivati. v. pf. 
zarezati. — Iz kude ti javor raste, za njom svezan 
bavor vaska, on mi cesto porezuje, meni rane pozle- 
gjuje. Here. 251. 

porlira. f. r, xopy-jpa, purpura, der Purpur. vidi 
grimiz. — Zena bjese obucena xiporfiru i skerlet i 
aakidena zlatom. Otkriv. 17, 4. Zavjes na vratima 
od trijema bijale od porfxre i od skerleta. Mojs. II. 
38, 18. 

portirni, adj. sto pripada porjiri: Evo ja du na- 
mjestiti kamenje tvoje na mramoru porjirnom, i os- 
novadu te na aafirima. Is. 54, 11. 

po'rgati. gam, c. ;;/". Rj. po-rgati. v. impf. rgati. 
vidi pobrgati. 

po'rajati, po'rgjam, ». pf. verrosten, rubigine in- 
duct. Rj. po-rgjati. po'rgja sto, kad zei nj prione 
rgja. v. impf. rgjati. — Ugoveo nelto, t. j. porgjuo. 
Rj. 767b. Poskapasmo i gladni i zedni, po'rgja 
svijetlo oruzje eekajudi Sidar u planini. Npj. 3, 314. 

poriranje, ». das Widerrufen, revocatio. Rj. verb. 
od poricati 1 i 2. radnja kojom tko porice sto: — ■ 

1) ."no recemo, poricanja nejma. HNpj. 3, 403. — 

2) Aja, sastavljena dva uzvika poricu ... a dolaze 
i kao sam uzvik, bez poricanja. Danidid. ARj. 42a. 

poricati, pftridem, r. impf. Rj. po-ricati. v. pf. po- 
redi. — J) widerrufen, revoco. Rj. kao nutrag uda- 
rati od rijeci. — Za to poricem, i kajem se u prahu 
i pepelu. Jov 42, 6. sa se, pass.: Carska se (rijed) ne 
Poal. 343. — 2) govoriti da to i to nije: in 
Abrede stellen, verneinen, negate, infitias ire. vidi 
nijekati. — =Aj<i stoji pred »bo« i s njim porice. . . 
m n. p. pitanju njetko se dudi, pa ga lijem 
porice . . . Odbijaju to, poricu to, kazu bez ikakve 
druge rijedi da to nije. Danicid, ARj. 42a. 

porijevanje, n. das Drdngen, -.-, urgere. Rj. verb, 
od porijevati. radnja kojom n. p. rudu porijeva. 

porijevati, pdrijevam, v. impf. (u 0. G.) kao na- 
valjivati, drdngen. zusetzen, urgeo, impello. cf. po- 
revati. Rj. po-rijevati, kale se n. p. za vodu, I 
siliiu razlijeva. v. impf. prosti revati. 

ptiriiiuti. nem, v. pf. Rj. po-rinuti. r. pf.je i prosti 
rinuti. v. impf. porivati. — 1) wegstossen, impello. 
Rj. — 2) (n Dubr.) brod, t. j. pustiti ga n vodu, 
vom ■' , '"/'/' lassen, deduco. Rj. 

porisi'-anili. nun. vidi pohrisdaniti. Rj. 

porili. run. v. impf. aufschneiden, discindo. Rj. 
vidi parati. v. pf. sloz. iz-poriti, o-, od-, ra/-. v. pf. 

a parati vidi kod toga glagola, 
B-adelj, riba, teSko se struze i ne port se, oego joj 
se crijeva izvlade na usi. Rj. lib. 

porh iiiije, it. vidi turanje, Rj. 

porivati. vuni, v. impf. [o liiv.! vidi tur.iti. Rj. 
>. i guratd. po-rivati. v. impf. prosti rivati. v. pf. 
porimiti. 

poroli. m. Hi Dubr.) VoUstri les richter- 

lichen tfrthet Ho. Rj. vidi rubadina. isp. esku- 

eija. djelo kojim se izvrsi presuda sudinska. po-rob. 
i polt U rol>. isp. porobiti 2. 

porobiti, pbrobim, v. pf. Rj. po-robiti. v. impf. 
robiti. — /. 1) porobili Turci selo, haben dii 



porod 



120 



porubiti 



wohner des Dorfs ah Sklaven davongef&hrt, captivos 
abduco. Rj. odvesti kao robove. — Sustiie ga u po 
]>olj:i ravna, sabljom manu, ods'jece mu glavu, po- 
robi mu silovitu vojsku. Npj. 2, 170. &to je zensko, 
- porobiti, Sto je muiko, sve e"u pogubiti. 4, 212. 
Dvadest i pel pos'iece im glava, i toliko porobi ro- 
bova! 1, ;!70. — 2) u ovim primjerima porobiti kao 
da mail poharati: Da idemo erkvi u Deeane, da 
///, In porobimo crkvu, da nosimo blago Nemanjica . . . 
Id' Otigji u bijelu crkvu, te donesi blago Nemanjica, 
da ti b'jelu iir porobim crkvu. Npj. 4, 103. 104. Pa 
kaku je porobio Macvu (nek se hvali po Bosni ka- 
menoj), oeerao krave i volove. 4, 193. isp. porob. — 
//. 8a se, refleks. Hi puts, in Sklaverei gerathen, 
captivus abducor. Rj. porobe se ljudi, lead se odvedu 
kao robovi, postanu robovi. 

porod, m. die Nachkommenschaft, proles, proge- 
ii as: Od zla roda nek nije poroda (Posl. 233). Ne 
imao od area poroda. I lijepi porod izrodili. Rj. po- 
rod. isp. poroditi. vidi natraga, natrazje, trag, koljeno 4, 
l"ikiiljenje, potomstvo. isp. odmladak, omladak, omla- 
ilina, podmladak; porodica. — Umrla i ne imajuci 
nikoga od poroda ostavila je omi erkvicu vladici. Rj. 
568a. Sirota Sena nije imala od srea poroda. Npr. 
51. Moja zmijo, nioj hudnivorode! Npj. 2, 53. Zovne 
otac djevojku da bi se obrnula, da bi joj se porod 
Hiniinuo na njezin rod. Kov. 78. Sjemena bi tvojega 
bilo kao pijeska, i poroda iitrobe tvoje kao zrna nje- 
goyijeh. Is. is, 19. 

pdrodica, f. Nachkommenschaft, Familie, familia : 
I pozovi Btarca Varicaka, nek povede svoju poro- 
dicu, porodicu Varie'akoviee. Rj. vidi obitelj, fami- 
lija. isp. porod, i syn. ondje. — Prnjavorci . . . kad 
koja porodica -mure, da ostane namastiru zernlja koju 
je ona drzala. Rj. 395b. Porodica znaei ono, Mo se 
oil koga porodilo, t. j. sinovi, unuci, praunnci i t. d. 
I tako kad familija znaei zena i djeca (n. p. gdje ti 
je familija? Otisao k svojoj familiji i t. d.), onda je 
porodica prilicnija nego i koljeuo i loza i korijen i 
pleme i rod i krv. Pis. 43. Kara-Gjorgjije je radio 
da n svakoj knezini vojvodstvo ostane u jednoj po- 
rodici. Sovj. 49. Porodica Balsici, koja je za cara 
DroSa drzala Zetu. DRj. 1, 24. 

porodieki, porodif-iiT, adj. sto pripada porodici, 
porodicama. — Spomenueu sanio da je i od prvijeh 
porodiinijeh starjesina . . . niogla do£i razlika u imenn. 
Dioba ti. Koji sn raspravljali porodicne raspre. DM. 
2l:>. Zna se da je nmogo kojeSta drugacije u poro- 
dicnom, u domacem Hvotu nego u javnom. Rail 26, 
60. Slaati zivota porodickoga. Megj. 52. Pi tan j a koja 
sn koliko Skolska toliko isto i kueanska, poro 
Zlos. XIV. 

pori'idilja. /'. die Wochnerin, Kindbetterin, puer- 
pera. Rj. vidi rodilja, rodilica; babinjara. — Povoj- 
nica, ('asi i dar, Sto se §alje porodilji poslije poro- 
gjaja. Rj. 514b. Eda li izgibose tvoji Bavjetnici, te 
ti obuzest h, ih,ri I:, in porodilju? Mib. 4, 9. rijeU 
s takim mist, kod bjelilja. 

porodiljin, adj. sto pripada porodilji. — Cujem glai 
kau jiunidiljiii. CvOjenje kao zene koja se prvi put 

poragja. Jer. 4, 31. 

pordditi, p6ro<fim, -- 1) (st.) vidi roditi: Nije 
I' niati porodila sum. Rj. v. pf. po-roditi. v. impf. 
.la sam iclii braca porodila, Predragoga 
brata rogjenog. Npj. -1, 77. 8 njom lijepi porod 
i, pororno Marka i dndrijw. 2, 115. Porodi 
ijn sn I a nmli ka' siiin-ani /.rale istoeni. Hen-. 325. 
8a se, pass.: Porodica znari ono, sto se ml koga po- 
rodilo, i. j. sinovi, i ei, praunuei i i. d. Pis. 13. 

— 2) 8u se, refleks. gebdren, in das Kindbett kommen, 

Rj. vidi pobabiti se, obabinjati se. /.ma 

■! 'i j. gotova st poroditi). Rj. I23b. 

Prigji " o na porodi, . . malo po 1 rodi 

aak sina i 5<Ser. Npr, s;:;. Dogjidere, 



sestro moja draga, evo ti se porodila snasa. Npj. 
1, 612. Azdaba stajase pred zenom koja scase da se 
porodi, rla joj prozdere dijete kad rodi. Otkiiv. 12, 
4. Kao Iriiilmi [rim kad hoce da se porodi pa se 
muei i vice od bola. Is. 26, 17. 

pnmmilKil il i sc, porogftbati se, v. r. pf. kao po- 
remetiti se, in Unordmung kommen, perturbor. Rj. 
po-rogobatiti se. v. impf. rogobatiti se. 

poroij.jiieHi sc, porbgjSfim se, v. r. pf. Geschlechts- 
rii ii a mlti r, Vetter werden, /in consangmineus. Rj. po- 
rogjaciti se s kim, postati mu rogjak. 

p&rnjrjaj, m. (loc. porogjajn) die Niederkimft, 
pari us: umrla zena u porogjajn. Rj. djtlo kojim se 
zena porodi. rijeci s takvim nast. kod dogagjaj. — 
Guicar, 2) tako se u §ali zove muz dok mu ^eni ne 
progje cetrdeset dana poslije porogjaja. Rj. 109b. 
Pripovijeda se da je ko§uti u porogjajn bila ispala 
utroba. Rj. 477b. Porodi se Rahilja i bjese joj tezak 
porogjaj. Mojs. I. 35, 16. Prispjese djeca do porogjaja, 
a nema snage da se rode. Is. 37, 3. 

poron. m. (u C. G.) vidi ponor. Rj. ponor, i s pre- 
nijestenim glasovima poron. Korijeui 119. mjesto i/dje 
ponire voda. isp. poronuti. 

[lori'iniili. piironem, v. pf. (u Boci) pod vodu, n. 
p. Risan u more, untergehen, sinken, aqua mergi. 
Rj. po-ronuti. isp. poron. 

pdrosica, /. dcr Thauregen, pluvia roris instar, 
cf. porosnica: Nagje kisa, Ijetna porosica. Sto ti 
iStei Ijitue porosice, to sn tvoje grozne suze za me. 
Rj. vidi i rosulja 2, tiha kisa koja nagje kao rosa; 
rosna kisa. 

porosili, porosim, v. pf. porosila ki5a, es hat ein 
wenig geregnet, als wenn Thau gefallen ware, irroro. 
Rj. po-rositi. v. impf. rositi. — Molimo se visnjem 
Bogu, da udari rosna kisa, da porosi nasa polja, i 
scnicu ozimieii. Npj. 1, 111. 

pdrosnica, /'. (u Dubr.) vidi porosica. Rj. rosna 
kisa. vidi i rosiilja? 

purota, /'. die Jury, das Geschwomengericht. po- 
rota, drugoj poli osn. koja je u rotiti se (eaklinjati 
se). — Cinovnici sve regje sude Jto se dublje ide u 
starinu, nego je sve cesca porota . . . U DuSanovu 
zakoniku jos ima porota, ali je vei5 mnogo kojesta 
uzeto od nje i predano cinovnicima . . . Snditi se 
porotom znacilo je ostaviti svoju stvar da presudi 
nekoliko ljudi upravo za nju izabranijeh, koji su se 
naprijed zaklinjali da (Se suiliti pravo. DM. 262. 

piirotni. adj. sin pripada poroti. — Sud porotni 
nije mogao biti bez porotnika s obje strane. DM. 269. 
piiniliiilt. ill. porotni sudija. — Porotnici SU se 
razlikovali od obienijeh dr^avnijeb sudija rijem sto 
su se birali saino za jednu raspru i za nju se jednu 
zaklinjali. DM. 262. 

pdrozgrati, gvStu, v. pf. (u Baranji) cf. rozgva, 
rozgvati. Rj. po-rozgvati, pometati (v. pf.) roegve. 

paro/.ili se, porozim se, r. r. pf. (u C. G.) cf. 
ro/.ae. Rj. po-roziti se. porozi se covjek, had ga uhvati 
roeae, t. j. kad u boju od iegje i rrucine sustain; da 
ne moze maknuti. 

poro/jc, )(. ono eim se vo veze za roge, Strick 
iiimiil dux Homviehbei den Hbrnem gebwnden wird, 
liujin us cornibus injiciendus. Rj. po-rozje, drugoj poli 
osnova u rog. — Ona HeraSe pred sobom u poroiju 
jeilno vrlo niirno June. Zim. 220. Jova zakaei poroije 
slraznjih volova za snanirii ml prednjih kola. 335. 

po'rptina, /'. vidi pohrptina. Rj. 

porla, /'. dir A irchhof (besonders bei Klosterkirchen), 

iimi circa aedem. l!j. groblje kod crkve, osobito kod 
manastirske. Lot. porta, kapija, vrata, uluzak. 

pdrub, in. der Saum, limbus. Kj. vidi podrub, skut 
1. — po-rub. isp. porubiti. 

pordbiti, pbrQbtm, v. pf. — 1) einsaumen, limbo 
circumdo. Rj. po-rubiti, n. p. mqhramu, naeiniti joj 
pornli. r. impf. porubljivati, — Supljicki n. p. porn- 



poriibljiranjc 



— 121 — 



posagnuti 



biti maramu. Rj. 849b. — ■ 2) u pjesmi znaci sto 
i odmbiti : A pusnica puska harcalija do ramena ot- 
kide mil glavu, ne hi sablja Ijevie porubila. Rj. 803a. 

poriibljivanjc, n. das Sautnen, limbatio, circum- 
datio limbi. Rj. verb, od porubljivati. radnja kojom 
tko porubljuje n. p. maramu. 

porubljivati, pornbljujein, v. impf. sdumen, cir- 
cumdu limbum. Rj. po-rubljiyatl, n. p. maramu. v. 
impf. jirosti rubiti 1. v. pf. pornbiti. 

porufati, poriicani, v. pf. Rj. po-rucati. v. impf. 
tncati (i pf.) — 1) ein wenig mittagmalen, paululum 
mrandeo: sjedi raalo da porucamo. — Rj. — 2) ganz 
imfessen, consumo, comedo: porudao sve. Rj. 

porucik, in. iz Ruskoga. vidi lacinan, lajtman. - 
Stariji se zove po dinu: gospo'n pukovnik! gospo'n 
major! gospo'n kapelan! gospo'n porucik! gospo'n 
potporucik . . . Megj. 98. 

poriiciti, p6rudim, v. pf. sagen lassen, mando. Rj. 
po-ruciti. drugoj poli osnora koja jc u ruka. poruiiti 
komc sto, po kom, poruciti za koga (da dogje). kad 
ko pornci komc sto, on mu otporuci. v. impf. poru- 
eivati. — (Bangjeni ljudi) . . . odande poniiili u 11 mini 
ihi im se poslje taj i taj od cinovnika na nekakav 
razgovor. Rj. 14b. »Jesu li dolazile?« »Jesu i porucile 
ti da ih jos i sntra rnoze§ ovde docekatD. Npr. 18. 
Otac posto vigje poruci za bujalicu te mu pna rede . . . 
115. »Dovedite Bosiljku djevojku.« . . . »Sto si, care, 
_''< me porucio?* Npj. 1, 159. Dragi drugoj po ev'ji .<<'/ 
pur nit: »Umri, draga, dockan u subotu, ja du junak 
rano a nedjelju*. 1, 240. Tu stignu i Macvani, za 
koje jc Curdija porucio. Danica 3, 202. Turci poruce 
Milosu po njegovu coveku, da Srbi opet posalju po- 
slanike. MiloS 148. Poslase Sarenu haljinu ocu nje- 
govu porucivsi: nagjosmo ovu haljinu. Mojs. I. -"7. 32. 

porucivaujc, n. ilus Entbieten, Sagenlassen, man- 
iliitm. Rj. verb, od porueivati. radnja kojom tko po- 
rucuje kome sto. 

porueivati, porudujem, v. impf. sagen lassen, ent- 
bieten, mando. Rj. pu-rudivati. v. pf. poruditi. — Po- 
rucuje Karaulile Jovo, porucuje sederli djevojei: < >j 
Boga ti . . .« Kad to cula sederli djevojka, otporuci 
Karantilu Jovi . . . Npj. 1, 165. Sluge Ivan posla na 
sve strane po svoj svojoj zemlji Semberiji, a nu svdko 
sclo porucuje: »Od svakoga ... 4, 200. Mlada Stane 
Kostu porucuje po zelenu struku karanfila: »0 ti 
Kosto . . . Kov. 54. 

poruga, /'. der Mohn, ludibrium. Kj. po-ruga. vidi 
poruganje, podruga, rug, ruga; podsmijeh. — Zovu 
i to kao za porugu Vlasima bracu svoju zakona 
Grdkoga. Rj. 68a. Gdjekojima ako se i spominjalo 
staro prezime, najvise su ih kao poruge rudi njime 
oazivali. Kj. 571b. Nijedna vjera. (Rede se, kao po- 
Tuga, zlu i nemirnu coeku). Posl. 214. Pred pamet- 
nim ljudma ne moze biti za njega veca poruga od 
oroga . . . Nov. Srb. 1817, 637. Da je cijela ova to- 
boznja kritika sama pokuda i poruga nunc i moje 
bnjige. Odbr. od ruz. 13. Neka onijeme usta lazljiva, 
koj;i govore na pravednika obijesno, oholo i s porugom 
Vs. 31, 18. Jer mi jt rijeC Gospodnja na porugu 
i na podsmijeh. Jer. 2(1, 8. 

porus'anje, n. der Holm, ludibrium: Nasa majka 
Dale poruganje. Rj. verb, od porugati. vidi poruga, 
i ■-■// a. 1 1 ml je. 

porugati, porfigiim, c. pf. [io-rugati, kao obruziti. 
V. impf. rugati ae. Svi odvradaju li'-' 1 Bvoje od 
njega, bjesi porugan i niko L r a ni za Sto ne dria. 
DP. I 11. 

poruk, in. vidi jemac: Kad ja nemam sad poruka 
za se. Poruk mi jedan Bog na nebu. BjeSe poruk 
paiin delibasa. Kj. p6-ruk (kor, koga je i ruka). Osn 
37. vidi i jamac. — [spornfiiti, biti poruk ea sto. Kj. 
237a. 

poruka, f. die Bestellung, das Entbieten, mandatum 
(<■(. naruka. Rj. 3 ): Po porukama vuci mesa ne jedu 



(Posl. 255). Rj. po-ruka. isp. porufiiti. Tesko vuku po 
porukam' ! Posl. 313. Odbaeujue'i sve moje pozdrave 
i poruke o pomirenju. Danica 2, 132. Po Milosevim 
porukama dogje na Ljubi(! jos vojske. MiloS 84. 

pnruiiH'iijcti, porumenim, v. pf. roth werden, eru- 
besco. Rj. po-rumrnji 1 1 . rumen postati. isp. v. impf. 
rumeniti se. 

porusiti, snn, vidi pomoskoviti. Rj. v. pf. — 
1) po-rusiti, koga, uciniti ga Rusom, rusiti. 

— Da su na§i stari samo onoliko Slavensl 

srbili, koliko su ga Rusi porusili. Pis. l'I. Dok su 
slovenski jezik porusili . . . jezik porusen. Dan. Vid. 
d. 1862, 19. — 2) su se, refleks. vidi pomoskoviti se. 
Rj. po-rusiti se, postati Rus. 

porusiti. Sim, v. pf. Rj. po-ruSiti. — J. 1) ko 
Traucr versetzen, in squalorem luctumque con 
Rj. kuo m cmo ga zaviti. — 2) zerstoren, diruo: Kako 
ti je porusena crkva. Rj. v. impf. rusiti. — Pm 
moju zaduzbinu, ta lijepu crkvu Jezevicu. Npj. 2, 174. 
Porusena mermerli avlija, obaljena demirli kapija. 2. 
175. sa se, pass.: Ja sani fiuo ... da se (kulaj nikad 
porusila nije. HNpj. 3, 350. — //. so se, refleks. in 
Trauer versetzi werden, in squalorem ct luctum con- 
jici. Rj. kao u cmo se zaviti. v. impf. prosti rusiti se. 

porflzujcti, znim, v. pf. h&sslich werden, deformis 
fio: Poruznjela mlada monia. Rj. po-ruznjfti, postati 
ruzan. vidi oruznjeti. 

porvati, vein, r. ;//'. Rj. po-rvati. r. impf. rvati. — 
/) zum Ringen aufhetzen, committo, instigo ad luctam. 
Rj. podraziti na rvanje. — 2) sa se, reeipr. ringen, 
luctor. Rj. — Uhvatiti se, ili porvati se s kime u kosti. 
Rj. 293a. 

pbs, pos! sagt man dent Knlhc, Oder Lainmc, als 
Lockuiiit iron posati), vox aliciendi vitulum: pos 
voko, pos! Kj. ii'ril: kojim se vabi tele ili jagnje. isp. 
poskati, posnuti. postanjem od posati. 

posad, von nun %n, posthac, ea hoc tempore. Kj. 
po-sad. po — p osliji . vidi posele. O'lsad, odsele, osele. 

— Po Bozicu; po danas. po sad. Rj. 510a. Kad si 
vladao i zapovijedao do sad, vladaj i zapovijedaj i 
po sad. Kov. (ili. 

posiiditi. pbsSdim, v.pf.Rj. po-saditi. — /. Ijsetzen, 
pflanzen, sero, planto, a. p. Sljive, vinograd. Rj. v. 
impf. saditi. — Potrapiti, posaditi vinograd. Kj. 556b. 
Moji rani vinogradi . . . bosiokom posagjeni. Npj. 1, 
7. liaska de nam dvore pograditi, izmegju njih trnje 
posaditi. 2, 43. Da nije Gjorgjije Brankovid, kad je 
Tokaj bio njegov, douio lozu iz njega, te posadio 
oko Smedereva? Danica 2, 28. — 2) setzen, einen Sitz 
mini is, ii, rolloco, locum assigno. Kj. isp. posjedati. 
V. impf. posagjivati, sagjati, sailiti lu pjesmi). sjedati 
3. — Domacin ih posadi u zacelje. Npr. 78. Dozvao 
ga na cast, a posadio ga za pec. Posl. 62. ObrSter 
ne znajudi ^ Turdinom govoriti, posadi ga u sobi, te 
sjedne. 77. 1 tebe ce posaditi u zlatnome svonu stain. 
Npj. 1, 93. S druge strane it: desno koljeno posadio 
starog Jug-Bogdana. 1. 202. Taka tri doveka nagju 
i dovedu, i posadivm jednoga do drugog, donese im 
so jelo i pice. Danica 5, 92. Turci ih SV( posade na 
konje. Milos 36. Sin tvoj, kojega en posaditi oajesto 
tebe na prijesto tvoj, on de sagraditi dona imenu 
mojemu. Oar. I. 5. 5. Isus zapovjedi da ih posade 
ile po travi. Prip. bibl. 127. - //. sa se, 
refleks. sich setzen, assido, consido. I!j. vidi sjesti 1. 
- J.ikov rede ocu svojemii : Digni se, posadi se da 
jedeS lova mojega. Mojs. 1.27, 19. [bus zapovjedi da 
ih posade sve na gomile po travi. I posadise se sve 
po sto i po pedeset. Prip. bibl. 127. 

posiigvuti, p5sagnem, v. pf. Kj. po-sagnuti. isp. 
v. pf. sagnuti, v. impf. sagibati. - ■ 1) cm wenig 

i n.i in/r puskli jioiai/nuo. 

Kj. kao ' iinti. - 2) sa se, refleks. sich ein 

•I, mitt, n . Kj. Djna moja, 

lijepa gjevojkol ak' ne zclii mlada poginuti, posagm 



posasjivanjp 



— 122 



l»osao 



se dolje poponizc, ukazi mi plefii na Turcinu. Npj. 
:;. L98. 

posagJivanjO) >i. das Setzen, collocutio. Rj. verb. 
ml 1 1 posagjivati, 2) posagjivati se. — J) radnja 
kojom tko posagjuje koga (na kako mjesto). — 
2) radnja kojom se ljudi posagjuju (da sjednu). 

posuyjivali, posagjujem, v. impf. Rj. po-sagjujem. 
V. imp/'. posadiii. — 1) setzen, enlloeo. Rj. ridi sa- 
gjati, saditi 2 (u pjesmi), sjedati .".. posagjivati koga 
a. p. mi kniijii. — 2) sa se. refleks. sich seizin, con- 
sido. Rj. posagjuju se n. p. ljudi po travi da sjednu. 
rnii sjedati 1. 

posaiuiuti, pbsahnem, o. pf. in C. G.) verdorren, 
exareo, ef. posuiiti se: Da Bog <la svaka mi sreca 
posahnula, ae bnala napretka, kao ova slamka po 
jutros (prekinuysi shiinkui! (Zakletva. Posl. 47). O 
bore, moj zeleni bore, sve tvoje grane posahle. Rj. 
po-sahnuti. v. impf. sabinuti, susiti se. — Druga (zrna) 
povenuse i posahnuse. Mat. 13, 6. Ko fie nas nahra- 
niti mesa? ... A sada posahnu dusa nasa, nerna 
niMa (isim mane pred oeima nasima. Mojs. IV. 11, 
6. Pokoseno je kao trava i posahlo sree moje, da 
zaboravih jesti hljeb svoj. Ps. 102, 4. Posahnuse kosti 
nose i progje nadanje nase, propadosmo. Jezek. 37, 11. 

posakrivati, posakrivSm, v.pf. po-sakrivati, v. impf. 
aakrivati. — J) kao sve redom sukriti: Neki pobegnu 
u druge drzave, a koji ostanu onamo, oni posakri- 
rnju svoj a imena, i pomijeSaju se megju prostate i 
siromahe. Danica 2, 7(5. — 2) sa se, refleks.: Pobiju 
vise oil 30 Curtinovaca, a ostali se razbjegnu i posa- 
/, ri\ aju. I tanica '■>. 207. 

pos&lac, posaoca, m. hyp. od posao: bolje je kakav- 
goa posalae raditi nego besposlen sjediti; daj mi 
kakvagod posaoca da ue sjedim besposlen. cf. posa- 

l:,k. Rj. 

posalak, p&saoka, m. hyp. od posao: imam neki 
mali posalak. ef. posalae. Rj. 

posaliil/al i. ilz.-uii. v. pf. (u Risnu) pflastern, lapide 
sit run, cf. pokaldrmiti. Rj. po-salidzati. isp. salidz 
(kaldrma). 

posaljanje, n. verb, od posaljati. radnja kojom tko 
posalja it. p. meso. 

posaljati, pbsaljam, v. impf. vidi v. pf. posoliti. 
Suilli. solju posipati. 

posilmce, adr. einzeln, gesondert, seorsum, cf. im- 
pose. l!j. i syii. otidje. po-samce. 

1. posan, posna, adj. vidi postan. Rj. posan (mjesto 
postan) je prema drugim padezima bcz t. 

2. posan, praepos. u StuMija: posem (post, dein- 
ceps.). ml toga te biti postalo posao krivim izgovorom. 
isp. poslije. /ran pokara i sjetuje da posan sega 
bolji opaz ima. Npr. 213. isp. posem sega i pe torn 
toga. Suilli. 

posanuti, pbsanem, vidt posahnuti. Rj. 

pdsao, pbsla, m. [pi. gen. pos&la i p<5sl6vS). Rj. 
hyp. posalae, posalak. — 1) das Geschdft,negotium: 
oe valja li posao, du hottest das nichi thun sullen. 
Rj. — 2) Arbeit, labor: Ijetni posao, otisao na posao. 
Rj. vidi rail. /iriuijrri :n l) i. 2). covjek posao Sini, 
urini; opravlja, opravi; otpravlja; posluje; cadi, izraili; 
vrSi, izvrsuje, BvrSuje (savrSuje), svrsi. Bazdrkati, bes 
posla liniinii. Rj. 12b. Kod svoje knee nidi svoje 
fie poslove. Rj. 14b. Brkaonica, kad se kakav 
posao pobrka. Rj. 11a. Vadivijek, kakav tezak posao 
ili zao put, L'tljc covjek svoj zivot gubi. Rj. 51b. Na 
kule na vile (n. p. razbikakav posao). Rj. 61b. Voj- 
siiti s djecom, I. j. imati posla s njimu. Rj. 71a. 
posao aajpriie svrsi. Rj. 7'.ia. Dokle si do- 
kakav posao)? Rj. 135a. Zabrkati kakav posao. 
Rj. li'.ll. [isp. brkaniiii'al. Iprurlja seoskijein /<<• !■• 
r.ni'i. Rj. 279b. lilt inn posao natraSke. Kj. 409b. 
Otkakocc ieus posao, lij. 476a, PovukuSa, koji se od 
kaka posla povue* natrag. Rj. 515b. Pogriievci, 2) 
posao kakav, koji sc po drugi put pocinje. Kj. 5171>. 



Podrepi se kakav posao pa ne moze vise da ide u 
napredak. Rj. 524a. Pristaje mi u posao. Rj. 598b. 
Bazvlaciti, ragvuci posao kakav. Rj. 629b. (odgatjjuti, 
odgoditi). Ne 6e modi ni velja sjekira rasprtit' (kail 
je kakav smeten 2> os «o megju kim). Rj. (141b. Trgo* 
vlaciti, ra/.vlariti kakav posao. Rj. 74Gb. Upldkati se, 
kao uvuii se, n. p. it kakav posao. Rj. 784b. Uprtitl 
se a kakav posao, t. j. primiti ija se, naplesti se u nj. 
Rj. 786a. Utrgnuti se n. p. odposta, vidi prctrgnuti se. 
Rj. 792b. llnilili se brda, posla. Rj. 803b. Ueitelj je 
isao na drugo mjesto, ili se primao kakoga sa svijem 
drugoga posla. Rj. H42a. Civuti polazeii na posao 
nekakav zapovede materi da ga ispede pa kad dogju 
dovede s jjosla da ga pojedu. Npr. 139. Koliko se 
ovaj posao eini lasan toliko je i jo5 vise sirok i dii- 
gacak. III. Babine sreee (kome posao ide u nazadak). 
Posl. 10. Brze sedlo nego konj. (Kad ko preko mjere 
hita, pa kvari svoj posao). 29. Svak nek gleda za se. 
(Svak neka gleda svoj posao, a u tugj neka se ne 
mijesa). 46. (Sje oei ogledaju tu je i pamet u poslu. 
76. '/.ut posao I (Zlo, rgjavo). 81. Ide mu posao kao 
carapin poeetak (ruzno). 96. Mnogi posao tesko je 
jednome doeku uciniti. 112. Ko svojih posala nema, 
tugje prebira (ili pretresa). 153. Ko svoj posao eini, 
rttke ne brlja. 153. Ko se u gospodskom poslu pre- 
kine, ne valja mu zvoniti. (Gospodski se dakle posao 
radi kao od bijede!) 156. Ne moze mu kolafi na ruku 
da oaigje. (Ne ide mu posao za rukom). 205. Opravio 
posao kao Petronije na Braifiima. 240. PuSi mu se 
kika! (Kad je ko u velikome poslu i u brizi). 267 . 
Svrsen posao. (Gledaj : Mirna Backa). 283. Traljav 
posao. (Nije kao Sto bi trebalo). 320. Saren posao . 
(Nije cist, kao sto bi valjalo). 351. Milakovid naskoro 
po torn otide odande narodnim poslovima. XXV. Tko 
SVOJ posao opravlja, ruka ne kalja. DPosl. 134. Na 
sve strane Cupid posla ima. Npj. 4, 190. Razumjevsi, 
da sri na jedno mjesto jednim poslom idu. Danica 

2, 124. Stane oklijevati u poslu. 3, 140. Nadajuei se, 
da fie sebi i svojim krdzalijama nai'.i posla, ili kod 
Srba, ili kod dahija. 3, 166. Tako se Srpski poslovi . . . 
eamrse. 3, 177. Koji se ongje desio svojim poslom. 

3, 187. Pored tugjijeh jezika kojima poslove sluzbene 
rude. Kov. 14. Sve poslove svoje pisali su Srpski. 37. 
Oni se izmegju sebe dogovore kad 6e i kako koji 
svoj potao izvrsivati. 53. Ovo je posao samo zenski, 
a muSkarci se ni od jedne strane u nj ne mijesaju. 
96. Mladena i Jugovica sa svim da isteraju iz na- 
rodnih poslova. MiloS 23. Svrsivao je druge razlicne 
narodne poslove. 49. Obojica imaju posla oko toga. 
71. Glavni im je posao, da paze na rgjave ljude. 192. 
I'.to /milii za'pjesmu! Npj.' 1, XXV11. Mojih knji- 
■iinih poslova. 1. LXII. Pored ostalib mnogotrudmh 
poslova. '■'>, V. Radeci poljski posao. 4, XXIX. 1'lete 
sc u posao, kojega nr razumije. Odg. na ut. 9. l'ra- 
vljenje je novijeh rijefii hink posao :a svakoga co- 
vjeka. Pis. II. Koji ljudi ne razumiju sooga posla. 
26. Kad je ko imao makar kaka posla kod Bovjeta. 
Sovj. 9. Meni se ovaj nepovoljni i, ealosni posao tako 
onda uvriio ii pamet, da ... 21. Sto se poslovt Srpski 

amute i apletu jo§ ve6ma . . . Rodofinik je bio vrlo 
pametan i u svome poslu tjest fiovjek. 36. D mini- 
starstvu iiiostranijch ' piislnni. ;:7. Popeeatelji . . . unu- 
trasnijeh poslova . . . rojnii-kijch ili ralnijch poslova. 
50. Sve SU positive nl /irarljali u ilnistvn, samo slo 

se svaki popefiitelj sum potpisivao na onome posla 
koji je bio od njegove struke. 58. Kuriri se ne Silju 
svake negjelje, oego sumo kad se iiuitniii posao ~a 
njih. Straz. 1887, II. Hi bi privatni Bekretar morao 

savrsivati posao i i ga (sekretara)? 1887,382. DrogJ 

se trudiSe, a vi u posao njihov ugjoste. Jov. 4, ."" s . 
Ako ii duhom poslove tjelesne morite, iivljedete. Rim. 
8, 13 (die Werke des Fleisches). Ne budite " poslu 
lijcni. 12, 11. Postavise nad njima nastojnike da ih 

m uir Ii sl.iw poslovima. Mojs. II. 1, 11. Valja naraliti 






posanbina 



- 123 — 



posigrati se 



poslove na te ljude. 5, 9. Svrsujte poslove svoje koliko 
dolazi na dan. 5, 13. Sluge va5e i magaree vase uzi- 
Bade, i obrtati ua svoje poslove. Sam. I. 8, Hi. Da nije 
Joiirnr posao a soemu tome&to fiiniS? II. 14, 19. Koji 
upravljahu narodom koji poslovase taj posao. Car. I. 
5, 16. Videdi Solomun mladida da nastaje za poslom 
postavi ga nad svijem dancima. 11, 28. Priest sve po- 
sture. Dnev. I. 6, 49. Intuitu poslu aiko zrtava. II. 35, 
14. Da nastoje nad poslom oko doma Goapodnjega. 
Jezdr. 3, 8. Juda se radovase svestenicima i levitima 
sto stajahu na poslu, i izvrsivahu sto ini je Bog njihov 
zapovjedio. 12, 44. Stefan da bi pokvario bratu posao, 
trebase i sam onako da postupi. DM. 19. Po tome je 
ondje i pod odgovor padao samo onaj koji je kriv i 
samo je s njint zakon imao posla. 296. OpSte jemstvo 
bilo primijenjeno poslovima izmegju Srbu i Dubrov- 
iiiitii. 298. Malo je vijede imalo vlast samo svrsivati 
drzurne poslove . . . On je otpravljao sve znatnije i iz- 
vanredne poslove. 341. Ako mi javis da i sam to zeli§, 
ja en odmah za posao, eda bih ti pokazao kako je. DP. 
68. I >a je pristavu islo u posao samo Bto se naregjuje. 
DRj. 2, 440. poslu koji imaju latinske rijeei tako 
opotrebljene veli Grim . . . Ogled V. Koliko je i za 
siinic istorijskt poslove Svetid spreman, pokazao je i 
posebice. O Sv. O. 6. Ako se i razlikuju korijeui i 
nastavei poslom koji imaju u osnovi, ipak ni nastavci 
nijesu nista drugo nego osobiti korijeui. Osn. 1. Preko 
beckog miuistarstva spoljnih poslova. Pom. 48. Ja ne 
mogu to primiti it tats posao. Pad 1, 119. 

po.saobina, /'. vidi poslanstvo; die Gesandschaft, 
legatio: Pripovijeda Filip i o pomenutoj posaobini 
jpupinoj. Glas. 21. 278. isp. poslanik, poklisar. — 
posao-bina, prva osnova u poslati. rijeii s takim nast. 
kod dazbina. 

pdsapina, /'. cutis dorsi animalittm. Stulli. kola 
int sapima. — za oblicje isp. polegjina, pohrptiua. 

posastavlj.it i. vljam, v. pf. po-sastavljati, kao po- 
mulo sastaviti. v. impf. sastavljati. — Bosna, 2i zemlja 
na pomenutoj rijeei, s kojom su vremenom gospodari 
njezini posastavljali i druge obliznje, pa su se i sve 
zajedno zvale i zovu Bosna. Danidid, ARj. 559a. 

p6sati, posem, v. pf. Rj. po-sati. vidi posisati. v. 
impf. sati. sisati. — 1) aufsaugen, exsugo, lactor. Rj. 

— Iiuiljato jagnje i tlrije ovce pose. Posl. 333. — 
2) posale ovce, t. j. bez volje onoga cije su, • 

se 8 jaganjcima i jaganjci ih posali te se ved ne mogu 
pomusti, haben gesaugt, lactarunt, posale krave. Rj. 

— Kudijengogj pasaSe, posase (n. p. om ill krnrc, 
i znadi: Kako je gogj bilo, ele se steta udinila). Posl. 
162. Natmurio se kao da su mu krave posale. 191. 

l'dsavac, Posiivca, m. der Anwohner der Save, 
Savi accola, circumsavanus. Rj. covjek i.: Posavlja. 

I'c'isax in.i. /". vidi Posavlje. kraj pored Save. - 
Kazu da Blijepci ovijem (gegavadkim) jezikom osobito 
govore u Slavoniji i u Turskoj Posavini. Bj. 85a. 
Pocerina. Tako je postala i Podravina i /'" 
kojih rijeei nema u Vukovu rjecniku. Osn. 165. 

posavjetovati, posavjetujSm, v. pf. Rj. po-savje- 
tovati. v. impf. savjetovati. — l)beraihen, con 
dare: Nauci me i posavjetuj me. Rj. — Mladen ga 
prokara i posavjetuje, pa mu oprosti. Sovj. 57, 
2 ) sa se, reciproc.: Ako demo nzeti, da je onaj 5to 
skrpio, kojega covjek a demu zapita i s njimt se 
pesavjetuje, onda bi Be... Odg. na tit. 20. Ja bih 
rekao, da se mjesto toga prepiranja posavjetujemo . 
ili je pravilnije . . . Pis. 58. vidi domenuti se. 

I'osavka, /'. Eine run Posavlje, drcumsavana. Bj. 
zena is Posavlja. 

Pdsavlje, n. die Gegend langi der Save, a 
tavana regio. Rj. Po-savlje, kraj p"f<<l Save, vidi 
Posavina. — Bogdan uze Srijem zemlju ravnu, Srijem 
zemlju i ravno Posavlje. Npj. 2, 626. 

rOsavskT, adj. ron Posavlje, circumsavanus : Se- 



lene 1' se lugovi posavski. Rj. sto pripada Posavlju 
ili Posavini. 

pdsobieS, (u Risnu) naudio posebice, t. j. sam od 
sebe, von tgistro. Rj. po-sebice, 

kao po sebi. ml si be. — Koliko je i z: "rijske 

poslove Svetid spreman, pokazao je j posebice Duhom 
Brbskoga naroda«. Sv. < >. 6. 

poselmia, /'. (u Dalm.) zemlja koja sama sobom 
upravlja Gemeinstaat : Dok su Poljica bila posebina. 
Rj. :i po-sebina, zemlja koja je n 
vidi republika. 

posebiii, adj. i ingulus. I!j. isp. pojedini. 

— Novo vlastelstvo, koje se, odvojivSi svoje koristi 
od koristi postojbine i druzine, raspade na y 
ljude, koji trazise samo svoje koristi. DM. 111. Nijesu 
samo posebni ljudi dobijali pisma na ilrzanje bastina, 
nego su i cijeli gradovi euvali pisma . . . 280. 

postjt'i, posegnem, v. pf. Rj. po-seti. vidi posegnuti. 
v. impf. posezati. — 1) (u C G.) za koga, sit 
nilimen, suscipere et tueri: ja bih tako i za njega 
posegao. Rj. u prenesenom smislu, kao zastitiii koga 
i potpomoei. vidi zauzeti se 2 (za koga). — 2 a) u 
pravom smislu: Neprijatelj poseze rukom na sve drage 
stvari njegove. Plae 1. 10. — b) sa se, rcjleks.: NS 
der, Mile, pa se napij vina! Dze Mile, pa inn se 
poseze, Halilovu ruku poljubio. HNpj. 4, 334 (isp. 
poletjeti ruci). 

p6se<IIiea, /'. n'</<' podsedlica. Rj. po(d)-sedlica, pod 
sedlom prostirka. 

posearmiti. posegnem, v. pf. (u C. (t.) vidi posedi. 
Rj. po-segnuti. v. impf. posezati. 

posole, (u C. <i.l (■«)( nun an, posthac, if. posad. 
Rj. adv. po-sele (suprotno dosle). vidi i odsele, osele, 
odsad. 

poselit-a, /'. (u O. O.i malo selo, zaselak: D Stubicu, 
main poselicu. Rj. po-selica. 

poseri.s, poserlla, m. n. p. izbili ga do poseri5a 
• ini Scherze, usque diun cacaret). Rj. dok se pn<r<t<i 
(kaze se u soli), isp. posrauje. — rijeei s takvim nasi. 
kod blutis. 

posdrko, m. (ein mutt' rliches Scheltwort) du kleim r 
r! cacator parvulus. lij. po-serko. isp. posrati 
se. vidi posro. kaze mati djetetu kao karajuci ga. 
isp. popisko. — rijeei s takim nast. kod bapko. 

pcV.csirinia, /'. die Wahlschwester, guam sororem 
appello. Rj. po-sestrima, zensko koje se posestrtmi. 
uzine se na mjesto sestre. — Da li je se pasa pomamio? 
Da on uzme suncevu sestricu, danicinu Bogom po- 
sestrimu '. Npj. 1, 158. 

pdscstrimin, adj. sto pripada posestrimi. — I'oln- 
brat, 2i brat pobratimov ili posestrimi u. Rj. . r >.;.")a. 

pAsestrimiti, mim, v.pf. eine :nr Schwester wahh n, 
sororem appello aliguam. Rj. po-sestrimiti zenu, uzeti 
i, a posestrimu, namjesto sestre. vidi posestriti. r. 
imp/, sestrimiti. 

posestriti, stnm, v. pf. vidi poseatrimiti. Rj. po 
srstriti. v. impf. sestriti. — Vilenik, fiovjek I 
je vila bila tistrijelila . . . po torn je m- posestrio. Rj. 
62a. -(( se, pass.: Kakogod sto st- Covjek u stm ili 
na javi pobrati (osim erkve), tako se moze i zena 
riti i pomateriti. Rj. ."'12a. sa se, reciproc.: Tu 
si' staSe, te se povratiie, pred kadijom te si 
Here. 201. 

post'/.anjc, /'. das Annehmen io. Rj. verb, 

od posezati. radnja kad tko poseit za koga, tit nit 
kom i post ' i nn sto. 

posezati, pftsezem, v. impf. Rj. po-sezati. v. pf. 
posedi, posegnuti. - 1) (u C. G.) sieh annehmen, 
suscipere ac tueri. Rj. n prenesenom smislu: posezati 
,:>i huiin. kiin nasticwati gn \ potpomagati. cult za- 
uz-imati se /a koga. '.'I u pravom smislu: posezati 
rukom nn sin. isp. posedi 2. 

posit rati se, pbsigram -.-, v. r- pf. recipr. po-sigrati 
i malo i i id) poigrati Be. t>. impjf. Bigrati se 



posijati 



124 — 



po^jecanje 



se). — »Hodi, pobro, da se posigramo, ti korunom, a 
ja cu jabukom.t Pa skofiie, te se posigrase. Npj. 2, 82. 

posijati, join, v. pf. saen, setzen, sero (Senicu, Ian, 
dinje); posijati rijefi, t. j. pustiti je megju ljude. I!j. 
po-sijati. v. pf. sijati. — Djevojke metnu na Ivanj 
dan u lonac semlje i u nju posiju nekoliko zma 
s !>•<<. Kj. 216a Posijao sito na ozim. Rj. 4.01a. 
Uzorah tin Btotine dana, te sve posijah senicu. Npr. 
165. Posijao bundeve. (Kaze se kad ko padne). Posl. 
256. Takove glasove Zivkovic' jioseje po narodn. Da- 
nica 5, II (poseje u ist. govoru mj. posije). Ludo 
cete posijati glave. BNpj. 4, 191 (= izgubith. Bad 
de§ nasc posijati glave. 1, 286. 

pftsijo, posija, /'. pi. vidi mekinje. Rj i syn. ondje. 
po-sije, isp. posijati. 

posijt'canje, n. verb, od posijecati. radnja kojom 
tko posijcca n. p. leu men vodenicni. 

posijecali. pbsijecam, v. impf. po-sijecati. vidisje6i 
2. v. pf. posjecl. sa se, puss.: Oskrt, cim se posijecu 
kiinuit vodenicni. Rj. 483. 

DOSijok, m. In C. (l.l riili pokolj : on je bio na 
taj posijek. Itj. po-sijek. isp. posjeel. vidi i zakolj, 
poklace. 

posijelo, n. (u C. (J.) vidi sijelo. Rj. po-sijelo. isp. 
posjedjeti. vidi i posjed. 

posiluti, v. impf. po-silati. isp. silati. vidi posi- 
Ijati. v. pf. poslati. — Posilat' od Iruda do Pilata. 
DPosl. 98. 

posiloziti, zim, v. pf. po-silaziti, kao pomalo sici, 
sict jedno za drugim. v. impf. silaziti. — Kad posilaze 
s kola, idu upravo u sobu. Ziv. 311. 

posiliti se, ]iusilmi se, o. r. pf. Kj. po-siliti se. — 
I) vidi osiliti se: Turei su se posilili ljuto. Rj. po- 
stuti silan J. ruli pohasiti se. v. impf. siliti se. — 
Ali si se bolan pomamio, ali si se silom posilio, Sto 
odmedeS raju od Turaka? Npj. 4, 439. Da sc raja 
posilila i da se odmece. Danica 3, 168. Zato se ov-i 
Turd opet malo posile, i u gradoviina stanu vladati 
gotovo kao i pre. 5, 47. — 2) (u C. G.) hochmuthig 
warden, superbus fio, cf. pouijeti se: Posilio sc ka' i 
sogav kapicom (s kapicom. Posl. 256). Kj. vidi syn. 
kuil ponijeti se. — Uzobijestiti se, posiliti sc od dobra. 
Itj. 774b. No sc voda, kume, posilila, e se hoce od 
Ihisla posvetit'. Npj. 1, 123. Dull inn se posili U 
oholosti. Dan. 5, 20. 

posinacKi, adj. dan posinak gehbrig, -oil posinak. 
Kj. sto pripada posincima ili posinku kojemu god. 
— Jer ne primiste duha ropstva nego primiste Duha 
posinaikoga. Rim. 8, 15. 

posinak, pdsinka, m. Rj.' po-sinak. vidi posinku. 
isp. posiniti. — 1) der Wahlsohn, quern /ilium ap- 
pello. Rykojiji nazvan sinom. - Naj to tebe, moj po- 
iii>, Grujo! Npj. 3, 22. Crni Gjorgjije njega postavi 
vojvodom Pocerskim, i naeove ga svojim posinkom. 
Danica 1. 28. 9) der angenommene Sohn, filius 
mlii/, inns. Kj. Jcoji se Heme namjesto rogjenoga sina. 

posinaStvOi »■ stanje posinacko. — Ima rijeei 84. 
koje sam ja naclnio . . . posinastvo, neznaboStvo. Nov. 
Zav. VII. [zrailjci, kojijehje posinastvo i slava. Rim. 
9, 1. Da ponovi dub, da daruje posinastvo. DP. 188. 

posiniti, pbsimm, v. pf. (cf. prisiniti. Rj. 3 ). Kj. po- 
siniti. r. impf. posinjivati. 1) Sohn nennen, filiwm 
appello. Kj. jiosuiiii koga, nazvati ga sinom. 
Poslji knjigu Marku Kraljevieu, posini ga Bogom 
istinijem . .. Bogom Bioko, Kraljevieu Markol Npj. 
2, 390. Ali zbog politike nijemu (Suleman-paSa flj 
loSu) ui-i;i mogao fiiniti, nego ga jo~ posini. MiloS 
56. sa se, puss.: Kakogod Sto se covjek u snu ili na 
j:ivi pobrati (osim crkve), tako se moie i posiniti i 

i i. Rj. 512a. Cad se sini: Bogom sinko, Kra- 

I i « ■ \ i'ii Marko . . . kad sc vee posmi: Brie da si, 

moj po Bogu sinko I Dani6i6, AKj. 477a. — 'i) an 

Statt annehmen, filium aaopto. Rj. posiniti 

Tcoga, u eti ga namjesto rogjenoga sma. vidi prisi- 



niti. — Kad dijcte odraste, odvede ga ka keen Farao- 
novoj, a ona ga posini. Mojs. II. 2, 10. Novo cedo 
crkve izvadi se i/. voile, u tajni rogjeno i posinjeno 
Bogu Isusom Hristom. DP. 189. 

pi'isiiiUn! (kao voc. od posinak, i to najvise se Onje 
u pjesmama): Moj posinko, Kraljevieu Marko! Rj. 
voc. od posinak: posince. 

posiuji'iije, ii. ccW/. od posiniti. djelo kojim tko 
posini koga. — Ima rijeei 84 koje sam ja nacinio .. . 
posvedenje, posinjenje, posluSanje. Nov. Zav. VII. 
UzdiSemo Cekajudi posinjenja i izbavljenja tijelu 
svojemu. Rim. 8, 23 (die Annahme zu Kindern). 

posinjivtinje, n. verb, od posinjivati. radnja kojom 
tko posinjuje koga. 

posinjivati, poslnjujem, v. impf. po-sinjivati, koga, 
primati ga za sina, nazivati ga sinom. v. impf.prosti 
siniti. v. pf. posiniti. sa se, pass.: Kad se sini: Bogom 
sinko, Kraljevieu Marko. kad se ve<5 posini : Br£e da 
si moj po bogu sinko! i posinjuje se Bogom: Posini 
ga Bogom istinijem. Danicld, ARj. 477a. 

posipsie, posipaea, m. (u Dubr.) pijesak sto se 
njim pismo posiplje, der Streusand, pulvis scripto- 
rius. Rj. 

pdsipfuijo, n. Rj. verb, od posipati. — 1) radnja 
kad tko posipa n. p. pismo ptjeskom (das Bestreuen, 
conspersio. Rj.) — 2) radnja kad tko posipa n. p. 
cvijece vodom (das Begiessen, Beschutten, perfusio. Rj.) 

posipati, pain (pljem), v. impf. Rj. po-sipati. v. pf. 
posuti. — 1) bestreuen, conspergo. Rj. — Pept lorn 
s fiesnice posipaju svilene babe, da ib bude dosta 
kao i prasaka u pepelu. Rj. 35a. U Boci varicu nose 
i u:\ vodu i njome posipaju vodu. Po torn idu te pu- 
siplin njome uljanike. Rj. 54b. Gledala ga draga sa 
pendzera, gledajuci ruzom posipala, posipljuci tibo 
govorila. Npj. 1, 462. sa se. pass. : Posipae, pijesak 
sto se njim pismo posiplje. Rj. 547b. — 2) bcschiitt.cn, 
perfundo. Rj. — Dljiti, posipati uljem n. p. jelo. Rj. 
780a. S:i Sale se vino prosipase, posipase svilu i ka- 
tlini. Npj. 3, 23. Nosi ibrik u desniei ruci, te posiplje 
po basei cvijece. Here. 95. 

p6sipka, /'. vidi vatralj. Rj. vidi i miiSa*, ozeg 1. 
kiihinska lopata (sa prenosenje voire), po-sipka. isp. 
posipati. 

posipiista, u pripovijeci: eorba corbuita, popa 
posipusta (Tosl. 349). Rj. rijec naiinjena n soli pn 
i/nvnva popovskom i kalugjerskom, koji u narodmi 
jeeik mijesaju rijeei stare Stovcnske is crkvenih knjiga. 
isp. letusti. 

posirotjeti, u Rj.: posir&eeti, posirollm, v. pf. (u 
Grahovu) vidi osirotjeti: Sto mi slomi dvije puske 
male, to cu, Ijubo, posirodet' teSko. Kj. po-sirotjeti, 
jiusUiti sirota. — Osirotjeti, posivotjili. Korijeni 44. 

posisati. sum (pAsisem), vidi posati. Kj. po-sisati. 
r. impf. sisati, sati. 

positan, positna, adj. po-sitan, Jcao prili&no sitan. 
isp. po (sloseno sa adv.) i sitan. — Sve su pod no- 
gama osjecali nekako positno kamenje. Rj. 730b. 

pdsiliv, m. prema komparativ, koje vidi. positivus 
(gradus). — SaSuvao se starinski komparativ u adj., 
od kojih nema positiva. Rad. 26, 25. Dolazi samo 
positiv kao komparativ, prelazeei sa naj u Buper- 
lativ. 26, 72. 

posjahfvati, posjahuiem, v. pf. po-sjahivati, kao 
pomalo sjahati, sjahati jedan za drugim. v. impf. sja- 
liivati. — Kako me ugledaju, a oni svi posjahuju 

v konja. Danica ■">, 169. 

posjcecilijc: U negjeljii na osjeeenije biee dosta 

i posjecenije. Kj. 471a. gen. od num. posjefenija 
{prema mijesanija, pisanija, prokletija, i t. d.)? ili 
verb, ml posjedi sa shin ji in nastavkom, da bude prema 
osjeeenije ? 

pi'isjceanjc, it. verb, ml posjec'ati. radnja kojom 
lit) posjeia koga. 



posjeeati 



125 



poskidati 



posjeeati, am, v. impf. visitare. Stulli. vidi po- 
hagjati, i syn. ondje. v. pf. posjetiti. 

posjei'i, posijeceni, v. pf. Rj. po-sjedi. v. impf. po- 
Bijecati. — I. 1) koga, abhauen, niederhauen, caedo : 
nosjekli ga Tnrci. Rj. — Ah nemojte me ubiti, a proste 
vain moje ruke, ero ih posijecite. Npr. 131. Devet 
divova . . . DJima svijema glave posjecene . . . koji 
ih jc posjekao. 192. .Mann sabljom, posijece mu glavu. 
BIpj. 4, 318. — 2) posijci po jednom prstu, boli, 
posijeci po drugora, boli (Kad ko node da kaze da 
inn jednoga — n. p. gjeteta — zao kao i dri 
Posl. 256), schneiden, scindendo vulnero. Rj. kao si- 
gekuci raniti. — Mural njegn '■ pos'jcce po glavi, Tero 
rukom ranu pritisnuo. Npj. 4, 87. — 3) vodenicu, 
die Muhlsteine aufklopfen, exacuo. Rj. nidi pobiti 
iknmcn vodenidni) 4. — II. sa se. — 1) refleks. sich 
xrh initial, luuieii tin tit n Finger, Fuss), scindendo 
vulnero. Rj. sijekuci raniti se. — 2) reciproc. (u 0. 
<;.) s kim. sich duelliren auf den Degen, ferro cum 
quo decernere. Rj. posijekn se n. p. dvojica sabljama 
ntt megdanu. 

pdsjed, m. (u Dubr.) vidi sijelo, posijelo: idem na 
posjed; kamara od posjeda (Besuchzimmer). Rj. po- 
sjed. isj). posjedovati. ridi i posjedak. isp. pohoil 2, 
i syn. ondje. 

posjedak, posjetka, in. (u C. G.) vidi sijelo. Rj. 
vidi i posjed, i syn. ontljc. 

posjedfmje, n. das Aufsitzen, conscensus equi. 
Rj. verb, od 2 posjedati. radnja kojom tko posjeda 
n. p. konja. 

1. posjedati, dam, ». pf. — 1) sich setzen (einer 
nach dent andern), consido. Rj. po-sjedati (ncpre- 
lasno), sjesti jedan za drugim. — L T Badkoj momdad 
posjedaju na konje pa po polju vijaju Bozic. Rj. 
35a. :<E vala, dobro kail jc tako, sjedi«, pa svi po- 
sjedaju oko vatre. Npr. 190. Onda oni posedaju svaki 
mt srnjit galiju te pogju kudi. 242. Onda igracice i 
pjevadice posjedaju za veceru. Kov. 57. Zapovjedi 
narodu da posjedaju po trad. Mat. 11. L9. — 2) pre- 
laeno. posaditi sve jednoga za drugim: Velike dje- 
vojke posjedaju malu djeeu, pa vile svakoga stane 
po jedna. Rj. 333b. 

2. posjedati, dam, v. impf. konja, aufs Vferd stei- 
gen, conscendo equum. Rj. po-sjedati. vidi uzjahivati 
v. pf. posjesli, posjednuti. 

posjediti, dTm, v. pf. Rj. po-sjeiliti. vidi 
djeti. v. impf. sjediti. — ■ I) ein wenig sitzen, paulum 
sedeo. Rj. (malo). — Pa onda otide n kudu. PoSto u 
kuci main posjedi i vidi da niti ko dolazi ni se Sta 
gotovi, izigje opet na polje. Posl. 199. — 2) posje- 
dideS, t. j. podekadeS, warten, manere. Rj. — PoSto 
i > 1 1 lt j i ■ posjedi nekoliko dana . . . namisli, da ide u 
Bijograd. Danica 3, 208. Onde kod knee posedi ae- 
koliko dana, dok razbere dokle su Tnrci zasli u zemlju. 
Milos 53. 

posjedjeljnik, m. dan u koji se ljudi posjedaju, 
idu jedan drugome u posjede, u pohode? Besuchstag? 
— Ponedeljnik je sveti posedeljnik; utornik — za- 
poraik. Megj. 317. saljico ime ponedjeljnika. M. Gj. 
Uilidevid. 

posjedjeti, posjedim, v. pf. vidi posjediti. Rj. : ' - 
pospavati, popjevati, posjedjeti, ein wenig, paululum. 
Rj. 510a. 

posjednicu, /'. (u Boci) — I) vidi sijelo. Rj. valja 
da mi, i tin,! posjeduje koga Hi koja j< posjedujt 
I kim, ili ide na sijdo. — 2) quae possidet. Stulli. 
koja posjeduje sto. vidi imalica. 

pdsjednik, in. I) in ( '. G.) vidi sijelo. Rj. mlja 
•l,t onaj koji posjeduje koga ili se s kim posjeduje, 
ih ide mt sijelo. — 2) koji posjedujt ito. vidi imalac. 
— possessor: Posjednik pristolja tsukrstova. Stulli. 

posjednuti, dnem, v. pf. po-sjeduuti, uzjahati. 
ridi posjeati. r. impf. 2 posjedati. — Zlatija se stade 



opiemati . . . Fosjednula debela gjogata. Npj. 3, 201. 

— Posjednuo krilata gjogata. I. lid. 

pdsjedo villi jc, n. das Besuchen, visitatio. Rj. verb, 
od posjedovati, (i se). — J) radnja kojom tko po- 
yeduji koga, ili se s kim posjeduje. vidi pohagjanje. 

— 2) radnja kojom tko posjeduje, ima sto. 
posjedovati, pbsjedujem, v. impf. I!j. po-sjedo- 

vati. — If) (u Dubr.) pouoditi, besuchen, in 
cf. polaziti, pohoditi, obilaziti: iiosjedovao sum □ 
i posjedovao saui danas. Rj. i: tumaeenja i , 
mjera razbira se. da i \ v. pf. vidi i poha- 

gjati. — i>) sa se, , ;i Dubr.) s kim, I. j. 

iei jedan drugome. einander bes 
ni i in. Rj. — 2) possidere. posidovati. iz K 
Stulli. posjedovati sto, imati. 

pdsjek, m. — I) vidi zimina. Rj. po-sji i 
posjeci 1, ktto zaklati. na p isji 
ili govece). — 2) Tko melje u posjek, kruh mu hrsta. 
DPosl. 130. Zasut' u posjek. 156. posjek. valja da je 
krupno mlivo. XV. isp. posjedi 3. 

posjcka, /'. das Niederhauen, < tesio: Ja en imat' 
bradu od osvete, ja en imat' sablju od posjeke. Rj. 
po-sjeka, isp. posjedi 1. — sablja od posjeke isp. po- 
sjek] ica. 

posjekliea, /'. die Nie I n di < 

Sabels), quae caedit: On potla me uhvati Sarina, a 
izvadi posjeklicu cordu. Rj. epitet cordi, !'"i>' 
(dobro). vidi kod rijeci posjeka: sablja od posjeke. 

pdsjesti, posjedem (posjednern), v. pf. t. j. konja, 
besteigen, conscendo equum. Rj. po-sjesti, vidi po- 
sjednuti; uzjahati. v. impf. 2 posjedati. — Pa po- 
sjedoh njegova doruta, odoh pravo gori Romaniji. 
Npj. 3, 3. Brzo dobre konje posjednite. 4, 146. Eto 
pa§e na noge skocise, a na dobre konje po^i 
4, 258. 

pdsjetiti, 13m, v. pf. visitare. Stulli. po-sjetiti {v. pf. 
je i prosti sjetiti se). vidi pohoditi 1. i Kim. malic. 
v. impf. posjedati. — U Pelti sam tra/.io Vitkovida 
da tj,t posetim. Straz. 1886, 511. Kazan je da 6e bos 
posetiti ako uzima kad. 18SU, 670. omj se glagol ne 
ntdazi drukcije n ovom macenju; i Vuk ganeupo- 
trt bljava a il tcnije vrijeme. 

posjev, m. {za postanje isp. posijati), vidi sjedba, 
i syn. ondje. Bide znjetva bolja od posjeva. Sdep. 
mal. 38. 

poskakati, poskademo, *'. jif. nach der Beihe auf- 
springen, taunt* prosiliunt. Rj. po-skakati. /.''(■/ swi 
redoin skoie. — Od stra' stafie u Savu skakati . . . i 
Srbinji oil stra' poskakase, a u Savu vodu valovitu. 
Npj. 4, 285. Drugo pak roblje pobegne... no onde ne 
imajuci ko da ga brani, poskace it Moravu. MiloS 93. 

poskakivanje. it. das Hiipfen, Springen, e.rsitl- 
tatio. Rj. verb, od poskakivati. radnja kojom tko po- 
sh ik a je. 

poskakivati, poskakujem, v. impf. hiipfen, c.i\<itlt<>. 
Rj. po-skaMvati. v. pf. poskoditi. — Nije li tebi 
(Moavel) Izrailj bio podsmijeh? kad god govoriS o 
njemu poskdkujes? Jer. 48, 27. Konji topoeu, i kola 
skadu, konjtmi, ju, i mafievi se sjaju. Naum 

3, 3. 

poskanje, n.das li i des Kalbes, Lammes, 

09 possagen, cum allicio ritnhtm aid ngnnm 
VOCe pOS, '/. tl. ctni ml lailainlitm (posati). Rj. 

,:iii. radnja kojom tko poska tele ili iagnje. 

poskapati, p6skapljemo, v. pf. nacheinander >nn- 
kommen. /nit" alius ex alio. Rj. po-skapati (u praes. 
i pbskapslmo, /.•"" sto se vidi iz primjera), kad neko- 
liriiin. skaplju jedan a drugim n. p. ml gladi. — 
Velik strai ih popadne da a onoj pustinji od gladi 
n, poskapaju. Npr. L88. 

piiskali, sk.ini, v. impf. das Kalb oder Lavim 
locken, dico {■•>•. aUiciens vitulum mil agnum. Rj. 
r.iinii tele ili jagnji uevikom pos, posl ». pf. posnuti. 

poskidati, p5sktd3m, v. jif. nach der Rethe her- 



poskikivanjc 



12U - 



poslenik 



dbthun, demitto, demoveo. Rj. po-skidati, skinuti sve 
vidi posnimati. r. impf. skidati. - - Poskidase 
Bvijetlo orusje i Turacke sa ramena glave. Npj. 1. 501. 
PoskidajU zlatne oboce fto su u u§ima zena vasih. 
Mojs. il. 3 

poskikivanje, ». i/kx Aufschreien, stridor. Rj. verb. 
od poskikivati. radnja kojom svinje poskikuju. 

poskikivati, poaklkujem, v. impf. aufschreien, stride 
Rj. po-skikuje si i svak cas skikne. v. impf. 

skicati. p. /</. skiknuti. /.■.'/). skika. 

po.skitati se, pdskitam (pbskicem) se, v. r.pf. ada- 
riti u skitnju: Crna se kalugjerica po selu poskitaia. 
Rj. po-skitati se. p. imp/', skitati se. 

pdskocica, f. die I das Ko\olied, cantus 

saltatorius. NajriSe se govori pi. poskocice, t. j. kao 
kratke pjesme, st» momci govore i podvikuju n kolu 
kad igraju... Po a gotove sve tako sramotnt 

da ill cisini kola ne smije niko ni pomenuti. Rj. po- 
skocica, isp. poskofiti. — Ko imase irrl< > pouzdano, 
popijeva svatske poskocice. Npj. 2, r>44. 

poskdeiti, poskoclm, v. pf. aufspringen, prosilio. 
Rj. po-skociti. p. ;»</</'. poskakivati. — Zdrav, zdrav- 
Ijace! iimv novljace! . . . Gdjekoji uz lo ji>; poskoce 
' mjesecu. Rj. 207a. A poskoci celebija Grujo, 
pa dohvati laka dzeverdara. Npj. 3, 18. Barjaktar 
poskoeivsi s barjakom nekolika pnta ispred kola i 
tamo i 'Him namjesti barjak. Koy. 65. Tada ce hromi 
poskociti kao jelen. DP. 314. 

pdskoro, (c/c. po-skoro, kao prilicno skoro. isp. 
po (slozeno sa adv.) i skoro. isp. naskoro. — Sad 
gledajte i \ i tako da otpiSete. stray.. 1887, 285. 

poskordpiti) poakbru] v. pf. bestreuen, con- 

spergo. Rj. po-skorupiti, posuti 1. — skorup, posko- 
rupiti (to je znacenje torn glagolu doSlo od tvrdnuti« 
i upravo ce reci: posuti tako da se fiini kao da se 
uhvatio skorup). Korijeni 238. 

pdskupac, pbskupca, m. (na Koroulii, pdskupak, 

poakupka, in. hi Dubr.) vidi mljeziuac. Rj. vidi i 

nac, mezimac. sin koji se posljednji rodi. — 

po-akupak (osn. u skup; rogjen poslije svijeh si, upa). 

Osn. 291. 

pdsknpica, /'. (a Dubr.) vidi mljezinica. Rj. vidi i 
mjezinica, mjezimica. kii koja se posljednja rodila. — 
po-akupica; osnovu vidi kod poskupac, poskupak. 

poskftpjeti, poskdpTm, v. pf. im Preise steigen, 
theuerer werden, fio carior, consto majori pretio. Rj. 
po-skupjeti, skupo, skuplje postati. vidi oakupjeti, 
podrazati, uzdrazati. v. impf. isp. draiati. suprotno 
pojeftiniti, pojevtiniti. — Mala je molitva do skora 
bila u Srbiji za marja-. a vilika za gros, a sail valja 
da sii i one poskuplji h Rj. 366b. 

posk&psti, poskiibem, v. pf. ausrupfen, evcllo: Da 
mu zlatna ne poskubu perja. Rj. po-skupati. vidi 
pocupati. v. impf. skupsti. — sa se, pass.: [made 
(zvijer) krila orlova; gledab dokle joj se krila po- 
skubose. Dan. 7. -I. 

poskura, /'. (angeeignet aus rcjo;s>opi) die Hostie, 
pants liturgicus Rj. vidi proakura, prosfora. dentf 
poakurica, poskura, proakura, od Grc. itpo;ooj>i, Ttoje 
prinoa; /.'//. hostia. — Senica se ovdje spo- 
minje rtidi koljiva, puskurn i krsnosa kolara. Npj. 
2, 1 (Vuk). 

poskurica, /'. dem. od poskura. Rj. vidi proakurica, 

jija 2. Baba klisara, baba Bto mijesi posku- 

rice. Rj. 9a. Pastrovskijeh poskwrica nema nigdje u 

narodu ... Svaka imudnija kuda Salje sm 

stiru po poskuricu, koja nije manja od 2 oke, a gdje- 
koje bivaju i od 5 oka; i tako se kalugjeri m 

hiii,,, Hi ; auJe. te prodaju na 

more kao peksimet. Kov. 35. 

poskuricara, /'. baba sto mijesi poskurice za crkvu, 
die die Ho ,:• u /rni'iii liturgicum parat. 

Rj. vidi baba klisara. -- rijeii s takvim mist, kod 
badnjara. 



puskiirnT, adj. eur Hostie gelwrig, panis liturgici: 
Ne zna pseto za poskurno bra§no (Posl. 199). Rj sia 
pripada poskuri. 

poskilrujftea, f. Art Apfel, pomi genus. Ona moze 
biti vrlo velika, nakiaela je i kad ae ustoji, prosipa 
se u ustima kao braSno. Rj. jabuka — osn. it poskura. 
rijeii s takim wist, kod ajgiraca. 

poskarnjak (proskurnjak. Rj. 3 ), poskurnjaka, ?». 
der Holzschnitt, mu die poakurica zuzeichnen, tumulus 
us) signandae hostiae (I-. \1\ MKA). Rj. tiili 
slovce _'. ploca na koju se pece poskura. — Krsni 
kohe- i koji mora biti od seniena braSna U kisilo 
Limijesen i nasaran poskurnjakom). Rj. 306b. 

posl&gati, |i'.slazem, v. pf. zusamenlegen (eon einer 
Mengc), componere. Rj. po-slagati, sloziti mnogo ko- 
ji sin pomalo, ill sve redom. v. impf. slagati. 

noslanica, f. t. j. knji^a, tins Sendschreiben, epi- 
Stoia : 'lik 5to primis ovu poslanicu, hitaj k meni 
odmah u Stambola. Rj. vidi i pisma, pismo 2. — 
Ona ii ta eas napise knjigu poslanicu te je poslje 
-/a njim po jednoj najyjemijoj sluzi, u kojoj mu pise 
da ajutra . . . Npr. 120. Poslanicu Antu Kuzmanieu. 
Slav. Bibl. 1, 90. 

poslanik, n. der Gesandte, ablegatus, cf. poklisar. 
Rj. isp. poslanatvo, posaobina. — Poslje mu knjigu 
isim'i gjevojku. Kad kralju knjiga dogje i vidi 5ta 
mu pile, on reee poslaniku: Ja ti . . . Npr. '227. Da 
se posalju poslanici u Rusiju. Danica 3, 210. (llnsnik 
bezbozan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek. l'rie. 
13, 17. Poslanik Balabana bega /.• Dubrovcanima, 
DRj. 1. 30. 

pdslanstvo, n. vidi — 1) posaobina, die Gesandt- 
scnaft, legatio. — Poslanstvo. Glas. 21, 27'.i (ambaa- 
aiata). — m Z) vidi poslanje, missio. 8tulli. 

puslanjo, n. vidi poslanstvo 2, missio. Stulli. — 
Mm'i, moja sejo, ne tuguj, to je poslanje Bozije, a 
sto je od Boca. Blagje je od meda. J. Bogdanovii?. 

pdslastiee, p5slastica, f. pi. die Schleckerei, Lecker- 
bissen, cupediae, scitamenta. Rj. slatka jela. vitli okli- 
zotine, preslacci, prijeslafiei, slatkisi. — Koji jegjahu 
poslastice, ginu na ulicama. Plae 4, 5. 

poslati, posljem (posaljeni), v. pf. senden, schicken, 
millii. Rj. po-slati, vidi odaslati, opraviti 2, oturiti 2, 
pratiti (v. pf.), spraviti 3. v. impf. poSiljati, posilati, 
prosti slati. — Konj kojega je patrij* poslao s '- 
jinnii mi poklon. Rj. 44b. I njei/a poslje zet onako 
/in Irnru . . . i njega ubvati u lazi, i posalje l;w'i 
aeugosdena, Npr. 88. Seer ga poslje da spurn. 106. 
Napise knjigu poslanicu teje poslje za njim po jednoj 
najvjiTiiijoj sluzi. 120. Da mi ovu tvoju devojku PO- 
Ujemo it srd neka sebi sreeu trazl. 133. Car poslje 
pn n jn i uzme je za svoga sina. 141. Otide onom 
starcn da ga pita home ga je poslao po svjet. L55. 
Poslju :,i ovu prorocicu <ia dijete babi. 213. Rilo bi 
ga dobro po smrt poslati. (Kad si In kud poslje, pa 

za ilugo lie dogje). Posl. 13. Puslji hid i tin rojslni 
pak sjedi te plaei. 2f>7. Pa je (sablju) preko ondai- 
njega poglavara Ruake vojake poiulje feldmarsalu 
Komenskome na dor. Danica 1, 80. Grci posalju >m 
Srbe aiitiiiinn. Npj. 2, 113. Posalje im potdrav. 3, 
L89. Nego ga je njegov stariji poslao n potnoc narodu 
Srpskome proliv Turaka. Milos 24. Ovoga Bog sa 
\,,, : i izbaviteljn posla. Djel. Ap. 7, 35. Poslati u 
rus pomor kao u Misir. Amos 4. 10. 

poslcnT. adj. u. p. dan, doba, Arbeifs-, Werh-, 
luluirniitli (tempus). (dies) profestus. Rj. kad se po- 
• I a n\ full radni. poslovni. 

pnsleiiii a. f. die Arbeiterin, operaria: Da su cam 
devet poalenica, Rj. koja posluje, radi posao. vidi 
rabotnica, radnica. 

pdslenlk, m. der Arbeit er, operarius, cf. radin. Rj. 
koji posluje, radi posao. vidi i poslovae, rabotnik, 
radnik, teiak. isp. saraori. ^etve je mnogo. a posle- 
iiiku mulo. Molite se dakle gospodaru od ietve, da 






poslije 



127 — 



posliisiiti 



ievede poslenike na zetvu avoju. Mat '■'. -'>7. Adoniram 
(bjese) )ui(l carskim poslenicima. Car. I. 4, ii. Smrt . . . 
tihogaali neuniornoga umnoga poslenika. Rad 13, 1<>4. 

poslije. Rj. riili poslijed, poslijen, poslim, poslje, 
posljed. 

/. prijedlog. — 1) {pruep. sa gen.) nach, post. I!j. 
riili i posan, Dakom, nakon, iza. — S ovim prijed- 
logom rijed u drugom padezu pokazuje da — a) Sto 
biva onda kad progje vrijeme koje sarna znadi; a 
vrijeme so moze kazati nedim sto je n njemu: Poslije 
Augoga promisljavanja i dogovora, dogovore se da 
jedan od njili svoga konja zakoljo. Npr. 7. Posle 
iga vremena zmijina zena zatrudni. 53 (posle po 
istoe. govoru mjesto poslije). Poslije boja kopljem u 
trnje. Posl. 256. Poslije oca iz lonca (jeSde se; moze 
liili za to sto ne de biti danka ni trpeze?). 256. Kao 
molitvu pred jelom i poslije jela. Pis. 60. u takom 
se dogagjajit moze genitiv misliti: Tu je opet od pri- 
like Ohio godina: od ovoga jedna polovina (500) pada 
prije rogjenja Hristova, a druga (500) poslije. Pri- 
prava 83. ovamo iihi i ovdki primjeri, u kojima kao 
da prijedlog poslije prelazi u adverab: Naksjutra, 
poslije preksjutra. Rj. 392b. Posle malo kad zmaj 
dogje . . . rekne svome konju: »Sta demo . . . Npr. 
86. isp. pod II. 2: Malo poslije. — b) kao 5to pri- 
jedlog iza mjestoin zamjenjuje vrijeme, tnko ovaj 
vremenom zamjenjuje mjesto pokazujuci red: Poslije 
Morave ovo su najznatnije vode u Srbiji. Danica 2, 
39. Poslije njega (vezira) najvedi je njegov daja. 2, 
83. Valjalo bi. da je pjesma 81. odmah poslije 78.; 
tako bi i pjesuii 613. bilo prilidnije mjesto iza 484. 
Npj. 1, VII. Koji je u Svedskoj vojsci bio prvi posle 
princa. £itije 50. — isp. Sint. 276—277. 

IT. adv. — 2) nachher, postea. Rj. vidi pSpSk. 
isp. najposlije. — SreSdeS prvo i prvo doveka a on 
nosi zivu orlusinu . . . Posle ce5 sresti ilrngoga. Npr. 
69. Malo pnslije evo ti onoga trgovca. 109 (isp. pod 
II a: Posle malo). Te napija krasmi slavu Bozju . . . 
vojvodi je to i pre i posle. Npj- '-'. 301 (t. j. I prvo 
i posljednje : nigda vise u svome dvoru ne de n slavn 
napijati. Vuk). Vojvode su sve te preminule, neki 
prije a neki poslije. 4, 528. Krsta mi se poslije tuzio. 
Sovj. 49. Jer su postale posle nego sto je garda ure- 
gjena i postala. Zitije 8. Na tri godine poslije. Bukv. 
38. u ovom primjeru poslije kao da enact sin i poisto: 
Posle je (djevojku) prstenuju, dovedii je i vendaju 
ib. Npr. 55 poslije s prijedlogom za: Sto se moze sad 
dobiti, ne valja za poslije ostavljati. Posl. 232. Sto 
umuz to u guz. (Sto unitize to pojede, a ne ostavlja 
uilta za poslije). 3<>1. — 3) ausser, praeter, cf. osim, 
do, samo, [iotlje : Jer ne ima od srca poroda, posle 
jednu derku jedinieu (Npj. 3, 293). Rj. Svi se suznji 
njemu pokloniSe posli glave Merdanagid-Muje. HNpj. 
3, 167 (sa gen.?). 

poslijed, in ('. G.) vidi poslije: Tek ti kaz.em zalost 
za poslijed. Rj. vidi i posljed. isp. sloz. zaposlijed. 
m mist. isp. prije i prijed. — Pozove kapetana na 
dvije ure poslijed podne, da pogje u njegov dvor. 
Npr. 249. 

poslijeii, (po juz. kraj.) vidi poslije: ili prijed ili 
poslijen. Rj. poslije-n. isp. n (dodatak). 

poslijupjeti, poslijepimo, v. pf. nach der lliilu 
hltiul werden, erblinden, oculis capiat alius ex alio. 
Rj. po-slijepjeti, slijepi postati svi redout, v. impf. 
slijepjeti. 

poslijeluli, poslijedemo, v. pf. nach einander herab 
fliegen, devolo alius ex alio. Rj. po-slijetati, sletjeti 
jedno .a drugim. v. impf. slijetati. 

poslim, (po zap. kraj.) villi poslije: Najprije si bila 
za MiloSem, pak si poslim za vojvodom Jankom. Rj. 

poslovad, poslovada, m. vidi poslenik: Svi oradi i 
kopaei, i po kudi poslovaii. Rj. koji pnsluje. syn. kod 
poslenik. 



|>oslo\anj<-. n. das Arbeiten, labor, opera. Rj. verb, 
o I poslovaii. radnja kojotn tko posluje sto. 

poslovaii, postujem, v. impf. arbeiten, laboro. cf. 
raaiti. Rj. postanjem od posao. v. pf. isposlovati. — 
Svaka po sebe razliditu rabotu posluje: jedna veze, 
druga plete . . . Npr. 111. Posluje tko i ragdinja. 
DPosl. 99. Ved sam. sin.-, vrlo ostarila, ne mogu ti 
pnshivati, sine. Npj. 2. 491). I'pravljahu narodom koji 
poslovase taj posao. Car. I. 5, 16. 

posldveniti, poslbveriim, v. pf. — 1) po-sloveniti 
koga, uciniti ga yioveninom. — 2) sa se, refleks. Hi 
pass.: 6000 dula, pa i to se gotovo ved sa svim po- 
slovenilo. Danidid, Vid. d. 1861, 71. 

pdslovica, /'. — J) elite Art Sillabirsprache, deren 
die Bauern eweierlei, die grosse und die kleinehaben 
(Rothwalsch), linguae fictae genus, fietae ex lingua 
patria, interpolatis singulis syllabis, n. p. dobro^o 
naserae slovist vedovo dobrede, t. j. donesi vode, to 
se kaze velikom poslovicom, a malom: dijorfo nijene 
sisi yijovo dijede itd. Rj. (kod sisi treba da je sijisi). 
jezik koji se od domacega tako gradi, da se pred 
svaki slog njegov mccn po dva druga sloga. — 
2) Prekoredica, das Sprichwort, proverbium. cf. \>o- 
slovica. Rj 573b. vidi i prida 2. — Srpske naroane 
poslovice. Posl. I. Koliko je ineni do sad poznato, u 
narodu nasemu nema iuiena za poslovice, nego kad 
se koja hode da rekne, obidno se govori: Stono (ima) 
rijec; ili: Stono stari vele; ili Stono babe kazu i t. d. 
. . . Ja sam poslovice nose podeo skupljati jo5 prije 
20 godina. VII. Poslovice na svijet izdao ( ri. Danidid. 
DPosl. I. 

pdslovickT, rothwalsch, lingua ficta. I!j. adv.: A 
poslovicki, oil nekoliko ruku, znaju govoriti ue sumo 
ljudi i zene, nego i dobani za oveama. Zim. 174. isp. 
poslovica 1. 

po.sloviiT, adj. Stulli. vidi posleni. 

posliiitii, f. die Bedienung, ministratio. Rj. po-sluga. 
isp. posluziti 1. — Tako gospoda Turska uzimaju sa 
sokaka Srbe za razlicne posluge, n. p. da tuku kavu. 
Danica 2, 88. Obor-knez ima po nekoliko pandura nn 
poslugu, u narodnim poslovima. 2, 98. Narod da daje 
vojsci Turskoj tain i poslugu po starom obidaju. MiloS 
142. U celoj toj kudi sedi sam on i njegova posluga. 
Megj. 71 (== koji ga posluzuje). 

posluli, in. — 1) das Gehor, Anhiiren dessen was 
ein Anderer vortragt, audientia: u posluh ljudi! Pala 
vama brado na posluhu. Rj. — 2) der Gehorsam, 
obseguentia. Rj. vidi i posluSanje, poslnSnost, sluSanje 
2; pokornost. — Posluh je otae krepostima, a nepo- 
sluh svijem zlodama. DPosl. 9. Sve mu druStvo od 
posluha bilo. Hpj. 1, 18tj. 

piislfisaii, posluSna, adj. — 1) gehorsam, dido 
audiens, cf. pokoran. Rj. vidi i poslusljiv. suprotno. 
aeposluSan. — Grnuo bi vatrn rukama. (Kad se k:i- 
zuje za koga od mlagjijeh da je poslusan). Posl. 46. 
Koji ima poslusnu djecu. Tim. I. 3, 4. — 2) kao 
uslisen, rado slusan: Te se (Bogorodica) moli Bogu 
za pravi rod RiSdanski, molitva joj u Boga poslusna, 
a mi od Boga i Bogorodice pomilovani. Kov. 70. isp. 
prijatan, prmian. 

poslusaiije. w. der Gehorsam, obseguentia: Da do- 
eeka- oil iiiene veselja, a od Fate svakog posluianja. 
Rj. verb, od posluSati. vidi i posluh 2, i sun. ondjt 
suprotno neposluSanje. -Po dvoru je sredu dijelila: 
svekrovima liiivo poslu&anje, gjeverima brzo susre- 
tanje. Kov. 81. Tako de i poslusanjem jednoga biti 
mnogi pravedni. Rim. 5, 19. 

pdslnSati, sam, v. pf. Rj. po-sluSati. v. impf. sluSati, 
- /. I) koga, rinnii gehorchen, pareo cui, auscultor. 
Rj. — Vijete poslusa oca, i idudi tako po svijetu . . . 
Npr. 2. Rede on svojoj zeni: Spremi . . .« Zena ga 
poslusa i uradi Bve kako je zapovedio. 12. Oni ga 
odmah veselo poslusaju, potrde i zovnu kapetana. 247. 
To je iMarko posluiao majku. Npj. 2, 438. Al' mu b'jela 



poslusljir 



— 128 — 



posobiti 



odgovara vila . . . To je Marko poslusao vile. 2, III 
(poslusati sa out. isp. Sinl. 88). Hitro ipi je poslusala 
nihm.i. I, 363. Tko de vas poslusati ii tome? Sam. I. 
oil. 24. — ■ 2) ein renin horchen, auscultor. Rj. (malo). 
— //. sa se. — 1) reeipr. einander Gehor geben, 
audiri inyicem: O'te brado da se poslusamo. l!j. — 
To rekose, pa se poslusase, bv5 Sarene puske i>< ii| >r;i- 
5iSe. Npr. 4, 17(1. To se pobra oba poslusase, da Nik- 
Sida otmu oil Turaka. 1. 337. — 2) kao passiv. Gehor 
jvnden, si me audient: ako se j:i poslusam. l!j. 

posldsljiv, adj. rii/i poslusan. Stulli. koji rado 
slusa. vidi i pokoran. — Nego nam budi vesela, ve- 
sela i posluMjiva, pokorna i umiljata. Here. 300. 

posliisnieu. /'. aie Jemands Befehlen willig and 
gem gehorcht, quae dbedienter imperata facit. Rj. 
poslusna ienska. 

poslusnik, poslusnika, >u. der Jemands Befehlen 
wulig mill gem gehorcht, qui dbedienter imperata 
facit. l.'j. poslusan covjek. — Pristupimo usrduo kao 
poslusnici Hrista koji prizva Bvijet u earslvo nebesko. 
I>1'. 85. 

posliisnosl. [losh'isnosti, /'. osobina onoga koji je 

poslusan. vidi poslub J, i syn. ondje. — Poslusnosi 

je bolja <nl zrivr. Sam. I. 15, 22. HoceS li dnvati 

i In u poslusnosti prema starjeSini i bradi? DP. 259. 

poslu/,a\ nik. in. vidi sluzavnik, podnos. Kao tartjur 
,,,i kojem se gostima nosi kava, casa vode, i /. d.; 
Kajfeebrett, Praesentirteller, Kredenztcller. — Sam 
ii svojim rukama dr2e<Si posluzavnik. Sv. 0. 16. 
Ovaj uzme na posluzavnik novu krisku. Mil. '_'.">1. 

posluibica, f. in C. G.) ridi prisluzbica, prislav- 

Ijanje. Rj. vidi i prisluzba. kad se osim krsnoga imena 

oji dan posluzuje. — Jedno od ovijeh dana zove 

se krsno ime, a jedno u Crnoj Gori prisluzba ili po- 

i a Ibica. Rj. 597b. 

posluiiti, posluztm, v. pf. Rj. po-sluziti. — l)be- 
dienen, ministro. I!j- posluziti koga Sim, komu sto. 
v. impf. posluzlvati 1. — Posluzisi, posluien budeSi. 
(Osobito govore kalugjeri i popovi). Posl, 25(1. I dade 
joj kupn oil rakije, da basama posluzi rakiju. Npj. 
4, 158. I'u/.iii su i oni iijiiiin ii tjelesnima posluziti. 
Him. 15, 27. Moze i tijem biti posluzen u svako doba. 
Danidid, Viil. d. L861, 8. — 2) dienen, serviisse. Rj. 
v. imp/', sluziti 1 (koga, home), — Kad koji (Segrt) 
ovako nekolike goaine posluzi, pa dogje u kudu nov, 
onda onaj novi ovoga zamijeni. Rj. S35b. Sauio ludu 
gjecu oataviti, pak de ono prava biti raja, i dobro 6e 
furke posluziti. Npj. I. L37. Ne vodi li Srpskijeh 
robinja, koje bi me vjerno posluzile? 4, 205. Vecma 
postovaSe i posluzise tvar nego tvorca. Rim. 1, 25 
(si rvierunt creaturae). 

posluiivanjo, n. das Bedienen, ministratio. Rj. 
verb, od posluiivati. — J) radnja kojom tko posluzuje 
koga. — '') radnja kojom tko posluzuje (pristavlja) 
a. /i- Gospogjin dan. 

pnslu/.ivnti, posluzujem, v. impf. Rj. po-sluzivati. 

- 1) koga, bedienen, ministro alicui. Rj. vidi pri- 

slnzivati 3. <\ /if. posluziti 1. — Sluzari gotove jelo 

i poslu uju. Rj. 693a. Domadin i domadica glodaju 

8VOJ posao (gotove jelo, clonose ]iiee i /lOshi ' iijii lju.de). 

Nov. Srli. 1X17, 177. l'ouieniite ove Turkinje . . . vodio 

uz:i se na hintovu, te s« ga poslu ivale Sibukom i 

Sovj. 7.",. — ~i) in C. (!.) ii. p. slavim Qjur- 

.i posluzujem Gospogjin dan, of. prislavljati. 

' inisliizivali 2. 

pftsljcdok, pbsljetka, m. vidi posljedak. Rj. 

pi'isljcdica. f. riili poSljedica; posljedak La; resultat. 

die I ela, eventus, critns: Uazniisljavao je 

1.. i sastanak dopusti. Megj. 75. Mene 
hvata si ledica te oauke. Zlos. 209. 

piVsljrilnil,, m. vidi poSljednik. 
p6sl]ednji, ednji. Rj. 

pi'iMiiit-ati. pi'ismieeiii, v. pf. n. p. ijmle. nach ein- 



under mis der Will s,ii,t//'ai. iiiter/ieio aliinii ex alio. 
Rj. po-smicati, sec redom smaknuti. v. impf. smicati, 

posmijati sr, jem se, v. r. pf. po-smijati se, kome) 
iriiiii. vidi podsmjehnuti se, auslachen, derideo. — 
(lori nam se, brate, posmijase, i gori so od nas \ie- 
nise, mi ostasmo, brate, za ukoni. Npj. 2, 227. 

poNinijvh, m. vidi podsmijeh, das Lachen iiber 
etwas, riots, derisio. po-smijeh. isp. posmijati se. — 
Bajalovid, prezime; gdje gdje se uzima kao da je 
postalo posmijeha radi. Dnnieie, ARj. 155b. 

■iiiMiiijfsan. posmijesna, adj. po-smijesau, kao pri- 
licno sndjesa/n. isp. po (slozeno sa adj.) i smijesan, 
— Istina da bi bilo posmijesno, ali bi bilo mnogo 
prilienije, kad bi ko . . . Pis. 32. adv. Sirzbijalo. Rijee 
je ova posmijesno sastavljena, ali joj je i znacenje 
smijeSno. Rj. (i81b. 

posmijt'vanjo, n. rerb. od posmijevati se. radnja 
kojom se i!;o posmijeva kome. vidi podsmijevanje. 

posmijevati se, p5smijevam se, v. r. impf. vidi 
podsmijevati se kome, cemu, einen auslachen, woruber 
lachen, derideo, rideo. v. impf. prosti smijati se. v. 
pf. posmijati se. — Pratili ga po fiarSij' jarani, Setali 
sr i posmijevali: »Beg Jovan beg, eestito ti zlatol... 
gjevojka je u ob' oka sl'jepa. Here. 48. 

posmjellivaujc, n. verb, od posmjehivati se. 

posinji'Iiivnti sc, posmjehujem se, v. r. impf.; v. 
pf. posmjehnuti se. — Na to mi se Marko posmjehuje. 
1 1 Npj. 2, 298. 

pe, -in jeli inili so, nem se, v. pf. Gjorgjid. subridere: 
posmjebni se sad, a sada skri tve lice, sad ga ukazi. 
Stulli. po-smjehnuti se (malo). v. impf. posmjehivati se. 

posmdliti, pbamolim, v. pf. gummi linire. Stulli. 
po-smoliti, smolom namazati (malo). r. impf. smoliti. 

posinrfc, posmrceta, n. dijete koje se rodi poslije 
oeine smrti, der Nachgeborne, Spatting, postumus. 
Rj. pu-smr(t)ee, posmrtno dijete. — Da mrtvu kosl u 
poeetku obzine posmrce, ka/.u da bi prosla. Rj. 372b. 

pdsmrtuT, adj. nach Jemands lode eintreleml. 
posthumus. Rj. 3 sto biva po smrti iijoj. 

piiMiiiicali se, posmucam se, v. r. pf. vidi potuei 
se 3 (po svijetu). Rj. 3 vidi i potepsti se. v. impf. 
smucati se 1. 

pdsni, adj. n. p. dan, Fasten-, jejunii. Rj. posittni, 
Ho pripada post it. hud je pridjev netdregjen: postan, 
koje vidi. suprotno mrsni. — Procitaj iz knjige rijeei 
Gospodnje, narodu u domu Gospodnjem u dan posni. 
Jer. 36, 6. 

posnica, /'. die Fasterin. jejunatrix. Rj. koja posti. 

pjjsiuk, vi. der Faster, jejunator. Rj. koji posti. 
isp. ucajnik. 

posniiuali, pbsnimSm, v. pf. po-snimati. sre redom 
snimiti. vidi poskidati. r. impf. snimati. — A divojka 
svoje (odilo) posnimala, dizdarevo pa oblaei na se. 
1 1 Npj. 4, 248. 

pSsnuti, snem, r. pf. pos yon-sagen, dieo pos pos, 
rititlitiii ant iiotiitin alliciens. Rj. re&i teletu Hi ja- 
gnjetu pus pus vabedi ga. v. impf. poskata. 

p6sobae, posopea, m. (pi. gen. posobacS), posiibak, 
posopka, m. einer der Sohne, die naeli einander, oltne 
awrch Tochter umterbrochen sit werden, ~itr He// 
kommen, filii ex ordine, quiu filia intervenerit: rodi 
majka devet posolmea. Rj. vidi i posobnik. jiduv od 
sinova koji se rode easobice, jedan ca drugim, a nt 
rodi sr izmegju njih kdi. — Ako li bi Vuk utekao 
su njegova ova posopka sina, na zlo (Se ti sjutra zora 
dodi. Npj. I, 5r_\ D bega su dra posopea sina. IINpj. 
I, 576. pdsobak (od adv. iiocoki,, jedan za drugim). 
Osn. 2112. 

pusobicu, /'. eine der Tochter nach der Beihe, fUia 
ex ordine, nullo interposito /ilio. Rj. vidi posobniea. 
ii, In, i od kieri koji se rode zasob, jedna za drugom, 
n ne rodi si izmegju njih sin. isp. posobac, posobak. 

posdbiti, posolum, c. pf. (u C. (i.i vidi pokoriti, 
uzeti, primiti. Rj. 3 — Ne mogase knjaza osvojiti ni 



posobnica 



129 — 



poSEjiuti 



njegovu semlju posobiti. Npj. 5, 374. On ga nije 
mog'o oavojiti, in pod krilo svoje posobiti. 5, 394. 
[jo-soliiti, ilnoinj /mli in'i'e osnova u se, sebe, sobom, 
/;- tako postanjem i znacenjem sto i posvqjiti. isp. i 
Bpodobiti; dosinuti se. 

posobnica, /'. vidi posobiea: Bogme ne de§, pre- 
1 i j « - 1 > n Nizo! dok ne rodi§ devet gjevojaka, gjevojaka, 
devet posobnica, pa ti hajde, kad je tebi drago. 
Here. 92 v 

pi'iM iltn i k. m. — 1) vidi poaobac, posobak : Bogme 
ne ees, prelijepa Nizo! dok ne rodiS do devet sinova, 
devet sina, devet posobnika, pa ti hajde, koliko ti 
drago. Here. 92. — 2) u ovom primjeru rijec enact 
dmijo sto: A koji su s tijern upravljali, i najvisi 
ptisuhnici bili, te gospodu na5u razrodise, desto oni 
kod knjaza igjahu, pa lakomci Pera opadahu. Npj. 
5, 4b (s?). isp. posobnik, privatus homo. Stulli. pri- 
vatan covjek. 

posokAliti, posokollai, v.pf. (u C. G.) aufmuntern, 
cohort or. Kj. 3 po-sokoliti. vidi osloboditi 1. v. impf. 
sokoliti. — sa se, refleks. : Uzuijeti se, 2) kao osloboditi 
se. posokoliti se, den Mnth bekommen, animari: Uz- 
nese se jnnak uz junaka. Rj. 774b. 

posoliti, posolirrj, v. pf. Rj. po-soliti. v. impf. po- 
saljati. — 1) einsalzen, sallio. Rj. vidi osoliti. — 
Klindorba. (kad se voda ugrije, a on [soldat] zaiSte 
od babe malo soli [i baba mu da], te je posoli . . .). 
Posl. 135. sa se, pass.: Gruda sira (odmah kad se 
issvadi iz aurutke dok se ne isijece i posoli). Rj. L04b. 

— 2) mit Sals bestreuen, salem aspergo. Rj. posuti 
sto solju. 

pospa, f. zerkleinte Eisenschlacken, die auf nasse 
schirarz zu farbende Stoff'e gestreut icerden, scoriae 
fmi comminutae quae aspergnntur pannis nigro co- 
lore imbuendis. cf. kovadina. Rj. vidi i prima 1. 
kovaiina kojom se pospe mokra culm, kad hoce da 
se crno oboji. po-spa. isp. posuti (pospem). 

pAspati, pospimo, v. /</'. Rj. po-spati. v. impf. ki mti. 

— 1) nach der lieihe einsehlafen, obdormiit alius 
f.i alio. Rj. kail svi redom zaspe. — Zovne on ujega 
notnjo, kad su svi pospali, da izigje na kuvijertu. 
Npr. 251. Kud psi pospe (otiei de, t. j. pobjedi de 
nodu). Posl. 119. OpiSe se, kako zernlja crna, pa 
mospase, kako da pomreise. Npj. 3, 40. Sve pospalo, 
kao i poklano. 4, 383. — 2) (u Dubr.) jeste li dobro 
nodaa pospali? t. j. pospavali, schlafen, dortnio. Rj. 

pospavafi, pospavam, v. pf. ein wenig schlafen, 
paululum dormio. Rj. po-spavati (malo), vidi pospati 
2. v. impf. spavati. — Zlu nauku Milos naudio kod 
Ovaca u Sari planini, pospavati svagda oko podne. 
Npj. 2, 139. Svome bratu fiini lepa hlada, da joj 
bratac ruainuran pospava. 2, 162. 

pAspjcsan, poapjelna, adj. properus. pracproperus, 
feitinus, eeler etc. Stulli. isp. brz, brzovat, britar, 
li<t. napreait suprotno spor, troin. isp. pospjesiti. — 
l'ospjesno je (Mm je dobro. L)Posl. 99. Pospjesnoj 
milosti dvoji darovi. 99. adv. Hugo misli, a pospjeino 
djeluj. DPobI. 21. 

pospjesiti, Sim, v. pf. Rj. po-spjesiti. — 1) (u 
Dubr.) vidi pohitjeti. Rj. i ondje syn. u ovom ena- 
tenju u Stullija je refleks. pospjesiti se, festinare, 
properare. — 2) prelazno. urgere, accelerare. Stulli. 
villi ubrziti. beschleunigen. — Tuge pospjese staros(t). 
DPoal. 138. 

pu.spns<iii. pdspusfim, posptisliti, pdapuStun, v. 
pf. po-s-puatiti (Stiti), malo spustiti, sjmstiti. — Pa 
poniako cordu pospustio, baS ko nose primorski Spa- 
njuri. HNpj. 4, 45.s. sa se, refleks,.: Gornju datmu 
kuli obronise, u donju sc Rabid pospustio. 4, 118. 

posramili, pbaramim, v. pf. Rj. po-sramiti. vidi 
poatidjeti (i se). — 1) beschamen, pudorem injicio. 
Kj. v. impf. isp. sramotiti 2. — Svi ostali ljekari 
kao posramljeni raz.igju se kud koji. Npr. 146. In 
riseji duv&i da (Isua) posrami saaukeje sabrase se 



zajedno. Mat. 22, 34. — 2) sa se, refleks. v. impf. 

• ae. - Nrmiij da se posrame u meni koji 
traie tebe, Bo^.e Izrailjevl Pa. <I9, 6. Jer cete se pp- 
sramiti od gajeva koje zeljeste. Is. 1, 29. AH ce se 
svi posramiti s naroda, koji im ne de pomodi. .".i», 5. 

posranje, n. das Scheissen (perfective), cacatio : 
Ne bi s njim otisao ni na posranje. Rj. verb, od 
posrati (se). isp. poseris. 

pdsrati, p&aerem, v. pf. Rj. po-srati. v. impf. srati. 
isp. poseris, poserko, posro. — I. bescheissen, concaco. 
Rj. vidi politi 2. — Orala krava, pa posrala oje. 
Posl. 13. — If. sa se, refleks. — I) scheissen, caco,. 
Rj. sranje svrsiti. vidi osrati se 2, okekati se, okr- 
hati se, onerediti se. — Omade niz noge, t. j. posra 
se. Rj. 458a. — 2) sich selbst verunreinigen, con 
se ipsum infans. Rj. (sebe): n. p. dijete se posralo 
vidi opogauiti se 2. 

po.srbiti, biui, v. pf. Rj. po-srbiti. v. impf. poar- 
bljavati. — 1) gum Serben machen, serbisiren, ver- 
serben, reddo serbum, serbicum. Rj. koga, sto, uriuiii 
ga Srbinom, Srpskim. — l>a su naSi atari samo ono- 
liko Slavenski jezik posrbili, koliko su ga Kusi po 
rusili. Pis. 21. Da moju ienu posrbim, najnuznije je 
da zna Srpski. Straz. 1886, 1580. — 2) sa ae, refleks. 
ein Serbe werden, fio serous. Rj. postati Srbin. — 
Cakavci koji su ondje ostali, oni su se posrbili. Kov. 22. 

posrbljdvanjc, n. vidi srbljenje. Rj.: PosrbJja- 
vanje slovenskoga jezika. Danicie, Vid. d. liHrJ, 19. 

posrbljitvati, posrbljavam, vidi arbiti. Rj. v. pf. 
posrbiti. — Raid je znao Slavenslce rijeci onako po- 
srbljavati. Pis. 50. 

posr&briti, pdsrebnm, posreltrnili, p5srebruim, 
v. pf. versilbern, argento obduco: Da ti imas guvno 
u avliji ponijedeno pa posrebmjeno. Rj. po-srebriti, 
po-srebrniti sto, srebro na nj udariti. v. impf. sre- 
briti. — Posrebrni mu ruke. DPoal. 99. Vi ste kao 
golubica, kojoj su krila posrebrena a perje joj se 
zlatui. Ps. 68, 13. 

posrfed, (sa gen.) mitten durch, per medium: po- 
sred glave, posrijed srijede. Rj. prijedlog po-sred. 
prijedlog sred uzeo preda se prijedlog po, koji mu 
znacenju podaje svoje. — Trgovac potrdi upravo na 
hajduka: »na polje, kurvo, iza grma!« pa njega iz 
pistolja posred srijede. Rj. 800b. Po polju je bosilje 
sijala, podno polja rauu madzuranu, posred polja 
visoku narandzu. Npj. 1, 39. Udari ga onim bojnim 
kopljem, udari ga posred srea ziva. 2, 113. Na gor- 
njemu gjerdapu slabo ae kad vidi kamenje posred 
vode. Dauica 2, 36. Neka ide Gospod posred nas. 
II. 34, 9. 

posredaica, f. mediatrix, conciliatrix. Stulli. die 
Vermittlerin. kqja posreduje. 

pAsrcdnik, m. der Vermittler, mediator, intercessor. 
— Rijeei posrednik, priroda . . . mogu se vrlo lasno 
pomijeiati a naSijem rijedima. Nov. Zav. VI. Jedan 
posrednik Boga i ljudi, eovjek Hristos Isus. Tim. 
I. 2, 5. Dobri su ljudi posr t ednici u rasprama. I'M. 
274. Ni posrednik, ni angjeo, nego ih sam Gospod 
apaae. DP. 278. Da mi budete posrednik kod g. predr 
ajednika. Kolo 13 (15). 

posrodovaajp, n. verb, od posredovati. ra<lnj<i 
kojom tko posreduje. die Vermittelung, infer 
conciliatio. 

pdsredovati, pbaredujem, v. impf. i pf. in i 
esse. Stulli. po-Mvilnvati, kao posred dvojice il< vise 
Hi stoj&'i mirili ih. ml jediioga :a drugogu moliti Hi 
iskati Ho, umoliU Hi iskati sto, umpliti tli dqbiti. 
vermitteln, intercedere, eancialiare. 

posrkati, pbsfdem, r. pf. gdnzlich aufschlurfen, 
absorbeo. Rj. po-srkati (sve). v. impf. srkati. 

posrmiti, |n"isnii ; in, i. pf. das Qleichgepiifhi ver- 
lieren, inclinor in alteram partem, excido qequUibri- 
tate, aequilibrio. poaiqup pijan. I pulka na ledu po 
srne (Posl. l"')- I konj od sto dukata posrue (Posl. 



posro 



130 — 



postntuik 



101). Bj. po-srnuti, po-8r(t)nuti. v. impf. posrtati. — 
a prenesenom smislu: Namastiri su se u Srijemu 

odrzali do sad prilieno, ali su u Srliiji vrlo posmuli. 

Bj. 396a. 

posro, in. ri'li poserko. Kj. gen. p6sra, voc. p8sro. 

p6srtanje, a. das Umsdhwanken, Umfallen (eines 
Trunkenen), ruitio. Kj. verb, od posrtati. stanje koje 
hint. I;a<l iLii posrie. 

pdsrtati, pbsrc'Sm, v. impf. wmschwanken, umfallen, 

ruo. Rj. po-srtati. r. pf. posrauti. — Dri' Be plots 

Vukotal (Govori se strasTjivcu, a i pijanu coeku kad 

I. Posl. To. Kao pijan Ciganin. (Kad ko posrit i. 

132. Vri' sain, sine, vrlo osiai'ila. no mogu ti poslo- 

vati. Bine, ni po belu dvoru posrtati. Npj. 2, 190. 
Za -in lii. sine, posrtao ia tugjinkom i grlio Djedra 
tugjoj. I'rii'-. 5, 20. OdiniSe .; : i posree Misir u svijem 
poslovima kao Sto posrdi pijan dovjek bljujudi. Is. 
L9, 14. 

pfist, posta, in. der Fasten, jejwniwm: dasni post; 
danas je post. Kj. vidi poste (f. pi.) — Arangjelo- 
vira. arangjelov po~i. Rj. 6b. Zavjetni post. Bj. 166b 
Korizma, (ami post. Bj. 291a. Sredoposce, srijeda 
posta. Bj. 708b. Dogje gost pa razori posl. (Oso- 
bito govore kalugjeri po manastirima). Posl. 62. Ima 
Ijudi koji lii prije pristali da ubiju doeka, uego w 
post nn'so dajedul 214. Tako mi ovijeh posta! (/': 
poste). 303. Tako ore poste za psa ne ispostio ! (Uz 
303. Pjesme, koje se pjevaju uz casni post. 
postismo, novu gragju iznesosmo, belu 
crkvu sagradismo. Npj. 1, 118. 

p6stajanje, n. dux Entstehen, ortus. Rj. verb, od 
postajati. stanje koje biva, kad sto postaje: Istina da 
se a postajanju vremena nalazi gjeSto osobita raz- 
lika. Bj. I.\". Ovijem postajanjem reeenijeh glasova 
na§ jezik nije ni malo ili je preved slabo svezan 
s drugim jezicima slovenskim. Rad 1, 111. 

1. postajati, pbstajSm, v. impf. entstehen, eben 
aufkommen, exist o. Bj. piVstajati. v. pf. postati, po- 
stanuti. — U ovakim rijecima (kao i a imenima, od 
kojijeh ona postaju). Danica 3, 19. Jer pomisli, da 
lako vee postaje jinivi ortak s Milosem u vlasti. 
Milos 136. I!ila su za njib (za sve nauke) tri ueitelja 
(a Mo ih ja prije nabrojili vi5e, oni su post aj ali kad 
je koji umr'o iii otisao). Sovj. 83. Nadin neodregjeni 
postaje nastavkom »ti«. Obi. 52. Dokazuje da je ru- 
niunski jezik poieo postajati u podetku II. veka. Yid. 
d. 1861, 71. 

2. pdstajati, postaiSm, v. pf. po-stajati, kao stati 
mi StO are redom, jedno za drugim: Cubaljka: kail 
se metue daska ili balvan preko balvana, da klima 
i na jediui i na drugn stranu, pa djeea postaju i na 
jnl.ni i mi drugi kraj te se cubaju. Rj. 816a. v. impf. 
stajati, stajem. za perfektivnost glagola pdstajati isp. 
poustajati. 

3. postajati, postbjim, v. pf. eim wenig stehen 
wenig stehen bleiben, consisto pauhtlum. Kj. po-sta- 
jati. kao malo stati (1). govori se ponajvise za vrijeme, 
kao potrajati. vidi potijati. — Malo vremi ■ postojH 
al eto ti jedne gospe po vodu. Npr. 30. Rudak gotov 
i -v. oiegjeno. )falo postoji, ali eto ti joj madehe. 
128. Xi postaja malo dogje i jedna mala vaSdica. 
134. Malo vremena sa tijem postoji, al eto ti lisiee. 
177. Koji inii/.e siiri i utedi i )i<< itrasnu mjestu po- 
stajati. Npj. 4, 356. 

postnjkiviinje, n. das Stehentdeihen, constitio. Bj. 
verb, od postajkivati. radnja knjmn tkn postujkujc. 

pustajkivati, postajkujem, r. impf. stehen, con- 
Hsto. Bj. po-stajkivati, iei ji" stajati, i tako sve za- 

p6stalica, f. (valja da koja je dugo postajala i 
nije u rnke u/.iinana?): I daj mene suldju postalicu, 
Devagjenu trideset godina. Kj. 

poslan, I- . u. p. lonae, kafiika, jelo, Fasten-, 

jejunii. Rj. sto pripuda postu. kad je pridjev odre- 



gjen: posnT, koje vidi. suprotno mrsan. — Gibanica, 
ii Hercegovini se gradi i posnn uoei liozie'a od oralia. 
Rj, 85. Sklopnice, dvije kasike [postal i mrsna), koje 
se sklope jedna u drugu i nose se o pojasu. Rj. 686b, 

postnnak, p&stanka, m. der Beginn, Entstehung, 
origo: od postanka moga. cf. postanje. Kj. vidi i 
nastanje, jiostatak. — Rijeei, koje po sroine postankv 
a ovaj red ne idu. Odg. na sit. 8. Istorija sviju na- 
roda od postanka svijeta do nasega vremena. Sovj, s '-'. 

pdstanuti, pftstauem, vidi postati. Rj. i ondje pri- 
mjere. v. impf. 1 pdstajati. 

postdnjc, a. full postanak. Rj. i si/n. ondje. takva 
verb, kod dopuStenje. verb, od postati. — Kad se -ia 
alo u stara vremena od postanja svijeta. Npr. 
124. Mi snio braea vjerna od postanja. Npj. 2. 227. 
l'rva knjiga Mojsijeva koja se zove postanje. Mojs. 
I. 1, 1 (natpis). To je postanje neba i eemlje, kad po- 
stase. 2, 4. 

p&star, adj. po-star, l;uo prilicno star. isp. po 
(slozeno S adj.) i star. — Vi postari s njim ste pu- 
tovali, vigjeli ste earstva i kraljevstva, mi nijesmo 
tamo putovali. Npj. 5, 465. 

posiarati. ram, v. pf. Rj. po-starati. — /. alt 
maehen, faeio esse senem: Nista za to sto je mlagja 
niajka, lasno demo mi nju postarati. Rj. postarati 
koga, ueiniti ga stara. — II. sa se, refleks. — 
1) Surije tr.ujiu. : ilium huheo: postaraj se da mi to 
oagjei. Bj. vidi nastati 2. isp. pobrinuti se. v. impf. 
starati se. — Koliko se uzmoze postaraett se eda hi 
se joste sto otelo od smrti. Sovj. III. Da se posta- 
ramo dakle uci a taj pokoj. Jevr. 4, 11. Bog ce se 
postarati ~<t jagnje sebi na zrtvu. JIojs. I. 22, 8. 
Zetski vlasteli voljefe sina Jlilutinova i postaraSt 
inn se sa prijesto. 1>M. 37. — 2) alt werden, se- 
nesco: Lasno demo mi nju postarati... bode nam 
se postarati majka. Rj. star postati. v. impf. sta- 
rjeti. — Usahnu od Zalosti oko moje, postara se od 
mnoiine neprijatelja mojib. Ps. 6, 7. 

postat. /'. ono sto u jedan put uzmu preda se ko- 
paci, ili ieteoci, kad rade, die Eeihe (hei der Ernte), 
tractus agri demetendi: moie se do mraka istjerati 
joS jedna postat; uzeli sve u jednu postat. Rj. isp. 
prepelica 2. — Za£anj, granica flokle ^eteoci uzmu 
jednu postat. Rj. 174a. Postatnik, koji je nakraj po- 
st, ili. Bj. 550b. po-stat, drugoj poli osnova u stajati, 
stati. isp. Osn. 226. 

postatak, postiitka, m. vidi postanak. Rj. i si/n. 
ondje. — ■ po-statak. isp. postati. 

postati. postanem, v. pf. Rj. po-stati. vidi postanuti. 
isp. izaei 3. v. impf. 1 p&stajati. — 1) beginnen. tut- 
stehen, orior. Rj. — 2) postao rgjav dovjek, er ist 
ii)i schlechter Mensch geworden, fio. Kj. postane tlo 
sto (nominat.; iustrum. trio rijeiko. isp. primjtr Zi- 
tije 16). — primjeri za 1) i za 2): Iznaopaeiti ae, 
postati naopako. Rj. 227b. Kome de krv duzan po- 
stati. l!j. f>7 lb. Pljune (gjavo) na zemlju, i od njc- 
qm-c p/j ura nke postane irraka. Npr. 91. Sad pOStani 
i udo joS rece. 174. Otkada je svijet postanuo, nije 
ljepSi cvijet procvatio. Npj. 3, 476. Tako da ja u 
eijelom mjesui postanem sa podsmijeh. Danica 2, 
L32. Ako su naJe narodne pjesme i postale samo od 
prostoga naroda. Npj. 1 4, XXXIX. I da je Srpakd 
Crkva postala u Turskoj gje je postao i zivljeo sveti 
Savo Nemanjid. Rj. 1 XII. Vrijedno bi bilo iznadi 
kako je ovo postato da zemlja ima dva gospodara. 
Slav. Bibl. 1, * s . D kome se (earetvu) rodio i ofi- 
cirom postao. Zitije 16. Postade (ruka) zdrara kao 
i druga. Mat. 12. L3. I svijet kroza nj posta. Jov. 
I, 10. Posta im poglavar. Sam. II. 23, 19. Korijeni 
s rijeeima od ujih postalijem. Korijeni 1. Druga po- 
lorina t. j. zapadna, postala prvom diobom, razdijeli 
se na eetiri jezika. Kad 1, lH.S. 

pSstatnik, m. koji je nakraj postati, der Schnitter, 
der zundchst am noch zu schneidenden Getreide 






postav 



— 131 



postelja 



schneidet, ab ea parte, in </"" nova restai messis. Rj. 
— Jedna kita klasoberu, druga kila postatniku. Rj. 
372b. 

pdstav, in. viili platno 1. Rj. po-stav. isp. posta- 
viti. — JaSmacar, postav za jasmake. Rj. 249a. Li- 
brenjak, postav kojega se lakat prodaje po libra. Rj. 
827a. Po gjergjevu veze na postavu kojemu au Eice 
od junadkijeh percina. Npr. 123. 

■Sstava, /'. Rj. po-stava. — 1) das Putter (des 
Kleides), munimentum vestis, subsutura. Rj. — Kari- 
kara, kariklija (kapa) . . . od crvene abe ili cobe, 
odozgo je zatubasta kao fes, a sa strane ima crnu 
postavu, za koju se odozgo inoze Sto zadjesti. Rj. 
p64b. Kisliea, na sukuji postava odozdo iznutra. Rj. 
270b. Ozdrijelje, 1) postava na opledku. Rj. 450b. 1 
prigrnu kolastu azdiju, koje danas ai u kralja nema, 
otiSlo je tridest cesa blaga dok iznutra udrio postavu, 
a a lica joj ni hesapa nema. Npj. 2, 228. — 2) (u 
Budn. aah.) onaj sad (ponajviSe fucTia), u koji ide 
rakija iz kazanske lule, cf. kapaliea. Rj. 

poslavili. vim, v. pf. Rj. po-staviti. v. pf. je i 
prosti staviti. v. impf. postavljati. — 1) haljinu, das 
hli id fiittern, nrnnio. Rj. vidi ualoziti 2. isp. postava 

I. — Oplata, 2) ono gvozgje sto je njime postavljen 
plug u plazu s lijeve strane. Rj. 462b. Tambarina, 
kao gunj veliki, postavljen jagnjetinom. Rj. 731a. 
h'njiii iznutra je od proste svite, a spolja je postav- 
Ijena crnom svilom. Kov. 41. Covjek . . . imao je na 
sebi plavetno d'zupe bez rukava nepostavljeno. Sovj. 
21. — 2) kapu na glavu, aufsetzen, impono. Rj. vim 
ttstaknuti, ustadi. — 3 a) postaviti Mo: strazu, cine 
Wache aufstellen. Rj. Kralj Simeon razgledao gdje 

(e Arilju postaviti temelj. Rj. 516b. Dok postav i prsten 
i jdbuku, dade Marko tri tovara blaga. Npj. 2, 332. 
Imena u red postavljena. Rj. 1 XLVIII. Iz pr'vmjera 
koji su, ovdje postavljeni vidi se . . . Slav. Bibl. 2, 
235. sa se, pass.: Glava se Milojeva pred crkvom na 
tanjuru postavi na stolicu za ugled. Danica 1, 25. 
Da sc Karavlaska i Karabogdanska postave u pre- 
ijjiisnjc stanje. MiloS 150. — b) postaviti koga: po- 
staviti vojvodu, kneza. Na b'jelu ib kulu postavio. 
Rj. Knezove da isijecemo, i druge mjesto njib da 
postavimo. Danica 3, 154. Vi ste me u stanje posta- 
vili, da ih (pjesme) na avijet izdam. Npj. 1 3, V. Sto 
sain ga postavio megju najgore spisatelje. Odg. na 
nt. 31. Postavih te oca mnogijem narodima. Rim. 4, 
17. Za to cu te postaviti da si cuvar glave moje 
avagda. Sam. I. 28, 2. Postavi im tisucnike i atotinike. 

II. 18, 1. Bude postavljen u penziju. Mil. Svet. poet. 
1. sa se, pass. : Postavi joj se (nabiji) staresina Adzi- 
Melentije. Danica 5, 39. — c) postaviti koga dim: 
A nemojte njega pogubiti, e cemo ga hodzom posta- 
viti. Npj. 5, 79. Postavi ga car Pavle obrsterom. Zi- 
tije 12. Bog, koji me postavi ocem Faraonu. Mojs. I. 
45, 8. Ko je tebe postavio Icnezom i sudijom nad 
iiaina ? II. 2, 14. Postavi te vogjem Izrailju. Sam. [. 
35, 30. isp. tnriti 2: Oar je t.uri nad vojskom vezirom. 
Rj. 750a. — d) postaviti koga nad cim: Postavice 
ga nad svijem imanjem svojijem. Mat. 24. 47. Postavi 
ga mid cijelijem domom svojim. Mojs. 1.39, 4. Vrijedni 
Kadi, postavi ih nad mojom stokom. 47, 6. Postavi 
Amasu na vojskom. Sam. II. 17, 25. — e) postaviti 
koga za sto : Uzme zeta svoga pa ga postavi za earn. 
Npr. 212. Postavi ga. za prvog vojvodu. Npj. 5,501. 
I'a ih postavi nad njinia za poglavure. Mojs. II. 18, 
21. Jesi li postavljen cam za savjetnika? I Inev. 1 1. 25, 
L6. Postave ga sebi :a strazara. Jezek. 33, 2. - 
4) sol'ru (den Tisch) decken, sterno mensam: postavi 
OS rudamo, cf. staviti. Rj. vidi i namjestiti 2. — Naj- 
urije postave na jednoj sof'ri starjesini i gostima. 
Rj. 713a. Kako gjevoika rucak posturi, Migjedovid 
oilmali . . . Npr. 3. Odinah mu posture river n. 1!I8. 
I'osturila kunia kuini fainil, graha i nialo bajvara, 
pa sjele obje da jedu. Posl. 95. I u dvore sofre po- 



stavio. Kov. 93. Bila mu kuca otvorena i sto posta 
vljen .'i svaJcoga, koji bi mu otkud naisao. Sovj. 77. 
I'osi.irisc mu da jede. .Mojs. I. 24, .'i-'i. Hoce li i mesa 
postaviti tiurodu svojemu? Ps. 78, 20. sa sc, pass.: 
Uncut se posturi, i Megjedovid se aaklopi te pojede 
ave. Npr. 2. — 5) einfuhren, mstituo: Cudan Luka 
■.ilium postavio. lij. — Koji se protive postavljenoj 
uredbi. Danica 4, 19. Srpske poglavice postave senat. 
5, 51. Ni u kakvom mestu postavljeni zakoni nisu ae 
tako tvrdo drzali. 5, 86. Da je gledao n pisanju 
kakvagod pravila da postavi. Odg. na ait. 8. /'• ;■ 
postavio Jakovu za zakon. V*. L05, L0. Stolica epi- 
skopska, koju posturi av. Sava. DRj. L, 58. Bog po- 
stavi obrezanje za znak svojega zavjeta. Prip. bibl. 
14. sa se, pass.; Po zemlji da se postave Turski su- 
dovi i ostale uprave, kao i pre sto je bilo. Miloi 32. 
A §to su vlasti, od Boga su postavljene. Kim. 13, I. 

p6stavljarjjc,w. Rj. verb, od postavljati. — 1) radnja 
kojom tlo postavlja n. p. haljinu (das Fiittern, aub- 
sutio. Rj.). — 2) radnja kojom tko postavlja n. p. 
kapu na glavu (das Aufsetzen, impositio. Rj.). vidi 
usticanje. — :i) radnja kojom tko postavlja n. p. std 
(das Decken, atratio. I!j.): Sto sa svijem apravama, i 
hljeb za postavljanje (donesose). Mojs. 11.39, 36. — 
4) radnja kojom tko postavlja n. p. strazu (das 
Anstellen, Beordern eincr Schildwache, positio excu- 
biarum. Rj.). — 5) radnja kojom tko posturi ju u.ji. 
zakon. 

pdstavljati, vljam, v. impf. Rj. po-stavljati. v. pf. 
postaviti. — 1) stellcn, setzen, pono. Rj. postavljati 
n. p. kapu. -na glavu. isp. postaviti 2, postavljanje 2. 
vidi usticati. — 2) (den Tisch) decken, sterno mensam. 
Rj. vidi stavljati 3, namjestati 3. isp. postaviti 4. — 
Pa prostiri svile i kadife i postavljaj zlaiene stolon/. 
Npj. 1, 51. Koji posturi jute sto Gadu i ljevate naljev 
Meniju. Is. 65, 11. — 3) fiittern, subsuo. Rj. sa ae, 
pass.: Aatar, pamudno platno, u koje se obit^no mrtvi 
Turei zavijaju, a i haljine se njime postavljaju. Rj. 
8a. U Biogradu gdjekoji zovu koporan veliki gunj 
koji se i postavlja kozom. Rj. 290b. isp. postaviti 1. 
— 4) stellen, aufstellen (eine Schildwache), pono 
excubias. Rj. vidi metati 5. — a) postavljati sto 
postavljati strazu. Rj. (u JS T jcm. i Pat. primjeru). Gle- 
dajte da ne postavljate bratu spoticanja. Rim. 14, 13. 
isp. postaviti 3a. — • b) postavljati koga : Postavlja im 
po zelji ylarure. Npj. 4, 367. Glavnoga ktneta u selu 
postavlja kuez a dogovorom seoskim. Milo^ 193. Ove 
dvije pogrjeske postavljaju <i. Snti-'u u red onijeb 
apisatelja, koji ne znadu sklanjati imena. Odg. na 
ait. 17. Postavljas me da sam glava tugjim plemenima. 
Ps. 18, 43. sa se, puss.: Pose se postavljaju u Cari- 
gradu. Danica 2, 84. isp. postaviti 3b. — c) postavljati 
koga cim: Da ui jeduog obrstera u mini ne postavlja 
generalom. Zitije 17. Ne postavljajte me knezom na- 
rodu. Is. 3, 7. isp. postaviti 3c. — <l) postavljati koga 
nad cim: postavljam te nad svijem imanjem svojim. 
isp. postaviti 3d. — e) postavljati koga za sto: po- 
stavljam te sebi za strazara. isp. postaviti 3e. — 5) ein- 
1'iihrcii, iiistiluo. isp. postavljati 5. — Postavljaju' 
razlicne uredbe, koje je on od Nemaca bio video. 

1 1 :a 4, 12. Koji ee sudove i druge vlasti po zemlji 

postavljati i uregjivati. Milos 1 I'.i. Kad bib ja u ovoj 
stvari postavljao pruritic za njib. Pis. 29. Ja evo po 
stnrljuiii zavjet svoj s vama. Mojs. I. 9, 9. Postavljati 
zakone o pravopisn. Vid. d. L861, 21. 

pdSte, p6sta, /'. pi. villi post. Rj. 

posl el ja, f. Jus Bettgewand, lectus. lij. /)" tuma- 
cenju Njemaikom postelja je 'mo sto se piastre na 
krevet, sve zajedno: perina, jastuci, guber, i t. d., i 
sto sc ii Ervatskoj love posteljina; a postelja je u 
llrratsliij isto sto i krevet, odar, leinica, Ioinica, t. j. 

ono na iemu je posteljina \s posteljinom Zajedno, dem. 

posteljica. leci u poatelju i na postelju, prema tome 
ustati iz postelje i s postelje. — Oar kako leuuc u 



posteljiea 



— 132 — 



postrasan 



postelju, on se zanese . . . Legnu u krevet. Npr. 59. 
Podvudi i»>d koga meku postelju. (Oblaskati ga). Posl. 
951. Postelja i trpeza aema Bribe. 256. Suze roni na 
postelji . . . AT devojka sedi na postelji. Rfpj. 
1, 249. Kumcsd mi mekann postelju, ne siroku, ali 
pomekanu, s koje ti se ni dignuti ne fin. 1, 605. Pa 
prostrije Pavlovu postelju. na nju leze njen gjevere 
l'etre. 1, (ill). Pa mi steri mekanu postelju. 1, 522. 
Gjorgje skoci iz meke postelje. 4, 300. U jednu ih 
rakn ukopaSe, kao da su u mekoj postelji. Here. T. 
Posto je Kosara rodila Bvetozara i ustala iz postelje. 
Nov. Srb. 1817, 639. Niti dn ledi >k< postelju odra 
svojega. Ph. 132, 3. Ne des viie s postelje ustati. Prip. 
bib].' 84. 

posteljiea, /". — 1) dem. od postelja. Bj. — Al' 
u gori zelen bore listao, i pod borora posteljiea me- 
Jcana. Npj. 1, 332. — 2) das menschliehe Ei, germen 
humanum, cf. loza. Rj. isp. i plodniea, plodva. — 
Loza, 2) pometina u zlvotinje (a u zene zove se po- 
steljiea). Bj. 332b. 2ena koja je bila meka, prozlide 
Be prema kderi Bvojoj, i posteljici, koja izide izmegju 
noL'ii njezinijeb, i djeci koju roili. Mojs. V. 28, 57. 

posteljlna, f. vidi haljine 2, odrene haljine. isp. 
postelja; dasBettzeug, Bettgewand. govori sen Hrvat- 
skoj, s takim akc. i u baniji. — za nast. isp. blazina, 
perina. 

posl elj ink, m. der Kdmmerer, Kammerdiener, cu- 

■ Harius. vidi komornik. — Zadrzao sam 49 rijeei 
Slavenskijeh . . . posteljnik, prestupuik. Nov. Zav. VI. 
Uzevsi na svoju ruku Ylasta, posteljnika careva. Djel. 
Ap. 12, lO (tov ;nt tou xomovo?). Beraja bjese glavni 
posteljnik. Jer. 51, 59. 

postiei, postignem, v. pf. (u vojv.). Rj. po-stidi. vidi 
postignuti. isp. v. pf. stii'i. v. impf. stizati. — 1) er- 
n alien, eissequor: ne de£ ti to postiei. Rj. vidi po- 
lueiti. — 2) heimsuchen, urgeo: postigla ga nesreda, 
zalost. Rj. vidi naci 3, zadesiti. — Car se na dudu 
nagje Ala de kako li de: btio bi se zeniti, a gjevojke 
nenia, htio bi kletvu prestupiti, ali ne smije od straha 
da ga ne postigne. Npr. 114. 

po.stidun, postidna, adj. ridi stidljiv. Rj. koji se 
stuli. vidi i Btidan, sraman 2, sramed, sramezljiv. 

postidjeti, posridim, v. pf. Rj. po-stidjeti. mdi po- 
sraniiti [i se). — 1) vidi zastidjeti. Rj. postidjeti koga. 
r. impf. isp, sramotiti 2. — 2) sa se, re/leks. vidi 
zastidjeti se. Rj. v. impf. stidjeti se. — Postidio se 
ka' i kupovni pas. Posl. 256. Ko se postidi mene i 
mojijeh rijeei, njega 6e se sin cbvjeftij postidjeti. Lnk. 
9, 26. Nemoj da se postide u meni koji se uzdaju u 
tebe, Gospode! Ps. 69, 6. Neka se postide bczakonja 
svojega. Jezek. 43, 10. 

posl i i; ii n I i, gnem, vidi postidi. Rj. 

pftstls. ef. pestis. Rj. 

posfiti, postun, v. impf. Rj. v. pf. slo'z. iz-postiti 
(Be), na-, o-, od-, pre-, za-. v. impf. sin:, ispasdati (i 
se), i-|.:i-i:ui u se), napastati, otpastati. — T. 1) fasten, 
jejuno: P6st5 kao pas od kosti (Posl. 256). Rj. — 
Neki se zavjetuju da poste ponegjeljnik, ili citavu 
nedjelju dana kakom sveeu. Rj. 166b. Ponedionidar, 
dovjek koji posti ponedionik. Rj. 539a. Volim ja. po- 
stiti (ponegjeljnik) za n/i'in iir^u on za mene da posti. 
ik'r\ niiima dubovniei na ispovijesti osim ostaloga 
zapovijedaju da poste ponegjeljnik i tako da se kaju 
5t0 su krv udinili; za to OVgje znadi: volim ja ubiti 
njega nego on da abije mene). Posl. 38. Posti k'o 
veliki petak. Dl'osl. 99. R'ulase i plakase, i 
veeera ;« Saulom i Jonatnnoin. Bam. 11. 
1, 12. Priveza kostrijet oko tijela svojega, i poiiase. 
Car. I. 21, 27. — 2) fastenmdssig machen (e. B.den 
Topf, in dem Fleisch gewesen, sorgf&ltig reinigen), 
purgo, expwgo. Rj. postiti n. p. lonac u komjebilo 
o jefo, t. j. odvarujuH cistiti ga za posno jelo. 
Ivarivati sudove (kad se poste). Rj. 
441b. — II. sa se, refleks. (in der Einsamkeit) fasten, 



jejuno. Rj. postom se moriti, n. p. u samotinji. — 
Iposniea, delija u kojoj se isposnik posti. Rj. 237a. 
David se moIjaSe Bogu za dijete, i posiase se David. 
Sam. II. 12, 16. 

pi'isli/ali, postizeni, v. pf. po-atizati. isp. po {sloil 
8 glagoUma. b) i stizati. — Turski konjiei navale za 
njima, te ih mnoge postieu i isijeku. Sovj. 30. kako 
su glagoli dostizati, prestizati, pristizati, sustizati v. 
impf., moglo bi se ciniti da je i postizati u atom 
primjeru r. impf.; ali se iz konteksta vidi da je 
v. pf.: mnoge redom Hi malo po malo stici. ah mn:e 
biti i v. impf., i tako je u Stullija. isp. podijevati 
v. pf. i impf. 

posto, postola, m. (u Hrv.) vidi crevlja. Rj. vidi i 
postola, eipela. isp. filar, papuda, paSmag, palmaga; 

plistojan, adj. bestdndig, constant!, stabilis. Rj. 
po-stojan. isp. postajati. vidi stalan. suprotno nepo- 
slojan, prevrtljiv. — Caratan ne moze imati nikakoga 
zanata niti postojanoga posla. Rj. 819a. Niti joj (Skoli) 
i gje ima odregjena i postojana mjesta. Danica 2, 
118. fe postojanim a: vidar, vozar... 3, 5 (u gram.). 
I da bi im to tvrgje i postojanije bilo, da im se do- 
pusti, da... 5, 30. Tako se cijena kokoSi za tridesei 
i nekoliko godina u pravome i postojanom noveu 
nimalo nije promijenila. Posl. 144. Ako bude postojan 
da izvrsuje zapovijesti moje. Dnev. I. 28, 7. Pokazadu 
im obilje mira, postojanoga mira. Jer. 33, 6. adv. is'a 
poluosti'vu Ratu moie se duti (glas h), samo ne onakd 
zdravo i postojano kao u Crnoj Gori. Posl. XXI V. 

postojanstvo, n. die Bestandigkeit, constantia, sta-. 
bilitas. Rj. stanje onoga sto je postojano. vidi stalnost. 
— Da ogledamo sad na zeni, rede naS nemilostivi 
lekar, kojega je moje postojanstvo ved bilo malo smelo. 
Daniea 2, 137. Nemaju u tome nikakvoga pravila ni 
postojanstva. Pis. 28 (die Gonsegueng). 

postojiinjo, n. cf. dostojanje: I n dvorilh) svoje 
postojanje. Rj. das Erbgut, haereditas. vidi baStina, 

l si/ii. iniiljc. 

postojhina, /'. der Gebwrtsort, locus natatis, solum 
natale, cf. zavidaj. Rj. vidi i kamen 2. mjesto gdje 
se tko rodio. — Svakome rede.,da ide na svoju /»'- 
stojbinu. Npr. 247. Tek da mi se dvora dobvatiti, 
odevine i pak postojbine. Npj. 2, 275. Nema proroka 
bez dasti osim na postojbini svojoj i u domu Bvojemu. 
Mat. 13, 57. po-stojbina. isp. postejati. rijeei s takim 
nast. hod cazbina. 

pdstola, /'. (u Dnbr.) vidi posto, erevlja. Rj. i kod 
posto syn. 

pdstolae, pbstSea, to. od posto (?) dem. — Na po- 
stolac na koji ti i otae. DPosl. 66. 

posfolar, to. calccolarius, sutor. Stulli. ko sije pa- 
stole, vidi eipelar, erevljar. isp. dizmar. — Crevljar, 
ko crevlje S i j e , postoleir. Danieid. ARj. 8221). 

postolnjak, m. (po jugozap. kraj.) vidi stolnjak. 
Bj, vidi i trpe&ijak. das Tischtuch, mensae Unlearn 
ono Sim se pokriva sin. trpeza. 

postolovina, /'. (u C. G.) sto je pusto, vidi pusto- 
lina. Rj. vidi i pustolovina. za promjenu glasa u ltd 
o isp. dobodolina » dubodolina. 

postoljo, n. noziee i sva sprava na demn astal 
stoji, das Tischgestell, pedes mensae. Rj. po-stolje. isp. 
prije-stolje. 

piisli-iiliiti. piistradam, v. pf. (u vojv.i leiden, potior. 
Rj. po-stradati. !'. impf. stradati. — Pazario kao pas 
na vasaru. (Kad ko L'je postvada). Posl. 245. Nji-nui 
valja mnogo postradnti od starjesina. Mat. 16, 21. 
Jer sam danas u snn mnogo postradala njega radi. 
_'7, 19. U cemu postrada, a onome moze pomodi. 
Jevr. 2. 18. 

pbstrasan, postrfisna, adj. po-strasan, kao prilit 'no 
strasun. isp. po (sin:, sa adj.) i straSan. — Kakvill 
znadem atrasnijeh aerdara, a ja vigjn sada t'ruogorce, 
postraini su vigjet' no serdari. Npj. 5, 550 (postras- 
niji?). 



postraviti se 



133 



posukati se 



postraviti SO, postravlm se, v. r. pf. kad kurjak 
zakolje ovcu, ili kravu, onda kaiu postravila se, vom 
uiUlm Thierc gefressen werden, a fera pereo. Rj. 
po-straviti se. u ovom znacenju ovaj se glagol druk- 
iije ne nalazi (strv postati?). 

postraziti, postrazlin, v. pf. ein wenig u-achcn, 
vigilo. Rj. po-straiiti (mala), v. impf. straziti. — Zar 
ne mogoste jedan das postraziti sa miiom? Mat. 26, 40. 

postrcsiti, Sim, v. pf. duchcn, tego. Rj. po-stresiti 
Sto, strehu mu naciniti. isp. streha. — Poatavidu 
temelj od olova, pokridu je (crkvu) zezenijem zlatom, 
popunjadu dragijem kamenom, postresicu sitnijem 
biserom. Npj. 2, 204. 

postrcsje, n. — Znadenje (korijenu) siriti, zakla- 
njati : streha, nastreSnica, nadstresnica, pdstrSsje, po- 
BtreSiti. Korijeni 274. drugdje se ne nalazi ova rijei. 

pdstrh-i, postriZem, v. pf. po-stridi. v. impf. stridi. 
sa se, refleks. Hi pass.: Rastko, koji bjese onamo 
pobjegao i postrigao se pod imenom Sava . . . pa se 
ukloui u manastir Studenicu, gdje se i postriie.pod 
imenom iSimeun. DM. 16. isp. pokalugjeriti se. 

postrijeljati, poatrijeljam, v. pf. nach der Reihe 
niederschiessen, trajicio unum ex alio: Jera du ti 
sve postrijeljati vrane konje i dobre juriake. Rj. 
po-strijeljati, ustrijeliti nekolicinu rcdom. v. impf. 
atrijeljati. 

postrisci, m. pi. vidi podstrisci. Rj. 3 

postriznik, m. vidi kalugjer; jcr ko se pdkalugjeri, 
on se postrize. — Ja sam rodom ozgo od Vasojevida, 
a post ni nil; sain Visokih Dedana. Megj. 160. u Stullija 
una iz liuskoga: postrizenik, detonsus; i u Staroslov. 
postrezenik, tonsus, mouacltus. da nije poicm i ovdje 
pogrijeseno postriznik mj. postrizenik? 

postrnak, pdstfnka, m. (u Grblju) pozni kukuruz 
koji se sije po strnjid (poSto se ozim poznje), Herbst- 
mais, zea mats auctumnalis. Rj. po-strnak. 

post up, m. — 1) der Stittstand der Muhle bei zu 
huht m W'asser, constitio molm- ob aquae altitudinem 
iiimiam: udario postup, sad je postup, ne moie vo- 
deniea da melje. Rj. kad dogje velika voda, pa 
vodenica postupi. isp. postupiti 3. — 2) vidi postupak, 
das Verfahren, ratio agendi cum aliquo: Postupku 
Gjurgjevu s Jankoin Sibinjaninom uzrok su lidne 
stvari . . . iz to.ca se novoga postupa moze sa svjjem 
razumjeti pregjaSnji postup sa. samijem Jankom. DM. 
114. Cijela ova stvar baca neku sjenkn na postupe 
BJibovijeh (dubrovadkih) trgovaca. 303. isp. postu- 
panje 3. — ,'i) die Strife, gradus, fsafyo's: Koji dobro 
sluze oni dobivaju sebi dobar postup. Tim. I. 3, 13 
faradum bonum sibi acquirent, erwerben sich eine 
hohe StufcJ. vidi grad 4, stepen 1, stnpanj. 

post iipaea, /'. vidi poatupaonica. Rj. — rijeci s takim 
nast. hod cjepada. 

postupak, postiipka, in. vidi postup 2: Ona navali 
ua mene sa psovkama i kletvama, boje su joj se joS 
jednako dinile male za ludi moj postupak. Danica 
2, 111. Ali se iz titule Stefanove i iz postupaka Vu- 
ianovih vidi da . . . DM. 19. Postupku Gjurgjevu 
8 Jankom Sibinjaninom uzrok su lidne stvari ... iz 
toga se oovoga postupa moze sa svijem razumjeti... 
141. Ti zakoni bjehu zakonik gragjanski, kriminalni 
i postupak sudski. <> Sv. 0. 10. isp. postupanje 3. 

postdpanje, u. I!j. verb, od postupati. — 1) radnja 

kojoni llii post u pa title, grrdv) u. p. iz tloiua (das 
Gelien, Sehreilen, gressus. Ilj.). — 'i) stanje koje biva, 
lu,i vodenica postupa (das StillstelieD der Muhle, 
constitio molae. Rj.). 3) radnja kojom tko postupa 
(dobro ili zlo) s kirn (das Verfahren, gutes oder boses, 
mil einem, ratio agendi cum aliquo, IV. proc6de\ Rj.): 
Tursko vladanje i sud, i njihovo postupanje s raj, an. 
najvedi je uzrolc, sto u Srbiji ima mnogo hajduka. 
Danica :-'. 90. Podaj im, Gospode, pa zlome postu- 
panju njihovu. l's. 28, 4. To postupanje s Jankom 
Mamie na Gjurgja veliko zlo. DM. 112. isp. p p 



2, postupak. — 4) radnja kojom postupa dijete (po- 
einje boditi). 

|ios( ii|iMoni(-.i. f. der Gehkuchen, placenta primae 
itionis. Kad dijete pocne \i\, onda umijese pogaeu, 
pa skupe svu djecu (koja mogu triiati) i momead iz 
kude, te je izlome malome djetetu vise glave; kako 
koje odlomi komad, a ouo bje?.i odande (da bi i ono 
dijete onako trcalo). cf. postupaea. Rj. isp. postupati 
4. — rijeci s takim nast. kod brkaoniea. 

postupati. pbstQpSm, ». impf. Rj. po-stupati. v. pf. 
postupiti. — 1) auftreten, gehen, gradior: Kudgod 
nas domadin i njegova djeca iz doma postupati, svud 
na sredu nastupali! (Kad se napija). Rj. vidi idi, gresti. 

— 2) stillstehen (von der Muhle), consisto. Iij. ro- 
denica postupa kad od velike vode ne moze da melje. 

— 3) s kim, umgehen, verfahren, ago (bene aut male) 
cum aliquo: Brat je mio, koje vjere bio, kada bratski 
misli i postupa (isp. Posl. 29). Rj. — Hajde mudro 
da postupamo s njima. Mojs. II. 1, 10. Misirei sta- 
doSe zlo postupati s narna. V. 26, 6. Mogla (je) tako 
postupati sarno po pravu svojega muza. DM. 27. — 
4) postupa dijete, t. j. pocinje boditi, zu, gehen an- 
fangen, coepi incedere. Rj. ispi. postupada, poatupa- 
onica. 

pdstupice, adv. gradatim. Stulli. vidi postupno. 

posti'ipili, postfipTui, c. pf. Rj. po-stupiti, v. impf. 
postupati. — 1) gehen, gradior: Kolikogogj obidoh, 
i nogama postupih, joS ne vigjeh takoga euda (rede 
Grnogorac kad se demu zadudil. Rj. kao podi. - 
Sderce! Boie ti daj dobru sredu! koliko skroka po- 
stupila od svoga roda do svoga doma, toliko ti Bog 
dao dobrijeh i sretnijeb dasa! Kov. 76. Vojske ove 
na tri strane postupe sredno u nupredak. Milos 14. 

— 2) umgehen, verfahren, handeln, ago cum aliquo, 
me gero erga ilium. Rj. — Jezekija ne postupi pvcina 
dobru koje mu se ueini. Dnev. II. 32, 25. .Stefan da 
In [lokvario bratu posao, trebaSe i sam onako da 
postupi. DP/I. 19. Pokaja se Sto je s ocem onako po- 
st upio. 30. Ne mo£e mi se kazati da sam ru'zno po- 
stupio prema lidnosti Svetidevoj. G. P. N. 4. 

postiipno, adj. kao stupajuci 2'olako; gradatim, 
stuft a ireise, nach und nach. — Zar se ne moze 
napredovati lagano, postupno? Zlos. 86. vidi postupice. 

posttipnost, postupnosti, f. stanje onogu sto biva 
postupno; die Stufenfolge: Ja sam rad da pored vece 
postupnosti u op§te, nekako vidim tvoj unutrasnji 
razvitak. Zlos. 30. Kada je vrlo tesko razlikovali i 
mrtvu staguaeiju starosti od mudre postupnosti zrelih 
godina. 47. 

postviirati, postvaram, v.pf. nach der Reihe schaffen, 
creo unum ex alio. Rj. po-stvarati, mnogo kojesta 
stvoriti sve rcdom. v. impf. stvarati. 

posuila, /'. vidi narue. Rj. po-suda, djelo kujim se 
sin posudi. isp. poauditi, posugjivati. 

posuditi, p&sudlm, v. pf. Rj. po-suditi, v. impf. 
posugjivati. Znadenje (korijenu) dati (da. se vrati), 
posluzili: posuda, posuditi, posugjivati. Korijeni 215. 

— (osobito po zap. kraj.) dati ili uzeti u narue, borgen, 
commodore, wtendwm petere: l>a imamo masla, kako 
nemamo braSna, pa bismo posudili u selu tepsiju, te 
biamo nadinili pitu (Posl. I'-'i. Rj. 

|iosui;je, n. das litralli, Diisa. Rj. coll. po-sugje. 
ridi sugje. jedno od posugja, 2 sfnl (pi. aQdi i siidovi) 
1. — Covjek gradi od njega (od bilja) svakojako 
posugje. Priprava5. Sve mu posugje nacini od mjedi. 
Moja. II. 27, 3. 

posugjivanje, n. das Borgen, commodatio. Rj. 
verb, od posugjivati. radnja kojom tko posugjuje sto. 

posugjivati, posugjujem, v. impf. borgen, com- 
modore. Rj. po sugjivati, davati Hi uzimati u naruf. 
v. pf. posudili. isp. posuda. 

posakati so, p&sQdem se, v. r. pf. sich herandran- 
ijru (haufenweise), erwmpere catervatim. Rj, po-sukati 
se, kao a gomilama isukati se. v. impf. sufcati se. 



pciMikljati 



134 — 



posvetiti 



po.sukljati, posukljam, v. pf. hervorstrdmen, pro- 
Bj. po-sukljati, posukljao h. p. dim iz peci. 
vidi posuktati. v. impf. sukljati. 

posuktati, posukdem, v. pf. hervorstrdmen, pro- 
fundi. Rj. po-suktati, posuktala n. p. eima u sobu 
isukljati. v. impf. suktati. 
posuliti, lun. v. pf. vergleichen, comparo, cf. na- 
miriti, poravnati: T(p reko- , posulise. Rj. po- 

suliti isti. isp. nasiiliti ae. 
piisinnljaii. pdsQmljSm, vidi posumnjata. Rj. isp. 
ilja i mmnja. 
posumiijati. p m, v. pf. Rj. po-sumnjati. 

isumljati. v. impf. sumnjati (suiuljatii. — J) be- 
dubito. Rj. Vi <" cete ni malo posu 
« isinaln-ti ove moje zelje. Javor 1885, 439. Kad ga 

iokloni§e mu se; a jedni posun 
Mat. 28, 17. so se, pass.: Po ovijem rijecjma moglo 
bi se posumnjati o znacenju rijedi »djedina.« DM. 12. 

— 3y dniiito. Rj. enacenje 

imnjati r7<c: se) ^0(7 i. — l'etar videdi vjetar 

veliki uplasi ae . . . rede mu (Isus): malovjerni! za 

sto se posumnja? Mat. 14, 31. Za obedanje Bozije 

aam i tu vj . nego ojada 

u vjeri, i dade Blavu Bogu. Kim. 4, 20. 

pOSumporiti, rim, v. pf. »idi osumporiti. Stulli. 
po-sumporiti, sumporom posttti. v. impf. sumporiti. 
posumraeiti se, posumr&cl se, v. r. pf. es beginni 

i it. Kj. po- 
sumraeiti se (malo). v. pf. je i prosti sumraditi se. 
V. impf. sumrai'avati se. — Sve je zabavljaj dok se 
malo ; i, pa kad se posumruci. a ti kreni ga- 

liju. Npr. 69. 

posttnetiti, t'im, v. pf. der heschneiden, 

Rj.po-sui t n iom 

svrsiti . obrezati Hi redom. v. impf. sunetiti. 

posustati, poauatanem, v. pf. Rj. po-snstati. — 

I) poariatanemo, insgesammi mudt werden, defatigari. 

Rj. kad nekolicina redom sustanu. — U pustinji 

obrasla je trava, ta dobri bi konji posustali, jer se 

trava iraziti in- dade. Npj. 4, 278. — 2) miide werden, 

fatigor, cf. sustati. Kj. posustaU (malo): Kad malo 

posustane, i vreca mu se uiz legja pouisko obesi, 

onda . . . Npr. 170. Sto si mi se oneveselio'? ili ti je 

blaga ponestalo? ili tijekonjit posustao? Npj. 1, 38. 

On potonu malo tl Cetinju; on ne tone, -to je po- 

0, vnV tour, te on kusa ljubu. 1, 571. 

p<i-i'iMii. pftsuSim, v. pf. po-su§iti. v. impf. suSiti. 

— 1) j da postwne suho: Posusih 
zeleno inih da ozeleni suho drvo. Jezek. 17. 
24. — 2) i . exareo: po 

Ijive, cf. posahnuti. Kj. 
pdsuti, pTispem, v. pf. Kj. po-suti. v. impf. poaipati. 
■ — 1) bestreuen, aspergo. Kj. vidi poskorupiti. — 
Polazajnik ponese u rukavici zita, pa /iv^pc iz mk, 
zitom po kuci (a iz kuce ku /,,,</)<■ njega). Rj. 533a. Iz- 
jrori naoganj, paonijem prahom pospi rane svojoj Sderi. 
Npr. 132. — 2 - perfundo, aspergo.— Ca- 

revid uznic maStravu pa natodi vode i uspe mu na 
glavu. Kak la /u^/„ glavu, u onaj mab pra- 

nnie alke oko vrata. Npr. 196. i orba £orbu£ta, popa 
posipuSta. (. . . pop uzeo ribu preda se, a gjak ga 
onda rekavSi ovo poswo corbom). Posl. 349 
],,t<<.: Po torn mi se /i'i-/i, te umiju ruke. Kov. 65. 
pdsvadiSte, /'. (u Pastr.) di< Entzweiung, dissi- 
>i ihm Sprichworte: D - 
odriSte pomiriSte (Posl. 334). Kj. kao svagja, — za 
godiSte. 
posvaditi .se, dim se, v. r.pf. ii<li syaditi se: No 
• I ure ii Koamadu, e mu te ji r y 
Kj. po-svaditi se. vidi i zavaditi se. v. impf. svagjati se. 
posvagjati, yam, v. pf. Kj. po-svagjati, v. impf. 
en, i ommttto 1 1 ■■■!• r se, 

irdiam inter > lio. Kj. 

Jmoga s drugitn svaditi. — 2) sa se, 



reciproc. sich entzireien, discordes fimus. Rj. kad se 
nekolicina pomalo, svi redom posvade. — Uzme u 
ruke nil gjavola ono oko cega su se posvagjali. Npr. 
158. Tako se posvagjaju, da bi ae zaista morali po- 
tm'i, da ODaj . . . Danica 2, 126. Ne samo sto .<c njih 
i tako posvagjaju, nego i ostale sve staresine. 
1, •_'.;. Sad se ove bimbaSe posvagjaju ismegju sebe. 
' 5, 26. 

posrajanjo, n. das Zueignen, arrogatio. Rj. rerb. 
od posvajati. radnja kojom tko posvaja sto. vidi po- 
svojavanje. 

posviijati, posvajain. v. impf. sich anmassen, zu- 
'i,i, sibi vindicare, arrogare. Rj. po-svajati. vidi 
poavojavati. prosti v. impf. svojiti. v. pf. poavojiti, — 
Istina da je bilo nekoliko velikih stareMna, koji su 
po nekolike nahije posvujali, ali je opet svaka naliija 
imala svoga komendata. Milos 11. 

posvaljirati, posvaljujem, r. pf. nach der Reihe 
herab (hinab) walzen, devolvo aliud ex alio. Rj. po- 
svaljivati. kao sve redom svaliti. v. impf. svaljivati. 

posvc. ganelich, penitus, cf. sasvim. Bolje je biti 
i izbijenu nego posre ubijenu (Posl. 22). Rj. adv. 
po-sve. vidi i ~asnia, ^zgolja, do mrve. — Posre siro- 
nia-ni. Rad 20, 152. isto je prepisan (rukopis) po sve 
aevjeSto. Ziv. kr. i arh. VJII. 

posvec6nje, (posvedenje), n. consecratio. Stulli. 
verb, od posvetiti. djelo kojim se sto posveti. — Ima 
rijedi 84 koje sam ja nadinio . . . ponizenje. posreretije, 
posinjenje. Nov. Zav. Yll. Sad dajite ude svoje za 
sluge pravdi na posvedenje. Rim. 6, 19. (in sanctifi- 
cationem : zur Heiligung). Kad ae osveeivase zid Jeru- 
aalimaki . . . da se svrsi poseecenje a veseljem. N'em. 
L2, 'J7. Sveti je obidaj, da novi episkop obdari sve 
koji se potrude oko njegovoga posve&enja. Megj. 117, 

posveeivanjc, n. verb, od posveeivati. radnja kojont 

tko i" • >t.je sto. — Posvecivanje oltura avetkovale 

] sedam dana. Dnev. II. 7, 9. Vladika blagosiljajiu'i pre- 

krsti ga (novoga slugu Hristova) svrh glave govoreei 

mvliti-'i za posvecivanje, DP. 240. 

posvecivati, poavfedujem, v. impf. po-avedivati ; 
prosti svetiti. v. pf. posvetiti. — la) posvecivati 
koga, kao ciniti ga sveta, heiligen, sanctificare: Svb- 
'tenik najvisi neka ne skvrni sjemeua svojega u na- 
rodu svojem, jer sam ja Gospoa, koji ga posvecttjem. 
Mojs. III. 21, 15. eiili tronosati (crkvu). v. pf. — 
hi sa se, refleks. ili pass, (heilig werden, saver fio, 
: Sveti su Be oei prije osveeivali, pak su Si 
posveeivali. Rj. 5 565a. Jer cete se sedam dana posve- 
civati. Mojs. III. 8, 33. Za to posvecujte se, i budite 
sveti. 20, 7. — 2) widmen, dicare, dedicare: Nego 
figu) posvecujem Varna. Milo5 V. Skakom (ra- 
dosti) Vam je (knjigu) posvi cujt VaS prepokorni sluga. 
Npj. 1 3, VI. ovamo pripadaju i ovaki primjeri: Svu 
murljivost i vjestinu snijn posvecivase i ove godine 
ovomu poslu. Rad 9, 196. 

\n»\ eta, /'. djelo kojim n. p. spisatelj posveti knjigu 
■ •mi ; die Widmung, dedicatio. — >Gosp. Petro 
Dujmu . i Kao posveta). Kov. 20. 

pdsvetilTSte, /'. vidi zrtva; das Opfer, sacrificium, 
victima: Hojino posvetiliste nit' bremena deka nit' 
svjedoka gleda. DPosl. 27. po-svetiliSte. isp. posvetiti. 
— sa nast. i : « p. godiSte. 

posvetiti, pdsvetim, v. pif. Rj. po-Bvetiti. v. impf. 
posvedivati. — 1 a) koga, heiligen, heilig tprechcn, 
sanctifico: Spravio ih no ne posvetio. Kj. kao uciniti 
koga ili sto svetim. vidi tronosati (crkvu) v. impf. — 
Posveti mi svakoga prvenca. Mojs. II. 13, 2 (sancti- 
/" i mihi : h i ira sina ojegova posve- 

ti.it da i'aiva kovdeg Gospodnji. Sam. I. 7, 1. — b) po 
svetiti knjigu home; posvetiti kome sto, kao darovati; 
ivuliiu a. n i lii ii. ili. .ni dedicare, offerre: Da ovu tredu 
Vaii mu slavnom imenu. Npj.' .'). V. 
Pa i to car David posveti Gospodu sa srebrom i zlatoni 
sto bjest posvetio od svijeh naroda koje pokori. Sam. 



posvctni 



- 135 



posik 



II. 8, 11. (Dani) posveceni spomenu kako je Bog 
stvorio svijct. DP. 57. Njihov sivot a samo&i, posqecen 
molitvi, trudbi i nadgtedanju sirotinje. 25(5. BjeSe 
ivot svoj posvetio poznavanju glagolskoga dijela stare 
knjizevnosti. J{;m1 13, 164. Za cast primam Sto ste 
naumili meni posvetiti pripovijetkti. Pom. 25. — 2) sa 
se, refleks. ili pass.: heilig werden, succr fio, sacror: 
Desna ti se posvetila ruka. Rj. svet postati. — A za 
Sto Sice na sveca? (Kurjak poSao u pustinju da se 
posveti . . .). Posl. 1. Jer se posveti muz nekrSten zenom 
krStenom; i posveti se zena nekrStena od muitt krstc- 
aoga. Kor. I. 7, 14. 

pOsretiii, adj. sto pripada posveccnju (ili posveti): 
Jer je ovan posvctni. Mojs. II. 29, 22 (aries conse- 
erationis; Einweihungswidder). Ako li bi ostalo sto 
tnesa posvetnoga . . . 29, 34. Ondje jedite i hljtJ* po- 
svetni Sto je u kotariei. III. 8, 31. 

posvijetliti, tllm, v. pf. ein ivenig leuchten, pau- 
lulum admoveo lumen, lumen praefero. Rj. po-svijetliti 
(malo). v. impf. svijetliti. 

posvinj iti se, posvinjim se, v. r. pf. Schwein werden, 
fio sus. Kakogogj Sto se kod Srba eovjek povampiri, 
tako Turci pripovijedaju da se kod njih posvinji. Pri- 
povijedaju da su nekaka bega, koji xc posvinjio, tra- 
zili po svinjama, pa ga nijesu-mogli pozuati, dok mu 
nijesu opazili prsten na prednjoj nozi. Rj. po-svinjiti 
se, postati svinjee. 

posvirati, posviram, v. pf. ein wenig pfeifen, pau- 
lulnm inflo fisttilum: Posviraj, pa i za pas zagjeni 
(Moze se. coek n. p. i proSaliti, i poigrati, ali se valja 
i okaniti. Posl. 256). Rj. po-svirati (malo). vidi po- 
sviriti. v. impf. svirati. 

pusvirili, posvirim, v. pf. po-sviriti (malo). vidi 
posvirati. v. impf. sviriti. svirjeti. — Posviri pak za- 
takni (za pas). Posl. 256. 

posvjtMlofavaiijc, n. verb. 0c? posvjedocavati. radnja 
kojom tko posvjedocava sto. 

posvjedoeavati, posvjed&eavam, v. impf. po-svje- 
docavati, beeeugen, testor. isp. zasvjedocavati. v. 
impf. prosti svjedociti. v. pf. posviedo&iti. — Posvje- 
docavaju primjeri bez broja. Rad 20, 154. Taj sud 
posvjedocava da ono sa svim valja. Vid. d. 1862, 21. 
sa 3e, pass.: Da se to isto i u samijem slovenskim 
jezieima posvjedocava. Rad 1, 121. 

posvjeddtiti, posvjedocirn, v. pf. bezeugen, testor. 
Rj. po-svjedocavati. On otiina kamen od Madzara, 
da belegu svoju posvedoci. Npj. 2, 486 (I sad kad se 
momci bacaju kamena valja biljegu svoju posvjedo- 
<"iti. t. j. po drugi put baciti donde, inaee se ne broji. 
Vnk). Istinu ovijeh rijeci (i. Kengelca posvjt ,1m i>, 
Bve srpske dosadaSnje knjige. Rj. 1 V. Koji (sin Bozji) 
je posvjedocen silno za sina Iiozijega Dnhom sve- 
tinje. Rim. 1, 4. Pravda Bozija, posvjedocena od za- 
kona i od proroka. ■">, 21. 

pdsvjet, in. I/icht, Beleuchtung, lumen, ef. vidjelo: 
ne mogu spavati, da imam posvjeta ustala bib pa 
bill Sto radila. Rj. po-svjet. isp. poavijetliti ; svijeca. 
posvojavanje, n. verb, od posvojavati. radnja 
kojom tko posvojava sto. vidi posvajanje. — Imena 
koja pokazuju posvojavanje. Danica 3, 135. 

posvoj;ivati, posvojavam, v. impf. po-avojavati (po 
trriln it verb, posvojavanje). vidi posvajati; prosti 
Bvojiti. isp. prisvojavati i prisvajati. v. pf. posvojiti. 
posvdjiti, posvojim, v. pf. sich zueignen, urro- 
gare sibi. Bj. po-svojiti sto. kao it, unit ga svojim. 
isp. radovati (v. pf.), obladati. v. impf. posvajati, po- 
svojavati. — Koji mi je Jadar posvojio i pod svoje 
kriln prihvatio. Npj. 1, 239. Kad Francuzi dogju u 
Berlin, oni |><> obifiaju sve, sto je kraljevsko, posvoje 
i odnesu ili rasprodadu. Danica 1, 36. Ima nekoliko 
i takovib rijeci Turskih, koje demo morati zadr2ati 
i posvojiti. Rj. 1 XX. 

posvrittiti, pos\ -rauin, o. pf. umsehlagen, retor- 
gueo. Bj. a po-svratiti. isp. zavratiti 2, zavrnuti 4, uz- 



grnuti. v. impf. posvrtati. Navladkapa. Posvrate djeca 
kape jahtti in t drugu, pa se onda oko njih uhvate 
za nike i navlace se, koje c^e ih oboriti. Rj. 380b. 

posvrsivati, posvrSujem, v. pf. po-svrsivati, kojesta 
pomalo svrsiti. v. impf. svrisivati. — Vrijeme za koje 
sum rad bio posvrsivati koje sta hitno. Pom. 91. 

pAsvrlanjc, )i. das Umsehlagen, retorsio. Rj. verb, 
od posvrtati. radnja kojom tko posvrce sto. 

pdsvrtati, p6svr(!8m, v. impf. umsehlagen, retor- 
queo, cf. zavratiti. Rj. po-svrtati, n. p. rulcavc. isp. i 
uzvradati 1, zavracati 2, zavrtati 3, uzgrtati. v. pf. 
posvratiti. 

posa, /'. — 1) od popadija. Rj. po-sa. takva hyp. 
kod gra§a. — 2) kao erna marama, Sto se nosi na 
vratu (n Srbiji), ein flomes Halstuch, collar is genus. 
Rj. rijec tugja. Osn. 61. — 3) posa (ili pose), Sto 
Turci nose oko glave, ein schwarser mit Gold iurch- 
ivebter Turban, tiara nigra auro intexta. Rj. rijec 
tugja kao i pod 2. — Dade njemu posu Stamboliju. 
HNpj. 3, 325. Ona snimi posu jenjicarsku, kapn 
turnu nad obrvu svoju. 4, 264. 

pi'isaliea. f. Spass, Scherz, jocus. cf. Sala. Rj. po- 
Salica. kao dem. od Sala. isp. poselica prema selo. 
sto se kao u sali rece. isp. poSaliti se, posaljivati se. 
vidi i odSalica, oprdica, surka, Surkulija. 

[insaliiia, /'. (ii C'rmn.) kao vrudica (Bauchtyphus. 
Rj. 3 ), typhus abdominalis. Rj. po-Salina. od osnova 
koje se nahode u partic. proSl. vrem. aktiv. II: pu- 
klina . . . posalina (bide mjesto poslina). Osn. 170. 
vidi poSljica. 

pt'isaliii se, lim se, v. r. pf. scherzen, im Spass 
etwas sagen, jocor. Rj. po-Saliti «e, kao u sali reci 
sto. isp. poSalica. v. impf. poSaljivati se. 

posaljivaiije, n. das Scherzen, jocatio. Rj. vcrh. 
od poSaljivati se. radnja kojom se tko posaljuje. 

posaljivati se. poSaljujSm se, v. r. impf. scherzen, 
spassen, jocor. Rj. po-Saljivati se, kao u sali sto go- 
voriti. v. impf. prosti Saliti se. v. pf. poSaliti se. — 
Dok bijaSe JakSa u zivotu, svak se mene s puta ukla- 
njaie, a sada se sa mnom posaljuju, i govore, da im 
noge pruzani. Here. 192 (sa? mnom). 

posllsoljiti, ljTm, v. pf. koga, t. j. lijepijem rije- 
6ima kao malo pogladiti ga, schmeicheln, blandior. 
Rj. po-SaSoljiti. v. impf. SaSoljiti. 

pdsav, poSva, m. cf. poSiti. Rj. — 1) sto se posije 
iglom. — 2) na zgradi, na kuci: Samarica, 2) u vrhu 
sastavljena dva pritiska (kao rozgva), koji se medu 
na krovove po posvu. Rj. 66.'>a. 

pose, poSeta, n. vidi poSa 3. Rj. 

poseiiuti, poSenem, v. pf. Rj. po-Senuti. v. pf. je 
i prosti semiti. isp. zaoSenuti. kao v. impf. ne nu- 
lazt se. — 1) (u C. G.) vidi pokrenuti : Al' ne mogu 
Turkc posenuti. Rj. — 2) poSenuti pameeu, razumom, 
verrittlt werden, mentt capi. Rj. vidi poSeSulati i po- 
ludjeti, i syn. ondje. 

poies&lati, 13m, 0. pf. poSenuti pameeu, remit It 
werden, mente capi. Rj. po-seSulati, vidi poludjeti, * 
syn. ondje. 

posetanj, poSetnja, m. u tofika, Laufbahn, cursus: 
u ovoga je toeka dobar posetanj. Rj. po-Setanj. isp. 
po etati. — rijeci s takim mist, kod bacanj. 

posetali, p5Setam (p6Se<5§m), v. pf. einherwandeln, 
inambulo. Rj. po-Setati, hnu poceti setanje, ili malo 

poci tt stliijti. V. impf. setati. I'tjstta mis po ral'u 

pa obori sungjer te mi razbi glavu. Posl. 257. 

pdsevica, /'. (u Srijemu) vidi oSijavica. Rj. kao 
iskrivljena prtina, gdje se osijavaju saonice. 

posiji'u'iti, poSijaemi, v. pf. Rj. po-sijaeiti. ne na- 
lazi se kao prost glagol. — 1) tiitfii :iiin sijak iiintlicn, 
facioese ibv sijak. Kj. posicajiti koga, ni-initi ga Si- 
jakom. - 2) so se, refleks. ,in sijak werden, fio 
sijak. Rj. postati Sijak. 

posik, poSika, m. (u Ilrv.i kosa sa strain' kakve 
drage, die Anhohe, acclivitas. Bj. 



posikati 



136 - 



poStapati se 



posikati, kam, v. pf. mit Knistergold iiberzichen, 
(uiniin tremulum induco. Rj. po-Sikati, udariti sik. 
poiikati. v. impf. Sikovati, Sikosati. isp. sik. 

poMljaiijo, 11. verb, od posiljati. radnja kojom tko 
posilje kome ko. 

posiljati, ljem, v. impf. vidi slati: kralje bann pb- 
. Rj. po-Siljati. vidi i posilati, Siljati. v. pf. po- 
slati. — StaSe Turci sitnc knjige pisat', te posilju 
Jul in do drugoga . . . Knjige pise paSa SaSic-paSa, 
ili Skadru na Bojanu ka onome Busatli-ve- 
irn. Npj. 1, 210. r gja8e David na sto ga god Saul 
fose. Sam. I. 18, 5. so se, pass.: Najpnje se po- 
silje nekoliko momaka da iz crkve donesu barjak. 
Kov. 47. 

posirok, nrfj. (akc. Rj. 8 XXX) po-Sirok, fcoo pri- 
licno sirok. isp. po (sloz. sa adj.) i Sirok. — Zban . . . 
s jedne mu je strane jedna posiroka duga, dulja od 
ostalijeh. Rj. 266b. Teljig, 1) oko dva dobra prsta 
posiroko drvo. Rj. 735b. Milofi je bio posirokih usta. 
Danica 4, 30. Pravi Bokelj nosi posiroke gate (kao 
kratke i pouske dimije). Kov. 40. 

p6sfti, posijem, v. pf. Rj. po-Siti. v. impf. poSi- 
vaii. — 1) iiberntihen, supersuo. Rj. positi sto iglom. 
— 2) kiu'-u, kad se pokriva trskom ili rogozom. Rj. 

posivaf, poSivaca, m. die Firste, culmen domus. 
Rj. isp. Sljeme. 

push anji', a. das Ueberniihen, to supersuere. Rj. 
verb, ml posivati (1 ity. rail njn knjomtko posiva sto. 

posivati, poSivam, v. impf. Rj. po-Sivaii. v. pf. 
positi. — J) Ubern&hen, supersuo. Rj. posivati sto 
iglom. v. impf. prosti Kti. — 2) kucu, kad se pokriva 
trskom ili rogozom. Rj. — sa Be-, pass.: Stronica, 
slama kojom se posivaju Tcuce. Rj. 720b. 

poskrbiti, pdikrhtm, v. pf. n. ]>. noz o gvo2gje, 
cine Scharte machen, ritnam facere. Rj. po-Skrbiti 
■i iinii tin Imilc skrbavo. 

poskripivaiijc, n. Rj. verb, od poSkripivati. — 

1) stanjc koje biva, kad &to poskripuje (das Knarren, 
stridor. Kj.). — 2) radnja kad tko poskripuje zu- 
bima (das Knirsohen, frendor. Rj.) 

poskripivati, poSkripujSm, v. impf. Rj. po-Skripi- 
vati. v. impf. prosta Skripati, skripiti. v. pf. prosti 
Skripnuti. — 1) knarren, strido. Rj. — 2) zubiina, 
knirschen, frendo. Rj. ridi i skrgutati. — Sve Licani 
zubi poskripuju. HNpj. 4, 36. 

poskropiti, poSkropim, vidi pokropiti. Rj. v. pf. 
po-Skropiti. — I zaklaSe cedo prenejako, i od ceda 
krvi ugrabiSe, poskropis'e po belome dvoru . . . poskro- 
jusi moje bele dvore. Npj. 2, 10. Poskropi me vodicom 
kritenom. HNpj. 1, 96. 

poslje, (ju/.i rnii poslije. Rj. 

piisljod, vidi poslijed. isp. poslje. — Na tri mora 
bjenti gospodari, ddk Be posljed izdajice na.se, te Tur- 
skome cam pribjegose. Npj. 5, 255 (nase se = na- 
gjose se). 

ptVsljedak. p&filjetka, m. Rj. vidi posljedak. — 1) das 
Ende, was am TSnde herauskommt, fins. — a) ono 
sin napokon izagje, kao plod od iega; vidi posljedica, 
pOJSljedica, resultat. — Reeeniee vezane rijerjn »da« : 
ai da stoji u drugoj, u kojoj je posljedak prvoj. 
Danirii', ARj. 20a. Za nesre( 5 nu politiku, kojoj se 
lak za QJBgova zivota jo§ ne pokaza, oduzlvao 
se svojom poboznolcu. DM. ill. — b)kao svrSetak: 
< Ivako ona (bajaliea) izgovori ovo tri ptita i svaki 
put na posljetku ndara bradvom u prag. Rj. 360b. 
Te gledajte, Sto nam knjige kazu, sto (Se nama biti 
da posljetka. Npj. 4, 133. Zetva je posljedak ovoga 
Mat. I.'!. 39. Govori (Bog) i nama u poiljedak 
dana ovijeb preko sina, Jevr. 1. 1. Bog blagoslovi 
posljedak Jovov viSe nego pofietak. Jov 42, 12. - 

2) ii Boci ka/.c- otac Binu: ti si moj posljedak, (/()' 

Nachfolge), successor. Rj. vidi po 
tomak, t 8j/i 
p6§ljodica, / vidi posljedica; posljedak la. 



pdiljodntk, m. — 1) koji dolazi poslije nekoga. 
M. Gj. Milidevie. vidi naSljednik 2. — Nije Rade 
Naimare bez posljednikd. Zim. 171. — 2) koji slijedi 
iituikn ('//"• M. Gj. Milieevie'. vidi pristasa, i syn. ondje, 

posljednji, adj. der letzte, ultimus, postremus. Rj. 
vidi posljednji. isp. pretposljednji. posljednji (potiaj- 
risi wemenom) prema prvi; zadnji prema prednji; 
potonji jircma prcijjasuji. — Istresine, 2) posljednji 
snijeg koji u proljece na posljetku udara. Rj. 240b. 
Posljednji dan od poklada, (u Dubr.) vidi poklade. 
Rj. 562b. Kad (vrabac) sva zrna pozoblje, pogje da 
i ono posljednje ispod careve fiizme kljune. Npr. 40. 
Evo se priblizila posljednja ura moje 6a5e. 114. Dlaku 
na Cetvoro cijepa. (Kad ko Sto do najposljcdnje sitnice 
istrazuj'e). Posl. 59. Posljednja se broji. (Ko najpo- 
slije nadvlada i odrzi se). 257. Prispio si kao Stojan 
u posljednje. (Kad se ko pridocni). 262. Opet seta 
care Kostantine, dok doseta sovri najposljednoj. Npj. 
2, 91. Iznijec'e knjige staroslavne, da kazuje posljednje 
vrijeme. 2, 183. Prvi Srblji u Runjane dosli, dok po- 
sljednji Jadar prelazabu. 4, 253. U ugovorima s Vla- 
dislavom i s Mihailom Asenom obeeava (Dubrovnik) 
da 6e imati zajednicke neprijatelje, a posljednjemn 
jo5 obedava da . . . DM. 216. 

pcisljediijoiu. posljednji put, zum letztenmal, ad 
ultimum. adv. upravo je instrum. sing. f. isp. prvom, 
drugom, i t. d. — Cuj me nocas prvom i posljednjom, 
ne daj glasa bez bijela dana. Here. 4. 

posljica, f. lues epidemica. Stulli. ridi poSalina, 
gdjc Dcmieic kazc: bitfe mjesto poslica. 

posoki-iti, posokelm, v. pf. Rj. po-sokeiti. v. impf. 
Sokciti. — 1) zum Sokac machen, facto esse x'ov sokae. 
Rj. posokciti koga, uciniti ga Sokcem. — 2) sa se, 
reikis, rt'n Sokae werden, fio Sokac. Rj. postnti Sokac. 

puMirai i se, poSOram se, v. r. pf. vidi popiSati se. 
Rj. i syn. ondje. po-sorati se. v. impf. Sorati 2. 

pdsta, /'. — 1) die Ehrerbietung, reverentia: Bog 
ti poStu udrzao (Posl. 19) ! Nu dovedi Strahinida bana 
u dvorove i u kude naSe, da mi nekn postu ucinimo. 
Rj. vidi poStenje 2, cast, stinia. po-sta (kor. od koga 
je citati i cast). Osn. 34. po-cta, c se pred t pronii- 
jenilo na s, kao u stiti (ctiti, Citati), posten, postitt, 
postovati, i t. d. — Postu cini Vide Maricicu, casti 
svate tri bijela dana. Npj. 3, 517. Da mu (kralju) cini 
druge, veonia zaludnje poke. Glas. 21, 2S3 (alias re- 
verentias non modicum superfluvias facit). — 2) die 
Post, cursus publicus. Rj. tugja rijec, i pod 3. vidi 
mezilana, mezulana. — Dr'ze po varoSima mezulane 
(poke za carske tatare). Danica 2, 86. Kad bi se 
moglo ici hitnom pokom. Priprava 93. Ne mogu 
misliti da ga (pisnio) nijeste primili, jer sum ga sobom 
dao na postu... potrazite ga u Karloveima na posit. 
Straz. 1886, 59. Iditrc poke poslacu vam pismo. 1886, 
670. C'ekamo od jedne poke do druge. 1886, 1385. 
I>a mi to poSljete po prvoj poki. 1886, 1602. — 
3) der Bote, tabellarius : AV eto ti poke knjigonose. 
Poka bjeSe tanano Latiuce. Rj. vidi mezil, mezul. 
is}). poStar. — Al' pripazi postu knjigonosu: »Bogom 
brate, poSta knjigonosa!* To je poka za Bog&primio. 
Npj. 2, 246. kao ko se vidi iz ovoga primjera, poSta 
je a ovom znaccnju i maskoga roda. 

l'ostfik, PoStaka, in. — 1) kamenito brdo u Hrvat- 
skoj blizu Tromegje. — 2) planina u llrvatskoj. Rj. 

posliillskT, adj. n. p. konji, Post-, cursus publici. 
Rj. slo pripada posli (Z). vidi mezilski, mezulski. 

postapaiijc, a. das Stiitzen aufden Slab im Gehen, 
iiniisiu linn/In. Rj, verb, od poStapati se. radnja kojom 
sc tko postapa. — Kao da ga je s gvozdciiiin Stapom 
(po Bvijetu) trazio (tako ga je nasao bas kao Sto treba). 
(. . . t. j. da ga prije ne aagju dok se gvozden sta(> 
od postapanja ae izjede). Posl. 129. 

piisliipali se, poStfipam (poStapljem) se, v. r. impf. 
sich auf den Stab stiitzen, innitor baculo. Rj. po- 
Stapati sc, odapirati se na stap (pa tako ici). v. impf. 



poStapiti se 



— 137 — 



poSuricc 



prosti stapati se. v. pf. poStapiti se. — Tamo, subota 
je smela ! Kad se vratilom opasala, a u'zem postapala, 
tadar mu naudila! (Rece se u Risuu kad kakva zena 
poljubi dijete za koju se misli da je vjeStiea). Posl. 311. 

poststpiti se, pMtapTni se. Rj. v. r. pf. po-Stapiti 
se, odaprijeti se na stap. v. impf. postapati se. — 
Mora bora! ne prelazi prek' ovoga b'jela dvora . . . 
vratilom se opasala, zastikalom postupila. Rj. 3(i7b. 

postiir, m. der Postmeister, cursui publico praepo- 
situs. cf. posta 3. Rj. vidi i mezildzija, mezuld/.ija. 

pfistfirev, postarov, adj. Rj. 1 sto pripada poUaru. 

postcboeina, /'. od govefieta meso od vitkijeh rebara 
pa do buta. ,1. Bogdanovic. — poSte-bocina, prca pulu ? 
arvga pulu augm. od bok. 

postedjeti, post^dim, v. pf. sparen, pareo: nemoj 
postediti truda. Rj. po-stedjeti. vidi nepostedjeti. v. 
impf. Stedjeti. — Koji (Bog) svoga sina ne postedje, 
nego ga predade za sve nas. Rim. 8, 32. Ne cu po- 
zaliti ni postedjeti niti se smilovati, da ih ne potresu. 
Jer. 13, 14. Bozji covjece! Postedi dusu moju! Prip. 
bibl. 84. 

posten, poStena (poStem), adj. — 1) redlich, probus. 
Rj. kao valjan, cestit (3), obrazan. suprotno neposten. 

— Postena je coeka lasno prevariti. Posl. 258. Pre- 
posten nepolten. 261. Da lepim i postenim nacinom 
izigje iz Rusije. Danica 5, 29. Njegovo posteno srce 
zasluzujc sve te milosti. MiloS 49. adv.: C'oban koji 
ga je (coveka) mnogo godina verno i posteno sluzio. 
Npr. 10. Posteno plati pak se i opet povrati (n. p. u 
krcmul. Posl. 258. Te ga posteno ispsuje. Odg. na 
at. 1 (ovdje poSteno: ljudski, cestito, zdraro). — 2) (u 
Srbiji) audi, und zvoar meistenfheils, enthaltsam im 
Genuss der Liebe, castus: dobar eovjek, ali nije poSten. 
Rj. u Srbiji znaci ova rijec, i to ponajvise, cist, vt,e- 
drzljiv ud ljubljenja. — 3) da si posten! sagi man, 
wenn einer seinen Namen gesagt hat: A. Kako ti je 
ime? B. Obren. A. Da si posten! B. I ti da si ziv i 
zdravl (also wold in. der alien Bedeutung: geehrt, ho- 
noratus). Rj. ocdje ce biti rijeci staro znacenje: po- 
stovati. postanje vidi hod posta 1. 

postenje, n. — 1) die Bedlichkcit, Ehrlichkeit, 
honestas, probttas. Rj. vidi obraz 2, rz. — Postenje 
je preteznije od novaea. Posl. 258. Tako mi obraza 
i posten j a! 302. Ne samo sto su ih dahije oglobile, 
nego im i rz (obraz ili zensko postenjc) i zakon po- 
gnzili. Daniea 3, 152. — 2) vidi posta 1, cast 1, 
stima; Ehre, honos, laus: Ako slaze, laz mu na po- 
stenje! (Gledaj: Na fast mu laz!). Posl. 8. Eustodije 
viti'/i junaci, koji znadu ugrabit' postenje, gje se 
s'jeku glave od Turaka. Npj. 4, 55. Evo tebe dvije 
kese blaga; a ostali Pivljani jftnaci cinic.e ti dure]; i 
posti nje. 4, 381. Od sviju svacijoj vjeri cast i juuh nji . 
Pis. 20. postanje vidi l;od posta 1. isp. postiti. 

pdstetiti, tun, v. pf. Rj. po-stetiti. v. impf. Stetiti. 

— 1) vidi pokvariti. Rj. — 2) sa se, refleks. vidi 
pokvariti se: Njima su se kola postctila. Rj. — E, 
vas mi se postcti smok. Npr. 165. 

posl in, adj. Post-, cursus publici. Rj. po tumaccnjn 
Njemackom i Latinskom postin je sto i postanski, 
t. j. sto pripada posti 2; ali je priliinije, da je postin 
sto pripada posti 3. 

postipfu-, postipaca, m. koji po&tipuje, der Zwicker, 
qui vellicat: Mnogi su me svatovi vodili, ali ovaki 
pohipaci nikad (kazala nekaka udovica. Posl. 180). Rj. 

postipivanje, n. das Kneipen, Zwicken, vellicatio: 
I ilosail si- gjcvcrivalii, ali nijc tuga pustipivanja bilo 
i Valja da je kazala nekaka snaha koju je gjerer Stipao. 
Posl. 96 i. Rj. verb, od poStipivati. radnja kojom tko 
postipujc koga. 

poStipivati, poStlpujem, r. impf. ;.nirkcn, kneipen, 
vellico. Rj. [)0-stipivati koiju, stipati, stipkati, stipu 
tuli ga /mmalo, prekidajuei. v. pf. Stipnuti. 

poltiti, Mini, ». impf. iu Grblju) vidi poStovati. Rj. 



v. pf. opbStiti. postanje vidi kod poSta 1. akc. prema 
op6§titi trebalo bi da bti.de postiti. 

posto, — 1) wie theuer, qnanti. Rj. po §to? po 
kakvu cijcnii? po to, po grui. tako rastavljeno valja 
i pisati. vidi po prijedlog I 3; Sto 9. — 2) nachdem, 
posteaquam Rj. vidi poeem 2. poklem. — poSto . . . 
ouda (korrelat.), ali ■ \ga korrelativa: Posto 

je tako nekoliko not'i jednako radio, onda mu biai'a 
pofinu zlobiti. Npr. 16. Paunice posto se okupaju, od- 
lete sve zajedno. 17. Posto pomirisa ono kruha, pade 
potrbuSke. 93. Posto ih svedu, ali iz one iabe izigje 
krasna devojka. 208. Pa fiemo sutra, posto se lepo 
prepravimo, udariti na Turke. Milos 114. Da dogje 
dovece posto se smrkne. Sovj. 72. Posto oni otidu, a 
to angjeo Gospodnji javi se Josifu a sun. Mat. 2, 13. 
Po sto sam ostarjela, sad li 6e mi doC-i radost? Mojs, 
I. 18, 12. 

postovalac, po^tovaoca, m. koji postuje koga. vidi 
po^tovatelj, stovalac, stovatelj. — Jovanovic, veliki 
postovalac vladike pesnika. Mil. 275. 

p&stovanje, n. das Achten, cnltns, observantia, cum 
quis magnifit ab omnibus. l!j. verb, od postovati. radnja 
kojom tko postuje koga. vidi Stovanje, stimanje, sti- 
manje. — S najvei'-im postovunjew ostajem. Javor 1885, 
439. Kad ih (DuSan) sa svijem odvoji od carskoga doma, 
te se nagjose u daljini s postovanjem, onda oni pofieSe 
postovati earsku vlast za jedini izvor svoje sile. DM. 
79. On to ucini iz postovanja prema rimokatoliekoj 
vjeri. 157. Sila i bogatstvo dubrovaeko podizase po- 
stovanje k Dubrovniku. 224. 

postovatclj, m. koji postuje; der Verehrer, cultor : 
Va§ postovatelj Vuk." Slav. Bibl. 2, 234. ridi posto- 
valac, i syn. ondje. — rijeci s takim nast. kod bo- 
ditelj. 

postovati, poStujSm, v. impf. — 1) achten, magni 
facio, colo: Ne postuje miagji starijega. Rj. vidi po- 
stiti, stovati, stimati, stimati, cijeniti 2. — Ka ti iimji: 
jwnastvo tako postujes, ja 6a ti istinu da kazem, gje 
je moje junaStvo. Npr. 204. Zvan postovan. Posl. 88. 
Da bolje zna postovati sveto pismo. Danica 3, 239. 
Kad bi zuali cijeniti svoj narodni jezik i postovati 
njegova svojstva i pravila. Slav. Bibl. 1, 92. Postuj 
Gospoda imanjem svojim i prvinama od svega do- 
hotka svojega. Pric. 3, 9. Oni potfese postovati earsku 
vlast za jedini izvor svoje sile. DM. 79. — 2) sa se, 
refleks. postuj se, schamc dich (haV Aehtung vor dir 
selbst, und cor Andern). Rj. — Ko hoce da ga drugi 
ljudi postuju, valja najprije sam da se postuje. Posl. 
158. Remute, postuj se besida, It. j. stidi se besida, 
pazi sto govoris). Ibro Topid 6. Rp. 

pustrapati, poStrapam («' po§trapljem), v. pf. con- 
spergere, adspcrgere. Stulli. po-Strapati. vidi [ioskro- 
piti, pokropiti. v. impf. strapati. — Pokupiie krvcu u 
kiticu, postrapase n'jeme i slijepe ; progledaSe i pro- 
govorise. Here. 317. 

postrkati sc, postrkam se, v. r. pf. vidi razoba- 
dati se. Rj. po-itrkati se. postrkala sc goveda: raz- 
bjegla se od strkalja (od obada). v. impf. strkati se, 
strkljati se. 

postrkusa, /'. krava koja se muze, ali s nategom 
(uema mlijeka ili ne de da ga daje), a rekne se i 
zeui, die sich straubt, retractatrix. Rj. po-§trku§a, 
kao koju se strka, kreuma. isp. postrkati se. — rijeci 
s takim nast. kod ajgirusa. 

posngati, gam, v. pf. po-sugati, svepomalo osuqati. 
v. impf. Sugati. — I ».i su Ungjurski ati posugati. H«pj. 
I, 156 i Ungjurski = Ugarski). 

poiunjiti sc, p55unjim se, v. r. pf vidi poklopiti 
se. Rj. po-Sunjiti se. kao spustiti si do lemlje, klonuti. 

poMirin', posurlijo, /. pi. KleinigkeU, minutiae, 
nugae. Rj. po-Surice, po-Surlije. kao malene stvari, 
nislit. cull BeBposlica 2; oprdica, poprd, sprdnja; ru- 
lina i patina ; trice i kin'ine. 



posustivanje 



— 138 — 



1. poteei 



poSuStiTanje, n. das Sausen, stridor. Rj. verb, od 
posustivati, koje ridi. 

poMi.it ivali, posustujem, v. impf. sausen, strido: 
uju redoro periSani. Rj. po-Sustivati, kao pomalo, 
• i sustati. v. pf. SuSnuti. 

pot. p'ota. >n. ipo jugozap. kruj.) vidi znoj. Rj. — 

Pa obude pamukli koSulju, .1 po njojzi od zlata ko- 

sulju, da od pota ne Steti kosulju. Npj. 3, 350. Te 

prevail preko Gore Crne, hitajudi Sto se brie moze, 

. i to s potom krvavijem. Sdep. mal. 74. 

potnbati, bSm, v. pf. vidi potapkati. Rj. po-tabati, 
kao pogaeiti. v. impf. tabati. potapkati je dem.prema 
potabati. 

potaei, p6takn§m, v. pf. (potakoh i potaknuh, p'S- 
taee i potaknQ, pbtakao i potaknuo, potaknuvsi, pb- 
taknGt) n. p. vatru, glavnje, anschiirren, ignem re- 
ficio. Rj. Yuk je 11 rjedniku zabiljezlo to lice u vise 
glagola: stare, natade, ustaee, umace; po tom je za 
cijelo pogrjeska 5to je zabiljezeno potace, potaknu. 
Danidic, Kad 6, 77. po-tadi. vidi potaknuti. v. impf. 
poticati. — Sjariti glavnje, t. j. potaei ih << napreiak. 
Rj. 683a. Potakne im veliki oganj i sjednu igrati se. 
Npr. L48. a prenesenom smislu: Vrag koji vazda o 
zln aastoji, potakne ovu maeehu da uije mogla svoju 
pastorku koliko krv na odima vigjeti. Npr. 130 (vidi 
podstaei, podsiakmiti). sit se, rtjlcks.: Na vratijeh se 
potaknuf. DPoal. 07. vidi spotadi se, apotaknuti se. 

pelade ij 00 tome, poslijt toga: Has dvojica 

Pera preslovise, a po tade mnogi pristadose. Npj. 5, 5. 

potaja, /'. 1I1: Verborgenheit, occuttwm: .Mace Marko 
Doie it potaje. Rj. — [mao tri kderi, i jeduako ih 
ilr ao a potaji da nijesu nlkad na polje izlazile. Npr. 
26. < hiu istu nod ukrade ocu u potaje jedan dudo- 
tvorni noi. 120. Daruj mene kljuce od potaje. Here. 
319. Hajduei zimi na jataku danju lese u potaji. 
Npj. 1 1. XXXIV. Otkrih potaje ojegove ilsavove) da 
3e ni iimze sakriti. Jer. 49, 10. 

potnjati se, potajim se, v. r. pf. sieh verbergen, 
sich versteeken, abscondi, cf. pokriti se. Rj. po-tajati 
Be. v. impf. tajati. — Dgleda krilata konja i na njemu 
krilata doeka. Kad ih ear vigje, potaja se i atade virke 
da gleda gje de sta li de ovi coek. Npr. 152. Zerulja 
se Bogu klela da sto god se na njoj ueini ne ie se 
potajati. DPoal. 157. 

potaji ti, jim, v. pf. (u C. G.) verhehlen, eelo: Da 
tini n !• lii koju potajili. Rj. po-tajiti Uo kome, kao 
prikriti od njega, ne pokazati mu, ne kazati mu. 

potajni. adj. heimliclt. rcrhorgen, titcitus, ulision- 
ditus: Potajni ugljen najgore ozeze (Posl. 25(>). Rj. 
po-tajni. isp. tajni. — I tako se ovaj razgovor prekine 
kao s malom rasprom i s potajnim podozrenijem jedan 
na drugoga. MiloS 90. 

potajnica, /'. Rj. koja je potajna, u potaji. — 1) (n 
Srijemu) die Mola-Geburt, mola. Rj. kad se cini da 
je '.in:,- trudna, a kad tamo, m rodi djeteta. — 2) die 
Kammer, cammera secreta. Rj. potajna ko- 
mora, kamara: Ceato se dogagja da je jedna taka 
brklja hajducka potajnica. Zim. 200. — •>) izmegju 
strazara osobita strazara, bei dem dritten Kordons- 
Grad . u Pesi eiten, oigiliarium secretum. Rj. kao po- 
tajna straza. I sablja, die Verborgene, occulta: 
Dodao mu Kitli/jn potajnicu. Rj. 

pittajno. heimliclt, ■>■ tilte: Sve potajno jedan ml 
drugoga. I!j. adv. vidi tajno, natajno, tajom, i syn. 
limiet < 'arica je imala aeggje potajno ur- 

l.aku veliku azdaju. Npr. l'IH. 

polakljati, kljam, v. pf. (u Zadru) vidi potrkljati. 
takljati. vidi i pritadi in. p. grah). isp. taklja 
i trklja. 

pot ak niiii. pbtaknem, v. pf. iluniniir stecken, subdo : 
i (vatru) pod kazan. I!j. po(d ?)-taknuti. vidi ]>o- 
tai'-i. v. impf. poticati. 

pnialijaiiiii, potalljanim, v. pf, po-talijaniti koga, 
■ . refleks. Hi pass. : U Zadru 



gotovo je sva sluzba od Cakavaca sa ostrva, i oni se 
ondje ne mogu posrbiti, nego ce se mnogi potalijaniti. 
Srb. i Hrv. 4. 

poialijaiueniU, potalijanjenika, m. koji je potali- 
jaitjen: Sad su mjesto njih samo carski einovniei i 
gdjekoji potalijanjenici. Kov. 12. 

potanimtvati , potamnujem, v. pf. po-tamnovati, 
provesti vrijeme tamnujuui. v. impf. tamnovati. — 
Baee (ih) u tamnieu, a poSto ondje dngo potamnujtt, 
pusti ih pasa na otkupe. Npj. 4, 459 (Vuk). 

poiainiijeii. potammm, v. pf. dunlcel werdeti (von 
der Farbe), obfuscor: I svakom je lice potamnjelo 
(od prokleta topa i kumbare. Npj. 4, 221). Rj. po- 
tamnjeti, taniito postati. vidi potavnjeti. isp. skrhnnti 
se 2. v. impf. tamnjeti. — Zaludjese u svojijem mi- 
slima, i potamnje nerazumno sree njihovo. Rim. 1, 21. 
Jer mu oei bijahu potumnjele od starosti. Car. I. 14, 
4. Kako potamnje zlato, promijeni se eisto zlato? 
Plac. 4, 1. 

potanio, weiter dort (cf. po): Tamo, potamo, Je- 
lena. Rj. 

pbtan, potna, adj. (u Boci) vidi znojan: Futni 
konji, i trudni junaci. Rj. sto pripada potu. 

putanak, potanka, adj. po-tanak, kao prilicno tanak. 
isp. po (sloL sa adj.) i tanak. — Hrastova potanka 
i s obje strane oStra dasciea. Rj. 348a. adv. Kad se 
svi BastadoSe i zmajti kazase sve pgtanko, eide zmaj 
da se sva gora ustrese. Npr. 217. Covjek je potanko 
raspitivao za nas. Mojs. I. 43, 7. To je potanko 
razlozeno. Istor. 273. isp. potanje. 

potanje, adv. camp, prema positivu potanko. — 
PriloZeni popis to de pokazati potanje. Ogled IV. 

potapauje, n. das Einsenken, Eintauchen, immer- 
satio. Rj. verb, od potapati. radnja kojom tko po- 

liljul sto. 

potapati, potapam (putapljem), v. impf. eintauchen, 
immerso. Rj. po-tapati. v. pf. potopiti. — Skodljive 
zelje, koje potapaju covjeka u propast i pogibao. 
Tim. I. 6, 9. sa se, refleks. Hi pass.: Gospod kad se 
dotakne zemlje, ona . . . razljeva se sva kao rijeka i 
potapa se kao od rijeke Misirske. Amos. 9, 5. 

potapkati. potapkam, v.pf. uberstampfen, conculco, 
subeulco. Rj. po-tapkati, dem. prema potabati. v. impf. 
tapkati, dem. prema tabati. 

potapkati, sain (potapsem), v. pf. n. p. amanet, 
das Anvertraute ablaugnen, depositum abnego, cf. 
zatajati. Rj. isp. potomiti, zatomiti. po-tapsati. 

potavanili, mm, v.pf. hodmen, /'undo nut lacunari 
instruo. Rj. po-tavaniti. vidi podmostiti. isp. patosati. 
(v. impf. i pf.), popoditi. v. impf. tavaniti. — Ko- 
linnat, (u C. G.). Onamo su gumna potaei tnjena ka- 
menjem. Rj. 28iia. 

potitviijcti, vmm, vidi potamnjeti. Rj. v. pf. po- 
tavnjeti, iitnio postati. m se promijenilo pred n na 
b. isp. tamnica i tavnica. v. impf. tavnjeti. — Dvori 
su ti tamom potavnjeli. Rj. 785b. No je njemu po- 
tavnjelo lice. Npj. •'!, 526. 

1. poteei, potecem, 0. pf. Rj. po-teei. v. impf. 
potjecati. — 1 a) laufen, curro, >w Welti- laufen: 
Koj' de uzet' laka dzeferdara, i poteei dolje niz pla- 
ninu. Rj. vidi potrdati 1. — Ko je vitez, poteei na 
sdrijelo (kad se zove u pomod ili u potjeru). Rj. 156a. 

Kad gjavo euje svraeij glafl, onda poteei za sviiijnn 

Arangjelom! Npr. 92. Probudi Be ear... te poteei 
mi konju put one gore gje mu je redeno. 113. Jedan 
od njih dokaze earn kako urn je vidio Sder bez ruka. 
Otat joj potece. 115. DoS'o sam poteei na trku. Npj. 
3, 251. Pa 11 polje k meni /mtccite. 4, 305. 1 na susrei 
potece Lazaru. I. 306. Koji de junaci svud na dobro 
pote&i i svaku aiedu stedi. Kov. 120. < s ''i strahom i 
radosti velikom potekose da jave udenicima. Mat 28, 
8. — b) u pjesmi, prt lasno : /mteci sto, uSiniti da 
potece: Namjeri se gjetid na gjetida, pa na susret 
konjt potekose. Npj. 1. 235. Na livadi tri konja go- 



2. poteei 



— 139 — 



pothvacanje 



spocka, a na njiraa tri gospodifiica ... To rekoSe, 
konje potekose. Here. 204. vidi potrcati lb. — 2) po- 
tekla kuca, es steht Wusser im Hause (vor Pegen), 
aqua intravit domum. Rj. po(d)-tedi. potece kuca, kad 
n a jn odozdo dogje voda (uz kisu). — 3) n. p. po- 
tece mu krv iz nosa, )l lessen, curro. Rj. — Angjeo 
prekrsti Stapom, a to mesto vode potece vino. Npr. 
80. Prekrsti stapom, a potok potece vodom kao i pre. 
.si. t >drnab se povrati voda u Jordanu na mjesto 
svoje i potece kao i prije. Im. Nav. 4, 18. 

2. poti'ei, potegnern, vidi potegnuti. Rj. v. pf. po- 
tedi. v. impf. potezati. 

piiti'S, m. Rj. po-teg. isp. potegnuti 6 (na kantar) ; 
das Geuiicht, pondus. isp. pretega (das Uebergewicht). 

— Mjerila i potezi pruvi od Boga su. Prifi. 16, 11. 
Dcojnk poteg i dvojaka mjera, oboje je nirsko Go- 
spodu. 20, 11. Ko je gore izmjerio na mjerila i bre- 
gove na poteg? Is. 40, 12. 

potega, f. Rj. po-tega. isp. potegnuti, potezati. — 
1) (am Wagen) eine, meist ciserne Stange von den 
Vorderrddern bis zu der Wage, perticae genus in 
curru, cf. poteznica. Rj. u kola. — 2) (u gornjem 
prim.) vidi dosada: ja sam vam na potegu. Rj. 

poli'ttliti, glim, v. pf. Rj. po-tegliti. v. impf. tegliti. 

— I) anziehen, trdho. Rj. vidi potegnuti 1. isp. povuei. 

— 2) kud, rennen, ruo: poteglio kuci na rueak. cf. 
potegnuti 5. Rj. isp. poteziti. 

pote.ffnuti, potegnern (potegob, poteze, p5tegao, 
potegla) c. pf. Rj. po-tegnuti. vidi potezi. v. impf. 
potezati. — I. 1) anziehen, traho. Rj. vidi potegliti 
1. ■ — Tata vura, t. j. drzi, udri; ili potegni, povuei. 
Rj. 757a. Sine Petre, potegni me gore. Here. 310. 
Sve vezire u divan potego. HNpj. 4, 416. — 2) einen 
Hieb fiihren, eaedo: potegao ga sabljom, batinoni. 
Rj. kao udariti, lupiti. — Gdje im se (tnaskararna) 
nista ne bi dalo, ondje potcgnu jajetom » vrata. Rj. 
350a. Izvadi buzdovan, pa onako iznenada potegne 
■ Tureina njim u glavu. Rj. 83Gb. Potegnem lisicu 
nogom u straznjicu. Npr. 163. Baltir! (. . . gjafie use- 
knuvsi se prstima i potegnuvsi bale preda nj o zemlju 
odgovori: »Saltir, gospodine!«). Posl. 274. Izvadi noz 
i/.a pojasa, pa potegne sama sebe u sree, te i ona 
umre. Danica 4, 33. Onda spahija potegne iz pistolja 
njega posred srijede, pa ostavivsi ga u sobi jo5 ko- 
prcajucj se, pobjegne u Njemaeku. Npj. 1 1, XXX. 
prema posljednjemu primjeru ovamo se mogu postaviti 
i ovaki primjeri: Potegne it puske da ga ubije. Npr. 
65. Potegne iz topa, te ga udari isprijeka krosred 
pleca. Danica 1, 87. — 3) hercorziehen, protrdho: 
poteze no2, sablju. Rj. vidi potrgnu'ti, smuknuti 1, 
suknuti 1. — On potegne noz i udari je (azdajui i 
glavu joj odsijeee. Npr. 187. On potegne sablju ■ ■ ■ 
arete azdabu pa je udari triput. 189. Vec poteze tro- 
struku kandiiju, pa udaia mene po plecima. Npj. .'!, 
i. Pa poteze pusku oil pojasa, svojoj pusci zivu vatru 
dade. 4, 276. — 4) einen Zug thnn (aus der Flasche), 
tractum duco. Rj. potegnuti n. p. iz Suture. — Pri- 
fcegnuti iz bardaka, cf. potegnuti. Rj. 599b. — 5) ren- 
nen, mu: potegao na svoj zaviraj. Potegose pustoj 
Komadiji. Rj. vidi potegliti 2. isp. poteziti,. — Poteglo 
marvince na svoju domaju. Rj. 131a. Caja-pasa je 
jos iz Beograda bio potegao upravo u Carak. Milos 
82. Od Minska potegne na levo v preko Nimena /,' be- 
lome Stoku protiv vojske . . . Zitije 21. amo pristaje 
i ovaj primjer: Malo vrirae, dugo ne poteze. BNpj. 
1, 449. I'za se niihi za kovceg Bozji i pribvati ga, 
jer volovi potegose mi stranu. Sam. II. 6, 6. — ii) po- 
tegnuti na kantar, wagen, pendo: potegni ovaj komad 
mesa, da vidimo koliko je u ujemu. Rj. isp. izmjeriti 
'1. odmjeriti 1, vagnuti 1. — u prenesenom smislu: 
Koliko mu pamct potegne. DPosl. 48. — 11. sa se, 

— 1) refleks. n. p. kamenom, drvetom, irerfen, jacio, 
if. baeiti se. Rj. — Poteze se buzdovanom Marko 
pustimice dobro nestediee, belli villi megj' pleei udari. 



Npj. 2, 217. — 2) reciproe. klipka. Rj. potegnuti se 
Jcltpka (s kirn). 
potekar, adv. po-tekar. vidi istekar, tekar, nanovo. 

— Stani malo, Caja-pa$inice, da ti jade potekar ka- 
zemo. Npj. 4, 350. 

potenriti se, pbtSnfiim se, v. r. pf. (po jugozap. 
kraj.) postati tenac, tenac werden, (m tenac. Rj. po- 
tenciti ae. isp. tenac, jedogonja, vjedogonja. 

Iiotepsii se, potepSm se, v.r.pf. po-tepsti se, kao 
sputttkniiti se, posrnuti, straucheln, pedem offendere, 
vestigio falli, labi. v. impf. tepsti se. - - Kad je doso 
dvoru na kapiju, potcpe se nejaki Stjepane i iipade 
na noge lagane. HNpj. 1, L09. 

potcpilh, potepuha, in. vidi skitalac. Btulli. po- 
tepub, koji se tepe kojekud. vidi akitnica, i syn. ondje. 
isp. dotepuh. 

p6tes, m. (u Srbiji) vi5e njiva ili livada, koje kaka 
opstina ili nekoliko ljudi zagradi. Rj. po-tes. vidi 
otes, gdje vidi i postanje. isp. upotesiti. 

potoskdea, /". svaki iovjek ima svoju poteskoiu. 
J. Bogdanovid. die Bescliteerde, molestia. 

pot6zanjt>, n. das Ziehen, Schleppen, tractus, vo- 
lutatio. Rj. verb, od I. potezati, H. potezati se. — 
/. radnja kojom tko poteze sto. — _T/. radnjn kojom 
se tko poteze s kim, ili se tko poteze kojekud, ili se 
poteze na koga cim. 

po<6zati, potezem, v. impf. Rj. potezati. v. pf. '1 
potezi, potegnuti. — I. 1) Ziehen, schleppen, traho. 
Rj. isp. potegnuti II. — Ko je konjik, potcki ko- 
lane. Npj. 3, 251. — 2) vidi bacati: Preko sebe u 
Lab potezase, potezase u Lab i Sitnieu. Rj. — 3) na 
kantar, wagen, pendo. Rj. vidi teziti 2, tegliti 3, 
mjeriti 2, vagati. isp. potegnuti 6. — II. sa se. — - 
1) reciproe. sich Ziehen, trahi se inviccm: Dva se 
gjeda za bradu potezu (t. j. grebeni). Rj. — Bolje 
se s duzuikom nagoditi nego sudom potezati. Posl. 
26. Lakse se posteno nauiiriti nego sramotno potezati. 
166. — 2) sich schleppen, trahor, vagor. Rj. kud sc 
poteze? cidi prevlaclti se. — 3) refleks. potezati se 
na koga iim. i*p. potegnuti se 1. — Gonjasie njihove 
koze, potezuci se na njili drreirm i kanienjem. Zim. 85. 

poteziti, zim, v. pf. Rj. po-teziti. v. impf. teziti 1. 

— 1) (u Dubr.) eilen, propero: sarao potezi, cf. po- 
s|ijesiii. Rj. vidi i pohitjeti, i syn. ondje. — 2) sa 
se, refleks. sich bemuhen, contendo: Fala vama, moja 
bra i draga, koji ste se meni potezili. Nu silnoga 
Gjerzelez-Alila, na koga se jii>tr:t!>i kurva, na nejaka 
Zmaj-Ognjena Vuka. Rj. isp. potruditi se. — Sto se 
man opet potezio, da on mene muti Cruogorce. 
Npj. 5, 37. Dano sine, jabuko od zlata, brzo si se 
1: im- ni potezio, kom ostavi tvoje Cruogorce? 5, 534. 

|Milc/.nie,i. /'. — 1) (u Liei) vidi potega 1. Rj. u 
kola. — 2) lu Palm.) daska koja drzi osovine jednu 
za drugu (kao po drugijem mjestima sreanica). Po- 
tc/.nice su dvije. Rj. 3 vidi i svora. 

pothaniciti, pothilracTm, v. pf. pod-baraeiti. uci- 
niti iln bude tko pod haracem isp. ubaraeiti. — On 
podiZe silovitu vojsku da sedmoro Brda podaraci. 
Npj. 5, 176 (pod-i'h mrni-iti). 

uothriiniti, putbramm, /■. /</'. dwrch Pflege auf- 
.-.iilun. educo (den Bav/m, das hind, das Thier). Rj. 
pod-hraniti, pod-(h)raniti = podraniti. kao malo <>'t- 
linimii in. ii. drvo, dijete, '.inn" I. v. impf. braniti. 
Dobavi dojilju i pothrani Hi do oruzja bracu a 
sestni da adaje. Npr. 230. Ko 6e gjecu podignuti? 
Ko Ii -V ih podraniti? Kov. L02. 

pothraujivanjo, ». das Grossziehen, nlinatio. Rj. 
verb, ml pothranjivati. radnja kojom tko pothra- 
njujc slo. 

pothranjivati, pothranjujem, ». impf. auf Ziehen, 
educo. Uj. pod-hranjivati. v. impf. braniti. v. pf. pot- 
braniti. 

polli\ aeanje. n. das I'ntrrfangcn, aitsits, Rj. verb. 



pothvucati so 



140 



potjositi 



od pothvaeati se. radnja kojom se tko pothvaca. vidi 
pothvatanje. 

pothvaeati se, fiam se, v. r. impf. sich untcr- 
n, audeo. Rj. pod-hvacati se. vidi potlivataii se. 
r. pf. pothvatiti se. 

pnlliYatiiiije, n. verb, od potlivataii Be. radnja 
s< tko pothvata (da uiini sto). vidi pothva- 
canje, poimanje. 

polhvatati se, tain se, v. r. impf. pod-b.vatati se. 
vidi pothvaeati se. v. pf. pothvatiti se. — Poimati se, 
Othvatati se: poimao se on toliko pnta to da 
acini. Rj. 528b. ime toga zakupa pothvatali su 
se DubrovCani da ce po odregjenu cijenu prodavati 
so. DM. 246. 

pothvatiti se, tnn se, r. r. pf. sich unterfangen, 
audeo. Rj. pod-hvatiti se, vidi podufatiti se. isp. po- 
duzeti se. o. impf. pothvaeati se, pothvatati se. — 
— Ne sine mu se niko podvatiti, da dovede Hajku 
iz Udbine. Npj. 3, 171. Mi se nasem banu potfatili, 
• In demo mu kuhi uboditi. HNpj. 4, 583. Mezulane 
(poste) javno zakupljuju oni, koji se pothrate, da ih 
naj jeftinije drze. Danica 2, 86. Dubroveani se pot- 
hratise jilatiti I'rosu 2m Ml perpera za pravo da mogu 
trgovati. DM. 28. 

p6ticalac, pbticaoca, m. impulsor. Stulli. koji po- 
Hce koga na sto. isp. nukalac, i syn. ondje. 

pdtioaliea, /'. stimulatrix, instigatrix. Stulli. koja 
pottci koga na sto. 

pdtieanjo, n. das Unterstecleen, subditio. Rj. verb, 
od poticati. radnja kojom tko potice sto. 

poticati, potk'eui, v. impf. water etnas schieben, 
subdo, n. p. pod kazan, Kj. poid'.'l-tieati. v. pf. po- 
iai'-i. potaknuti. — Sjarivati glavnje, t. j. poticati <h 
u oapredak. Rj. 683a. <> prenesenom smislu: Bocati... 
umnijem nacinom kao poticati koga da Sto ucini. 
1 lanii -it'. AKj. 467a. Umno Sto uioze bosti i poticuei 
koga i"i Sto. 50 la [cidi podslieati). 

potiliauo, (po tihano), adv. isp. po (sloz. sa adv.) 
i tihano, tijano. — Podize joj pttli duvak s lica te 
gjevojci sapti po tihano. Here. 72. 

potljati, jam, v. pf. wdhren, duro, cf. postajati: 

Cad je malo vrirne potijalo. Rj. po-tijati. dntkcijc 

nahodi ovaj glagol. — tih, stisati se ; potljati 

\j mjesto h); ovaino ce iei izgubivsi h u nas: pa- 

linuti (prestati). Korijeni 100. 

polilnk, pfttioka, m. vidi potiljak. — S liea na 
kamenu pi5e . . . Spotioka na kamenu pise . . . Megj. 
217. isp. zatilak i zatiljak. 

potiljak, pdtiljka, m. das Hinterhaupt, sinciput. 
Rj. po-tiljak, zadnja striata glove, ridi potilak; za- 
tilak, zatiljak; zacelak. — Svaki lijevom rtikom po- 
micaSe za potiljak svoj ves. Zim. 193 (ves = fes). 

potiranje, n. das Zertreten, conculcatio. Rj. verb. 
ml potirati. radnja kojom tko potire sto: Ne (Se se 
iii nasilje u tvojoj zemlji ni pustoSenje i po- 
itniiiji na megjama tvojim. Is. 60, 18. 

potirati, potirem, B. impf. zertreten, ConculcO: Sto 

jc staro konjem poti/rao. Rj. po-tirati. v. pf. potrti. 

- Ruka Grospodnja bijaSe protivu njih potirucx ih 

iz okola dokle ne pomrijeSe. Mojs. V. 2, 15. Poti- 

ralixi rod zemaljski dori do Gaze. Sud. 0, I. 

Potisjo (Pbtisje), ». die Gegend urn die Theiss, 
Ulieissgebiet, circumtibiscana regio. Kj. Po-tisje, 
kraj / ■ 

I'oliski, adj. Theiss-, Tibiscanus. Rj. sto pripada 
Potisju. 

potiskiviinjc, n. das Andrangen, Drucken, pressio. 
Rj. verb, od potiskivati. radnja kojom tko potts- 

potiskivati, | kujem, v. impf. drucken gegen 

ebwas, \ Rj. po-tiskivati. v. pf. potisnuti. 

Robi robja, n Bijece glave, potiskuje moju Arba- 

s\,]. 5, 72. 
potisnuti, sunn. r. pf. drucken, andrileken, premo: 



Otisni, potisni, voci ti korisni! (Kad se Sto teSko u 
druStvu valja ili tura pred sobom. Posl. 243). Rj. po- 
tis(k)nuti. vidi poprijeti. v. impf. potiskivati. — Ka- 
mivao . . . odakle hi se kamen sam, samo da ga ko 
potisne, mogao odvaljati na obje strane. Rj. 202a. 
Doceka ih protopope Luka . . . boj bijahu, bolje ne 
mogahu, dok ga carska sila osvojila, potiskose pro- 
topopa Luku. 5, 355. Turci urine juris na one pe- 
sake, te ih potisnu s mesta i nateraju na gornji sanae. 
Milos 95. 

potlstati, potistlm, v. pf. (u Hrv.) po puSei, t. j. 
naniSaniti, zielen, collineo. Rj. po-tiStati (it stoji mjesto 
sc od sk), potisti po pusci (glavu), kad tko nanisani. 
v. impf. tiStati. 

p6tiste». adj. vilis, aibjectus. Stulli. isp. podli. isp. 
po-tiStiti (tijeStiti)? 

pdtiitenica, f. mulier vilis. Stulli. potistena (podia) 
zena. 

potistenTk, potistenika, m. homo vilis. Stulli. po- 
tisten covjek. 

pdtTsteiiost, piMistenosti, f. stanje onoga koji se 
potisti, koji seponisti; die Erniedrigung, humiliatio. 
isp. poniSenje; podlost. — Dvorit' starijega dugo- 
vanje je, sebi takmena dobrota je, a mlagjega potis- 
tenost. DPosl. 21. 

piititi. potim, v. impf. n. p. konja, ciniti da se 
poti. sa se, refleks. potiti se. sudare. Stulli. vidi zno- 
jiti se. v. pf. sloi. o-potiti (sc), s- (se), za- (i se). go- 
vori se i u llrr. isp. pot, potan. 

pdtjeeiinje, n. das Dv/rchlaufen, Durchstromoi. 
Rj. verb, od potjeeati, koje vidi. 

p6tjecati, pbtjefie, v. impf. potjefie kuea, es lauft 

Wasser him in, inunihititr donias. Rj. po(d)-tjecati. 
potjece kuca, kad n nju odozdo dolazi roda (uz 
kisu i. v. pf. potivi. 

potjera, /'. die Nacheile, insecutio: otiSli u potjeru ; 
stigla za njim ]>otjera; cf. potoe, potraga. Rj. vidi i 
pogonja 2. po-tjera. isp. potjerati. Ko je vitez poteei 
na zdrijelo (kail se zove u pomoe ili u potjeru). Rj. 
156a. Podizult su Turei i narod sav w potjeru. Rj. 
799b. Poslje poteru za njom. Npr. 224. Udare za 
njima u potjera. Sovj. 09. 

pdtjerati, ram, v. pf. Rj. po-tjerati. vidi pogpati, 
i syn. ondje. v. impf. potjerivati. — la) treiben, 
ago. Rj. koga ili sto: Potjera jedan atarac poslije 
podue lisicji Wag po snijegu. Rj. 501a. Hop! preko 
vode na drugu stranu, pa poeeraj za Megjedovicem. 
Npr. 5. Odmah sedue na konja pa poteraj. 26. Dize 
oni zaklop od zlata te na dzari bjeSe, i pocera sue 
blago sto u njoj nagje. 101 1 (potjerati = krenuti). 
Turei silom a kalugjeri knjigom pocerase nas u si- 
romastvo. Posl. 323. Pa pocera Tarke na alaje. Npj. 
4, 271. Ostavivsi stoku, sto je ko bio pocerao. Da- 
nica 3, 200. — b) Osipaea, viuova loza (cokot), na 
kojoj grozgje potjera. ali u evijetu opadne (os\><- se). 
Rj. 470b. — 2) sa se, reeiproc. sivh herumtreiben 
(im Felde, im Prozesse), agitor. Rj. — 8 kime si se 
danas pocerao. Npj. 4, 233. Ako bttde crni Arap 
dos'o, te sc s iijiiuc po polju poaeram, ja cu bjezat' 
pred Arapom ernim. 4, 304. 

potjeriFanjo, n. das Antreiben, actio. Rj. verb. 
potjerivati. radnja kojom tko potjeruje sto. 

potjerivati, potjerujSm, v. impf. anfangen za 
treiben, agito. Kj. po-tjerivati. pocinjati tjerati. o.pf. 
potjerati. 

potjt'niTk, potjernika, m. jedan od potjere u Rj. :l 
pocernik. pocernika, m. m ('. <>.) jedan od pocera. 
vidi potocnik. — Vec za tobom pocernika neina. 
HNpj. 4, 19. 

pnljcsiii. s7m, r. pf. po-tjeSiti, kao malo utjesiti. 
vidi poutjeSiti. r. impf. tjesiti. — Posla David da 
ga (Annua) potjesi ea ocem preko slugs svojih. Sam. 
II. 10, 2. CuSe za sve zlo koje ga zadesi, i dogjoSe 
da ga poiale i potjeie. .lov 2, 11. sa se, re/Icks.: 



potka 



141 — 



pot kopa vali 



NY iV ini se dati hljeba u zalosti da se potjese za 
mrtvijem. Jer. 16, 7. 

polka, f. — t) poutka, poucica, der Eintrag, 14iu- 
schlag, subtemen. Rj. po-tka u tkanju. isp. potkati. 
vidi i utak. suprolno osnova (u tkanju). — Blizna 
zove se ono kad se u tkanju prekine jedna iSica (bilo 
od potkc ili od osnove) i tako se ode to se